Veernji, 25.08.

2006 DUGOVI

Iako banke tvrde da ne ele povisiti kamatne stope graanima Krediti e poskupjeti i u eurima i francima
Autor LJUBICA GATARI Graani su juer zasuli banke pitanjima trebaju li napraviti konverziju kredita iz vicarskog franka u euro? Dunike je dakako okirala mogunost poskupljenja tih kredita, na koju upuuje simulacija HNB-a po kojoj je mogue poveanje rata na franke i do 18 posto. Banke su juer gasile poar i smirivale paniku, a na izravno novinarsko pitanje hoe li poveavati kamate na kredite nisu dale potvrdan odgovor. Zamjena valute nije jeftina, i kree se od jedan do dva posto na ostatak duga, pa bi naprimjer konverziju kredita od 50 tisua eura trebalo platiti i do 7200 kuna. Jaka konkurencija Jaka konkurencija meu bankama, koja je najizraenija kod stambenih kredita, glavni je razlog to banke dre kamate pod kontrolom i to se na Hrvatsku ne prelijevaju negativni trendovi iz svijeta. Uostalom, kamate su kod nas jo uvijek vee nego u EU, gdje Europska sredinja banka ve nekoliko tromjeseja die bazinu kamatnu stopu koja je trenutno 1,75 posto. U rujnu se oekuje novih 0,25 posto rasta, a desetak najjaih europskih banaka procjenjuje da e do kolovoza 2007. bazina kamatna stopa porasti na 2,20. Upravo to analitiari istiu kao argument da CHF nije ba nimalo u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na euro, pa doe li do poveanja kamata, ono bi pogodilo kredite i u jednoj i u drugoj valuti. Tom logikom, konverzija bi bila nepotreban troak. vicarski franak su, upozoravaju analitiari Europske sredinje banke, uzdrmali stambeni krediti u tranzicijskim zemljama. Samo u Maarskoj mjeseno se odobri 330 milijuna eura stambenih kredita nominiranih u CHF, slino je i u Poljskoj i Bugarskoj. Plasman kredita u CHF znatan je i u Austriji, pa tako Banka za meunarodna poravnanja iz Basela tvrdi da su od 2002. austrijske banke u regiju svakog tromjeseja plasirale oko 4 milijarde dolara kredita nominiranih u CHF. Pojednostavljeno, taj bum je jedan od uzroka slabljenja CHF, pa mu je znatno pala cijena, nakon ega su ga banke ponudile tritu kao jeftiniji novac. Graani tranzicijskih zemalja, jednako kao i Hrvati, prigrlili su ga jer je povoljniji. Svjetski analitiari Hoe li CHF poskupjeti i koliko? U HNB-u istiu da je rast od 18 posto najgori mogui scenarij, a analitiari grupe Raiffeisen pozivaju se na svjetske analitiare koji predviaju tek oko tri posto rasta. "Logika govori da bi kamatne stope trebale rasti, ali banke se ve dvije godine odupiru toj logici iako im poskupljuju izvori kreditiranja", komentira Hrvoje Dolenec, glavni analitiar RBA.