UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI Smjer:Produkcija Predmet :Filmska produkcija I

Esej Film kao umjetnost

Profesor:Sehad eki Asistent:Jelena Mielji

Studenti: Branimir ugi,Danilo Perii

Rudolf Arnhajm-Film kao umjetnost

to god se o filmu kae danas postoji mogunost da e vec sjutra biti opovrgnuto. Vladimir Petri (predgovor R.Arnhajm Film kao umjetnost )

U spisima koje je napisao tridesetih godina prolog vijeka a objavljeni su u knjizi Film kao umjetnost Rudolf Arnhajm do detalja istrauje osobine filma koje onemoguavaju savrenu reprodukciju stvarnosti .Neobini susret stvarnog I umjetnikog naveo je ovog proslavljenog teoretiara da istrauje I pie spise o filmu. Njegova teorija film tretira kao apsolutno vizuelno izraajno sredstvo i tog stava se Arnhajm drao do kraja svog ivota(umro u 102.godini ivota 2007.godine) Kada je 1911.godine teoretiar Kanuto prvi put upotrijebio pojam za film-sedma umjetnost nije ni pretpostavljao da e se mnogi teoretiari itav vijek kasnije raspravljati I dokazivati da li je film umjetnost.Od pojave prvih filmova brae Limijer 1895.godine I postepenog razvitka filma javljaju se oni teoretiari koji odluno poriu umjetniko svojstvo filma.Arnhajm odbacuje to gledite I sistematski nas upoznaje sa elementima filma i prirodom filmske umjetnosti jer samo tako moemo razumijeti film kao umjetnost. Moze li film biti umjetniko djelo pitao se 1926.godine ,jos prije Arnhajma, I Slavko Vorkapic: Pod "umjetnikim djelom" podrazumijevam ovdje dostignue ravno remek-djelima drugih umjetnosti: film koji bi mogao da se, u svojoj umjetnikoj vrijednosti poredi sa egipatskim hramom, sa grkim kipovima Venere ili Apolona, sa Danteovim "Paklom", ekspirovim "Hamletom", pesmama Bajrona, "Mona Lizom", sa Mikelanelovim freskama, sa Betovenovom "Devetom simfonijom" i tako dalje. Moemo li navesti jedan film koji se do sada pribliio ovim remek-djelima?Takvo remek-djelo mogue je stvoriti u filmu, ali kako? Najvei pobornik teorije koja se udaljava od imitiranja stvarnosti bio je Arnhajm, koji je filmsko djelo vidio ba u nemogunosti (nepotrebnosti) da kopira stvarnost. Tako je Arnhajm nijemi film nazvao umjetnikim filmom, te je sa pojavom irokog platna, boje i tona -elementima na osnovu kojih je filmska produkcija dolazila do sve veeg broja gledalaca, vidio i propast filma kao umjetnikog, pripisujui tim novim otkriima mo da sve vjernije imitiraju prirodu. ta razlikuje film od ostalih umjetnosti pitala se I Leni Rifental koja je saglasna sa glavnim elementima filma koje navodi i Arnhajm:Prvenstveno je rije o pokretnoj slici, to znai da su osnovni elementi slika i pokret, i to nerazdvojno povezani, to opet znai da film moe da bude umjetnost samo ako se sastoji od ova dva elementa. Nisu neophodni ni boja ni zvuk.

Njeno vienje I teorija filma kao umjetnosti podudara se,ali u nekim segmentima I razlikuje od Arnhajma.Ne elim da kaem da zvuni filmovi ili filmovi u boji ne mogu takoe da budu umjetnika djela, ali nemi crno-bijeli film je sutinski film zato to se sastoji od osnovnih filmskih elemenata: slike i pokreta. Zvuni film je samo proirenje tog novog oblika umjetnosti. To je lijepa i fina dopuna. Arnhajm nije to shvatao kao lijepu dopunu I izveo je I najvei napad na zvuni film obraajui se javnosti sa stavom da je zvuni film reprodukcija realnosti optuivi govor na filmu za sakaenje potencijala filma kao umjetnike forme.Po njemu je glas slike u konfliktu sa glasom koji dopire iz zvunika. Zvuk je uvijek u suprotnosti sa slikom, onemoguujui umjetniku sintezu dva medija a samim time i estetsku validnost zvunog filma. Zvuk na filmu je od samog poetka ozvuavanja filmova(Dzez pjevac1927.god.) izazvao paniku kod vecine proslavljenih autora nijemog filma.Bio je tumaen kao poast koja ce unititi filmsku umjetnost. Zapravo je obini jezik, govor, prijetio da banalizuje i uniti sve to su doajeni istog filma godinama uzdizali i doveli skoro do savrenstva poetiku nijemog filma. Hickok svojim prvim zvunim filmom(Ucjena 1929.god.) dokazuje da zvuk zaista moe posluiti svrsi u filmu I odbacuje Arnhajmovu tvrdnju da dolazak zvuka znai smrt za film. Dananjica dokazuje da je filmska komunikacija nezamisliva bez spoja vizuelnog I auditivnog.Tom stavu se u dananje vrijeme suprostavio Miel Azanavisijus,ovjek koji je ove 2012.godine osvojio Oskara za nijemi film The Artist.To je prvi nijemi film poslije 1929.godine koji je osvojio ovo prestino priznanje. Ovaj crno-bijeli(lano) nijemi film uspio je u gotovo nemoguem da skrene panju na filmsku umjetnost kao takvu, da probudi umalost i uigranost na sigurnu kartu i da svima pokae da je sve mogue.Da je Arnhajm ziv sigurno bi se radovao jo jednoj neoekivanoj pobjedi sutinskogfilma u eri 3D tehnologije. Kao to moemo zakljuiti, prelazak na zvuni film je izazvao svojevrsnu krizu klasine teorije filma. Arnhajm,Kler,Bala I ostali tranzicioni teoretiari prave kompromis.Prihvataju na neki nain zvuk ,ali ne I govor na filmu. Iako I sam Arnhajm priznaje da dijalog omoguuje vei raspon spoljne a narocito unutranje radnje I da se malo sloeniji dogadjaj ili duevno stanje ne mogu prikazati golim slikama . Njihove savremene kolege nemaju taj problem jer film dananjice a priori shvataju kao audiovizuelno sredstvo izraavanja I govor ima jednako svojstvo kao I slika. to sam se vie rvao sa definicijama I teorijama,sve sam vie cijenio Arnhajma koji odlino otkriva svijet I duh nijemog filma.Kada itate Arnhajma probajte da zanemarite praktinu stranu filma,komercijalni znaaj I pitanje publike.Ovdje nije rije o filmu kao robi,nego o istoj umjetnosti.Film kao umjetnostje odlina otvorena kapija za igru teorije filmske estetike,vrlo argumentovana I sistematizovana.

Moe li zvuni film u boji da izazove umjetniki doivljaj?Moe.Uvjerili smo se mnogo puta gledajui filmove.Stvaranje nove filmske estetike .Audio vizuelno jednistvo u koje Arnhajm nije vjerovao. Bez obzira da li je film jedinstvena umjetnost ili koristi elemente iz ostalih umjetnosti,ne zaboravite na ono to je rekao an-Luk Godar: "Nije vano odakle su stvari uzete vazno ta sa njima uradite na kraju".

Literatura: 1. Rudolf Arnhajm Film kao umjetnost 2. Slavko Vorkapi: Pokret i kinematografska umetnost ,1926. 3. Leni Rifenstal, Predavanje odrano u Parizu 27. januara 1939. godine.