Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Odnos Uma i Tijela

Odnos Uma i Tijela

Ratings: (0)|Views: 37|Likes:
Published by Robert Samovojska

More info:

Published by: Robert Samovojska on Nov 18, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/04/2013

pdf

text

original

 
ODNOS UMA I TIJELA
1
Jesam li ja isto što i moje tijelo? Jesam li nešto više od i razli
ito od svog tijela? Da li jemoje tijelo nešto što
imam
ili nešto što
 jesam
?Kako mozak može misliti? Kako 1,5 kg sivesluzave mase može vidjeti,
uti, osje
ati, odlu
ivati, strahovati, nadati se, itd? Da li je mogu
e
isto fizi
ko objašnjenje mentalnog života? To su pitanja kojima se bavi filozofija uma.Prihvatljiva teorija u filozofiji uma treba objasniti što su mentalna stanja, koja je njihova prava priroda i kakav je odnos mentalnih stanja i fizi
kih stanja, prije svega, neuroloških stanja našihmozgova. Filozofske teorije uma možemo podijeliti u tri skupine: 1)
eliminativisti
 
ke
– teorijekoje naprosto pori
upostojanje mentalnoga, 2)
redukcionisti
 
ke
– teorije koje tvrde damentalno postoji ali da zapravo nije ništa drugo do li vrsta ne
eg drugog, u pravilu fizi
koga,3)
antiredukcionisti
 
ke
– teorije koje tvrde da mentalno postoji kao zasebna vrsta stvari.Ovdje treba napomenuti da se i eliminativizam
esto smatra redukcionisti
kompozicijom,tako da se onda razlikuje
eliminativni redukcionizam
(pozicija 1) od
neeliminativnog redukcionizma
(pozicija 2). Isto tako, sve antiredukcionisti
kepozicije nazivam
dualisti
 
kima
.Dakle:1)
 Eliminativizam
-mentalna stanja ne postoje.2)
 Redukcionizam
-mentalna stanja postoje ali su svodiva na fizi
ka.3)
 Dualizam
-mentalna stanja postoje i nisu svodiva ni na što drugo.Ovdje
uizložiti pet filozofskih teorija uma;
bihejviorizam
,
 fizikalizam
,
 funkcionalizam,eliminativni materijalizam
,i
dualizam
.Bihejviorizam i eliminativni materijalizam sueliminativisti
ke pozicije; fizikalizam i funkcionalizam su redukcionisti
ke, dok je dualizamantiredukcionisti
kapozicija.Prije nego što se krene na izlaganje ovih teorija i argumenata kojima se one nastoje potkrijepiti ili opovrgnuti, treba pojasniti što su to mentalna stanja i koje karakteristike imaju.Dakle, treba re
ikoja ih svojstva razlikuju od fizi
kih stanja.
1) Navodne ili stvarne razlike izme
umentalnog i fizi
"
kog
Intuitivno je jasno koja su svojstva mentalna a koja fizi
ka. Nemamo puno problema urazlikovanju mentalnih i fizi
kih svojstava. Prili
no je jasno koja su od slijede
ih svojstavamentalna a koja fizi
ka: ima 80kg, ima zdravo srce, rješava matemati
ki problem, aktivni su muti i ti neurološki centri u mozgu, ima plave o
i, mjere su joj 90/60/90, ima krivi nos, ima IQ 138,zna njema
ki, ima bradu, boli ga zub, ima duge noge, misli o Parizu, vidi crvenu boju, može
1
Uanglosaksonskoj literaturi koristi se izraz "Mind-Body Problem". U hrvatskom nema to
nog prijevoda zaenglesku rije
"mind". Naj
ese koristi izraz "um", me
=
utim, "um" ima više intelektualne konotacije i neuklju
uje percepciju i emocije. Koristi se i izraz "duh", me
=
utim, i "duh" se
esto koristi kao neštosuprotstavljeno duši, koja bi, po toj slici, trebala biti sjedište emocija. Pored toga, "duh" se koristi i u smislu ukojem se govori o prizivanju duhova i škripi vrata po no
i. Mogla bi se koristiti i rije
"duša", me
=
utim, taj jeizraz prili
no optere
en religijskim konotacijama. Uobi
ajen pojmovni par u hrvatskom je "fizi
ko" i "psihi
ko",iizraz "psihi
ko" dobro bi odgovarao engleskome "mind". Me
=
utim,
ini mi se da izraz "mentalno" najboljeodgovara i engleskome "mind" i, što je u ovome kontekstu najvažnije, onome o
emu se raspravlja u filozofijiuma. Dakle, izraz "mentalno" ovdje se koristi u smislu da zahva
asve mentalne aktivnosti; razumske, perceptivne, emotivne, voljne i bilo koje druge.Pored toga, kada govorim o mentalnim stanjima uvijek mislim na
 svjesna
mentalna stanja. Taj izrazmože zvu
ati redundantno, moglo bi se tvrditi da mentalno stanje po definiciji mora biti svjesno i da prema tomestanje koje nije svjesno naprosto ne može biti mentalno stanje. Ipak, znatan broj autora
ne identificira
svjesno smentalnim, tako da ostaje otvoren prostor za postojanje nesvjesnih mentalnih stanja. To bi, naprimjer,odgovaralo Freudovoj domeni nesvjesnoga – mentalna stanja koja imamo i koja na nas djeluju a da ih nismosvjesni. Iako je u literaturi prisutna i ovakva upotreba izraza, kao što sam rekao, pod "mentalnim stanjima" uovom tekstu mislim samo na svjesna mentalna stanja.
 
 podi
i120kg, itd. Me
=
utim, ono što nije jasno jest
na koji se kriterij oslanjamo kada mentalna svojstva razlikujemo od fizi
 
kih
.
 Koja su to svojstva koja mentalna stanja razlikuju od fizi
 
kih stanja?
Dakle, pitanje je
 
emu se to
 
no sastoji razlika izme
 
umentalnog i fizi
 
kog?
Obi
no senavode slijede
asvojstva:
neprotežnost 
,
intencionalnost 
,
racionalnost 
,
 povlašteni pristup
,itd. Tosu
 svojstva mentalnoga koje svaka zadovoljavaju
#
afilozofska teorija uma mora objasniti
,ilieventualno poricati njihovo postojanje, to jest, pokušati pokazati da mentalna stanja zapravonemaju ta svojstva. Ova
emo svojstva razmotriti redom i nastojati vidjeti da li ih mentalnastanja doista imaju i, ako ih imaju, da li ih imaju
 samo
mentalna stanja. Naime, ako bi seispostavilo da ih mogu imati
 samo
mentalna stanja, onda bi to bio prili
no jak razlog zazaklju
ak da mentalna stanja ne mogu biti fizi
ka stanja i da moraju biti nešto više od i razli
itood fizi
kih stanja mozga, to jest, svojih neuroloških korelata. Ako bi se, pak, ispostavilo da ifizi
ka stanja mogu imati te karakteristike, to bi bio prili
no jak razlog za zaklju
ak da mentalnastanja nisu neka posebna vrsta stanja ve
zapravo samo jedna vrsta fizi
kih stanja. Razmotrimoredom ta svojstva.
 Protežnost u prostoru
:obiljje fizi
koga jest da
ima dimenziju u prostoru
.Fizi
ki predmeti imaju dužinu, širinu i visinu, moraju imati
nekakav oblik 
i zauzimati
neko mjesto
u prostoru. Ako fizi
ki predmet nema nikakve dimenzije u prostoru, onda uop
eine postoji. Istotako, ne može postojati a da nema nekakav oblik i da se ne nalazi negdje. Za razliku od fizi
kog,mentalno postoji iako
nema dimenzije u prostoru
.Misli nisu visoke, nemaju težinu, emocije nisuširoke ni duga
ke. Nemaju ni oblika; ne samo da nemaju nego ga
ne mogu imati
,naprosto nisuvrsta stvari koja može imati ikakav oblik. Besmisleno je mentalnim stanjima pripisivatidimenzije i oblike.
2
Doduše, s druge strane, izgleda sasvim o
ito da se moje misli i mojiosje
aji nalaze tamo gdje se nalazi i moje tijelo. Gdje bi se drugdje mogle nalaziti? Ako sekaže da su nekome "misli odlutale" ili da je "odsutan duhom", to su metafore, to ne zna
idasu njegove misli i osje
aji doslovno na nekom drugom mjestu a ne na mjestu na kojem senalazi i njegovo tijelo. A ako prihvatimo stav da mentalna stanja imaju mjesto u prostoru,onda bismo trebali prihvatiti i da imaju ostala prostorna obilježja; oblik, dimenziju, itd. Iakomnogi autori u filozofiji uma uzimaju zdravo za gotovo da mentalna stanja nisu prostorna, ta pretpostavka sigurno nije neupitna.
3
Što vi mislite, imaju li mentalna stanja prostornaobilježja? Ako mislite da imaju, vaše su intuicije fizikalisti
ke. Ako mislite da nemaju, vašesu intuicije više dualisti
ke.
 Intencionalnost 
:
4
intencionalnost zna
i"
usmjerenost na predmet 
". Mentalna stanja suuvijek 
one
 
emu
;mislimo
o
tome i tome, emocije su nam usmjerene
 prema
tome i tome, percepcija je uvijek percepcija
ne
 
ega
,itd. Ukratko, naša mentalna stanja uvijek 
imaju predmet 
.
5
Iako bi to bilo vrlo rogobatno, "intencionalnost" bismo stoga mogli prevesti kao "oost" - svojstvone
ega da je o ne
em drugom. S druge strane, fizi
ka stanja i predmeti
nemaju nikakvog  predmeta
,nisu usmjerena ni na što, ona nisu i ne mogu biti intencionalna. Kamen nije
one
 
emu
,
2
Ina
e, pogreška u kojoj se nekoj vrsti stvari priri
uili odri
usvojstva koja toj vrsti stvari uop
ene mogu pripadati naziva se
kategorijalna pogreška
.Tako, na primjer, deduktivni zaklju
ak nije plave boje, i to ne usmislu da ima neku drugu boje ve
usmislu da uop
enije vrsta stvari koja može imati bilo kakvu boju.
3
Tim Crane, koji smatra truizmom da se njegova mentalna stanja nalaze tamo gdje se nalazi njegovo tijelo,smatra da navodna neprostornost mentalnih stanja nije dio zdravorazumskog i predreflektivnog shva
anjasvijeta, ve
dio filozofske teorije. Doduše, uspješne i široko rasprostranjene, ali ipak samo teorije. "AgainstPhysicalism", prilog u Guttenplanovom priru
niku
 ACompanion to the Philosophy of Mind 
.
4
"Intencionalnost" je skolasti
ki termin kojega je u 19-om stolje
uoživio austrijski filozof Franz Brentano(1838-1917), jedan od utemeljitelja fenomenološkog pokreta u filozofiji.
5
Doduše, upitno je da li baš sva mentalna stanja imaju predmet. Moglo bi se tvrditi da su raspoloženja mentalnastanja bez ikakvog predmeta, na primjer, izgleda da radost ili bezvoljnost nemaju predmeta ili barem da nemajunekakvog o
itog i to
no odre
=
enog predmeta.
 
on je naprosto tu. Ormar, isto tako, nije ormar ne
ega ili o ne
emu. On, ako postoji, naprosto postoji. Ormar, budu
ida je artefakt, ima neku namjenu; on ne
emu služi i za nešto jenapravljen. Me
=
utim, namjena ormara je u glavama onih koji su proizveli i onih koji ga koriste, ane u samom ormaru. Namjena, svrha ili funkcija jest nešto
ega ne bi bilo kada ne bi bilo ljudi injihovih mentalnih stanja. Iako prili
an broj autora smatra da je intencionalnost obilježjeisklju
ivo mentalnih stanja i da ništa
isto fizi
ko ne može imati intencionalnost, naturalisti ufilozofiji uma nastoje pokazati da intencionalnost predstavlja samo još jednu pojavu u prirodnomsvijetu, koja kao i sve ostale pojave u prirodnom svijetu u krajnjoj liniji mora biti fizi
ke prirode.Prema takvom shva
anju, intencionalnost mentalnih stanja u osnovi se svodi na sposobnostorganizma da reagira na predmete u svojoj okolini i da joj se prilago
=
ava. I vrlo jednostavnimehanizmi kao što su termoakomulaciona pe
ifrižider imaju to svojstvo. Ako temperatura usobi padne ispod 20
o
C, termostat pali pe
;kada se temperatura popne preko 21
o
C, termostat gasi pe
.Ifrižider održava temperaturu na isti na
in. I ljudski organizam na sli
an na
in reagira na promjene u okolini; krvni sudovi se sužavaju ili šire ovisno o tome da li temperatura u okoliniraste ili pada; srce radi brže ili sporije ovisno o tome idemo li uzbrdo ili nizbrdo; strah od zmija,medvjeda i provalija instinktivan je i automatski; itd. I intencionalnost mentalnih stanja u osnovi je iste prirode, mentalna stanja tu ne mogu predstavljati nikakav izuzetak. Misao o Be
uje
o
Be
ubaš kao što je sužavanje krvnih sudova
o
temperaturi okoline; mentalna reprezentacija pepeljare je
o
 pepeljari baš kao što je porast adrenalina u krvi
o
 predstoje
em naporu; itd. Jasno,tu je ogromna razlika u stupnju složenosti mehanizma koji dovodi do reakcije, ali nema nikakverazlike u vrsti. Moram napomenuti da smatram da je pogrešno intencionalnost nužno vezivati uzmentalnost, te da stoga intencionalnost trebamo pripisivati i strojevima i prirodnim procesima,dakle, stvarima i procesima koji sigurno nemaju mentalna stanja. Naime, ako bi intencionalnost
 po definiciji
pripadala samo mentalnim stanjima, onda se pitanje da li i
isto fizi
ki procesi mogu biti intencionalni ne bi trebalo ni postaviti, jer 
isto fizi
ki procesi
 po definiciji
ne bi mogli bitiintencionalni. Dakle,
ako antiredukcionist tvrdi da strojevi i prirodni procesi ne mogu bitiintencionalni zato što nemaju mentalna stanja, onda on direktno i drasti
 
no pretpostavlja ono što tek treba dokazati
.Kriterij za pripisivanje intencionalnosti ne smije uklju
ivati posjedovanjementalnih stanja, on mora biti takav da ga možemo primijeniti i kada ne znamo da li bi
eima ilinema mentalna stanja, u suprotnome antiredukcionisti
ka argumentacija je cirkularna. Budu
ida"intencionalnost" naprosto zna
i"usmjerenost na predmet", intencionalnost trebamo pripisatitermostatima, frižiderima, širenju i sužavanju krvnih sudova u organizmu, itd. Drugim rije
ima,intencionalnost je nužan ali ne i dovoljan uvjet mentalnosti. Ako bi se intencionalnost proglasilanužnim uvjetom mentalnosti, onda bi bilo trivijalno istinito da strojevi i prirodni procesi kojinemaju mentalna stanja ne mogu biti usmjereni na predmet. Što vi mislite, da li je naturalisti
ki program uspješan, to jest, da li se intencionalnost mentalnih stanja može uspješno svesti nakarakteristike i funkcije nas kao fizi
kih organizama u fizi
koj okolini. Ako se može svesti, ondaimamo razlog manje da mentalna stanja smatramo ne
im posebnim i ne-fizi
kim. Ako ne može,imamo razlog više da odustanemo od fizikalisti
ke redukcije mentalnog na fizi
ko ili nafunkcionalno.
 Racionalnost 
:
injenica da imamo razum razlikuje nas od ostalih bi
ausvijetu. Mizaklju
ujemo i djelujemo na osnovi
razloga
,dok svi ostali procesi u prirodi imaju
uzroke
.
 Razlozi
su intelektualna i intencionalna kategorija, dok su
uzroci
 
isto mehani
ka kategorija. Akosmo u
inili
 X 
zato što smo htjeli posti
i
izato što smo vjerovali da
 X 
vodi do
,to smo u
inilizato što smo
namjeravali
posti
i
izato što smo
 znali
da
 X 
vodi do
.Drugim rije
ima, bili smo
 svjesni
svoje želje da postignemo
i
 svjesni
 
injenice da
 X 
vodi do
.Prije nego što smo u
iniliono što smo htjeli u
initi
reflektirali
smo o cilju kojeg želimo posti
iiosredstvima koja vode doželjenog cilja. Zbog toga je naš postupak 
nesvodiv na bilo kakav sklop
 
isto uzro
 
nih odnosa u svijetu
.Nikakav fizi
ki mehanizam, ma kako složen i sofisticiran bio i ma kako složene operacije

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->