USPOREDBA KREDITNIH SPOSOBNOSTI I RASPODJELA PRIMANJA PROSJENIH DUNIKA KREDITA U CHF U VRIJEME PODIZANJA KREDITA (2007.

GODINE) I SADA (2012. GODINE)

Na dva jednostavna primjera prikazano je to znai utjecaj poveanja rate kredita koju su prosjene hrvatske obitelji podigle kako bi rijeile svoj stambeni problem. Radi se o prosjenim ljudima koji su eljeli samo svoj vlastiti krov nad glavom.

Obitelj 1
Zagreb Tri lana Dvije prosjene plae 2007. (2 x 5.300 kn) Stagnacija plae 2007. - 2012. Stan 54m2 1S + DB 700.000 kn ( 1800 EUR/m2)

Situacija 2007 i 2012

Uzeti su parametri primanja trolane obitelji koja npr. zarauje 10.600,00 kuna mjeseno (suprug i supruga) po dvije prosjene mjesene plae od 5.300,00 kuna za svaku godinu, koje se u konkretnome primjeru nisu mijenjale do 2012. 2007. godine, kada je banka odobrila kredit u CHF, jedino je opcija iz tablice bila mogua za traeni iznos. Tada je rata iznosila doputenu jednu treinu primanja odnosno 3.500,00 kuna. Iz tablice i grafa je vidljivo da trenutna rata daleko premauje doputenu ratu prema kreditnoj sposobnosti. Procjena kreditne sposobnosti prilikom dizanja kredita bila je razliita za isti isplaeni iznos, zbog toga to su za valutne klauzule u CHF i EUR bile nuene razliite kamatne stope. Kod kredita s valutnom klauzulom u CHF, radi manje kamate, iznosi anuiteta su bili nii nego za kredit u istom iznosu s valutnom klauzulom u eurima. Radi toga se esto dogaalo da je onaj tko je bio kreditno nesposoban za kredit s valutnom klauzulom u eurima, bio po izraunu kreditno sposoban za kredit s valutnom klauzulom u CHF. Dakle, puno riziniji kredit onaj vezan uz CHF tada je bio dostupniji i prikazivan je u prodajnim razgovorima od strane osobnih bankara povoljnijim, to e se dugorono za korisnike koji su ga uzeli pokazati pogubnim.

* plavom bojom oznaena su potrebna primanja, a crvenom stvarna primanja obitelji

Sljedea tablica prikazuje raspodjelu prihoda kuanstva 2007. te 2012. nakon znaajnih promjena kako teaja CHF tako i kamatne stope:

Sljedei grafovi su prikaz prema udjelima kategorija potronje2007. i 2012:

Obitelj 2
Rijeka etiri lana Dvije plae 2007. 11.500 kn Rast plaa 2007. - 2012. na 13.000 kn Stan 68m2 2S + DB 800.000 kn ( 1600 EUR/m2)

Situacija 2007. i 2012.

Uzeti su parametri plae/plaa etverolane obitelji koja je npr. 2007. zaraivala 11.500,00 kuna mjeseno (suprug i supruga), a do 2012. plae su narasle do 13.000 kn 2007. godine banka je odobrila kredit u CHF sa ostatkom vrijednost, bankarski proizvod gdje se dio glavnice fiksira i na njega plaa samo kamata. Na taj nain anuitet je manji, ali obvezno je ugovaranje ivotnog osiguranja u visini ostatka vrijednosti koje se po otplati najee kompenzira s preostalom glavnicom. Visina mjesene premije dodatnog osiguranja je najee kao i razlika do punog iznosa anuiteta (kada ne bi bilo ostatka vrijednosti). Ovako se rata uklapa u dozvoljenih 1/3 primanja, i na taj nain simulira kreditnu sposobnost odnosno iznosi 3.600,00 kuna. Iz tablice i grafa je vidljivo da je, iako je plaa rasla, trenutna rata daleko iznad doputene prema kreditnoj sposobnosti.

Sljedea tablica prikazuje raspodjelu prihoda kuanstva 2007. te 2012. nakon znaajnih promjena teaja CHF i kamatne stope:

2007 2012 Stambeni Kredit 3,600.00 5,750.00 Osiguranje (obvezno uz kredit sa OV) 750.00 750.00 Hrana , pie i higijena 3,500.00 3,200.00 Stanovanje i energenti 1,100.00 1,350.00 Prijevoz 700.00 800.00 ostala dobra i usluge 200.00 100.00 Odjea i obua 600.00 350.00 Rekreacija i kultura 250.00 100.00 Komunikacije 400.00 400.00 Ostalo 400.00 200.00 Ukupno 11,500.00 13,000.00
Grafovi prema udjelima kategorija potronje2007. i 2012:

Razlika 59.72% 0.00% -8.57% 22.73% 14.29% -50.00% -41.67% -60.00% 0.00% -50.00% 13.04%

Iz tih primjera vidljivo je kako je banka kreditnu sposobnost klijenata koju je sama provjerila, procijenila i odobrila, dovela u pitanje, jer je korisnik kredita sada u situaciji da mu trenutni anuitet znatno premauje iznos za koji je bio sposoban u trenutku odobrenja kredita, ak i u sluaju Obitelji 2 kojima su se prihodi poveali 13%. Uz to, promjena raspodjele plae znatno utjee na kvalitetu ivota obitelji, a sredstva koja se odlijevaju u ekstra profit banaka ne idu u smjeru potronje u kojem su u poetku ila - kvalitetniju prehranu, obrazovanje, rekreaciju, sport, odijevanje i ostale kategorije od kojih barem 50% ostaje cikliki u hrvatskome gospodarstvu. U ovoj kratkoj analizi nije uzet u obzir est sluaj gubitka posla jednog ili ak oba suprunika, jer bi i grafiki i tabelarni prikaz imali samo jednu stavku, a esto i ta ne bi bila dovoljna za ratu kredita.

Tomislav Prpi, dipl.oec. Udruga Franak, ekonomski tim