Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Cav Ali Jeri

Cav Ali Jeri

Ratings: (0)|Views: 46|Likes:

More info:

Published by: Grof Antoíne von Perkoff on Nov 16, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/04/2012

pdf

text

original

 
200200
više nego u udžbeniku
broj 50 / godina 10. / 2009.
U 14. stoljeæu u talijanskoj je Sieni osnovan novisveæenièki red poznat kao Jezuati. Godine 1367.papa Urban priznao je djelovanje ovog reda èi-ja je glavna skrb bila pomoæ pogoðenima od "cr-ne smrti" (kuge) što je tada harala diljem Euro-pe. Jezuatima je 1613. pristupio tek 15-godišnjiBonaventura Cavalieri koji je pod okriljem ovogareda proveo èitav svoj život. Vrlo se èesto u lite-raturi može naæi da je Cavalieri bio Jezuit, što jenetoèno, a posljedica je sliènosti naziva ovih dva-ju redova. Bonaventura Cavalieri roðen je u Milanu1598. Bio je Galilejev uèenik, a djelovao je na Sve-uèilištu u Bologni sve od 1629. pa do smrti godine1647. Bio je jedan od najutjecajnih matematièarasvoga vremena, a bavio se trigonometrijom, ge-ometrijom, optikom, astronomijom i astrologijom.Svjestan velikog znaèenja logaritama zaslužan jeza njihovo rano prihvaæanje u talijanskim matema-tièkim krugovima.Cavalieri je objavio više djela:
Lo Specchio usto- rio, ovvero trattato delle settioni coniche
(1632.),
Di- rectorium generale uranometricum in quo trigono- metri fundamenta ac regul demonstrantur 
(1632.),
Rota planetaria
(1640.),
Trigonometria plana et sp- hrica linearis et logarithmica
(1635.). No najpozna-tije mu je djelo
Geometria indivisibilibus continuo- rum nov qudam ratione promota
tiskana prvi put1635. Djelo je posveæeno jednoj specifiènoj me-todi bliskoj metodi ekshaustije koju su primjenji-vali starogrèki matematièari, posebice Demokrit i Arhimed. Premda je knjiga naišla na žestoke kriti-ke, prije svih švicarskog matematièara Paula Gul-dina (1577.
1643.), njezina se objava u povije-sti matematike danas drži velikim dogaðajem. Nanju se nadovezuju kasniji radovi mnogih matema-tièara, posebice Keplera. Knjiga je pisana suviševerbalistièki i nije jednostavno razoblièiti i dokuèi-ti detalje Cavalierijevih postupaka. Cavalieri slije-di svoju ideju nedjeljivosti. Naime, geometrijski selikovi promatraju kao strukture satkane od nedje-ljivih elemenata: toèaka tankih niti ili ravnih sloje-va. Tako je svaka dužina unija nedjeljivih toèaka,ravniniski lik satkan je od beskonaèno mnogo tan-kih i meðusobno paralelnih dužina, a svaki je pro-storni oblik slog beskonaèno tankih i meðusobnoparalelnih slojeva. Nakon takvog pristupa, istièuse dva naèela, od kojih je drugo poopæenje pr-vog, a u srednjoj se školi prihvaæaju i primjenju-ju bez dokaza.
Prvo Cavalierijevo naèelo:
 Ako pri presijecanju dvaju likova u ravnini skupom paralelnih pravaca u svakom pojedinom sluèajudobijemo dvije dužine èije su duljine u istom omje- ru, onda su u istom omjeru i površine tih dvaju li- kova.
Cavalierijeva naèela
Branimir Dakiæ, Zagreb
 
201
Prikažimo na nekoliko jednostavnih primjera kakoje uèinkovito ovo Cavalierijevo naèelo.
Primjer 1.
Neka je dan krug polumjera
. Translati-ramo taj krug za dužinu duljine
i promotrimo lik
 L
 koji je trag kruga pri toj translaciji (na slici je osjen-èan). Kolika je njegova površina?
Slika 1.
Konstruirajmo pravokutnik èija je osnovica duga
, a druga stranica ima duljinu
2
. Površina togpravokutnika jednaka je
P
= 2
rd 
. No, onda je, pre-ma
 prvom Cavalierijevu naèelu
tomu jednaka i po-vršina lika èiju površinu tražimo. Zbog èega? Pre-sjeèemo li lik
 L
i pravokutnik bilo kojim pravcemparalelnim pravcu
 AB
, duljine odsjeèaka tog prav-ca unutar lika
 L
i pravokutnika bit æe uvijek iste.Ovaj lijep i jednostavan primjer zorno ilustrira Ca-valierijeve ideje.
Primjer 2.
Promotrimo sljedeæu konstrukciju: Na-crtajmo kružnicu promjera
2
. Neka je
___
 
 AB
nekipromjer ove kružnice. Pravac
 p
okomit na
___
 
 AB
sije-èe kružnicu u toèkama
i
 D
, a dužinu
___
 
 AB
sijeèeu toèki
P
. Od toèke
ulijevo i od toèke
 D
udesnoodredimo na pravcu
 p
toèke
 E 
i
tako da je |
CE 
|
 =
|
 DF 
|
=
|
 BP
|. Provedemo li opisani postupak zasve pravce paralelne pravcu
 p
, dobit æemo krivu-lju u obliku gljive.
Slika 2.
 Ako je zadan
, kolika je površina dijela ravnine ko-ji je omeðen ovom krivuljom?Kako bismo riješili taj zadatak, konstruirat æemojednostavniji lik složen od nedjeljivih koje su su-kladne ovima od kojih je satkana gljiva. Umjestoda dužinu
___
 
 BP
nanosimo po pravcu
 p
od kružni-ce ulijevo i udesno, nanesimo je ulijevo i udesnood toèke
P
. Tako æemo dobiti pravokutni trokut
 
 MNB
èija je površina jednaka površini gljive bezpovršine kruga i iznosi
4
2
.Površina gljive jednaka je onda:
P
= 4
2
+
2
π
=
2
(
π
+ 4)
.
Primjer 3.
Kolika je površina elipse s osima dulji-ne
2
a
i
2
b
?Elipsi
b
2
 x
2
+
a
2
 y
2
=
a
2
b
2
opišimo kružnicu
 x
2
+
 y
2
 =
a
2
. Povucimo pravac
 x
=
 x
1
paralelan s osi
 y
. Tajpravac sijeèe kružnicu i elipsu te su odgovarajuæisegmenti
2
 y
1
= 2
______
 
a
2
 
 
 x
 
1
 
2
 
(u kružnici) te
2
 y
2
= 2
b
 
 __ 
 
a
 
______
 
a
2
 
 
 x
 
1
 
2
 
(u elipsi).
Slika 3.
Omjer
2
 y
1
 
 ___ 
 
2
 y
2
 
=
a
 
 __ 
 
b
 
oèigledno je neovisan o tome gdjeje presjek proveden, uvijek æe omjer dviju tetiva,one unutar kružnice i one unutar elipse biti jed-nak i iznosit æe
a
:
b
. Time su ispunjeni uvjeti
 prvogCavalierijeva naèela
pa su u istom omjeru i povr-šine dijelova ravnine omeðenih kružnicom i elip-som. Površina kruga jednaka je
P
=
a
2
π
pa iz raz-mjera
P
:
P
e
 
=
a
:
b
nalazimo
P
e
 
=
ab
π
.
 
202202
više nego u udžbeniku
broj 50 / godina 10. / 2009.
Tako smo jednostavno došli do rezultata.Površina dijela ravnine koji je omeðen elipsom èijesu osi duljina
2
a
i
2
b
jednaka je
P
e
=
ab
π
.Opisanim se postupkom mogu izraèunati površinemnogih likova u ravnini ali, dakako, postoje i jedno-stavniji i suvremeniji naèini da se doðe do istih rezul-tata. No ipak æemo prikazati kako je francuski ma-tematièar Gilles Persone Roberval (1602.
1675.)izraèunao površinu ispod luka cikloide, krivulje ko-ju opiše neka toèka na kružnici pri kotrljanju kružni-ce po pravcu.
Primjer 4.
Kružnica
s promjerom duljine
= 2
 kotrlja se po pravcu
 p
. Toèka
 A
u poèetnom po-ložaju je toèka dodira kružnice i pravca i nekaona pri kotrljanju opiše luk
 AC 
cikloide. Pritom sepromjer
___
 
 AB
naðe u položaju
____
 
CD
, a to znaèi da je|
 AD
|
=
π
.Kolika je površina dijela ravnine omeðenog ovimlukom, pravcem
 p
i dužinom
____
 
 DC 
?
Slika 4.
Odaberimo na luku cikloide toèku
pa na para-leli tom toèkom s pravcem
 p
toèku
 R
tako da je|
TR
|
=
|
PQ
|. Opisani postupak provedemo zasvaku toèku istog luka i tako dobijemo krivulju
s
 koju Roberval zove
 suputnicom cikloide
. Može sepokazati da je zapravo rijeè o sinusoidi. Ona pra-vokutnik
 ADCB
dijeli na dva sukladna dijela štose može obrazložiti sukladnošæu dužina
___
 
PR
i
___
 
 EF 
. A kako svakoj dužini tipa
___
 
PR
odgovara sukladnadužina
___
 
 EF 
, ispunjeni su uvjeti
 prvog Cavalierijeva naèela
pa sinusoida pravokutnik
 ADCB
dijeli nadva dijela jednakih površina. Površina pravokut-nika jednaka je
2
2
π
što je dvostruko veæe od po-vršine kruga omeðenog danom kružnicom. Kakoje po konstrukciji površina iscrtanog dijela jedna-ka površini polovine istog kruga, onda je površinaispod luka cikloide jednaka:
P
=
2
π
+
1
 
 __ 
 
2
 
2
π
=
3
 
 __ 
 
2
 
2
π
 
.
No onda je površina ispod "cijelog" luka cikloidedvostruko veæa i iznosi
3
2
π
.
Drugo Cavalierijevo naèelo
Drugo naèelo poopæenje je prvog i može se iska-zati na sljedeæi naèin:
 Ako dva tijela u prostoru sijeèemo skupom paralel- nih ravnina te ako su površine presjeka u svakom pojedinom sluèaju u istom omjeru, onda su u tomomjeru i volumeni tih dvaju tijela.
Ovo naèelo èesto se primjenjuje u srednjoškolskojnastavi geometrije, svakako èešæe nego prvo, jersu druge metode za odreðivanje formula za izra-èun volumena tijela na tom stupnju neprimjerene.Tako primjerice, pozivajuæi se na ovo naèelo, mo-žemo zakljuèiti da svake dvije prizme kojima suosnovke jednakih površina i koje imaju jednake vi-sine imaju jednak volumen. Jednako tako može-mo obrazložiti zbog èega svake dvije piramide sasukladnim bazama i jednakom visinom imaju istivolumen. I to je upravo ona èinjenica koju æemoiskoristiti za izvod osnovne formule za volumen pi-ramide.
Primjer 5.
Odredimo formulu za volumen trostra-nepiramide.Pretpostavimo da je dana trostrana piramida
 ABCD
i da joj treba odrediti obujam. Kako to izve-sti? Svaku trostranu piramidu možemo jednostav-no dopuniti do trostrane prizme pri èemu piramida
Slika 5.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->