Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Haralambos - Fanuko: Sociologija, skripta

Haralambos - Fanuko: Sociologija, skripta

Ratings: (0)|Views: 164 |Likes:
Published by Robert Samovojska
SOCIOLOGIJA HARLAMBOS – HOLBORN
POGLAVLJE 1.: SOCIOLOŠKE PERSPEKTIVE određenost svakog pojedinca okolinom kad se rodimo zapravo nemamo ništa, učimo iz okoline, odnosno iz društva

KULTURA I DRUŠTVO kultura nekog društva je način života njegovih članova, zbirka ideja i navika koje oni uče, koje su im zajedničke i koje prenose s naraštaja na naraštaj dvije kvalitete kulture: ona se uči i ona je zajednička bez nje nema ljudskog društva

Kultura i ponašanje kultura u velikoj mjeri determinira kako p
SOCIOLOGIJA HARLAMBOS – HOLBORN
POGLAVLJE 1.: SOCIOLOŠKE PERSPEKTIVE određenost svakog pojedinca okolinom kad se rodimo zapravo nemamo ništa, učimo iz okoline, odnosno iz društva

KULTURA I DRUŠTVO kultura nekog društva je način života njegovih članova, zbirka ideja i navika koje oni uče, koje su im zajedničke i koje prenose s naraštaja na naraštaj dvije kvalitete kulture: ona se uči i ona je zajednička bez nje nema ljudskog društva

Kultura i ponašanje kultura u velikoj mjeri determinira kako p

More info:

Published by: Robert Samovojska on Nov 18, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/04/2012

pdf

text

original

 
1
SOCIOLOGIJA
 
HARLAMBOS
 – 
HOLBORN
POGLAVLJE 1.:
SOCIOLOŠKE PERSPEKTIVE
 -
 
određenost svakog pojedinca okolinom
 -
 
kad se rodimo zapravo nemamo ništa, učimo iz okoline, odnosno iz društva
 
KULTURA I DRUŠTVO
 -
 
kultura nekog društva je način života njegovih članova
, zbirka ideja i navika koje oni
uče, koje su im zajedničke i koje prenose s naraštaja na naraštaj
 -
 
dvije kvalitete kulture: ona se uči i ona je zajednička
 -
 
 bez nje nema ljudskog društva
 
Kultura i ponašanje
 -
 
kultura u velikoj mjeri determinira kako pripadni
ci društva misle i osjećaju: onaupravlja njihovim djelatnostima i definira njihov pogled na život
 -
 
kultura definira prihvaćene načine ponašanja za pripadnike posebnog društva
 Socijalizacija-
 
 proces u kojemu pojedinci uče kulturu svoga društva poznat je ka
o
socijalizacija
 -
 
 primarna socijalizacija, vjerojatno najvažniji aspekt procesa socijalizacije, odvija setijekom djetinjstva, obično unutar obitelji
 -
 
unutar svoje vršnjačke skupine malo se dijete, u interakciji s drugima i igrajući dječjeigre, uči prilagođavati prihvaćenim načinima ponašanja društvene skupine i cijenitičinjenicu da je društveni život zasnovan na pravilima
 -
 
socijalizacija je proces koji traje cijeli život
 Norme i vrijednosti-
 
svaka kultura sadrži velik broj naputaka koji upravljaju ponašanj
em u posebnimsituacijama. Takvi naputci poznati su kao
norme
 -
 
norma je specifični vodič za djelovanje koji definira prihvatljivo
i primjereno
 ponašanje u posebnim situacijama
 -
 
 primjer norme je to kako članovi društva definiraju prihvatljivu mušku i žensku odjećui primjereno odijelo za različite dobne skupine
 -
 
norme se provode
pozitivnim i negativnim sankcijama
, tj. nagradama ili kaznama-
 
sankcije mogu biti neformalne, poput pogleda odobravanja ili neodobravanja, iliformalne, poput nagrade ili kazne koju izda
 je neko službeno tijelo
 -
 
norme definiraju primjereno i prihvatljivo ponašanje u specifičnim situacijama
 -
 
sankcije kojima se provode norme jesu glavni dio mehanizma socijalne kontrole koji
se tiču održavanja reda u društvu
 -
 
za razliku od normi, koje daju speci
fične upute za ponašanje,
vrijednosti
daju
općenitije naputke
 -
 
vrijednost je vjerovanje da je nešto dobro i poželjno. Ono definira što je važno,isplativo i vrijedno težnji
 -
 
mnoge norme se mogu shvatiti kao odraz vrijednostilova
 
2-
 
primjer je to da sve norme ko
 je se tiču zdravlja i sigurnosti članova društva mogu seshvatiti kao izrazi vrijednosti koja se pridaje ljudskom životu
 Status i uloga-
 
svi članovi društva zauzimaju niz socijalnih pozicija poznatih kao
statusi
 -
 
postoje razne vrste statusa-
 
fiksni ili
pripisani statusi
 
(uključuju spol i primjerice aristokratske titule) određujunas samim rođenjem
 -
 
stečeni statusi
 
 postižu se kao rezultat, u izvjesnom stupnju, namjerne aktivnosti i
izbora-
 
svaki status u društvu prati niz normi koje definiraju očekivanja o tome
 
kako će
djelovati pojedinac koji zauzima poseban status. Ta skupina normi je poznata kao
uloga
 -
 
 pojedinci stupaju u međusobne odnose kroz uloge (uloga liječnika – 
uloga pacijenta)
RAZVOJ LJUDSKIH DRUŠTAVA
 -
 
razlika
predmodernih
od
modernih društava
 
-
 
sociolo
zi smatraju da se trenutno razvija ili se već razvilo
postmoderno društvo
 
Predmoderna društva
 -
 
sociolog Anthony Giddens smatra da postoje
tri tipa društva:
lovačko
-
sakupljačkodruštvo
,
stočarska i agrarna društva
i
neindustrijske civilizacije
-
 
lovačka i sakupljačka društva
 
 – 
 
to je sam početak. Bilo je manje nejednakosti negodanas. Nije bio toliko raširen materijalizam. Ono što se posjedovalo bilo je zajedničko.To je tip plemenskog društva. Maksimalno 50ak članova. Postoje i danas, ali je
svakako na njih i
 pak izvršen utjecaj zapadne kulture.
 
-
 
stočarska i agrarna društva
 
se pojavljuju prije otprilike 20 000 godina. Osim štolove i skupljaju uzgajaju stada. Tu već počinje bogaćenje pojedinaca jer je uzgojioviše životinja. Počinje stvaranje nejednakosti. Nomadski tip življenja zbog potrage za boljim pašnjacima za svoje životinje. Što se tiče agrarnih društava oni se oslanjaju nauzgoj žitarica. Uzgoj bilo životinja bilo biljaka je pouzdaniji i predvidljiviji izvor hrane od lova i sakupljanja. Također zbog akumu
lacije dobara razvijaju se osobna
 bogastva. Postoje i danas iako pod utjecajem kulture modernih industrijskih država
 
-
 
neindustrijske civilizacije
su se razvile oko 6 000 godina prije Krista. Radi se na
razvijanju gradova. Razvijeniji su u područjima znanost
i i umjetnosti. Te civilizacije
su izumile pismo. Velike nejednakosti između bogatih i siromašnih. Jake oružan
e sile
(Egipat, Grčka, Rim...)
 
Moderna industrijska društva
 -
 
 pojavljuju se u osamnaestom i devetnaestom stoljeću
 -
 
u to doba Lee i Newby idenitfici
raju četiri glavne transfomacije koje su se zbivale ikroz koje je prolazilo društvo:
 
1.
 
industrijalizam
 
 – 
 
kasno 18. stoljeće. Nove tehnologije dovode do porasta umanufakturi. Razvija se specijalizirana podjela rada. Više nije priroda određivala ritam
rada nego se radilo svaki dan.
 
32.
 
kapitalizam
 
 – 
blisko povezan sa razvojem industrijalizma. Rad za nadnicu i posaokoji se vodi u svrhu stvaranja profita. Prije dolaska kapitalizma seljaci su radili zasebe. Pojavljuju se nove klase.3.
 
urbanizacija
 
 – 
samim razvojom industrije razvijaju se i naselja kraj mjesta gdje su
izgrađene tvornice. Rast gradova i velegradova dovelo je do problema poput zločina,
pobune i zdravstvenih problema4.
 
liberalna demokracija
 
 – 
 
nakon nekoliko rušenja vladara (koji je do tada bio kralj ili
c
ar) dolazi do naglaska građanskih prava. To je otvorilo put nastanku političkihstranaka. Kako treba vladati društvom sada je postalo stvar rasprave
 -
 
sve zajedno te četiri promjene često se shvaćaju kao karakterizacija
modernih
društava
 
ili kao ono što kons
truira eru
modernosti
-
 
socijologija se razvila usporedno sa modernošću i nije iznenađujuće što se zasniva nasličnim temeljima
 -
 
smatra se da ljudska društva mogu napredovati i da će napredovati
Postmodernost-
 
neki sociolozi vjeruju da je došlo do temeljnih
 
 promjena u društvu
 -
 
ljudi počinju gubiti vjeru u znanost i tehnologiju
 -
 
 postaju svjesni štetnih djelovanja onečišćenja, rizika genetskog inžinjerstva
 -
 
smatraju da velike korporacije ne mogu zadovoljiti ljudske potrebe-
 
gubi se vjera u politička uvjerenja i velike teorije koje tvrde da su u stanju poboljšatidruštvo
 -
 
što se tiče zaposlenosti sve je manje potrebnih ljudi za proizvodnju
 -
 
mediji su postali jako važni u ljudskim životima i ekonomiji
 
TEORIJE DRUŠTVA
 -
 
teorija je skup ideja koji tvrdi da objašnjava kako društvo ili aspekti društva
funkcionirajuFunkcionalizam-
 
Émile Durkheim jedan od istaknutijih sociologa – 
funkcionalista-
 
teoriju su razvili američki filozofi dvadesetog stoljeća
 -
 
Talcott Parsons također jedan od funkcionalista američkih
 -
 
dominantna teori
 jska perspektiva sociologije tijekom četerdesetih i pedesetih godina
 -
 
ta teorija smatra da se trebaju ispitati odnosi u društvu da bi znali kako društvo
funkcionira-
 
struktura
: sama teorija funkcionalizma započinje opažanjem da je ponašanje udruštvu strukturirano. To znači da su odnosi između članova društva organizirani pomoću nekih pravila
 -
 
struktura društva može se shvatiti kao ukupni zbroj društvenih odnosa kojima
upravljaju norme-
 
institucije (poput obitelji, ekonomije...) su glavni aspekti društvene stru
kture-
 
sama institucija je struktura sačinjena od međupovezanih uloga ili normi
 -
 
funkcija
: nakon što se analizirala struktura onda se razmatra način na koji ta struktura
funkcionira
. To uključuje ispitivanje odnosa među različitim dijelovima strukture i
njih
ova odnosa prema društvu kao cjelini
 

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->