U potrazi za savrenom prehranom za ljude, Victoria Boutenko standardnu zapadnu prehranu usporeuje s prehranom divljih impanzi.

Te ivotinje imaju izuzetno jak prirodni imunitet na AIDS, hepatitis C, rak i druge smrtonosne bolesti ljudi. Procjenjuje se da impanze imaju 9 9 , 4 % zajednikih g e n a s ljudima, ali njihova prehrana drastino se razlikuje od nae. Najupadljivija razlika je to to impanze jedu znatno vie zelenog lia od ljudi. Victoria je kreirala niz zelenih kaastih sokova koji svakome omoguuju da konzumira potrebnu koliinu zelenja na vrlo ukusan nain i tako vidno pobolja vlastito zdravlje ili se izlijei od niza bolesti.

Jasan, jednostavan i majstorski koncept Victorie Boutenko tako je dragocjen, tako moan; moemo oekivati da e m o vidjeti i osjetiti kako e se svijet zdravlja zatresti do temelja unutar jednog desetljea. T h o m a s C. Chavez, homeopat, autor knjige Body Electronics

Victoria, opet si uspjela! Oboavam tvoju novu knjigu. Donijet e zdravlje milijunima, smanjit e budue rizike od degenerativnih bolesti za nove generacije i odmah e olakati ivot svima nama. Obavezno proitati! Dr. Rua Bogdanovich, meunarodno priznata predavaica i uiteljica prave prehrane, autorica slavne knjige The Cure is in the Cause

U Zeleno za zdravlje Victoria nam daje jedinstvenu, a ipak jednostavnu i slasnu strategiju dizanja naih razina hranjivih tvari. Zeleni kaasti sokovi upravo su revolucionarni! Ovu knjigu preporuila bih b a svakom. Ona zadovoljava potrebe onih koji nastoje prijei sa standardne amerike prehrane na zdraviji ivotni stil, kao i onih koji su v e godinama 'sirovi'! Phyllis Linn, zagovornica sirove prehrane

Zeleno za zdravlje
Victoria Boutenko
U p o z o r e n j e : I n f o r m a c i j e s a d r a n e u ovoj knjizi n i s u m e d i c i n s k i savjeti. V i c t o r i a B o u t e n k o n e p r e p o r u u j e k u h a n u h r a n u ili s t a n d a r d n e m e d i c i n s k e p r a k s e . Autori, i z d a v a i i/ili distributeri n e e p r e u z e t i o d g o v o r n o s t z a b i l o kakve n e g a t i v n e p o s l j e d i c e n a s t a l e z b o g prihvaanja n a i n a ivota o p i s a n o g u knjizi.

K n j i g a je d o s a d p r e v e d e n a i na sljedee j e z i k e : ruski, njemaki, p o r t u g a l s k i , francuski, k i n e s k i i maarski.

Sadraj
Rije a u t o r i c e Zahvala Predgovor 1 U s u d i t e se p r o m a t r a t i ! 2 t o je n e d o s t a j a l o u naoj sirovoj p r e h r a n i ? 3 K a k o se h r a n e i m p a n z e 4 Revolucija zelenih kaastih sokova 5 Z a t o je t e k o voljeti zelenje? 6 Zelenje: Nova skupina namirnica 7 Obilje b j e l a n e v i n a u zelenju 8 Vlakna: arobna spuva 9 Z e l e n j e za h o m e o s t a z u 10 Vanost eluane kiseline 11 R o s e b u r k a studija 12 Z e l e n j e ini tijelo alkalnijim 1 3 Z d r a v o tlo vrjednije j e o d zlata 1 4 Ljekovita svojstva klorofila 1 5 M u d r o s t biljaka 16 V j eb e za eljusti 1 7 P r i z n a n j e dr. A n n Svjedoanstva S v j e d o e n j a s u d i o n i k a R o s e b u r k e studije Recepti za zelene kaaste sokove vii ix xi 1 7 11 21 31 37 41 49 57 61 69 79 87 93 99 105 109 113 135 163

Biljeke Bibliografija

171 177

Rife g u t o r i c e

Posveta
Ovu knjigu posveujem dr. Ann Wigmore i drugima koji se usuuju misliti svojom glavom. Dragi itatelju, Ushiena sam to ovu knjigu mogu podijeliti s vama. U sljedeim poglavljima razotkrit u mno ge zapanjujue injenice o zelenju i objasniti zato je ono najnuniji dio ljudske prehrane. Otkako sam shvatila da jc klju izvrsnog zdravlja bio pred mojim nosom, poela sam itati sve knjige o zelenju do kojih sam mogla doi. U poetku sam samo htjela unaprijediti klasinu prehranu sirovom hranom. Na svoje iznenaenje, prilikom istraivanja otkrila sam da dodavanje izmiksanog zelenja bilo ijoj prehrani dovodi do tako radi kalnog poboljanja zdravlja da to moe ak nadmaiti koristi od tipine potpuno sirove prehrane u kojoj je relativno mali udio zelenja. Osim toga, pijenje kaastih sokova daleko je izvodljivije od naglog prelaska na is kljuivo sirovu hranu. Istovremeno, otkrila sam da lju di koji u svoje svakodnevne obroke ukljue izmiksano zelenje sami od sebe poinju jesti vie ive hrane. Izmiksani zeleni kaasti sokovi jednostavan su i slastan nain iskoritavanja ljekovitih svojstava zele nja. Bez obzira da li ste vegetarijanac, vegan, na sirovoj
VII

viii

ZELENO ZA ZPRAVUE

prehrani ili uobiajenoj amerikoj prehrani, redovno pijenje zelenih kaastih sokova moe znatno popraviti vae zdravlje. Taj udotvoran napitak dostupan je sva koj osobi u svakoj zemlji. Pridruite mi se u otkrivanju razloga zato je zelenje savrena hrana za ljude. Na dam se da su ove informacije i za vas pravo osvjeenje, kao to su to bile meni. Victoria Boutenko

Zgbvglg

om voljenom suprugu Igoru, to sam se uvijek mogla potpuno pouzdati u njega u svim svojim nastojanjima, to je posluao i sa mnom raspravio bez brojne nove koncepte, i na njegovoj beskrajnoj udnji za istinom. Mojoj keri Valji, na njenom ljubaznom strpljenju i predanosti u pojanjavanju teksta ove knji ge. Mom sinu Sergeju na podrci punoj oduevljenja i elokventnim kritikama. Mom sinu Stephanu na njego vim dragocjenim uvidima i inspirativnim telefonskim pozivima. Dr. Paulu Fieberu i njegovoj supruzi Susie na njihovoj aktivnoj pomoi u organizaciji i provedbi Roseburke studije. Svim sudionicima Roseburke studije na nji hovom vremenu i predanosti. Vanessi Nowitzky, na njenim brzim prstima, nepogreivoj gramatici i slat kom smislu za humor. Lauri Hamilton, Shavvni Huggins i Kendallu Olsonu Cassidyu na dugim satima koje su proveli pripremajui ovaj rukopis za objavlji vanje. Elizabeth Bechtold, Phyllis Linn, Offeku Ohnbaru, Grahamu VV. Boyesu, Penny Budinsky, Danielu i Judy Sapon-Borson na njihovoj velikodunoj financij skoj pomoi mojim istraivanjima i objavljivanju ove

ZELENO ZA ZDRAVLJE

knjige. Svima koji su mi poslali svoju podrku oduev ljenja. Hvala vam. Neka vam pijenje zelenih kaastih sokova svima pomogne.

Predgovor

U preko trideset i pet godina rada kao psihijatar na Medicinskom fakultetu Sveuilita Harvard do bro sam nauio jednu stvar: ljudsko se ponaanje vrlo teko mijenja. Victoria Boutenko sada me uspjela uvjeriti u su protno. Jer ta je izvanredna ena razvila strategiju koja obinim Amerikancima (onima koji vole sladoled, odrezak s pomfritom i pizzu) pomae da u svoje ivo te unesu zelenu ivu hranu na slastan nain koji stvara naviku. Nita od onoga to kae u svojoj knjizi Zeleno za zdravlje - o sposobnosti naeg tijela da obnovi svoje zdravlje ako mu se prue odgovarajue hranjive tvari - samo po sebi nije novo. Pa ipak, Zeleno za zdravlje prekretniko je djelo zato to je ga Boutenko shvatila da nain da svoje itatelje potakne da pokrenu svoje prirodne mehanizme za ienje svojih tijela od kole sterola, masti i toksina - i time poprave svoj fiziki, a zatim i mentalni i duhovni ivot - nije u tome da svoje itatelje upozorava na potrebu da jedu vie ive biljne hrane, nego u tome da im to olaka i uini ugodnim. Zeleni kaasti sok - ili, tonije, jedna litra zelenog kaastog soka kojom bismo, kako nam ga Boutenko
Kl

ZELENO ZA ZPRAVUE

preporuuje u ovoj knjizi, trebali zapoeti dan - sam je po sebi ogromna injekcija klorofila, vitamina, minera la, enzima i antioksidanata u tipinu ameriku prehra nu. Litra zelenog kaastog soka dnevno takoer de stimulira konzumiranje denaturirane i masne hrane. Naime, teko je prejedati se rafiniranim krobom i e erima kad ste puni nekog od ukusnih i energetizirajuih napitaka gde Boutenko. (Probajte neki od seda mnaest primamljivih recepata za slatke zelene kaaste sokove sa stranice 163.) A ako vas jo jedan izazovan zeleni kaasti sok doeka u hladnjaku kad se vratite kui s posla, veera koju pripremite i pojedete nakon to ga s uitkom popijete gotovo e sigurno biti manja, a moda i zdravija. Trideset dana pijenja zelenih kaastih sokova tako er e promijeniti nain kako se osjeate i to mislite o sebi. To je nemalo postignue za jednu malu knjigu. estitam gi Boutenko. Savjetujem vam da Zeleno za zdravlje shvatite vrlo ozbiljno. Vjerujem da vam moe pomoi da promijenite svoj ivot. A. William Menzin, dr. med. Katedra za psihijatriju Medicinski fakultet Sveuilita Harvard Bivi savjetnik pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO)

Usudite se p r o m a t r a t i !
Sumnja je majka d o m i l j a t o s t i -Galileo Galilei

romatranje predstavlja temelj svake znanosti. Vi i ja, poput bilo koga na ovom planetu, imamo pravo promatrati i donositi vlastite zakljuke, bili znanstve nici ili ne. Naa osobna eksperimentiranja pomau nam da zadrimo nadzor nad naim ivotima. Nika kvi znanstveni podaci ne mogu zamijeniti nae osob no iskustvo. Kada djetetu kaemo da ne dira vatru, to upozore nje ne znai puno dok ono ne pokua dodirnuti pla men i opee se. Samo kroz promatranje moemo na uiti povezivati posljedice s uzrocima, postati svjesni to moemo oekivati. Na primjer, ako se prejedemo kasno naveer, ne bismo trebali oekivati da emo se ujutro osjeati krepko. Prednost svijesti o tome to e se dogoditi omoguava nam da u naim svakodnev nim ivotima ostvarujemo eljene ciljeve kroz svje sno djelovanje, umjesto da neprekidno slijepo slijedi mo savjete nekoga tko zna bolje.
1

ZELENO ZA ZPRAVUE

lAucjite se promatrati

Ja sam odrasla u Sovjetskom Savezu gdje je svat ko bio pod strogom kontrolom vladajuih struktura. Od najranijeg sam djetinjstva dobivala stroge upute o tome to bih trebala raditi, misliti, pa ak i govoriti. Bojala sam se isprobati bilo to novo. Meutim, ima la sam veliku sreu u ivotu upoznati brojne nevjero jatne ljude od kojih sam nauila da se moram usuditi isprobati sve to elim. Jednostavno vam moram ispriati o Alexanderu Suvorovu s kojim sam se susrela nekoliko puta i koji je postao moj junak i dugogodinje nadahnue. Alexan der je potpuno oslijepio i ogluio u dobi od tri godine. Usprkos tome, tako je arko elio proivjeti ivot u potpunosti da je nauio govoriti i razumjeti to dru gi ljudi govore drei ih za ruke. Zavrio je srednju kolu s visokim ocjenama, a nakon toga je doktorirao na Moskovskom sveuilitu, napisao mnoge briljantne znanstvene radove o pomaganju slijepoj i gluhoj djeci, objavio nekoliko knjiga i snimio 40-minutni dokumen tarni film o svojoj percepciji ivota. Taj je film sedam desetih u Moskvi postigao ogromnu gledanost. Ljudi su bili pod dubokim dojmom Alexanderove iskrenosti i strasti. Sjeam se kako dugo nakon zavretka filma nitko nije napustio kino-dvoranu. Jednostavno smo ostali sjediti, smeteni, uplakani i posramljeni zbog naih kukavikih ivota i glupih strahova. Alexander Suvorov, ivei svoj ivot u fizikoj tami i neprekidnoj tiini, sanjao je da posjeti druge zemlje. Tako je nauio dva strana jezika i sam otputovao u nekoliko zemalja. Kad su ga ljudi pitali zato je otiao, odgovorio je da je elio sam vidjeti svijet. Kad sretnem nevjerojatna ljudska bia kao to je Alexander, ili itam o ljudima koji se usuuju vidjeti

sami, dobivam elju da potpunije istraim ivot oko sebe i saznam dokle mogu pomicati svoje granice. Dok ivimo nae ivote, isprobavajui nove stvari i traei prave odgovore, stjeemo mnoga vlastita isku stva. Nae znanje postaje detaljno i praktino. Osjea mo se prilino samopouzdano u bilo kojim ivotnim okolnostima, posebno kada trebamo donijeti hitne od luke. Nasuprot tome, kada je zbirka tuih uputa sve ime raspolaemo, najbolje to moemo uiniti je na dati se i moliti da su autori tih uputa bili djelotvorni u prikupljanju svoga znanja i poteni u svojim namjera ma. Drugim rijeima, nadamo se da netko drugi brine o nama vie nego to mi brinemo o sebi. Kad dopustimo da drugi promatraju i razmiljaju za nas, na neki nain svjesno odluujemo ostati slijepi i gluhi. Postajemo prisiljeni pratiti tue upute, jednu za drugom, i obavljati radnje koje za nas nemaju mnogo smisla. Pokoravamo se tuem autoritetu. Preputamo drugima svoju mo. Nae neotuivo pravo je da promatramo. Koristi mo li nau sposobnost da promatramo, moemo se osloboditi iz labirinta konfuzija. Vjerujem da su naa osobna svjesna zapaanja tisuu puta vanija od bilo koje krute znanstvene tvrdnje. Zato se u posljednje vrijeme objavljuje tako mnogo knjiga o prehrani? Oigledno, javnost ima brojna pita nja o zdravlju na koja znanstveno krilo nae svjetske zajednice ne daje zadovoljavajue odgovore. Veina nas potpuno je odvojena od istraivaa, i istovremeno, znanstvenici su odvojeni od obinih ljudi. Pitam se za to se to dogodilo, s obzirom da je izvorni cilj znanosti dobrobit ljudi.

ZELENO ZA ZPRAVUE

Usudite se promatrati

Veina rezultata iste znanosti obinim je ljudima nedostupna ili si ih ne mogu priutiti. Da bih, primje rice, dobila izvjetaj od dvije ili tri strane za gotovo svaku medicinsku studiju morala sam platiti mnogo novca, ponekad stotine dolara po izvjetaju. Prosjean istraivaki rad napisan je sloenim, znanstvenim jezi kom, to ga ini nerazumljivim ljudima koji ne pripa daju toj grani znanosti. Primijetila sam da grane zna nosti postaju sve brojnije, i da se u jeziku koji koriste neprekidno poveava broj strunih izraza. Tijekom svog ivota razgovarala sam s desecima znanstvenika iz raznih krajeva svijeta, i nikada nisam srela nekog znanstvenika koji bi bio u stanju razumjeti i objasniti studije iz svih grana istovremeno. U stvari, to znan stvenici vie tvrde da znaju o nekoj temi, to su skloniji rei To nije moje podruje za druge. Iz te sklonosti moe se zakljuiti da je znanost sve manje razumljiva prosjenom ovjeku prema znanosti koja je sama sebi svrha. Dok javnost eli biti upoznata s najnovijim postignuima, znanstveni svijet je sve ma nje dostupan za njenu goruu znatielju. Informacijski vakuum raste, posebno na podruju zdravlja i prehra ne. Kao zamjenu za te nedostajue, a ipak tako potreb ne informacije, javnost poinje stvarati vlastitu zna nost. Ona moda nije potpuno tona, ali je razumljiva veini ljudi. Zbog toga smo svjedoci stotina, ako ne i tisua knjiga o prehrani iji su autori prosjeni ljudi koji su proveli razne istraivake studije, ponekad bez nunog predznanja. Oajniki traei odgovore na svoja- pitanja, ljudi upijaju to obilje informacija i esto postaju jo zbunjeniji.

Primjeujem da mnogi ljudi pisanoj rijei vjeruju vie nego izgovorenoj. Zbog nedostatka vlastitog pro matranja i sklonosti da usvajaju cijele koncepte kao da su Sveto pismo, tragatelji za zdravljem prihvaaju odreeni koncept, esto ovisno o tome koju su knji gu prvu proitali. Kako se pojavljuje sve vie knjiga o prehrani, one jedna drugoj poinju proturjeiti. Kao rezultat toga danas je mogue sresti stotine ljudi s pot puno razliitim savjetima o tome to jesti, sa stotinama raznih razloga koji se meusobno pobijaju. Kad sam poela sa svojim istraivanjima o zelenju, odmah sam beznadno potonula u ocean informacija. U situaciji u kojoj sam bila, morala sam pronai pravi odgovor ili umrijeti. Osjeala sam odgovornost ne samo prema svom suprugu i djeci, koje sam povukla za so bom na prehranu sirovom hranom, nego i prema svim onim tisuama ljudi u svijetu koje sam nadahnula da usvoje potpuno sirovu prehranu. Na kraju sam odlui la ostaviti sve po strani na nekoliko mjeseci, sjesti i pro itati to vie izvornih istraivakih radova o prehrani. Odluila sam zanemariti sva miljenja i usredotoiti se samo na izvorne podatke jer ljudsko zakljuivanje moe graditi logike lance misli koji glatko navode i tatelja do potpuno netonih zakljuaka s katastrofal nim rezultatima. (Kasnije u knjizi iznijet u primjere takvih pogreaka u koje sam sama upala.) Otkrila sam da u podacima postoje velike rupe i da svojstva mnogih vanih namirnica nikada nisu bila prouena. Shvatila sam da u, elim li doi do pravih zakljuaka, morati sama pokrenuti barem neke pilotstudije. Napokon, moj je ivot ve bio eksperiment u kojem sam ja bila pokusni kuni.

ZELENO ZA ZPRAVUE

vrsto vjerujem, danas vie nego ikad, da je sigur nije prijei na sirovu hranu na dva tjedna i sami vidjeti kako se osjeate nego proitati deset knjiga i slijedi ti njihove preporuke nemajui pojma zato. Pomou naih paljivih promatranja svi mi imamo sposobnost jasno vidjeti rezultate naih djela. Dragi itatelju! Nadam se da u vas ovom knjigom nadahnuti da ponete promatrati koji vam od vaih postupaka pomau da se osjeate i izgledate najzdra vije, i da kao rezultat toga stvorite vlastiti osobni plan koji e za vas biti najdjelotvorniji. Sami ste svoj najbolji strunjak.

S t o je n e d o s t a j a l o u naoj sirovoj prehrani

oj suprug, naa dva najmlaa djeteta i ja od si jenja 1994. hranili smo se iskljuivo sirovom hranom, due od jedanaest godina. Na tu radikalnu prehranu preli smo iz potpunog oaja, nakon to su nam lijenici rekli da nema izgleda da se oporavimo od naih uasnih bolesti.

Moj suprug Igor bio je neprestano bolestan od svog ranog djetinjstva. Do osjetljive dobi od 17 godina ve je imao devet operacija. S progresivnom hipertireozom i kroninim reumatoidnim artritisom, u 38. je bio potpuna zdravstvena olupina. Za kinih dana morala sam mu zavezivati vezice na cipelama jer se njegova artritina kraljenica nije mogla saviti. Igorov broj ot kucaja srca u minuti najee je bio iznad 140, oi su mu suzile za sunanih dana, a ruke su mu se tresle. Osjeao je neprestan umor i skoro je stalno bio u bo lovima. Igorov lijenik za titnjau rekao mu je da e umrijeti za manje od dva mjeseca ako ne pristane

ZELENO ZA ZDRAVUE

to je nedostajalo u naoj sirovoj prehramV

da mu se odstrani titna lijezda. Njegov lijenik za artritis rekao mu je da se pripremi za to da e ostatak svog ivota morati provesti u invalidskim kolicima. Meni su dijagnosticirali istu bolest koja je odnijela mog oca; aritmiju ili nepravilan rad srca. Noge su mi bile neprekidno nateene od edema, imala sam preko 127 kila i stalno sam se debljala. Cesto bi mi nou trnula lijeva ruka i bojala sam se da u umrijeti i da e moja djeca ostati siroad. Sjeam se da sam uvijek bila umorna i depresivna. Naa ki Valya roena je s astmom i alergijama, e sto je po itave noi jako kaljala. Naem sinu Sergeiju dijagnosticiran je juvenilni dijabetes tipa 1. Jednoga dana, nakon to sam cijele noi plakala, od luila sam da moramo poduzeti drugaije mjere elimo li dobiti drugaije rezultate. Tada smo poeli isprobava ti razne oblike lijeenja i na kraju smo doli do ideje da prijeemo na sirovu hranu. U to vrijeme nismo znali nita o pripremanju raskonih sirovih jela, pa ak ni da moemo suiti lanene krekere. Usprkos tome, traj no iskljuivi penicu i prestavi kuhati, uspjeli smo izlijeiti sve nae neizljeive, po ivot opasne bolesti. Nae se zdravlje popravljalo tako brzo da smo za tri i pol mjeseca svo etvero trali utrku Bolder Boulder 10K s 40.000 drugih natjecatelja. ak se i Sergeijev eer u krvi stabilizirao zahva ljujui njegovoj novoj prehrani i redovitom joggingu. Otkad smo poeli jesti sirovu hranu, nikada vie nije imao nikakve simptome dijabetesa. Uvelike smo se iznenadili ne samo brzinom kojom se nae zdrav lje vratilo u normalno stanje, nego i time koliko smo zdraviji nego to smo ikada prije bili. Priu o naem

udesnom izljeenju detaljno smo iznijeli u naoj knji zi Raw Family: A True Story of Awakening. Meutim, nakon nekoliko godina prehrane si rovom hranom, svi smo poeli osjeati kao da smo stigli do platoa na kojem je na proces ozdravljenja stao, pa ak pomalo krenuo unatrag. Nakon otprilike sedam godina na iskljuivo sirovoj hrani, poeli smo s vremena na vrijeme, sve ee i ee, osjeati neza dovoljstvo naim tadanjim programom prehrane. Po ela sam osjeati teinu u elucu nakon to bih pojela skoro bilo koju vrstu sirove hrane, a posebno salatu s preljevom. Zbog toga sam poela jesti manje zelenja i vie voa i oraastih plodova. Poela sam dobivati na teini. Moj suprug je poeo intenzivno sijedjeti. la novi moje obitelji bili su zbunjeni u vezi s prehranom, i inilo se da se esto pitaju: to da jedemo? Bilo je udnih razdoblja kad smo osjeali glad, ali nam se nije jelo nita od hrane koja je za nas bila dozvoljena u sklopLi tipine sirove prehrane: voe, orasi, sjemenke, itarice ili sueno voe. Salate (s preljevima) bile su iz vrsne, ali od njih smo se osjeali umorno i pospano. Osjeali smo se kao u zamci. Sjeam se kako bi Igor gledao po unutranjosti hladnjaka i stalno ponavljao: Da mi se bar jede neto od toga. Takva razdoblja nisu dugo trajala. Za sve smo okrivljavali prejedanje i uspijevali smo povratiti apetit postom, vjebanjem ili tako to smo vie radili. U mojoj obitelji vrsto vjeruje mo da je sirova hrana jedino rjeenje i zato smo se me usobno ohrabrivali da ostanemo na sirovoj prehrani bez obzira na sve, neprestano izmiljajui nove triko ve. Mnogi od mojih prijatelja priali su mi o slinim iskustvima nakon kojih su odustali od prehrane 100% sirovom hranom i ponovno poeli dodavati kuhanu

10

ZELENO ZA ZPRAVUE

hranu u svoj jelovnik. Moja je obitelj ostala na sirovoj hrani zahvaljujui tome to smo jedni drugima nepre stano pruali podrku. U mom je srcu svakim danom raslo jedno gorue pitanje. Pitanje je glasilo: Nedostaje li neto u naoj prehrani? Odmah bi doao odgovor: Ne. Nita ne bi moglo biti bolje od sirove prehrane. Ipak, koliko god sitni, poeli su se javljati neeljeni znaci nesavrenog zdravlja, kao to su bradavica na ruci ili sijeda kosa, koji su unosili sumnju i pitanja u vezi cjelovitosti prehrane sirovom hranom u njenom tadanjem obliku. Konano, kad su se moja djeca po ela aliti na poveanu osjetljivost zuba, dola sam do faze u kojoj nisam mogla misliti ni o emu drugom osim o toj zdravstvenoj zagonetki. Izluivala sam sve oko sebe svojim neprestanim raspravama o tome to bi moglo nedostajati. U svojoj revnoj potrazi poela sam prikupljati po datke o svakoj postojeoj vrsti hrane koju ljudi jedu. Kao to je moja baka obiavala govoriti: Trai i nai e. Nakon brojnih krivih pokuaja, konano sam pronala pravi odgovor. Pronala sam jednu odreenu grupu namirnica koja je ispunjavala SVE ljudske pre hrambene potrebe - zelenje. injenica je da moja obitelj dotad nije jela dovoljno zelenja. tovie, nije nam se ni svialo. Znali smo da je zelenje vano, ali nikada i nigdje nismo uli koliko je tono zelenja potrebno u naoj prehrani. uli smo samo neodreen savjet da ga jedemo to je vie mogue. Kako bih saznala koliko ze lenja trebamo jesti, odluila sam prouiti prehrambene navike impanza, budui da su one jedan od najbliih srodnika ljudskih bia.

K a k o se hrane i m p a n z e

impanze su vrlo sline ljudskim biima. Znanstve nici s Instituta za komunikaciju impanza i ljudi s Centralnog sveuilita u Washingtonu (WCU) smatra ju da bi impanze trebalo kategorizirati kao ljude.1 Nakon detaljnog prouavanja ponaanja tih inteligen tnih bia istraivai WCU-a postali su uvjereni da su impanze znatno pametnije nego to to veina ljudi mi sli. Prema znanstvenicima s WCU-a, impanze imaju vlastiti jezik i kulturu za koje ljudi nisu ni slutili da bi mogle imati, vjerojatno zato to impanze ne govore. Meutim, one koriste vlastiti znakovni jezik koji znan stvenici paljivo prouavaju ve due od tri desetljea. Istraivai s WCU-a priznaju: Novi dokazi pokazuju da tehnologija i komunikacija zajednice impanza za dovoljavaju definiciju kulture. Takoer znamo da su spoznajne sposobnosti impanza vrlo sline naima, i u intelektualnom i u emocionalnom pogledu. Po bilo

V.

ZELENO ZA ZPRAVUE

Kako se brane impanze

13

kojoj razumnoj definiciji, impanze bi trebalo katego 2 rizirati kao ljude. Veina medicinskih istraivakih instituta slae se da su impanze i ljudi vrlo slini. Naalost, na teme lju toga koriste impanze za znanstvene eksperimente. Samo pogledajte sljedee citate iz brojnih medicinskih lanaka: ProcjenJLije se da moderni ljudi i impanze dijele 99,4% sekvencije DNA, zbog ega su obje vrste u bli em srodstvu meusobno nego s bilo kojom drugom 3 ivotinjskom vrstom. Cimpanze nalikuju na ljude vie nego bilo koja druga ivotinja... Ljudski mozak vrlo je slian mozgu impanze. Glavne razlike izmeu ljudi i ovjekolikih majmuna nisu anatomske, nego u ponaanju.4 Cimpanze imaju iste krvne grupe A-B-0 kao i ljudi, i koriste se za studije kompatibilnosti kod transplanta cije tkiva, za istraivanja hepatitisa i druga medicinska istraivanja.5 Nehumani primati [imaju] kritinu ulogu u bio medicinskom istraivanju razumijevanja, tretiranja i prevencije vanih zaraznih bolesti kao to su AIDS, hepatitis i malarija, te kroninih degenerativnih pore meaja sredinjeg ivanog sustava (kao to su Parkinsonova i Alzheimerova bolest)... Evolucijska srodnost nehumanih primata s ljudima ne samo to otvara pu tove za istraivanje sigurnosti i djelotvornosti novih lijekova i cjepiva, nego obeava i mogunost procjene potencijala novih genskih terapija za zarazne i genet ske bolesti kod ljudi.6 Nehumani primati su odlini modeli za proua vanje ljudske biologije i ponaanja zbog njihove filogenetske bliskosti s ljudima. Njihovo koritenje u bi-

omedicinskim istraivanjima od presudne je vanosti za napredak u medicinskoj znanosti... [ukljuujui] otkrie Rh faktora i razvoj cjepiva protiv virusa djeje paralize... Njihovo koritenje proirilo se na doslovno sva podruja medicine. 7 Pitam se, ako su impanze i ljudi zaista u tako bliskom srodstvu, i ako je prouavanje te bliskosti od tako presudne vanosti za nae zdravlje, zato mi ljudi ne bismo primjenjivali nae studije i na dobro i na zlo? Kako je mogue da zaraavamo impanze najgorim ljudskim bolestima, ali ne uimo od njih? Umjesto da unitavamo njihovo zdravlje, zato ne bismo popravili svoje? Zato ne bismo barem proba li ono to one jedu? Otila sam na internet i potroila 300 dolara na knjige i DVD-ove o impanzama, njihovoj prehrani i

14

ZELENO ZA ZDRAVLJE

Kako se brane impanze

15

nainu ivota. Poslala sam pismo sa svojim pitanjima Sveuilitu Jane Goodall. Otputovala sam u tri velika zooloka vrta koji dre impanze i razgovarala s mno gim ljudima koji ih svakodnevno hrane i brinu se o nji ma. Otkrila sam fascinantne informacije o impanza ma koje su potpuno promijenile moje gledite na njih. Doista me impresioniralo otkrie da impanze mogu nauiti koristiti ameriki znakovni jezik: Pod dvostruko slijepim uvjetima utvrdili smo da impanze amerikim znakovnim jezikom (ASL) pre nose informacije ljudskim promatraima. One kori ste znakove za prirodne jezine kategorije: npr. PAS za bilo kojeg psa, CVIJET za bilo koji cvijet, CIPELA za bilo koju cipelu, itd. impanze usvajaju i spontano koriste svoje znakove za komuniciranje s ljudima i me usobno o normalnom tijeku dogaaja koji ih okruu ju. Pokazale su sposobnost izmiljanja novih znakova ili kombiniranja znakova za metaforiko oznaavanje novog predmeta, kao na primjer: rotkvicu su nazva le PLAE BOLI HRANA, a lubenicu PIE VOE. U dvostruko slijepim uvjetima impanze mogu razumje ti i koristiti nove prijedlone fraze, razumjeti izgovore ne rijei na engleskom jeziku, prevoditi rijei na svoje izraze u amerikom glasovnom jeziku, pa ak i preno siti svoje vjetine koritenja znakova sljedeoj genera ciji bez ljudske intervencije. Njihovo ponaanje u igri pokazalo je da se slue matom na isti nain kao ljudi. Takoer je utvreno da meusobno vode razgovore znakovima kad su same. Konverzacijska istraivanja pokazuju da impanze zapoinju i vode razgovore na naine koji su poput ljudskih. impanze mogu ispra viti razgovor ako doe do nesporazuma. Osim toga,

priaju same sa sobom pomou znakova, a primijetili smo da priaju znakovima i u snu. 8 Kad sam nauila vie o impanzama postale su jed na od mojih najdraih vrsta. Shvaajui njihovu inte ligentnu prirodu, duboko alim 1.500 impanza koje provode ivote u malim kavezima medicinskih labo ratorija u Sjedinjenim Dravama. Usprkos svim znanstvenim istraivanjima ljudsko zdravlje neprestano slabi. Mnogi nutricionisti povezu ju zdravstvene probleme ljudi s nedostatkom hranji vih tvari. Ljudi su izgubili svoj prirodan nain hranje nja. Zbog toga sam tako zahvalna to na ovom svijetu postoji jo jedna vrsta koja nam je vrlo slina. Posebno mi je bilo drago kada sam saznala da u dolini Gombe u Africi ivi na tisue impanza. Najizvanrednija je injenica to veina impanza iz doline Gombe, [za razliku od ljudi] nije bila u dodiru s civilizacijom. To je velika srea za nas ljude! Daje nam nadu da emo pronai odgovore na naa najvanija pitanja: kako bi trebala izgledati ljudska prehrana? Kakva je izvorno bila? Razumijevanje prehrambenih navika impanza moglo bi nam pomoi da bolje shvatimo ljudske pre hrambene potrebe. Molim vas da pogledate ovu tabli cu prosjene prehrane impanza u prirodi, koju sam izradila na temelju podataka iz knjige Jane Goodall: Kao to moete vidjeti, dvije glavne skupine namir nica za impanze su voe i zelenje. Molim vas, nemojte zelenje brkati s korjenastim povrem kao to je mrkva, cikla ili krumpir. Takoer nemojte brkati zelenje s ne sla tkim voem kao to su krastavac, rajica, tikvica i paprika. impanze korjenasto povre jedu samo u sluajevima sue ili gladi, kao zadnju opciju.9 Prema

16

ZELENO

ZAZPRAVUE

K a k o se hrane impanze

17

Prehrana impanza

Otkad pamtim, impanze obino prikazuju s bana nom ili naranom u ruci, to me svakako navelo na pretpostavku da jedu samo voe. Spoznaja da zelene biljke ine gotovo polovicu njihove prehrane za mene je bilo iznenaujue otkrie. Moja su me istraivanja vrsto uvjerila da bi ljudi trebali jesti daleko vie zelenja nego to sam ranije mislila. Usporedimo standardnu ameriku prehranu s pre hranom impanza. Kao to moete vidjeti, izgledaju potpuno razliito. Te dvije prehrane nemaju praktino nieg zajednikog! Mi ljudi uglavnom jedemo stvari koje impanze uope ne jedu, kao to su kuhana hrana bogata krobom, ulja, maslac, jogurt, sir, hamburgeri itd. Dok veinu naeg povra ini korjenasto povre, divlje impanze gotovo nikada ne jedu korjenasto po vre, osim u sluaju sue i kada im voe i zelenje nisu dostupni. Upravo je unos zelenja najdramatinije opao u ljudskoj prehrani. Naa potronja zelenja openito je spala na dva smeurana lista salate u naim sendvii ma.

Jane Goodall, svjetski poznatoj istraivaici impanza, udio vremena koje impanze provode jedui zelene biljke u odnosu na ostatak njihove prehrane varira od 25 do 50%, ovisno o godinjem dobu. 10 Dva do sedam posto njihove prehrane ine srika i kora. (Pod srikom podrazumijevamo i stabljike i druge vlaknastije dijelova biljaka.) U vrijeme cvatnje stabala, u oujku i travnju, cvje tovi ine do 10% prehrane impanza. impanze ne jedu mnogo oraastih plodova, ali u njihovoj prehrani moe biti do 5% sjemenki. Takoer, posebno u stude nom, jedu male koliine kukaca, pa ak i male ivo tinje, no Goodall kae da je taj dio njihove prehrane neredovit i neznatan, jer mogu mjesecima ne jesti ni kakve ivotinje i ini se da to na njih ne ostavlja tetne posljedice. Postoje i druga istraivanja koja pokazuju da kod divljih impanza unos kukaca i drugih ivoti nja nikada ne ini vie od 1% njihove prehrane. 11

Kukci

18

ZELENO ZA ZDRAVLJE

Kako se brane impanze

19

Usporedimo standardnu ameriku prehranu s pro sjenom sirovom prehranom

plodovi sastoje od 70 do 80% ulja. K tomu, ljudi na sirovoj prehrani poveavaju svoju potronju ulja i avo kada zato to salate, svoje glavno jelo, najee jedu pomijeane s preljevom, umakom ili guacamoleom. Jo jedan veliki udio u tipinoj sirovoj prehrani otpada na korjenasto povre, uglavnom zbog pripreme sokova. Takoer, korjenasto povre slaeg je okusa od zelenja i zato ini velik dio sirovih salata. Uzevi u obzir sve te faktore, kad usporedimo tipi nu sirovu prehranu s prehranom impanza, moemo jasno vidjeti da postoje dva glavna naina da dodatno poboljamo nae individualne obrasce hranjenja: da poveamo unos zelenja i da smanjimo unos oraastih plodova, sjemenki i ulja.

Mislim da sirova prehrana pokazuje golemo pobolj anje u odnosu na uobiajenu prehranu. Kao prvo, u sirovoj prehrani svi su sastojci nekuhani i puni enzima i vitamina; zbog toga je sirova prehrana poput revolu cije u usporedbi sa standardnom amerikom prehra nom. To objanjava zato tako velik broj ljudi izvjeta va da su se poeli osjeati bolje im su preli na sirovu prehranu. Vidimo da ljudi na sirovoj prehrani jedu mnogo voa, posebno ako imamo na umu da su papri ke, krastavci, tikvice i rajice takoer voe. Meutim, iako ljudi na sirovoj prehrani tipino jedu znatno vie zelenja od ljudi na uobiajenoj prehrani, zelenje gotovo nikad ne ini 45 posto njihove prehrane. Sto onda ljudi na sirovoj prehrani jedu umjesto zelenja koje im nedostaje? Odgovor je: veina ljudi na sirovoj prehra ni konzumira velike koliine voa, oraastih plodova i sjemenki. Cesto koriste oraaste plodove kao zamjenu za ugljikohidrate, posebno kad pokuavaju imitirati kuhana jela pomou sirovih sastojaka, iako se oraasti

Na primjer, na temelju koliine voa koju pojede mo u mojoj obitelji (oko 1,8 do 2,3 kg dnevno po osobi) procjenjujem da bismo trebali jesti oko dva ovea sve nja tamnozelenog lisnatog povra po osobi dnevno. . Jo jedan upadljiv, karakteristian aspekt prehrane impanza je da nikada ne jedu kasno poslijepodne ili

20

ZELENO ZA ZPRAVUE

naveer. impanze se bude vrlo rano, s prvim zraka ma zore. Nakon to napuste svoja gnijezda, nekoliko minuta jedni drugima iste krzno, a onda kreu u po tragu za hranom. impanze moraju naporno raditi da dou do svoje hrane, penjui se po mnogim stablima i pretraujui brojno nisko grmlje. Ujutro se najee hrane voem i manjom koliinom lia. Nakon otprili ke etiri sata odmore se jedan do dva sata, igrajui se ili drijemajui na suncu. Nakon toga impanze nastav ljaju s hranjenjem, jedui uglavnom zelene biljke sve do otprilike tri ili etiri sata poslijepodne, nakon ega se meusobno iste i pripremaju gnijezda za noni po inak. Nasuprot tome, moj osobni obrazac hranjenja pot puno je drukiji. Obino ne jedem nita do podneva ili kasnije, a naveer se nakrcam hranom. Trenutno se trudim prestati jesti nakon 6 popodne. Iako osjeam pozitivne rezultate i konano skidam neto suvinih kilograma, moram priznati da mi suzdravanje od ka snih obroka pada puno tee nego to sam oekivala. To pripisujem veoj koliini stresa koju obino akumu liramo prema kraju dana.

Revolucija zelenih kaastih sokova

ijekom svojih istraivanja primijetila sam da im panze doista vole zelenje. Sjeam se kako sam gle dala impanze u zoolokom vrtu i primijetila koliko bi se uzbudile kad bi dobile svjee granice akacije, mla do i mekano palmino lie, ili kelj. Gledajui ih, osjetila sam se toliko nadahnutom da sam otila do oblinjeg grmlja i sama probala lie akacije. Meutim, zeleno lie nije mi bilo odve ukusno, to je predstavljalo jo jedan problem. Zelenje sam uvijek jela kao po duno sti. Govorila bih si: Moram pojesti svoju dozu zele nja. Ponekad bih varala i cijedila svoje zelenje po mou sokovnika. Brzo bih popila alicu zelenog soka i raunala bih da sam mirna za sljedeih nekoliko dana. Ili bih napravila izvrstan sirov preljev za salatu i poto pila svoje zelenje u njega. To je za mene bio jo jedan nain da uivam u zelenju. Ali nikada se ne bih mogla zamisliti kako sjedim i jedem dva svenja kelja ili pi nata.
21

22

ZELENO ZA ZDRAVU E

Revolucija zelenih kaastih sokova

Iako meni povre nije bilo drago, moj suprug Igor jednostavno ga nije podnosio. Dok je odrastao poticali su ga da jede uglavnom meso i kruh, kao pravi ruski mukarac. Dok smo ivjeli u Rusiji, u trgovinama ni kada nismo viali nikakvo zelenje. Ljudi su samo ljeti mogli kupiti kopar, perin i mladi luk od seljaka na trnici. Sjeam se da bih salatu vidjela otprilike samo dvaput svakog ljeta, smatrajui ju rijetkim i egzoti nim povrem.
v

Sto sam vie itala o prehrambenom sastavu zelenja, to sam bila uvjerenija da je zelenje najvanija hrana za ljude. Kad bih samo uspjela pronai nain da uivam u njemu dovoljno da mogu pojesti optimalnu koliinu koja je potrebna da postignem savreno zdravlje! Bezbroj sam se puta pokuala natjerati da jedem velike koliine zelenja u obliku salata ili samog, samo kako bih otkrila da to fiziki nisam u stanju uiniti. Nakon otprilike dvije alice sjeckanog zelenja dobila bih garavicu ili muninu. Jednog dana, dok sam itala knjigu o biologiji, zaintrigirao me zapanjujue ilav sastav biljaka. Izgle da da celuloza, glavni sastojak biljaka, ima jednu od najvrih molekularnih struktura na planetu. Zele nje sadri vie vrijednih hranjivih tvari nego bilo koja druga grupa namirnica, ali sve su te hranjive tvari po hranjene u unutranjosti biljnih stanica. Te se stanice sastoje od otpornih materijala, koji vjerojatno biljkama olakavaju preivljavanje, inei ih teko jestivim za ivotinje. Kako bi se oslobodile sve hranjive tvari iz stanica, potrebno je pokidati stanine stijenke. Poki dati te vrste stanice nije lako. Zato jedenje zelenja bez temeljitog vakanja ne bi zadovoljilo nae prehrambe ne potrebe. Jednostavnije reeno, nae povre moramo

savakati do kremaste konzistencije da bismo od njega imali koristi. Osim toga, kako bismo probavili osloboene mi nerale i vitamine, solna kiselina u naem elucu mora biti vrlo jaka, s pH izmeu 1 i 2. Ta dva uvjeta su apsolutno, vitalno nuna za asi milaciju hranjivih tvari iz zelenja. Oigledno, kad sam pokuavala jesti samo zelenje nisam ga dovoljno vakala, a mogue je i da u elucu nisam imala dovoljnu koliinu solne kiseline. Kao rezultat toga, doivljavala sam neugodne znakove loe probave i zelenje mi se openito zgadilo. Nakon mnogih desetljea konzumiranja uglavnom visoko preraene hrane, moderni ljudi izgubili su spo sobnost normalnog vakanja.12 Nae eljusti postale su tako uske da ak i nakon vaenja umnjaka moramo nositi aparati za zube. 13 Nai eljusni miii postali su preslabi za temeljito vakanje ilavih vlakana. Od svog sam stomatologa nekoliko puta ula preporuku da budem njenija prema svojim zubima i da ne grizem tvrdo voe, ve da mrkvu i jabuke radije naribam. Pored tih problema, mnogi ljudi imaju puno zubnih plombi, umjetne zube ili im nedostaju zubi. Sve te pre preke ine vakanje povra do potrebne konzistencije doslovno nemoguim. Zbog toga sam odluila pokuati vakati svoje zelenje u Vitamix mikseru. Prvo sam izmiksala sveanj

*
Htjela bih objasniti da Vitamix nije samo obian mikser poput onih koje moete kupiti u bilo kojoj robnoj kui. Zove se brzi mikser, zato to se njegova brzina penje do 390 km/h! To znai da njegovi noevi ak i ne moraju biti otri; ak i kad bi bili samo tupi metalni tapii jo uvijek bi mogli izmiksati u tekuinu neto tvrdo poput, recimo, komada drveta. Kako bi postigao takve performanse, Vitamix ima motor maksimalne

24

ZELENO ZA ZPRAVUE

Revolucija zelenih kaastih sokova

25

listova kelja s vodom. Mislila sam: Samo u zamiriti, stisnuti nos i to popiti. Ali im sam dignula poklopac, brzo sam ga opet zatvorila jer sam osjetila muninu od jakog mirisa na mlado lie penice. Tamno zele na, skoro crna smjesa bila je potpuno nejestiva. Na kon kraeg mozganja, dodala sam nekoliko banana i opet promiksala. I tada je poela arolija! Polako, i pomalo strepei, otvorila sam poklopac i pomirisala, i na moje ogromno iznenaenje ta svijetlo zelena mje avina mirisala je vrlo ugodno. Oprezno sam probala jedan gutljaj i oduevila se! Bilo je i vie nego ukusno! Ni preslatko, ni pregorko, bilo je najneobinijeg okusa koji sam ikada probala, i mogla bih ga opisati jednom rijeju - svjeina. U etiri sata popila sam sve to sam izmiksala, a to je bio sveanj kelja, etiri banane i litra vode. Osjeala sam se divno i pripremila sam jo. Pobjedonosno sam shvatila da sam te veeri po prvi put u ivotu pojela dva velika svenja zelenja u jednom danu. Osim toga, pojela sam ih bez imalo ulja ili soli! Uivala sam u cije lom tom iskustvu. Osjeaj u elucu bio je ugodan i bila sam sretna to sam ostvarila svoj cilj. Bio je kolovoz 2004. Rjeenje za moju dilemu oko zelenja bilo je tako neoekivano jednostavno. Konzu miranje zelenja na taj nain oduzimalo je tako malo vremena da sam prirodno nastavila eksperimentirati s miksanjem zelenja i voa dan za danom.

Ovdje moram priznati da ideja miksanja zelenja za mene nije bila nova. Jedanaest godina ranije, dok se moja obitelj obrazovala na Institutu za kreativno zdravlje (CHI) u Michiganu, uili su nas o izvanred nim ljekovitim svojstvima energetske juhe: miksanih klica, avokada i jabuka. Tu je juhu izmislila dr. Ann Wigmore, pionirka ivotnog stila ive hrane u 20. sto ljeu. Iako su nam bezbroj puta rekli kako je energet ska juha izuzetno korisna za zdravlje, veina gostiju Instituta nije bila u stanju pojesti vie od nekoliko lica energetske juhe jer nije bila ukusna. Duboko su me se dojmila svjedoanstva ljudi o koristi od energetske juhe. Kad sam se vratila kui, oajniki sam eksperimentirala s energetskom juhom pokuavajui joj poboljati okus, jer sam htjela da moja obitelj ima koristi od jedenja te juhe. Moj posljednji po kuaj usavravanja energetske juhe zavrio je jednog dana kad sam ula Valyu kako u dvoritu vie Sergeiju: Bjei! Mama opet pravi onu zelenu kau! Usprkos svim dokazima o ljekovitim svojstvima energetske juhe, otkrila sam da se, naalost, ak ni lju di koji su je oajniki trebali i htjeli nisu mogli natjerati da je redovito jedu. Zadivilo me to sam jedanaest godina nakon upo znavanja s energetskom juhom, kada sam ve potpuno na nJLi zaboravila, opet dola do iste ideje miksanja ze lenja iz jednog potpuno novog smjera. Kada sam po ela piti zelene kaaste sokove nisam to nikom spome nula i nisam oekivala da e se neto vano dogoditi. Budui da nisam imala nikakvih velikih zdravstvenih problema, nisam nastojala postii nikakve dramatine promjene. Samo nisam htjela tako vidno starjeti. Me utim, nakon otprilike mjesec dana nesustavnog pije-

snage od preko dvije konjske snage. Bilo koji obian mikser moe miksati ilavu celulozu iz zelenja samo dok su njegovi noevi otri. Naa lost, kad se noevi istupe, samo se okreu oko komada banane i mikser se vrlo brzo pregrije. Prije jedanaest godina, nakon to mi je pregorjelo nekoliki) miksera, konano sam si kupila Viliinii.x na seoskom sajmu. Jo uvijek radi kao nov.

26

ZELENO ZA ZPRAVUE

Revolucija zelenih kaastih sokova

27

nja zelenih kaastih sokova, dva madea i bradavica koje sam imala od ranog djetinjstva otpali su s mog tijela. Osjeala sam da imam vie energije nego ikad prije, i poela sam dijeliti svoje iskustvo sa svojom obi telji i prijateljima. Sljedea stvar koju sam primijetila bila je da je potpuno nestala ona jaka potreba za te kom hranom poput oraastih plodova ili krekera koju sam ranije povremeno osjeala, posebno naveer. Pri mijetila sam da su mnoge bore na mom licu nestale, i poela sam dobivati komplimente od drugih ljudi o tome kako izgledam svjee. Nokti su mi postali vri, vid mi se izotrio, i imala sam divan okus u ustima, ak i ujutro odmah nakon buenja (zadovoljstvo koje nisam imala od djetinjstva). Moj san konano se ostvario! Konzumirala sam obilne koliine zelenja svakoga dana. Poela sam se osjeati lake i energija mi se poveala. Moji ukusi po eli SLI se mijenjati. Otkrila sam da mi je tijelo bilo tako gladno zelenja da sam nekoliko tjedana ivjela gotovo iskljuivo na zelenim kaastim sokovima. Samo voe i povre postalo mi je puno privlanije, a moja jaka po treba za masnom hranom drastino se smanjila. Pot puno sam prestala konzumirati bilo koju vrstu soli, ak i alge. Dva tjedna kasnije moj suprug i ja etali smo uz travnatu povrinu u Kaliforniji, a meni je iznenada poela CLiriti slina od pogleda na tamnozelene sone granice sljeza koje su u velikim koliinama rasle du staze. Vie puta sam se uhvatila kako ih elim ubrati i pojesti. Podijelila sam svoja zapaanja s Igorom i on me paljivo posluao, ali se nije uznemirio. Ve je bio primijetio da se u posljednje vrijeme drukije hranim. Umjesto da si pripremam ogromne porcije salate sa-

stavljene od raznog sjeckanog povra, velikog avoka da, morske soli, ptino luka i maslinovog Ltlja, sad bih nasjeckala sveanj salate i rajicu, nakapala limuno vog soka i neizmjerno uivala u tome, prevrui oima i predui od zadovoljstva. Nije mi nedostajala hrana koju sam ranije jela, i osjeala sam se potpuno zado voljno jedui tako jednostavne obroke. Sada znam da ljudsko tijelo moe nauiti udjeti za zelenjem! Postojala je jo jedna promjena koja me zapanjila. Nekada sam, kad bih se umorila, eznula za nezdra vom hranom. Na primjer, u prolosti, kad bismo puto vali i proveli no u avionu, ili nakon to bismo se vozili cijelu no, osjeala sam jaku elju za tekom sirovom hranom ili ak nekom autentinom mskom kuhanom hranom iz djetinjstva koju nisam jela due od desetlje a. Ta elja bila je vrlo jaka i dosadna. Tjerana tim po rivom, pripremila bih si neku vrstu teke sirove hrane, poput sira od sjemenki s krekerima, ili bih se prejela oraastih plodova, ponekad i kasno naveer. ula sam od mnogih drugih ljudi da proivljavaju sline situ acije. Usto, tijekom prethodnih godina kada bih do la kui iz svog ureda, esto iza deset naveer, uivala sam u tome da prebacujem fokus s rada na druge lak e teme, bilo itanjem kojeg poglavlja iz neke knjige ili tako to bih pogledala dobar film. Primijetila sam da kada bih si dopustila da uzmem jabuku ili akLi oraha, obino bih nastavila zobati i nikad ne bih mogla po stii osjeaj da sam se najela. ak i kad bih primijenila snagu volje i ne bih dirala nikakvu hranti kod kue, nastavila bih osjeati nezadovoljstvo i misli su mi stal no bjeale na hranu. Kad sam poela piti zelene kaaste sokove, odmah sam primijetila da su elje takve vrste nestale. Tad je

28

ZELENO ZA ZDRAVLJE

Revolucija zelenih kaastih sokova

29

moj suprug stvarno primijetio promjenu u mom pona anju. Naveer, nakon iscrpljujueg radnog dana, on bi i dalje osjeao jaku potrebu da neto pojede, dok sam ja bila oputena i zadovoljna samo itanjem knjige i razgovorom. Kad je Igor vidio koliko sam naveer sretna, zajedno s primjetnim poboljanjem mog zdrav lja, pridruio mi se u pijenju zelenih kaastih sokova. Poeo je traiti alicu te zelene stvari svaki put kad bih je pripremala. Ni Igor ni ja nismo imali nikakve bolesti, pa je u poetku bilo teko rei da li smo samo uzbueni ili se zaista osjeamo bolje. Ali uskoro smo i Igor i ja mogli posvjedoiti da smo doivjeli pomlaivanje i poeli izgledati mlae. Nakon samo dva mjeseca pijenja zelenih kaastih sokova Igorovi brkovi i brada poeli su tamnjeti, i nei da izgleda kao to je izgledao u doba kad smo se upoznali. Igor je postao tako entuzijastian zbog svog mla dolikog izgleda da je postao najvei pobornik zelenih kaastih sokova u mojoj obitelji. Probudio bi se rano i pripremio dva ili tri galona [1 gal = 3,78 1] kaastog soka svaki dan: jedan za mene, jedan za sebe, i jedan Sergeiju i Valyji da ga podijele. Oboje nae djece s uit kom je ovo ukusno zeleno pie ukljuilo u svoj dnevni jelovnik, iako im je zdravlje ve bilo izvrsno. Primije tili su dodatna poboljanja, kao sposobnost da manje spavaju, potpunije pranjenje crijeva, vre nokte, i iznad svega, poboljanje stanja njihovih zuba, koji su postali manje osjetljivi. Jedan od mojih strahova bio je da u se jednog dana umoriti od zelenih kaastih sokova i da ih vie neu eljeti. Ipak, nakon est mjeseci redovnog pijenja ui-

vala sam u njima vie nego ikad. Danas ne bih mogla zamisliti ivot bez svojih zelenih kaastih sokova, bu dui da su postali 80% moje prehrane. Pored zelenih kaastih sokova, jela sam lanene krekere, salate, voe i - povremeno - sjemenke ili oraaste plodove. Kako bih uvijek bila u prilici da si pripremim svje zeleni kaasti sok, kupila sam jo jedan Vitamix mikser za svoj ured. Svaki put kad bi moji prijatelji ili kupci doli u moj ured, vidjeli bi veliku zelenu alicu pored mog raunala, a ja bih ih im dala da kuaju moje novo ot krie. Na moje veliko zadovoljstvo, svima se svialo, usprkos njihovim razliitim prehrambenim navikama. Neoekivano, neki od mojih prijatelja i suradnika po eli su komentirati da im se zdravlje popravilo od sve ga jedne alice zelenog kaastog soka koju bi popili u mom uredu! Bez ale! Moj web dizajner poeo je udjeti za sirovom hranom kao rezultat neredovitih porcija zelenog kaastog soka, izgubivi sedam kilograma u nekoliko mjeseci. Jedna ena iz ureda preko puta rije ila se svog ekcema pijui alicu zelenog kaastog soka gotovo svaki dan. Svidio se ak i ovjeku iz UPS-a. Nadahnuta toplim prijemom, napisala sam lanak Oda zelenim kaastim sokovima i e-mailom ga posla la svima iz mog internetskog adresara. Gotovo odmah sam poela primati vrlo pozitivne povratne informaci je i mnoga detaljna svjedoenja mojih prijatelja, stude nata i kupaca. Iako sam se osjeala obaveznom prove sti dodatna istraivanja, inilo se da su mnogostruke koristi od zelenih kaastih sokova bile oigledne svi ma koji su ih probali, a brojni ljudi koji su pili zelene kaaste sokove postali su zeleni val koji se brzo irio iz dana u dan.

Zato

je t e k o voljeti zelenje?
vijek mirisalo strelovito bi rastao kad bi zeleno tako dobro kao slanina. - Doug Larson povre

Oekivani ivotni

elenje nikada nije bilo ukljueno LI nau prehram benu piramidu kao posebna skupina namirnica zato to ga ljudi nikada nisu doivljavali kao pravu hraiut. Nadzemni dio mrkve ima nekoliko puta veu prehrambenu vrijednost od korijena, ali nas miljenje da je zelenje hrana za zeeve, ovce i krave prijei da mrkvino lie jedemo u salatama. Rutinski bacamo najhranjiviji dio biljke mrkve! Korijen je puno ugod niji ovjekovom nepcu od nadzemnog dijela zato to korijen sadri znatno vie eera i vode. Nadzemni di jelovi su gorki zbog obilnih koliina hranjivih tvari LI njima.

Sljedea tablica (na stranama 33-35 ) jasno pokazu je prehrambenu superiornost lia nad korijenjem kod 14 tri razliite biljne vrste: cikle, perina i repe. Jedine tri kategorije u kojima korijenje ima veu vrijednost su kalorije, ugljikohidrati i eer (osim kod repe). To su tri sastavna elementa koji nam korijenje ine ukusnijim
31

32

ZELENO ZA ZPRAVUE

Zato je teko voljeti zelenje^

33

od nadzemnih dijelova. Nadam se da e vas se dojmiti neke od ovih brojki. Na primjer, kalcija u nadzemnim dijelovima cikle ima 7 puta vie nego u njenom ko rijenu, a vitamina A ima 192 puta vie u nadzemnim dijelovima nego u korijenu! Kod repe, vitamina K u nadzemnim dijelovima ima 2.500 (!) puta vie nego u korijenu. Uvjerljiva razlika izmeu koliine nutrijenata u ta dva dijela biljke oigledna je i neosporiva. Raz mislite o tisuama tona izuzetno vrijedne hrane, ze lenih nadzemnih dijelova korjenastog povra, koje se godinu za godinom bacaju zbog naeg neznanja, dok veina ljudi pati od kroninih nedostataka hranjivih tvari. Prirodno, na um nam pada jedno pitanje. Zato nam se ne svia okus zelenja? Nije li nae tijelo dovoljno pametno da intuitivno udi za onim to mu je potreb no? Svega sam nekoliko puta u ivotu srela ljude koji stvarno vole i eznu za zelenim povrem. Rekli su mi da im njihovi roditelji nisu davali stimulirajui! hranu kao to su slatkii ili prena jela kad su bili djeca. Te svoje prijatelje smatram najsretnijim ljudima na svijetu. Raspamete se od sree zbog komada krastavca ili svjee

34

ZELENO ZA ZPRAVUE

Zato je teko voljeti zelen je*

35

36

ZELENO ZA ZPRAVUE

rajice. Od pogleda na graak krene im voda na usta. Moja prijateljica Vanessa kae: Jednostavna hrana odLivijek mi je imala najbolji okus. Ne moete stvarno osjetiti bit hrane ako ju ne jedete samu za sebe. Tada moete istinski uivati u njenom pravom okusu. Kad moja mama i ja odemo na zabavu, obino jedemo samo listove povra koje stav ljaju kao ukras ispod kriki sira. Bilo bi mi drae kad bi kelj stavljali preko sira, ali barem ga ima. Meutim, veina ljudi bila bi zbunjena kad bi na za bavi zatekli samo krastavce, rajice i graak, ili jo gore, samo tu podlogu od lisnatog povra. Meni se ini jasnim da ako eznemo za hranom sa stimulansima kao to su eer, kofein i bijelo brano, to znai da je naa osjetljiva tjelesna homeostaza postala poremeena. U posljednja dva stoljea ljudsko se tijelo promije nilo. Vrste hrane koje imaju stimulativniji okus postale su nam primamljivije od prirodne, nepreraene hrane. Meutim, svi priznaju injenicu da ne moemo ivjeti samo na okoladi i tjestenini, koliko nam se god one inile ukusnima. Iz svojih istraivanja nauila sam da ljudi veinom ne bi pristali na bljutavu ili gorkLi pre hranu radi zdravlja, ak ni ako imaju bolest koja im ugroava ivot. Ipak, mnogi i dalje pitaju: Sto bismo trebali jesti? Kako bismo trebali hraniti svoju djecu da budu zdravija? Zadivljujue, ali zeleni kaasti sokovi su ne samo hranjivi, nego i izvanredno ukusni, ak i djeci. vrsto vjerujem da je mogue povratiti nau spo sobnost da volimo zdravu hranu i udimo za njom. Mogli bismo nauiti ivjeti na prirodnoj, zdravoj pre hrani, iako smo razvili neke vrlo jake, neprirodne elje.

Z e l e n j e : nova skupina n a m i r n i c a

itam se kako je zelenje kao to je kelj, rimska salata, pinat, lie mrkve i tome slino zavrilo katego rizirano kao povre? Zato mnoge, potpuno razliite, skupine namirnica zovemo povre, kad izgledaju ra zliito i sadre razliite grupe hranjivih tvari? Voditelj odjela povra iz lokalne trgovine zdrave hrane poa lio mi se da se njegovi kupci esto zbune kada trae odreen sastojak izmeu preko 150 razliitih vrsta okupljenih pod istim imenom: povre. Taj je ovjek ra dio na odjelu povra preko deset godina. Predloio je da se odjel povra podijeli na nekoliko manjih grupa biljnih namirnica sa specifinim slinostima, npr. kor jenasto povre (mrkva, cikla, daikon, itd.), jestive cva tove (brokula, cvjetaa, artioka, itd.) i neslatko voe (krastavac, tikvica, tikva, rajica itd.). Kombiniranje namirnica sa slinim prehrambenim vrijednostima ne samo to bi pomoglo kupcima da bre pronau po trebne sastojke, nego bi im pomoglo da se upoznaJLi s veim brojem biljnih namirnica i poveaju raznolikost svoje potronje vegetarijanske hrane.
37

38

ZELENO ZA ZDRAVLJE

Zelenje: nova skupina namirnica

39

Oigledno, ljudi nikada nisu smatrali biljke do voljno vanima da ih se ispravno klasificira. ak i u obinom supermarketu moemo vidjeti da na odjeli ma s drugim skupinama namirnica postoji detaljnija klasifikacija. Na primjer, odjel s mesom podijeljen je na perad, ribu i crveno meso, koje je dodatno podijeljeno na manje odjeljke, kao to su teletina, mljeveno meso, kosti i potproizvodi. Svaki artikl je paljivo kategorizi ran, i navodi se s kojeg dijela tijela je uzet. Sirevi imaju vlastitu specifikaciju. Nitko nikada ne bi zajedno kla sificirao sir i meso u jednu grupu kao to je hrana za sendvi, jer bi to bilo nepraktino i nejasno. Ipak, ta kva zbrkanost i pogreke neprestano se dogaaju na odjelu s povrem. Neke greke su prilino ozbiljne, do te mjere da bi mogle uzrokovati zdravstvene proble me. Na primjer, stavljanje korjenastog povra bogatog krobom u istu kategoriju s rajicama i rabarbarom moglo bi potaknuti potroae na loe odluke u vezi s kombiniranjem hrane. Mnogi nutricionisti vjeruju u korist od ispravnog kombiniranja hrane. 15 Primjerice, krobasto povre kombinirano u istom obroku s kise lim voem ili povrem moe izazvati fermentaciju i plinove u naim crijevima. Svrstavanje zelenja u istu kategoriju s povrem dovelo je do toga da neki ljudi pogreno primjenju ju pravila kombiniranja krobastog povra na zelenje. Potaknuti tom konfuzijom, mnogi zabrinuti ljudi pisa li su mi elei znati da li je mijeanje voa sa zelenim povrem ispravno kombiniranje hrane. Oni su uli da nije dobro mijeati voe i povre. Da, kombiniranje krobastog povra s voem ne bi bilo dobra ideja. Ta kva kombinacija moe uzrokovati plinove u crijevima. Meutim, zelenje nije povre i zelenje nije krobasto.

U stvari, zelenje je jedina skupina namirnica koja po mae probavljanje ostale hrane poticanjem luenja probavnih enzima. Zbog toga se zelenje moe kombi nirati s bilo kojom hranom. Osim toga, zabiljeeno je da impanze esto jedu plodove i lie s istog stabla u istom obroku. U stvari, Jane Goodall i drugi istraivai primijetili su da ponekad zamataju plodove u listove i jedu ih kao sendvie. Meutim, postoji jo jedno veliko pogreno shva anje koje je posljedica svrstavanja zelenja i povra u istu kategoriju. Takve neprikladne generalizacije istra ivae su dovele do pogrenog zakljuka da je zelenje lo izvor bjelanevina. Suprotno tom popularnom vje rovanju, zelenje je izvrstan izvor bjelanevina, kao to ete vidjeti u sljedeem poglavlju. Predlaem da zelenje odvojimo od povra, sada i zauvijek. Zelenje nikada nije dobivalo zasluenu pa nju i nikada nije prikladno istraeno zato to se po greno izjednaava s povrem. U veini jezika nema mo ak ni pravi naziv za zelenje. Naziv tamnozeleno lisnato povre je dug i nezgodan za upotrebu, slino kao rogata ivotinja koja daje mlijeko. Ne raspolaemo potpunim nutricionistikim po dacima o zelenju. Za ovu knjigu morala sam prikupiti djelie podataka iz knjiga i asopisa objavljenih u ra znim zemljama, i jo uvijek nemam sve dijelove. Na primjer, nigdje nisam uspjela pronai potpun popis hranjivih tvari u Uu mrkve. Usprkos tome, imam do voljno podataka da izvuem neke osnovne zakljuke: zelenje je osnovna grupa namirnica koja najpotpu nije zadovoljava prehrambene potrebe ljudi. U sljedeoj tablici moete vidjeti popis vanih mi nerala i vitamina koje preporuuje Ministarstvo poljo-

40

ZELENO ZA ZPRAVUE

privrede SAD-a i popis tih hranjivih tvari dostupnih u kelJLi i lobodi (jestivom korovu). Na temelJLi ovih podataka, moemo zakljuiti da je zelenje najvanija hrana za lJLide.

Obilje bjelanevina u zelenju

Smatram da znanstvenici jo nisu istraili skrivene mogunosti bezbrojnog sjemenja, lia i plodova za pruanje najpotpunije mogue prehrane ljudskom rodu. -Mahatma Gandhi

vaka molekula bjelanevine sastoji se od lanca aminokiselina. Esencijalna aminokiselina je ona koju ti jelo ne moe sintetizirati, i zato ju treba unositi LI sklo pu prehrane. Ljudi u svoju prehranu moraju ukljuiti odgovarajue koliine 9 aminokiselina. Profesor T. Colin Campbell je LI svojoj knjizi The China Study pokazao da je preporuena dnevna doza bjelanevina u SAD-u daleko pretjerana. Studije u koji ma je prehrana impanza usporeena s ljudskom prehranom potvrLiju istu istinu. Cimpanze odravaju prilino nizak i konstantan Linos bjelanevina, zbog svoje Lisredotoenosti na voe...17 ProLiila sam sadraj hranjivih tvari vie desetaka vrsta razliitog zelenog povra i sa zadovoljstvom sam utvrdila da aminokiselina kojih u jednoj biljci ima malo u drugoj ima mnogo. Drugim rijeima, ako odrava mo raznovrsnost zelenja LI naoj prehrani, dobivamo sve esencijalne aminokiseline u obilnim koliinama.
41

42

ZELENO ZA ZPRAVUE

Obilfe bjelanevina u zelenju

4-3

Molim vas da pogledate tablicu sadraja esencijal nih aminokiselina u kelju i lobodi. Izabrala sam kelj zato to je dostupan u veini trgovina koje dre povr e. Loboda je jedan od najeih jestivih korova koji raste u razliitim klimama. Veina poljoprivrednika trebala bi vam znati pokazati lobodu. U lijevom stupcu moete vidjeti preporuene ko liine aminokiselina za prosjenu odraslu osobu. 18 U desnom stupcu moete vidjeti koliine tih aminokise lina u lobodi i kelju. Obratite panju na injenicu da tamnozeleno lisnato povre sadri sline ili vee koli ine aminokiselina od preporuenog dnevnog unosa (RDA). Kao to moete vidjeti iz ove tablice, jedna funta (0,454 kg) kelja sadri ak i vie bjelanevina od dnev nog unosa koji preporuuje ministarstvo poljoprivre de. Ipak, pogrenim svrstavanjem svih dijelova bi ljaka (korijena, peteljke, cvata, izdanaka, listova itd.) u istu kategoriju povra, i uz pretpostavku da imaju ista svojstva, pogreno smo zakljuili da je zelenje slab izvor bjelanevina. Taj netoan zakljuak doveo je do desetljeima dugog pothranjivanja i patnji ljudi. Ne dostatak istraivanja o sadraju hranjivih tvari u ze lenju doveo je do velike zbunjenosti kod veine ljudi, ukljuujui mnoge strunjake. Dr. Joel Fuhrman je u svojoj knjizi Eat to Live napisao: Cak se i lijenici i dijetetiari... iznenade kada saznaju da... ako jedete velike koliine zelenog povra, dobivate znaajnu koliinu bjelanevina. Odakle ja dobivam svoje bjelanevine? Budui da sam svjesna konfuzije oko povra, jasno mi je zato je to postalo popularno pitanje. Kako veina ljudi nije bila svjesna da u zelenju ima obilje dostupnih esenci-

jalnih aminokiselina, pokuavali su jesti namirnice iz drugih grupa koje su poznate po svom viskom sadra ju bjelanevina. Meutim, eljela bih objasniti razliku izmeu sloenih bjelanevina koje se nalaze u mesu, mlijenim proizvodima, ribi itd. i pojedinanih amino kiselina koje se nalaze u vou, povru, a posebno u zelenju.

44

ZELENO ZA ZDRAVLJE

Obilje bjelanevina u zelenju

45

Jasno je da tijelo treba raditi daleko manje kada stvara bjelanevine iz pojedinanih aminokiselina do stupnih iz zelenja nego iz ve kombiniranih, dugih molekula bjelanevina, sastavljenih prema stranom uzorku nekog potpuno drugaijeg stvorenja kao to je krava ili pile. Htjela bih objasniti razliku izmeu slo enih aminokiselina i pojedinanih aminokiselina po mou jednostavne anegdote. Zamislite da trebate saiti vjenanicu za svoju ker. Konzumiranje sloenih bjelanevina koje dobivamo od krava i drugih stvorenja je kao da odete u trgovinu s rabljenom odjeom, kupite mnogo koritene odjee drugih ljudi, doete kui i provedete nekoliko sati ki dajui na dijelove haljine koje vam se sviaju i kombi nirajui ih u novu haljinu za svoju ker. Ta mogunost oduzela bi vam mnogo vremena i energije, ostavila mnogo smea. Na taj nain nikada ne biste mogli saiti savrenu haljinu. Konzumiranje pojedinanih aminokiselina je kao da odvedete svoju ker u tvornicu tekstila kako biste kupile prekrasne nove tkanine, ipke, dugmad, vrpce, niti i perle. S tim osnovnim elementima moete sai ti prelijepu haljinu koja e savreno pristajati njenom jedinstvenom tijelu. Slino tome, kada jedete zelenje, kupujete nove aminokiseline, svjee napravljene uz pomo Suneve svjetlosti i klorofila, koje e tijelo ko ristiti za obnavljanje svojih dijelova u skladu s vaom vlastitom DNK. Nasuprot tome, tijelo bi vam se moralo muiti po kuavajui sastaviti savrene molekule bjelanevina iz tuih molekula, koje se sastoje od potpuno druk ijih kombinacija aminokiselina. Osim toga, vae bi tijelo najvjerojatnije dobilo mnogo nepotrebnih dijelo-

va koje je teko probaviti. Ti bi dijelovi dugo kruili vaim krvotokom poput smea, izazivajui alergije i druge zdravstvene probleme. Profesor W. A. Walker s Katedre za nutricionizam na Harvardskoj koli javnog zdravlja kae: Nepotpuno probavljeni dijelovi bjelan evina mogu se apsorbirati u krvotok. Apsorpcija tih velikih molekula doprinosi razvoju alergija na hranu i imunosnih poremeaja.19 Ironian rezultat jedenja tih nesavrenih izvora bje lanevina (ivotinjskih bjelanevina), je da mnogi ljudi pate od nedostatka esencijalnih aminokiselina. Takvi nedostaci ne samo to su opasni po zdravlje, nego kod ljudi dramatino mijenjaju percepciju ivota i nain na koji se osjeaju i ponaaju. U proizvodnji neurotransmitera tijelo koristi neke esencijalne aminokise line, poput tirozina, triptofana, glutamina, histamina i drugih. Neurotransmiteri su prirodni kemijski spojevi koji olakavaju komunikaciju izmeu stanica mozga. Tvari su to koje upravljaju naim emocijama, pame njem, raspoloenjima, ponaanjem, sposobnostima za uenje i obrascima spavanja. Tijekom posljednja tri de setljea neurotransmiteri su bili u sreditu istraivanja mentalnog zdravlja. Prema istraivanju Julie Ross, specijalistice za pre hrambenu psihologiju,20 ukoliko vaem tijelu nedosta je odreenih aminokiselina, kod vas se mogu pojavi ti jaki simptomi mentalne i fizioloke neravnotee te jaka udnja za nepoeljnim tvarima. Na primjer, razmotrimo tirozin i fenilalanin. Simp tomi nedostatka tih aminokiselina mogu uzrokovati: Depresiju Nedostatak usredotoenosti i koncentracije

46

ZELENO ZA ZPRAVUE

Obilje bjelanevina u zelen ju

47

Nedostatak energije Poremeaj panje K tomu, simptomi nedostatka tih aminokiselina mogu dovesti do jake elje za: Slatkiima Aspartamom Kofeinom krobom Alkoholom Kokainom okoladom Marihuanom Duhanom Koristei dostupne podatke iz slubenih izvora,21 izraunala sam koliine tih dviju esencijalnih amino kiselina koje moemo dobiti iz piletine ili tamnozelene endivije:
PILETINA
J e d n a porcija: 2 2 2 mg tirozina 261 mg fenilalanina

na. 22 Na primjer, bjelanevine iz zelenja nemaju rak kao nuspojavu. Ipak, u mnogim knjigama zelenje se uope ne navodi kao izvor bjelanevina zato to zele nje jo nije dovoljno istraeno. Zelenje ima dovoljno bjelanevina da izgradi mii e ivotinja koje pasu. Ovo svjedoanstvo dobila sam od svog prvog amerikog prijatelja, farmera koji je di plomirao psihologiju na Sveuilitu Harvard, Petera Hagertya iz Mainea: Kad su nae ovce u staji i jedu koncentriranu krmu kao to je mljeveni kukuruz ili zob, dobivaju na teini pLino brze, ali mali jaganjci, kada dosegnu 54 kg ili 90% teine potrebne za klanje, poi nju pretvarati tu koncentriranu hranu u salo umjesto u miie, to nije od koristi potroau koji mora to salo odvojiti i baciti. Ako su jaganjci uzgojeni na travi rastLi sporije, ali mogu dosegnuti punu teinu za klanje s vrlo malo sala. Tako je moje zapaanje da se ini kako koncentrati izgrauju lako sagorive masti dok trave izgraLiju kvalitetne miie. Ukratko, zelenje prua bjelanevine u obliku poje dinanih aminokiselina. Tijelo te aminokiseline koristi lake nego sloene bjelanevine. Raznovrsno povre moe nam pruati sve bjelanevine koje su nam po trebne za odravanje naih jedinstvenih tijela.

ENDIVIJA
J e d n a glavica: 2 0 5 mg tirozina 2 7 2 mg fenilalanina

Kao to moete vidjeti, protivno popularnom vje rovanju, u zelenom povru ima mnogo visokokvalitet nih bjelanevina. Prema objanjenju profesora T. Colina Campbella, postoji cijelo brdo uvjerljivih doka za koji pokazuju da su takozvane biljne bjelanevine niske kvalitete, koje omoguuju sporu, ali postojanu sintezu novih bjelanevina, najzdraviji tip bjelanevi-

Vlakna: " a r o b n a spuva"

r. sc. Bernard Jensen, dr. med., kiropraktiar, jedan od najuglednijih svjetskih strunjaka s podru ja nutricionizma i autor mnogih popularnih knjiga o zdravlju, ustvrdio je da: Svaki program ienja trebao bi poeti od debe log crijeva... U 50 godina koje sam proveo pomaui ljudima da pobijede bolesti i invalidnost, postalo je savreno jasno da lo odnos prema crijevima lei u korijenu zdravstvenih problema veine ljudi. Nakon lijeenja vie od 300.000 pacijenata, mogu rei da prije nego to se poduzme bilo kakvo djelotvorno lijeenje uvijek je potrebno najprije se pobrinuti za crijeva.23 Glavni razlog unosa vlakana izbacivanje je otpad nih tvari iz organizma. Bez vlakana, potpuno izbaci vanje otpadnih tvari gotovo je ili potpuno nemogu e. Ljudsko tijelo je udesno graeno: skoro svi toksini iz svih dijelova tijela, ukljuujui milijune mrtvih sta nica, svakodnevno zavravaju u ovjejem kanaliza49

50

ZELENO ZA ZPRAVUE

Vlakna-. "arobna spuva"

51

cijskom sustavu - debelom crijevu. Debelo crijevo se puni otpadnim tvarima koje su tako pune otrova da na njih gledamo s gaenjem, ne usuujui se dodirnuti ih. Kako bi izbacilo te tvari, tijelu su potrebna vlakna. Postoje dvije glavne vrste vlakana: topiva i netopiva. Topiva se vlakna nalaze u vou, grahu, graku, zobenim mekinjama, a posebno u sjemenkama biljke chin (vrsta kadulje). Ima konzistenciju slinu gelu koja pomae pranjenje crijeva poveanjem volumena sto lice u debelom crijevu. Topiva vlakna veu kolesterol u tankom crijevu i izbacuju ga iz tijela. Odreena topi va vlakna kao to su pektini (u jabukama) i guar-guma (u sjemenkama chie, zobenom branu, mahunarkama i mangu) usporavaju oslobaanje eera sadranog u hrani koju jedemo, smanjujui tako rizik od dijabete sa. Netopiva vlakna nalaze se prvenstveno u zelenju, kori voa i povra, oraastim plodovima, sjemenkama, grahu i ljuskama itarica. Sustav izluivanja otpadnih tvari vrlo je kompleksan. Priroda je usavrila svaki nje gov i najsitniji korak. Pokuat u objasniti taj sloeni proces jednim vrlo jednostavnim primjerom. Netopi va vlakna pod mikroskopom izgledaju poput spuve, i zaista nam slue kao udesna spuva, jer svaki djeli vlakna moe apsorbirati nekoliko puta vie toksina od svog volumena. Jeste li se ikada zapitali zato voli mo imati spuvu u kuhinji? Nikad ne koristimo neto glatko, poput papira ili plastike, kako bismo brisanjem oistili prljave povrine. Spuve su vlaknaste. One olakavaju posao ienja tako to apsorbiraju prljavtinu. To rade i netopiva vlakna. Ona uhvate toksine i izbace ih iz tijela u zahodsku koljku. Netopiva vlakna mnogo su bolja od bilo koje spuve zato to mogu ve-

zati nekoliko puta vie toksina od vlastite veliine. Ja ih zovem arobna spuva. Ne unosimo li vlakna hranom, veina toksinog ot pada akumulira se u naem tijelu. Nae tijelo graeno je na tako udesan nain da se svi toksini usmjerava ju prema debelom crijevu. To je kanalizacijski sustav ljudskog tijela. Moramo razumjeti da redovno iz tijela moramo izbacivati mnoge kilograme toksina. Odakle potjeu toksini? Oni ne potjeu samo od udisanja praine i azbesta, neprobavljene hrane, unesenih tekih metala i pesticida. Velike koliine toksina potjeu od mrtvih stanica samih naih tijela. Znamo da su stanice siune i ponekad zakljuujemo da sta nice ne mogu bitno poveati koliinu otpadnih tvari u naem tijelu. Meutim, imajmo na umu da se svake godine zamijeni ak 98% od ukupnog broja atoma u naem tijelu.24 To znai da 32 do 45 kilograma mrtvih stanica godinje, ili vie, treba proi kroz na sustav. Ako ih ne izbacimo, mrtve stanice naeg vlastitog tije la mogu biti jedna od najtoksinijih vrsta otpada zato to odmah poinju truliti. Vano je razumjeti da kad ne uzimamo dovoljno vlakana, nakupljamo mnogo vie otpada nego to nae tijelo moe podnijeti. Ba kao to ne moete oistiti kuhinju bez spuve, ljudsko tijelo ne moe izbacivati otpadne tvari bez vla kana. Zamislite da morate oistiti velik, prljav prostor kao to je garaa iskljuivo pomou plastine folije. Ja bih odustala. Ljudsko tijelo nee odustati, ali ako nema vlakana, prvo to se dogaa je da naa koa pokua va preuzeti posao eliminacije, a kao rezultat toga postaje gruba i bubuljiava. Kad su naa crijeva zae : pljena, tijelo pokuava luiti vie sluzi kroz oi, nos i grlo, znojimo se puno vie - tijelo koristi sve mogue

52

ZELENO ZA ZPRAVUE

Vlakna-. "arobna spuva"

53

kanale za izbacivanje toksinih tvari, ali to je kao da izbacujete smee kroz prozor na kojem je mrea protiv komaraca umjesto kroz vrata. Konzumiranjem dovolj nih koliina netopivih vlakana otkljuavamo vrata za izbacivanje toksina iz tijela na lak i normalan nain. Sad se vjerojatno pitate koliko bismo vlakana tre bali unositi da bismo postigli optimalan uinak na zdravlje. Prema istraivanjima, prosjena divlja im panza pojede 300 grama vlakana na dan! 25 Kad sam to proitala, izraunala sam koliko sam vlakana ja unosila svakog dana. Dobila sam koliinu od svega tri grama, zato to sam voljela cijediti sokove. esto sam cijedila svoje voe i povre umjesto da gubim svoje vrijeme i trud na vakanje. Prije tridesetak godina, iz prvih knjiga o sokovima koje sam proitala, nauila sam da vlakna nisu probavljiva, ne sadre hranjive tvari, pa slue samo kao optereenje za ljudski probavni trakt. Otada je cijeenje sokova postalo jedna od mojih re dovnih navika. Ponosno sam pila sokove danima, pa ak i tjednima, pokuavajui se oistiti od toksina, smatrajui da se pridravam vrlo zdrave prehrane! Za panjila me usporedba tih 300 grama s moja tri. Osim toga, shvatila sam koliko je kodilo mom zdravlju kad nisam unosila nimalo vlakana zato to sam cijelo vrije me samo pila sokove. Odluila sam da si vie ne mogu dopustiti da vlakna bacam u kompost. Zeleni kaasti sokovi definitivno su superiorni sokovima. Ipak, jo uvijek smatram da sokovi mogu doprinijeti zdravlju u specifinim situacijama. Albert Mosseri, slavni francuski doktor prirodne higijene, radikalno je izmijenio klasinu eltonovsku metodu posta na vodi. Nakon nadgledanja 4.000 du gotrajnih postova na vodi provedenih u njegovoj klini-

ci, doao je do izvanrednog zakljuka da je dugotrajan post riskantno gubljenje vremena. On sada nadgle da daleko krae postove na vodi nakon kojih slijedi ono to on zove polupostovi, u kojima uz vodu u prehranu uvodi ograniene koliine hrane bogate vla knima. Tijekom te vane faze lijeenja njegovi pacijenti dobivaju samo pola kilograma voa i pola kilograma povra dnevno dok se njihova eliminacija otpadnih tvari ne zavri.26 Dr. Mosseri tvrdi da je prijelaz na me todu polupostova ubrzao eliminaciju do tog stupnja da 100% njegovih pacijenata pokazuje jake znakove dubinskog procesa ienja u obliku tamnih naslaga na jeziku, esto crnih poput ugljena ili tamnosmeih. Od poetka prolog stoljea irom svijeta provede na su doista brojna istraivanja prehrambenih vlaka na. Danas imamo hrpe nepobitnih dokaza za brojna ljekovita svojstva vlakana. Evo nekih od tih svojstava: Vlakna mogu ojaati bolesno srce. 27 Vlakna snizuju kolesterol, to smanjuje opasnost od bolesti srca. Vlakna sprjeavaju nastanak raznih oblika raka, smanjuju rizik od raka i veu kancerogene tvari. Vlakna mogu smanjiti opasnost od dijabetesa i ublaiti ve dijagnosticirani dijabetes. Vlakna ublaavaju oscilacije eera u krvi uspo ravanjem apsorpcije eera. 28 Vlakna mogu ojaati imunosni sustav. Vlakna odravaju nae debelo crijevo zdravim, oslobaaju od opstipacije i potiu redovitost sto lice.

54

ZELENO ZA ZPRAVUE

Vlakna: "arobna spuva

55

Vlakna spreavaju nastanak unih kamenaca.

29

Vlakna potiu rast korisnih probavnih bakterija. Vlakna nam pomau da skinemo kilograme i obuzdavaju prejedanje. Vlakna veu suvian estrogen. Vlakna sprjeavaJLi nastanak ireva. Preporuen dnevni unos vlakana u SAD-u je 30 grama dnevno. Prosjean Amerikanac pojede izmeu 30 10 i 15 grama vlakana dnevno. To je daleko od dovolj ne koliine. Imajui u vidu da bi tih jadnih 10 grama vlakana trebalo apsorbirati i izbaciti par kilograma ot padnih tvari, 10 grama je praktino nita. Smatram da je nedovoljan unos vlakana glavni razlog starenja kod ljudi. Pogledajte bilo koju ivotinju koja ivi u divljini. Teko je pogoditi starost jelena, zebre, orla ili irafe. Bili stari dvije ili petnaest godina, izgledaju jednako. Divlje ivotinje postaju sporije tek tijekom posljednjih nekoliko tjedana ivota. S druge strane, esto je lako pogoditi dob ljudi, do u pet godina. Istovremeno, vi djela sam mnoge ljude koji su poeli izgledati mlae nakon to SLI popravili svoju eliminaciju otpadnih tva ri. Vjerujem da bismo trebali unositi 50 do 70 grama vlakana na dan, ili vie od toga. Meutim, unos vla kana moramo poveavati postupno. Prijei s 10 na 70 grama preko noi moglo bi biti opasno. Tijela mnogih ljudi zbog konzumiranja prerae ne hrane kroz desetljea su degenerirala. Osim toga, usvojili smo mnoge neprirodne navike kao to je ne dostatak vjebanja i provoenje veine vremena u zatvorenom prostoru. Zbog toga moramo postupno

ponovno uvoditi zdrave navike kako bismo tijelu dali vremena da se prilagodi. Zeleni kaasti sokovi savr eni su za taj postupan prijelaz. Drugi izvori vlakana, posebno vlakna u obliku pilula, mogu dovesti do pre vie drastinog poveanja koliine vlakana u prehra ni i rezultirati osjeajem napLihnutosti i poveanjem plinova LI crijevima. Takve negativne nuspojave mogu navesti ljude da odustanu prije nego to uope dobiju priliku osjetiti zdravstvene koristi od vlakana. Vlakna su vaan sastojak u prehrani impanza. Kao to sam spomenula, one hranom unose 300 grama vlakana dnevno. Osim to jedu mnogo vlaknima bo gatog voa i lia, svoju prehranu dopunjuju srikom i korom, koje se sastoje od priblino 44% vlakana. Sjemenke lana savren su dodatak ljudskoj prehra ni. Sjemenke lana izuzetno su bogate i topivim i netopivim vlaknima. Sadre 26% vlakana (14% topivih, 12% netopivih). Samo 1/8 alice sjemenki lana sadri 6 grama vlakana. Preporuila bih vam da u svoju prehranu redovito dodajete sjemenke lana. Sjemenke lana imaju vrstu vanjsku ljusku i trebaju biti svjee samljevene kako bi bile najkorisnije za zdravlje. Moete samljeti cijele sjemenke mlincem za kavu ili u Vitamixovoj posudici za suhu hranu. Savjetovala bih vam da jednu do dvije lice mljevenih sjemenki lana dodate svojim salatama, juhama ili kaastim sokovima. Sjemenke lana takoer su dobar izvor omega-3 masnih kiselina, i daleko naj bolji prirodan izvor biljnog lignina, vanog fitonutrijenta koji titi od raka. Moja obitelj je otprije intuitivno dodavala sjemenke lana naim obrocima bilo u obliku krekera ili u obliku brana. Igor je usavrio metodu dehidriranja lanenih

56

ZELENO ZA ZPRAVUE

krekera do tog stupnja da ih zna osuiti tako da ima ju okus kao raeni kruh, ili kao dvopek od uskislog tijesta, ili kao svima najdrai ruski kruh s kimom. Na uite li praviti krekere poput Igora nikada neete biti usamljeni, a u svojoj prehrani imat ete obilje vlakana, prirodne spuve.

Z e l e n j e za h o m e o s t a z u
Pogledajte ovo tijelo! To je umjetniko djelo. Nije ga mogue poboljati ni na koji nain... boanski sastavljeno. 31 -Dr. Bernard Jensen

lavna razlika izmeu ivih bia i neivih stvari je u tome to se ivi entiteti mogu obnavljati i na taj nain uvelike prilagoavati promjenama u okoliu, dok se stvari koje nisu ive mogu razbiti i unititi. Na primjer, ako s biljke otkinete list, na njoj e narasti novi list. Ako poreete kou na svom prstu, vaa koa e zarasti. S druge strane, neive stvari poput kamenja ili ljudskih graevina, bez obzira koliko bile velike i vrste, ako se otete ne mogu se same popraviti. Na primjer, nakon katastrofa kao to su potresi, lavine i tornado ljudi moraju obnoviti svoje kue, ceste, elek trane itd. Ta izvanredna sposobnost svih ivih organizama da se obnavljaju jedina je sila koja moe izlijeiti bilo koju bolest. Sve druge tehnike lijeenja koje su izmislili ljudi mogu biti uspjene samo ako su usmje rene na to da pomau prirodnoj sposobnosti samog tijela da se popravlja. Ljudsko tijelo moe preboljeti
57

58

ZELENO ZA ZPRAVUE

Zelenje za b o m e o s t a z u

59

neku bolest samo ako se sve tjelesne tvari kao to su limfa, krv, hormoni i bezbroj drugih odravaju unutar odreenih optimalnih parametara. Fizioloki proces koji sve tvari u tijelu odrava na razinama nunim za optimalno zdravlje tijela zove se homeostaza. 32 Taj proces ekstremno je sloen, i pot puno razumijevanje njegovih mehanizama daleko nadilazi mogunosti nae trodimenzionalne mate. Sa zahvalnou uviamo da je homeostaza najvaniji proces u tijelu. Jednostavna istina glasi: pomaemo li naoj homeostazi - brinemo se o svom zdravlju na najbolji mogui nain. Kako se moemo brinuti o naoj homeostazi kad nam je izvan dosega? Proces homeostaze u ljudskom tijelu usko je povezan s endokrinim sustavom. Homeostatska ravnotea ovisi o radLi endokrinih lijezda. Ako lijezde ne lue odgovarajue koliine hormona, homeostatska ravnotea u tijelu e se poremetiti i mo gla bi se razviti bolest. lijezde endokrinog sustava i hormoni koje one oslobaaju utjeu gotovo na svaku stanicu, organ i funkciju naeg tijela. Endokrini sustav ima vanu ulo gu u reguliranju raspoloenja, rasta i razvoja, funkcija tkiva i metabolizma, kao i seksualne funkcije te proce sa razmnoavanja. Najjednostavnije reeno, endokrini sustav u ljud skom tijelu djeluje poput tvornice kombinirane sa supermarketom koja proizvodi i opskrbljuje svakom po trebnom tvari svaku lijezdu ili organ u bilo koje vrije me i u bilo kojoj koliini. Sto bi takvoj tvornici moglo biti potrebno? Obilje sirovina visoke kvalitete! Slino tome, endokrinom sustavu u naem tijelu apsolutno su potrebne sve hranjive tvari, ukljuujui vitamine,

aminokiseline, ugljikohidrate, esencijalne masne kise line, minerale i sve elemente u tragovima. Opskrblji vanje naeg tijela svim tim hranjivim tvarima od pre sudne je vanosti za dobro zdravlje. Sve te potrebe zelenje zadovoljava bolje od bilo koje druge hrane! Da ponovim jo jednom, kad ga izmiksamo, hranjive tvari iz zelenja apsorbiraju se djelo tvornije i pruaju mnogo puta vie hranjivih tvari od drugih namirnica, pa ak i od salata pripremljenih na tradicionalan nain. Drugim rijeima, pijenjem zele nih kaastih sokova odravamo nau homeostatsku ravnoteu na najbolji mogui nain. ao mi je to tu informaciju nisam saznala prije deset godina, dok je moja majka jo bila iva. Bila je prelijepa, pustolovna ena od samo 66 godina kad su joj dijagnosticirali rak, godinu dana nakon to je pliva la u jednoj rijeci blizu ernobila. Sad bih joj mogla na vrlo zoran nain objasniti kako se tijelo lijei. Sigurna sam da bi mama odbila kemoterapiju, jer su te otrovne kemikalije unitile njenu ve oslabljenu homeostazu. Umjesto toga bih je hranom dovela do zdravlja. Danas razumijem da samo podupiranjem (a ne unitavanjem) homeostaze tijelu dajemo najvee anse da se izlijei. Moda bi jo bila s nama. Upoznala sam mnoge lju de koji su preivjeli daleko tee oblike raka od onoga koji je imala moja majka tako to su u svoju prehranu ukljuili vie zelenja. Nedostaje mi. Znala je podijeliti radost kao nitko drugi. Kad stariji ljudi dou na moja predavanja, osjeam zahvalnost to imam priliku podijeliti svoje informa cije s neijim roditeljima. Osjeam se tako sretna zbog njihove djece. Kakav je blagoslov imati roditelje otvo renog uma! Stvarno se trudim i sama biti takva.

V a n o s t e l u a n e kiseline

oliko ljudi zna kolika je vrijednost njihove elu ane kiseline? Koliko nas cijeni njenu vanost za nae ope zdravlje? Gotovo nitko ne uvia koliko je presudno imati normalnu koliinu solne kiseline u e lucu. Ne znam zato me nijedan od brojnih lijenika koje sam posjetila nikada nije pitao za moju eluanu kiselinu, ili ju testirao. Nikada nisam ula svoje pri jatelje da priaju o njihovoj eluanoj kiselini. Sretna sam to sam doznala za njenu vanost od jednog ve terinara koji mi je pomagao sastaviti zdravu prehranu za mog psa. Na moje iznenaenje, pronala sam desetke knji ga i znanstvenih lanaka o vezi izmeu razine solne kiseline i ljudskog zdravlja. Ta tema prouava se ve desetljeima. Profesor W. A. Walker s Katedre za pre hranu Harvardske kole za javno zdravlje kae: Medicinske istraivae od 1930-ih zabrinjavaju posljedice nedostatka solne kiseline. Iako jo uvijek nisu potpuno
61

02

ZELENO ZA ZDRAVLJE

Vanost eluane kiseline

63

jasne sve posljedice po zdravlje, neke su dobro doku mentirane. 33 Niska kiselost u elucu (hipoklorhidrija) stanje je koje se javlja kad ljudsko tijelo nije sposobno proizvo diti odgovarajue koliine eluane kiseline. Niska ki selost u elucu neizbjeno i dramatino utjee na pro bavu i apsorpciju veine hranjivih tvari neophodnih za zdravlje. Veina minerala, ukljuujui i tako vane kao to su eljezo, cink, kalcij i vitamine B kompleksa (folnu kiselinu i druge) treba odreenu koliinu eluane kiseline da bi uope mogli biti apsorbirani. Bez eluane kiseline, neizbjeno dolazi do nedostataka hranjivih tvari koji vode do bolesti. Pored apsorpcije, eluana kiselina ima mnoge druge vane funkcije. Na primjer, eluana kiselina trebala bi unitavati sve tetne mikroorganizme, pa togene bakterije, parazite i njihova jajaca, te gljivice koje uu u tijelo kroz usta. Zbog toga, kod nedostatka eluane kiseline ne postoji barijera protiv parazi ta. Razgovarala sam s gastroenterologom koji uzima uzorke eluane kiseline od svojih pacijenata i esto pronalazi raznovrsne parazite koji bujaju upravo tamo gdje bi trebali biti uniteni. Ve samo zbog tog razloga htjela bih da je moja eluana kiselina jaka. eluana kiselina pomae kod probavljanja velikih 34 molekula bjelanevina. Ako je razina eluane kiseli ne niska, nepotpuno probavljeni dijelovi bjelanevina apsorbiraju se u krvotok i izazivaju alergije i imuno loke poremeaje. Prirodna razina solne kiseline (HC1) opada sa starou osobe, posebno nakon etrdesete. Tada veina ljudi poinje dobivati sijede dlake kao rezultat nedo statka hranjivih tvari uzrokovanog snienom razinom

eluane kiseline. Razina solne kiseline moe se po eti smanjivati i ranije ako zlostavljamo svoj probavni trakt, ili cijelo tijelo, suvinim koliinama hrane, upotrebom kemikalija i stresom. Prejedanje, posebno pretjeran unos masti i bjelanevina, iscrpljuje stanice stijenke eluca koje lue HC1.35 Autohtoni narodi poznavali su mnoge razliite pre hrane kroz povijest, ovisno o njihovom okoliu. Zajed niko im je bilo to to su jeli velike koliine vlakana. Istraivai su procijenili da su australopitek i neki dru gi autohtoni narodi konzumirali oko 150 grama vlaka na dnevno. 36 Kad vidimo tu brojku, lako je zakljuiti da je njihova eluana kiselina bila prilino jaka, bitno jaa od nae. Takoer su imali puno jae zube, eljusti i eljusne miie. Bili su u stanju u ustima savakati ilavu, vlaknastu hranu do kremaste konzistencije, a onda bi njihovi eluci pomou solne kiseline nastavili probavljati tu dobro savakanu tvar. Od toga vreme na naa su se tijela dramatino promijenila. Napravite jedan eksperiment: uzmite komadi bilo kojeg povra ili zeleni list, sjednite i vaite ga to due moete. Kad osjetite da ste ga spremni progutati, ispljunite ga na dlan i pogledajte ga. Vidjet ete da e jo uvijek biti daleko od kremaste konzistencije. Imajte na umu da e vae tijelo biti u stanju asimilirati samo hranjive tvari iz najsitnijih estica. Velike estice nee biti probavljene i pretvorit e se u kiseo otpad. Jedan moj prijatelj koji je lijenik i esto radi krvne pretrage pokazao mi je na monitoru povezanom s raunalom jedan takav neprobavljeni komad u krvi jednog veganskog pacijenta. okirala sam se kad sam vidjela da svaki put kad je taj siuni neprobavljeni komad dodirnuo crvena krv na zrnca, ta su zrnca istog trenutka umrla. Na kraju je

64

ZELENO ZA ZPRAVUE

Vanost eluane kiseline

65

taj komadi neprobavljene hrane zavrio okruen sa stotinjak mrtvih stanica u nekoliko slojeva. Taj mi je prijatelj objasnio da se takvi toksini djelii nakupljaju u naem tankom crijevu, zbog ega ljudi imaju proi rene, ispupene trbLihe. Ako pored nedovoljnog vakanja neki od nas ne maju potrebnu koncentraciju solne kiseline, tad vrlo vjerojatno imaju nedostatak veeg broja hranjivih tva ri. Da bi moglo stvarati solnu kiselinu, ljudsko tijelo mora naporno raditi. Kako starimo, naa tijela postaju slabija i ne mogu stvarati odgovarajue koliine solne kiseline. Zato veina ljudi s godinama ima sve manje eluane kiseline. Sa starenjem dobivamo sjedine. Primijetila sam da veina ljudi kojima je dijagnosticirana vrlo niska razi na eluane kiseline ima primjetno vie sijedih dlaka, to je neizravan znak nedostatka hranjivih tvari. S dru ge strane, postoje mnogobrojne dobro dokumentirane prie o ljudima kojima se vratila prirodna boja kose kao rezultat redovnog konzumiranja izmiksanog zele nja, a jedna od njih je i Ann Wigmore. Miksanje je slino vakanju, i zato uzimanje izmiksane hrane moe dovesti do dramatinog poboljanja naeg zdravlja. Nakon usitnjavanja u mikseru velike brzine, dijelovi hrane postaju idealne veliine za asi milaciju. Kao rezultat toga, tijelo ne zadrava hrami u elucu tako dugo, nego ju odmah alje u tanko crije vo, omoguujui tijelu da stvara manje solne kiseline. Zbog toga, jedenje izmiksane hrane tedi nau ener giju i odrava nas mladolikima usprkos starenju. Godinama nisam uspijevala shvatiti zato neki lju di brzo izgLibe viak kilograma nakon to preu na prehranu sirovom hranom. Ti ljudi jednostavno ne

mogu ostati na sirovoj hrani jer im je neugodno ivje ti uz neprestane primjedbe njihovih prijatelja i roa ka da su premravi. Slaem se da ljudi ne bi trebali biti premravi. Nakon to sam dLigo istraivala utje caj smanjene kiselosti u elucu na asimilaciju hrane, upitala sam neke od svojih prijatelja s problemom s teinom jesu li ikada provjerili svoju razinu kiseline u elucu. Nekoliko njih kasnije mi se javilo i reklo da im je dijagnosticirano da imaju vrlo malo ili nimalo eluane kiseline. Njihov lijenik prepisao im je da Liz obroke uzimaju pilule solne kiseline. Jedna bliska prijateljica pokuavala je jesti sirovo nekoliko godina i postala je tako mrava da se njen sLipmg zabrinuo za njeno zdravlje. Otila je k lijeniku i dijagnosticirali su joj aklorhidriju (odsutnost solne kiseline). Lijenik joj je dao pilule s HCl-om i ona je nastavila sa svojom si rovom prehranom. Ta prijateljica povratila je svu SVOJLI teinu. Da bi hranjive tvari mogle biti apsorbirane, hrana u elucu treba biti razgraena, i mehaniki i pomou kiselina, u vrlo male komadie od 1 do 2 mm. Sirovo voe i povre u sebi sadre najvrednije hranjive tvari, ali ih je posebno teko probaviti zato to njihovu ila vu celuloznu strukturu treba razbiti da bi hranjive tva ri izale. Ako nema dovoljno eluane kiseline, tijelo nije u stanju uzeti sve potrebne hranjive tvari, posebno bjelanevine, i poinju se javljati nedostaci. Upoznala sam nekoliko ljudi s takvim problemom koji su se osje ali kao da SLI U zamci. Dok bi jeli samo sirovu hranu Lispijevali bi se osloboditi simptoma odreenih bole sti koje su imali, ali bi postali vrlo mravi. Onda bi u svoju prehranu dodali kuhanu hranu kako bi postigli svoju eljenu teinu, ali vratili bi im se njihovi neelje-

66

ZELENO ZA ZPRAVUE

Vanost eluane kiseline

67

ni simptomi. Zbunjeni, stalno su mijenjali prehranu ne znajui to da rade. Zato sam osjetila veliku sreu kada sam, nakon to sam odrala nekoliko predavanja o zelenim kaastim sokovima, poela primati pisma poput ovog: lako je sirova hrana rijeila moj artritis, nikada je se nisam mogao pridravati due od dva mje seca jer sam na iskljuivo sirovoj hrani gubio te inu tako brzo, do 60 kila, da bi se moja ena uspaniila mislei da umirem, pa bih morao opet prijei na kuhanu hranu od koje bi mi se vratio artritis. Kad sam poeo piti zelene kaaste so kove, moja teina se stabilizirala! Sad sam ve est mjeseci na sirovoj hrani i odravam svoju normalnu teinu od 70 kilograma. Hvala vam! (N. H. Canada) Ve sam vidjela mnoge sluajeve u kojima su ljudi s probavnim problemima bili u stanju uvelike pobolj ati svoju asimilaciju dodavanjem izmiksanog zelenja svojoj prehrani. Iako kuhanje namirnice ini mekima i probavljivijima, procesom zagrijavanja unitava se veina neophodnih vitamina i enzima u hrani. Miksanje je daleko manje tetno od kuhanja zato to uva sve neophodne hranjive tvari u hrani. S niskom razinom eluane kiseline povezane su mnoge bolesti. 5 Evo tek nekih: razmnoavanje bakteri ja, kronina kandidijaza, paraziti, Addisonova bolest, multipla skleroza, artritis, astma, autoimuni poreme aji, celijana bolest, karcinom eluca, depresija, der matitis, dijabetes, ekcemi, vjetrovi, bolest une vre ice, polipi na elucu, gastritis, hepatitis, hipertireoza,

mijastenija gravis, osteoporoza, psorijaza, rozaceja, ulcerozni kolitis, urtikarija i vitiligo. Zbog toga je slav ni istraiva, dr. Theodore A. Baroody, u svojoj divnoj knjizi Alkalize or Die, zapisao: Solna kiselina je apso 38 lutno neophodna za ivot. Drugim rijeima, nitko ne moe biti potpuno zdrav bez normalne razine sol ne kiseline. Molim vas, nemojte pomijeati kiselost u elucu s alkalnou krvi. Naa krv mora biti blago alkalna, i o tome emo govoriti u narednim poglavljima. Solna kiselina je jedina kiselina koju nae tijelo stvara. Sve druge kiseline su nusproizvodi metabolizma, i ukla 39 njaju se to je mogue bre.

R o z e b u r k a studija

ad sam postala svjesna vanosti uloge solne ki seline, odluila sam provesti studiju. Na temelju simptoma niske razine eluane kiseline koje sam prikupila iz raznih medicinskih lanaka, izradila sam upitni listi. Zatim sam isprintala tisuu primjeraka i podijelila ih svojim uenicima. Rezultati su bili okantni! Izraunala sam da je 98% ljudi koji su odgovorili na moja pitanja imalo neke simptome niske kiselosti u elucu. Pozivam vas da provjerite da li i sami imate neke simptome koji ukazuju na hipoklorhidriju. Znakovi i simptomi niske kiselosti u elucu
NIKAD PUNI KAL) CES10

Molim vas da proitate pitanje i ispunite odgovarajui kvadrati na desnoj strani

Imate li nadutost, podrigivanje ili vjetrove neposredno nakon jela? Imate li probavne smetnje, proljev ili opstipaciju? Osjeate li osjetljivost, arenje ili suhou usta? Imale li garavicu?

69

70

ZELENO ZA ZPRAVUE

Rozeburska stuciija

71

poela sam planirati studiju koja bi pokazala uinak zelenih kaastih sokova na eluanu kiselinu. Htjela sam pronai nekoliko ljudi kojima je dijagnosticirana niska razina solne kiseline i koji bi bili dobrovoljci za dodavanje zelenih kaastih sokova svojoj prehrani na neko vrijeme. Nakon to bi zavrili s pijenjem zelenih kaastih sokova na odreeno vrijeme, bili bi ponovno testirani. Nekom arobnom sluajnou, dok sam se molila da pronaem lijenika koji bi mi bio spreman pomo i oko takve studije, jednog sunanog jutra lijenik po imenu Paul Fiber nazvao me iz Roseburga, oblinjeg grada u Oregonu. On mi je rekao da su on i njegova supruga nedavno prihvatili ivotni stil prehrane si rovom hranom i da im treba vodstvo. Takoer mi je spomenuo da ga je nedavno poela brinuti injenica da velik broj ljudi ima nisku razinu eluane kiseli ne. Sastali smo se sljedeeg jutra kako bismo detaljno razgovarali o naem eksperimentu. Dr. Fieber se inio vrlo zainteresiranim za sudjelovanje. Sljedeeg tjedna, Igor i ja odvezli smo se do 190 kilometara udaljenog Roseburga kako bismo tamo odrali predavanje o pre hrani. Nakon mog predavanja 27 ljudi se dobrovoljno javilo za svakodnevno pijenje jedne litre svjee pripre mljenog zelenog kaastog soka tijekom mjesec dana, uz svoju uobiajenu ameriku prehranu. Projekt je poeo 29. travnja 2005. Cijela moja obi telj na smjenu je miksala litre i litre zelenog pia. Kako bismo poveali raznolikost, koristili smo svako voe i povre kojeg smo se mogli dokopati. Igor je svaki dru gi dan s dragocjenim tovarom odlazio na put od 380 kilometara do tamo i natrag. Bila je to velika obaveza, ne samo za moju obitelj, nego i za sve sudionike, pa

Ti simptomi mogu biti indikatori hipoklorhidrije. Ako ste oznaili nekoliko simptoma ak i u stupcu ponekad, bilo bi dobro da provjerite kiselost svog eluca kod lijenika. Razgovarala sam s jednim lijenikom iz Rusije i zaintrigiralo me kad sam otkrila kako tamo testiraju hipoklorhidriju. Zatrae od ljudi da popiju etvrt ali ce soka od cikle i provjere hoe li se boja njihovog uri na ili stolice imalo promijeniti prema boji cikle. Pazite sad! Ako se promijene, onda da, vaa razina eluane kiseline je niska. To me zapanjilo, jer sam vjerovala da je takva promjena boje normalna, jer je uvijek bila za mene. Meutim, nekoliko mjeseci nakon to smo po eli piti zelene kaaste sokove, moja je obitelj pojela veliku, slasnu salatu od cikle, ali nitko od nas vie nije imao promjene boje! Kako sam tu dramatinu pro mjenu mogla pripisati samo pijenju zelenih kaastih sokova, pretpostavila sam da se naa razina solne ki seline popravila. Kako bih dobila vri dokaz za to,

72

ZELENO ZA ZPRAVUE

Rozeburska studija

73

ak i za njihove obitelji. Nijedan od mojih dragih su dionika nije nijednom propustio doi na mjesto preu zimanja. Kad sam se zahvalila toj svojoj novoj obitelji (zovem ih moji posirovljeni) to su bili tako predani i disciplinirani, odgovorili su mi da su svi oni osjeali veliku vanost i hitnost ovog eksperimenta, te da su bili uzbueni to mogu pomoi. Osim toga, mnogi od njih htjeli SLI popraviti stanje svog eluca na prirodan nain. Sljedei odlomak opisuje dr. Fieberovu stranu pri e.
PRIA DR. PAULA
U p o z n a v a n j e s V i c t o r i o m i n j e n o m obitelji bilo je pre k r a s n o iskustvo. Zadivljujue je kako nas je sudbina j a a v a njegov uinak. M n o g i ljudi imaju oslabljen p r o c e s stvaranja kiseline i boluju od h i p o k l o r h i d r i j e ili, u ozbilj nijim sluajevima, aklorhidrije. M n o g i od mojih pacijenata a l e se na p o v r a t h r a n e u j e d n j a k (gastriki refluks) z b o g p r e j a k o g luenja e l u a n e k i s e l i n e . P r e m a m o m iskustvu, p r e j a k o luenje e l u a n e kiseline nije esto. M e u t i m , luenje e l u a n e kiseline u k r i v o vrijeme e s t o je, a m o e izazvati s i m p t o me u i r i t i r a n o m ili u p a l j e n o m p r o b a v n o m traktu. K o d m n o g i h ljudi v r a a n j e sadraja e l u c a u j e d n j a k vie je p o v e z a n o s n e o d g o v a r a j u i m l u e n j e m e l u a n e k i s e l i n e koje d o v o d i do truljenja h r a n e i p o p r a t n i h s i m p t o m a - plinova, n a d u t o s t i , refluksa i podrigivanja. T e r a pija a n t a c i d o m m o e pruiti p r i v r e m e n o olakanje, ali ni na koji n a i n ne p o m a e u lijeenju. U naoj studiji svaki s u d i o n i k d o b i o je 10 k a p s u l a HC1a, koje su bile dovoljne za p r o v o k a c i j s k i test 4 o b r o k a . O d n a e s k u p i n e zatraili s m o d a testiraju o b r o k e b o g a t e b j e l a n e v i n a m a i obilan s l o e n o b r o k . Poeli su s j e d n o m k a p s u l o m uz prvi o b r o k , i a k o nisu imali b l a g o g

spojila. M o j a s u p r u g a i j a traili s m o p o m o n a n a e m p u t u p r e m a poboljanju z d r a v l j a k r o z s i r o v u p r e h r a n u , a Victoriji je trebala p o m o o k o njene studije. P o s t o j e r a z n e m e t o d e testiranja HCl-a, ali o d l u i l i s m o da e za n a s biti najzgodniji provokacijski test HCl-a, i m a j u i u v i d u n a v r e m e n s k i okvir. P r o v o k a c i j s k i test H C l - a slui k a o p o m o k o d eluca da proizvede utvrivanja s p o s o b n o s t i koliine eluane

odgovarajue

k i s e l i n e . Tijelo j e e v o l u i r a l o t a k o d a o s l o b a a e l u a n u k i s e l i n u k a o reakciju n a o d g o v a r a j u e p o d r a a j e . R a z miljanje o hrani, v a k a n j e i p r i s u t n o s t o d r e e n e h r a n e ( z d r a v e ili n e ) u e l u c u , npr. bj el a nevi na , mlijeka, soli kalcija, kave... s t i m u l i r a o s l o b a a n j e gastrina, h o r m o n a koji l u e g a s t r i n s k e stanice, ili G stanice, u p i l o r i k i m li j e z d a m a s m j e t e n i m u i z l a z n o m dijelu e l u c a . G a s t r i n s n a n o s t i m u l i r a lijezde stijenke e l u c a na stvaranje i luenje kiseline u e l u d a c . H i s t a m i n j e j o j e d a n h o r m o n koji s t i m u l i r a stvaranje k i s e l i n e . P r i s u t n o s t g a s t r i n a po-

74

ZELENO ZA ZPRAVUE

Rozeburka stuclija

75

arenja ili n a d r a e n o s t i trebali su p o v e a t i d o z u na dvije k a p s u l e s a s l j e d e i m o b r o k o m t e nastaviti l a k o d o k n e dobiju reakciju ili d o u do 4 k a p s u l e b e z i k a k v e reakcije. O d 2 7 s u d i o n i k a , s a m o j e dvoje i m a l o reakciju s j e d n o m k a p s u l o m i oni su tada p r e k i n u l i studiju. S v i ostali iz n a e s k u p i n e imali s u o d r e e n u r a z i n u h i p o k l o r h i d r i j e i n a s t a v i l i su sudjelovati u studiji. N j i h o v a d o b bila je u r a s p o n u o d 1 7 d o 8 0 g o d i n a . O d svih s u d i o n i k a z a t r a e n o j e d a n e mijenjaju n i j e d a n d r u g i d i o svoje p r e h r a n e . N a k o n trideset d a n a s v a k o d n e v n o g pijenja j e d n e litre z e l e n i h kaastih s o k o v a , p r o v e l i s m o j o j e d a n p r o v o k a cijski test HCl-a k a k o b i s m o utvrdili da li je u p r o t e k l i h m j e s e c d a n a d o l o d o poboljanja. J e d n a o s o b a o t p a l a j e o k o s r e d i n e studije z b o g osjeaja m u n i n e . O d p r e o s t a l a 24 s u d i o n i k a u g r u p i k o d njih 16 d o l o je do poboljanja stvaranja H C l - a . Z a p a n j i l o m e t o to j e 6 6 , 7 % s u d i o n i k a pokazalo t a k o z n a a j n o poboljanje. Nisam oekivao

j e d o k a z a l o o g r o m n a iscjeljujua svojstva zelenih kaa stih s o k o v a . e l i o b i h o s o b n o zahvaliti Victoriji to m i j e p r u i l a priliku da sudjelujem u t a k o i z u z e t n o j studiji. U s v o m i v o t u s r e o s a m vrlo m a l o ljudi koji su t a k o p r e d a n i i t a k o s t r a s t v e n o p o m a u d r u g i m a . H v a l a ti, Victoria, za uvijek si promijenila n a e ivote.

da u vidjeti tako velik n a p r e d a k u t a k o k r a t k o m r a z d o blju. V l a k n a u z e l e n i m k a a s t i m s o k o v i m a i njihova pre h r a m b e n a vrijednost postigli su nevjerojatan uspjeh. S v i s u d i o n i c i primijetili su i m n o g a d r u g a poboljanja s v o g zdravlja, o d kojih s u n e k a bila d r a m a t i n e p r o m j e n e .

Kao to je dr. Fieber spomenuo, oekivali smo neke pozitivne promjene, ali nismo znali da e biti tako zna ajne u tako kratkom vremenskom razdobljti. Veina eksperimenata poput ovog obino se planira na tri do est mjeseci, no kako smo sve plaali iz vlastitog depa, napravili smo samo onoliko koliko smo si mogli priu titi. Roseburki eksperiment pokazao je da redovno konzumiranje zelenih kaastih sokova uvelike koristi zdravlju ljudi kroz poboljanje razine solne kiseline. Zato bi potroai zelenih kaastih sokova trebali oe kivati da e: imati bolju apsorpciju vrijednih hranjivih tvari; smanjiti mogunost dobivanja infekcija i pa razita; izlijeiti alergije; poboljati ope zdravstveno stanje. Bolja apsorpcija sama po sebi je velika prednost. Bolja apsorpcija kalcija, primjerice, moe smanjiti rizik od osteoporoze, bolja apsorpcija eljeza moe pomoi kod lijeenja anemije; bolja apsorpcija vitamina grupe B moe tititi od ivanih poremeaja, i tako dalje.

[Molim vas da pogledate svjedoanstva na kraju ove knjige.]

T a k o e r bih elio iznijeti svoje o s o b n o s v j e d o a n s t v o , b u d u i da s m o ja i m o j a s u p r u g a p o e l i piti z e l e n e kaa ste s o k o v e o k o dva m j e s e c a prije p r o v e d b e studije. M o j krvni tlak, p u i s i r a z i n a k o l e s t e r o l a z n a t n o su se p o p r a vili. Izgubili s m o s v a k u elju za k u h a n o m h r a n o m , a z e l e n i kaasti s o k o v i bili su vrlo u k u s n i i zasitni. N a j vanija p r o m j e n a k o d m e n e b i l a j e p o v e z a n a s m a l o m i z r a s l i n o m koja m i s e bila pojavila n a n o s u . N a k o n j e d nog mjeseca na zelenim kaastim sokovima, izraslina je o t p a l a , ostavivi m a l u r u p u n a mjestu gdje j e bila. T o m i

76

ZELENO ZA ZPRAVUE

Rozeburka stud, i ja

77

Na kraju knjige moete proitati svjedoanstva sudionika Roseburke studije. Kao rezultat redovnog konzumiranja zelenih kaastih sokova tijekom samo jednog mjeseca, sudionici su naveli sljedea pobolja nja: poveanje energije, ublaenje depresije i nestanak suicidalnih misli, manja kolebanja razine eera u krvi, redovitija stolica, nestanak peruti, nestanak nesanice, potpun prestanak napada astme, potpun nestanak uo biajenih simptoma PMS-a, vri nokti, slabija elja za kavom, poboljanje seksualnog ivota, istija koa i mnoga druga. Bilo je zanimljivo da je veina sudionika koji su eljeli smravjeti izgubila 2,3 do 4,5 kilograma, a onih par ljudi koji su htjeli dobiti na teini uspjeli su dobiti pola ili jedan kilogram. Sudionici Roseburke studije bili su tako uzbue ni zbog svojih rezultata da su do mene doprle glasine da razmiljaju o tome da promijene ime svog grada u Raws'burg!*

injenica da je praktian eksperiment dokazao sva lje kovita svojstva zelenih kaastih sokova ini ovo jedno stavno pie istinski posebnim. Molim vas da imate u vidLi da ne nastojim bilo to prodati. Nadam se da u nadahnuti to je mogLie vie ljudi da u svoje svakod nevne ivote ukljue zelene kaaste sokove. Od Roseburga do Sankt Peterburga Uzbuena sam to mogu svima objaviti da je u Rusiji, u Centru za zdravu prehranu ROSTKI u Sankt Peterburgu, poela nova, detaljnija studija slina Roseburkoj studiji. Taj je Centar osam godina provodio razne studije implikacija klorofila na ljudsko zdrav lje pod nadzorom lijenika, profesora i znanstvenika. Odobrena su sredstva za provedbu studije utjecaja pi jenja zelenih kaastih sokova na koncentraciju HC1 u elucu i razinu vitamina B-12.

Roseburka skupina sa svojim obiteljima i prijateljima.

* Engl, raw = sirov, prim. prev.

Z e l e n j e ini t i j e l o alkalnijim

onekad mi se ini da u naoj potrazi za zdravljem ve mnogo desetljea ponavljamo iste stvari. U meuvremenu, najea bolest - rak - pogorava se iz godine u godinu. Pogledajmo statistike za 2005. 40 Procjenjuje se da e se pojaviti 1.372.910 novih sluajeva raka i 570.260 smrtnih sluajeva od raka; petogodinja stopa preivljavanja porasla je s 50 posto iz 1970-ih na 74 posto. Rak plua ostaje najvei ubojica, a procjenjuje se da e odnijeti ivote 163.510 ljudi. Rak prostate bit e dijagnosticiran kod oko 232.090 mukaraca, a umrijet e njih 30.350. Rak dojke bit e dijagnosticiran kod otprilike 211.240 ena, a umrijet e njih 40.410.

79

BO

ZELENO ZA ZPRAVUE

Zelenje ini tijelo alkalnijim

81

I u Rusiji i u Sjedinjenim Dravama primijetila sam da se glavna struja medicine fokLisira na sporedne Lizroke bolesti. Za mene je to kao da golim rukama guramo automobil koji je ostao bez benzina umjesto da ga napu nimo benzinom, ili kao da tjeimo gladne ljude umjesto da ih nahranimo. Dakle, to je glavni uzrok bolesti? Danas imamo cijelo more zbunjujuih informacija i lanke u kojima razni strunjaci iznose razne razloge bolesti. MedLitim, osobno mislim da je glavni razlog bolesti vrlo jasno objanjen jo 1931. godine! Prije vie od 75 godina Otto Warburg dobio je Nobelovu nagra du za svoje otkrie da je uzrok raka oslabljeno stani no disanje zbog nedostatka kisika na staninoj razini. Prema Warburgu, narueno stanino disanje dovodi do fermentacije, to rezultira niskim pH (kiselou) na staninoj razini. Dr. Warburg je u svojoj studiji za koju mu je do dijeljena Nobelova nagrada ilustrirao okolinu kancerozne stanice. Normalna zdrava stanica prolazi kroz negativne promjene kada vie ne moe primati kisik kako bi pretvarala glukozu u energiju. U nedostatkLi kisika, stanica pribjegava prvobitnom programu pre hrane pretvorbom glukoze kroz proces fermentacije. Mlijena kiselina koju stvara fermentacija sniava sta nini pH (acidobazinu ravnoteLi) i razara sposob nost DNK i RNK da kontroliraju dijeljenje stanice. Na kon toga stanice se poinju mnoiti. Mlijena kiselina istovremeno izaziva jake lokalne bolove jer unitava stanine enzime. Rak se javlja kao brzorastui vanjski stanini pokrov s jezgrom od mrtvih stanica. Dr. Otto Warburg zavrio je jedan od svojih naj slavnijih govora sljedeom tvrdnjom: ...danas nitko ne moe rei da se ne zna to je rak i to je njegov glavni uzrok.

Naprotiv, nema bolesti iji bi glavni uzrok bio bolje poznat, i zato neznanje danas nije izgovor da se ne moe poduzeti vie u pogledu prevencije.il Otto WarbLirg dobio je Nobelovu nagradu za to to je pokazao da rak buja LI anaerobnim (bez kisika) ili kiselim uvjetima. Drugim rijeima, glavni uzrok raka je kiselost ljudskog tijela. U vrijeme kad sam proita la njegov genijalni govor on je ve odavna bio mrtav. Pitam se, ako je to otkrie bilo tako vano da je za nje ga dobio Nobelovu nagradu, zato svi nisu upoznati s tim to je pH? im su znanstvenici otkrili kakvi bi trebali biti zdrav ljudski krvni tlak i temperatura, izumljeni su ureaji za njihovo mjerenje. Svaki puta kad bih otila k lijeniku izmjerili bi mi krvni tlak i temperaturu, ali ne sjeam se da mi je lijenik ikada izmjerio pH. Visok krvni tlak i vruica, iako nisu ugodni, ne izazivaju rak. Kiselo stanje krvi ga izaziva. To je dokazao dr. War burg, znanstvenik meunarodnog ugleda. Zato mi se ini da je od presudne vanosti informacije o pH od mah uiniti svima dostupnima. Osobno smatram vrlo opravdanim da djeca ue pH indeks svih namirnica u koli i da bi sve namir nice koje se prodaju javnosti trebale imati pH indeks ispisan na etiketi sa sadrajem, zajedno s kalorijama i hranjivim tvarima. Na primjer, sir parmezan trebao bi imati crvenu upozoravajuu etiketu s pH znakom koji kae da stvara ekstremnu kiselost -34! S druge strane, pinat bi mogao imati znak zlatne medalje s indek som pH +14, kao izvrsna, alkaliziraJLia hrana. Indeksi pH izmjereni su u biokemijskim laboratorijima i nije ih mogue pogoditi samo po izgledu hrane. Neke na mirnice iznenaujue su alkalne ili kisele; na primjer,

82

ZELENO ZA ZPRAVUE

Zelenje ini tijelo alkalnijim

83

veina ljudi zaudi se kada sazna da je limun jedno od najjae alkalizirajueg voa, dok orasi blago zakiseljuju tijelo. Smatram da je vano da piramida namirnica amerikog Ministarstva poljoprivrede pone iskazivati pH razliitih namirnica to je prije mogue. Vjerujem da bi se zdravlje mnogih ljudi moglo odmah popraviti kad bi znali birati alkalizirajuu hranu koja ima bolji uinak na ljudsko zdravlje. Potpun popis pH vrijedno sti razliitih namirnica moete pronai u knjizi The pH Miracle Roberta Younga. Popularna zabluda meu mnogim ljudima na dijeti je da masti najvie doprinose debljanju. To pogreno shvaanje dovodi do velike konfuzije i objanjava zato tako velik broj debelih ljudi ne uspijeva skinuti ki lograme. Sigurna sam da bi mnoge okiralo kada bi sa znali da se moemo udebljati jedui, na primjer, sir, ne samo zato to je bogat mastima, ve najvie zbog njego ve velike kiselosti. Kao reakciju na visok pH, tijelo stva ra masne stanice za pohranjivanje kiseline. Na primjer, bademi imaju 70% masti, a svinjetina samo 58%. Meu tim, svinjetina ima jednu od najviih kiselosti -38, dok bademi imaju alkalnu reakciju +3. 42 To je razlog zato je, pored prehrambene vrijednosti, presudno znati pH indeks - imati ga dostupnog i pri ruci u svakoj trgovini, ispisanog na svakoj etiketi, kako bi se znala sposobnost namirnice da alkalizira tijelo. Poznavanje pH indeksa raznih namirnica moe nam pomoi da uravnoteimo nae osobne planove dnevnih obroka. Sjeam se kako je 1965. moja majka bila u suzama nakon to je u jednom ruskom magazinu o zdravlju proitala lanak koji je tvrdio da lubenice i krastavci nemaju nikakvu prehrambenu vrijednost. To je bila najdraa hrana nae obitelji. etrdeset godina kasnije

saznala sam da krastavci i lubenice toliko alkaliziraju da neutraliziraju zakiseljujui uinak jedenja govedi ne. Drago mi je to su moji roditelji nastavili kupovati lubenice, usprkos znanstvenim preporukama. Prije mnogo godina, dok sam se u Rusiji obrazova la za medicinsku sestru, na profesor rekao nam je da kolesterol iz nae hrane ne doprinosi razini kolesterola u naoj krvi, jer kolesterol stvara naa jetra. Zbog toga nisam bila iznenaena ili razoarana prehranom bo gatom mastima i ivotinjskim bjelanevinama koju je moj otac dobivao dok je bio u centru za srane bolesti. Nakon to je moj otac doivio jak srani napad, poslu ivali su mu govei odrezak s umakom i mlijeko. Ka snije, nakon to sam proitala mnogo knjiga i lanaka o vanosti pravilne pH ravnotee u tijelu, saznala sam da takozvani tetni kolesterol, lipoprotein (LDL) stvara naa vlastita jetra radi vezanja toksina i deaktiviranja kiselog otpada koji potjee od odreenih vrsta hrane, kao to su masti i ivotinjske bjelanevine. Na alost, svoju prvu knjigu na tu temu, Alkalize or Die43, kupila sam dva mjeseca nakon to je moj otac umro od svog drugog sranog napada. Hrana nije jedini imbenik koji utjee na nau pH ravnoteu. Bilo koji stres potencijalno moe ostaviti kisele ostatke u naem tijelu; i suprotno, svaka aktiv nost koja je smirujua i oputajua moe nas uiniti alkalnijima. Faktori koji nas potencijalno ine kiselijima uklju uju sluanje ili govorenje grubih ili bijesnih rijei, gla snu muziku i buku, ekanje u prometnoj guvi, osje aj ljubomore ili elju za osvetom, sluanje bebe kako plae, pretjerani rad i pretjerano vjebanje, poetak i zavretak kole, odlazak na odmor, gledanje stranih

84

ZELENO ZA ZDRAVUE

Zelenje ini tijelo alkalnifim

85

ili stresnih filmova, gledanje i sluanje televizije, dugi telefonski razgovori, uzimanje hipoteke, plaanje ra una i kreditnih kartica, itd. Faktori koji nas potencijalno ine alkalnijima su: davanje ili primanje osmijeha ili zagrljaja, smijeh i ale, klasina ili tiha glazba, gledanje teneta, primanje komplimenta ili blagoslova, primanje blage masae, boravak u ugodnoj i istoj okolini, boravak u prirodi, gledanje djece kako se smiju i igraju, etnja i spavanje pod zvijezdama i mjeseinom, rad LI vrtu, promatranje cvijea, pjevanje ili sviranje glazbenog instrumenta, iskren prijateljski razgovor i mnoge druge stvari. Meni pomae promatranje unutarnjih reakcija mog tijela na razliite dogaaje oko mene, i ako primijetim neeljeni osjeaj ili unutarnji stres, pokuavam promi jeniti ne samo svoju prehranu, nego i cijeli svoj nain ivota. Neobrazovanost u vezi s pH ravnoteom izaziva mnogo zbunjenosti meu ljudima koji trae zdrave na ine prehrane. Oni isprobavaju mnoge razliite stvari, vrlo esto bez pozitivnih rezultata. Na primjer, moje vlastito iskustvo je da sam mnogo godina jela samo si rovu hranu. Iako je to bilo veliko poboljanje u odnosu na moj prijanji nain prehrane, nisam postizala opti malne rezultate koje sam htjela sve dok nisam poela jesti vie zelenja. Proitala sam nekoliko knjiga i lana ka na tu temu i kupila lakmus papir kako bih pomou njega mjerila svoj pH. Meutim, gotovo svaki put kad bih izmjerila svoju slinu ili urin, bili su kiseli. Zato sam postala jo zbunjenija i prestala sam mjeriti. Bila sam uvjerena da je moja prehrana najbolja mogua, jer to bi moglo biti bolje od prehrane sirovom hranom? Nisam razumjela vanost odravanja alkalne ravnotee tijela.

Kad sam poela piti zelene kaaste sokove odluila sam jo jednom provjeriti svoju pH ravnoteu. Testira la sam svoju slinu i urin, s iznenaenjem otkrila da je lakimis papir sada bio postojane zelene boje koja znai alkalnost! im sam jasno prepoznala usku povezanost izme u hrane koju unosimo u tijelo i nae pH ravnotee, za svoju sam obitelj kupila mnogo traka za mjerenje pH i stavila sam ih u zahode i kuhinje, da budu dostupne u svakom trenutku, kako bismo mogli svakodnevno provjeravati nau pH ravnoteu i bih sigurni da je nae zdravlje izvan opasnosti. Nakon to smo tako mnogo godina bili na 100% sirovoj prehrani, dola sam do za kljuka da je nemogue zadrati povoljnu alkalnu pH ravnoteu bez konzumiranja velikih koliina tamnozelenog lisnatog povra, otprilike dva svenja ili 0,45 do 0,91 kilograma dnevno. Neki ljudi pokuavaju odrati normalnu pH ravnoteLi uzimanjem dopuna prehrani koje sadre sueno zelenje. Iako je to sigurno bolje nego jesti samo pomfrit, vrsto vjerujem da je konzumiranje svjeeg zelenja tisuu puta bolje zato jer su dopLine pre hrani preraena hrana i njihova je prehrambena vrijed nost izmijenjena, a kao rezLiltat toga neke kvalitete hra njivih tvari nestaju, zbog ega se vrijednost nutrijenata uvelike mijenja. Takoer, kad se konzumiraju u obliku kapsula i tableta, oni ulaze u nae tijelo u golemim, kon centriranim dozama, i sve dodatne hranjive tvari stva raju dodatno optereenje za sustav izluivanja. Zbog tog razloga, od svih izbora koje imamo u vezi s konzumiranjem zelenja, zeleni kaasti sok je pobjednik zato to je potpuna hrana, svje je, a za njegovu pripremu potrebno je manje od minute.

Z d r a v o t l o vrjednije je od z l a t a
Mi smo prah Zemljin. - dr. Bernard Jensen

ad sam proitala svoju prvu knjigu o permakulturi (prirodnom nainu vrtlarstva), neoekivano sam nauila tako zapanjujue injenice o tlu da sam radikalno izmijenila brojne svoje navike. Pored toga to kompostiram, recikliram i kupujem iskljuivo eko loki uzgojenu hranu, sada imam i vlastiti mali permakulturni vrt. Sto je najvanije, razvila sam duboko potovanje prema svim vrstama tla. Tijekom stotina milijuna godina koliko ve ive na naem planetu, biljke su postale zapanjujue samo dovoljne. Osim to su postigle koristan odnos sa Sun evom svjetlou, biljke su nauile uzgajati vlastito tlo! Kada biljke umru, nama se moe initi da samo padnu na tlo i istrunu, pojedene od mnotva buba i crva. Meutim, istraivai su sa zaprepatenjem ot krili da samo odreene vrste bakterija i gljivica jedu 44 mrtve biljke. Biljke znaju kako da na vlastite trule pripadnice privuku samo one mikroorganizme i gliste
87

ZELENO ZA ZPRAVUE

Zdravo t l o vrjeclnije je o<\ zlata

89

koji e stvoriti korisne minerale za tlo na kojem e ra sti druge biljke te vrste. Jedan od naina na koje biljke privlae odreene mikroorganizme na svoje tlo je taj da koncentriraju vie eera u svom korijenju. Tako je korijenje, kao kod mrkve i krumpira, uvijek puno sla e od ostalih dijelova biljaka. Biljke i mikroorganizmi nalaze se u simbiotskom odnosu, koji je koristan i za biljku i za mikroorganizam. 45 Ba kao to mi ljudi ra dimo s naim domaim ivotinjama, biljke uzgajaju neke mikroorganizme i odreene vrste gljivica koje stvaraju humus (organsku tvar) bogat najpotrebni jim mineralima za tu vrstu biljaka. Oigledno je da je kvaliteta tla od presudne vanosti, ne samo kao izvor vode i minerala za biljke, nego je od kljune vanosti za samo njihovo preivljavanje. To je razlog zato se biljke nikada ne smiju istraivati odvojeno od tla na kojem rastu. Ako nas zanima koje hranjive tvari primamo od bi ljaka, nikako ne smijemo ignorirati kvalitetu hranjivih tvari koje biljke dobivaju iz tla, jer mi doslovno kon zumiramo minerale iz tla preko biljaka. Kvaliteta tla na kojem biljke rastu ima ogroman utjecaj na zdrav lje ljudi i ivotinja koje jedu biljke. Sljedei primjer s istokrvnim konjima jasno pokazuje kakav utjecaj tlo moe imati na ljude i ivotinje: U par generacija, izvorno divovski pjegavi konji za vuu pasmine Percheron, nastale na tlima francuske pokrajine juno od Normandije, smanjili su se na veliinu kozakih konja, iako su Sovjeti njihove loze odravali istokrvnima, i njihova je tjelesna graa ostala ista, iako minijarurizi46 rana. Taj sluaj otkriva da je tlo na kojem biljke rastu jednako vano za nae zdravlje kao i same biljke, ako ne i vanije! Drugim rijeima, koliko god to neobino

zvualo, naa dobrobit ovisi o kvaliteti tla na kojem raste naa hrana, jer je pravi izvor hranjivih tvari za ljude tlo, a ne biljke. Glavna razlika izmeu ekolokog i konvencional nog vrtlarstva je u tome to Konvencionalna poljopri vreda nastoji hraniti biljke, dok ekoloka metoda hrani mikroorganizme u tlu. 47 Jednostavno reeno, konven cionalni poljoprivrednici ignoriraju mikroorganizme u tlu i usmjeravaju svoje napore na opskrbljivanje tla kalijem, duikom i drugim kemikalijama radi zdravlja biljaka, dok se ekoloki vrtlari brinu da nahrane ive organizme u tlu, koji pruaju harmonino uravnote ene hranjive tvari za biljke. Ba kao to ljudi ne mogu ivjeti od kemikalija umjesto hrane, mikroorganizmi tla ne mogu preivjeti kada se hrane umjetnim gno jivima. Kad kemikalijama unitimo sve mikroorga nizme, tlo se pretvara u prainu. Nijedna biljka ne moe rasti u praini, koliko god ta praina bila bogata raznim kemikalijama. Kroz biljke koje jedemo primamo neophodne hranjive tvari koje su stvorili mikroorganizmi u tlu. Sto u tlu ima vie organske materije ili humusa, to je hrana uzgojena na tom tlu bogatija hranjivim tvarima. Molim vas da na sljedeoj tablici obratite panju na zapanjujue razlike u sadraju hranjivih tvari izmeu ekoloki i konvencionalno uzgojenog povra.48 Prou ite, na primjer, koliinu eljeza u rajicama i pinatu. Takoer uoite injenicu da u konvencionalno uzgo jenom povru gotovo uope nema kobalta. Budui da kobalt slui kao osnova za vitamin B-12 (kobalamin), pitam se moe li konzumiranje preteno konvencio nalno uzgojenog povra doprinijeti nedostatku vita mina B-12.

90

ZELENO ZA ZPRAVUE

Zdravo t l o vrjeclnije je ocj zlata

91

Cini se da su biljke daleko bolji farmeri od nas. Kao rezLiltat milijuna godina njihovog mudrog vrtlarenja, mi l J L i d i naslijedili s m o nekoliko stopa debeo sloj predivnog, plodnog povrinskog t l a po cijelom svijetu s nebrojenim sretnim mikroorganizmima koji u n j e m L i bujaju. U svom bestseleru Tajni ivot tla, Peter Tompkins i Cristopher Bird kau: Zajednika teina svih stanica mikroorganizama na Zemlji je dvadeset pet puta vea od teine ivotinjskog svijeta; svako ju tro dobro obraene zemlje sadri do pola tone bujajuih mikroorganizama, i tonu glista koje dnevno mogu

izbaciti tonu hu musom bogatog, probavljenog Elemenata u tragovima u ppm suhe tvari tla.: A9 Kao poslje dica naeg ljud skog visokotehnolokog naina Lizgoja biljaka, najvei dio tla na poljo privrednim far mama l i SAD-u sadri manje od 2% organske tva ri, dok je izvorno, prije ere kemizacije, sadravalo 60-100%. Prema Davidu Blumeu, ekolokom bio logu, u i t e l J L i i strunjaku za permakulturu: Veina komercijalnog poljoprivrednog tla I klase u najboljem sluaju ima 2% organske tvari - to je granina linija izmeu ivog i 50 mrtvog tla. Primjenjujui tehniku permakulturnog vrtlarstva na polju s izuzetno iscrpljenim tlom, koje se sastojalo od gline tvrde poput cementa, David Blume je u nekoliko godina uspio podii L i d i o organske tvari na razimi od 25%. S tog je polja Librao 8 puta vie plodova po e tvornoj stopi od koliine koju ameriko Ministarstvo poljoprivrede smatra moguom. 51 Tla ne moemo

92

ZELENO ZA ZPRAVUE

uspjeno hraniti kemikalijama zato to biologija nije isto to i kemija*.82 Drugim rijeima, kemijskim gnojivi ma nedostaju ivi enzimi koji doprinose jedinstvenim sposobnostima svih tala. Prema brojnim istraivanjima provedenim u razliitim zemljama, enzimi tla mogu pretvoriti jedan element u neki drugi ako bi takva b i oloka transmutacija bila od koristi za biljke koje na tom tlu rastu. Pogledajte sljedee citate iz brojnih studi ja i uvjerite se sami. Profesor Rene Furon s Fakulteta za znanosti Sveui lita u Parizu tvrdi: Vie se ne moe poricati da priroda stvara magnezij iz kalcija (u nekim sluajevima odvija se obrnut proces); da kalij moe nastati iz natrija. 53 Komaki, direktor laboratorija za bioloka istraiva nja kompanije Matsushita Electric iz Japana kae: Razni mikroorganizmi, ukljuujui odreene bakterije i po dvije vrste plijesni i kvasaca, bili su u stanju transmutirati natrij u kalij. 54 Ruski profesor P. A. Korolkov tvrdi: ...silicij se moe pretvarati u aluminij... prolazimo kroz radikalnu reviziju, ne sitnica, nego osnovnog statusa naslijeene prirodne znanosti. Do lo je vrijeme da priznamo da se bilo koji kemijski element moe pretvoriti u neki drugi, pod prirodnim 55 uvjetima. To su vrste injenice iz kojih moemo zakljuiti da kemijska gnojiva nikada ne mogu obogatiti ivo tlo, ve ga mogu samo naruiti ili ak unititi, uz ka tastrofalne posljedice po biljke, ivotinje i ljude.

Ljekovita svojstva

klorofila

Kad se s panjom usredotoite na bilo to, ak i vlat trave, to postaje jedan zagonetan, zadivljuju, neopisivo velianstven svijet za sebe. -Henry Miller

to due ivim, sve se vie divim prirodi. Kad za vrijeme svojih jutarnjih etnji po prirodi naiem na jelena, vjevericu ili bilo koju drugu ivotinju, ukoim se i upijam ih oima tako oduevljeno kao da mi nita drugo nije vano. Osjeam da postoji neto vrlo tajanstveno u ivotinjama, cvijeu, drveu, a posebno u suncu. Kada pogledam Sunce, zahvalna sam to je njegova svjetlost besplatna i jednako dostupna svima. Mnogi ljudi vole sunce. Svi se osjeamo bolje i izgle damo zdravije ako se redovito izlaemo suncu. Poku avamo dobiti to je mogue vie Suneve svjetlosti. Nai kupai kostimi sveli su se na sam minimum dok nastojimo kupati svoja tijela u dragocjenoj Sunevoj svjetlosti. Meutim, malo je ljudi koji su svjesni teku eg oblika sunca - klorofila. KlorohT je jednako vaan kao Suneva svjetlost! Nikakav ivot nije mogu bez Suneve svjetlosti i nika kav ivot nije mogu bez klorofila. Klorofil je Suneva
93

ZELENO ZA ZPRAVUE

Ljekovita svojstva klorofila

95

energija pretvorena u tekue stanje. Konzumiranje to je mogue vie klorofila isto je kao da sunamo svoje unutarnje organe. Molekula klorofila iznenaujue je slina molekuli hema u ljudskoj krvi.56 Klorofil se bri ne o naem tijelu poput najbrinije majke. On lijei i isti sve nae organe, pa ak i unitava mnoge od naih unutarnjih neprijatelja, kao to su patogene bakterije, gljivice, stanice raka i mnogi drugi.57 Da bismo uivali u optimalnom zdravlju, u naim crijevima moramo imati 80-85% dobrih bakterija. Prijateljske bakterije stvaraju mnoge neophodne hra njive tvari za nae tijelo, ukljuujui vitamin K, vita mine skupine B, brojne korisne enzime i druge tvari od vitalne vanosti. Te dobre ili aerobne bakterije rastu u prisutnosti kisika, koji im je potreban za sta lan rast i opstanak. Zato ako u stanicama naih tijela nemamo dovoljno kisika, loe bakterije nadvladat e dobre i poeti bujati, izazivajui ogroman broj in fekcija i bolesti. Te patogene bakterije su anaerobne i ne podnose plinoviti kisik. Od kljune je vanosti da vodimo brigu o naoj crijevnoj flori! Dobre bakte rije lako mogu propasti zbog nebrojenih faktora, kao to su antibiotici, loa prehrana, prejedanje, stres itd. U tom sluaju moemo imati 80-90% loih bakterija koje pune nae tijelo toksinim kiselim otpadom. Vje rujem da je prevladavanje anaerobnih bakterija u na im crijevima glavni uzrok svih bolesti. Klorofil se od drevnih vremena koristio kao udo tvoran lijek. Klorofil sa sobom nosi znatne koliine ki sika, zbog ega igra presudnu ulogu u podravanju aerobnih bakterija. Zbog toga, to vie klorofila kon zumiramo, to e bolja biti naa crijevna flora i ope zdravlje. S obzirom da je zelenje glavni izvor klorofila,

teko je nai bolji nain konzumiranja klorofila od pijenja zelenih kaastih sokova. Dokazano je da je klorofil koristan kod prevencije i lijeenja mnogih oblika raka 58 i ateroskleroze.59 Broj na znanstvena istraivanja pokazuju da gotovo i nema bolesti kod koje klorofil ne bi bio od pomoi. Kad bih htjela opisati sve ljekovite kvalitete klorofila morala bih napisati cijelu jednu posebnu knjigu. Zato sam navela samo neka od brojnih ljekovitih svojstava ove zadivljujue tvari. Klorofil Poveava broj krvnih zrnaca Pomae u prevenciji raka Organima prua eljezo ini tijelo alkalnijim Neutralizira toksine unesene hranom Poboljava stanje kod anemije isti i deodorira tkiva debelog crijeva Pomae u ienju jetre Poboljava stanje kod hepatitisa Regulira mjesenicu Pomae kod hemofilije Poboljava stvaranje mlijeka Ubrzava zarastanje rana Uklanja tjelesne mirise titi rane od bakterija isti zube i desni kod pioreje Uklanja zadah iz usta

96

ZELENO ZA ZPRAVUE

Ljekovita svojstva klorofila

97

Ublaava grlobolju Izvrstan je za ispiranje usta kod oralne kirurgije Pomae kod upale krajnika Smiruje ireve Smiruje bolne hemoroide Pomae kod izbacivanja katara Revitalizira krvoilni sustav u nogama Poboljava stanje kod proirenih vena Ublaava bolove izazvane upalom Poboljava vid Najvaniji cilj svih oblika ivota na naem plane tu je produenje njihovog ivota. to je nama ljudima potrebno za preivljavanje? Osim zraka i vode, naa primarna potreba je hrana. Hranu dobivamo od bi ljaka i ivotinja. Odakle biljke dobivaju svoju hranu? Biljke svoju hranu dobivaju iz tla i izravno od sunca! Samo biljke znaju pretvarati Sunevu svjetlost u ugljikohidrate. Tako biljke rastu. One stvaraju ugljikohidrate od Suneve svjetlosti, od ugljikohidrata biljke izgrauju nove stabljike, korijenje i koru, i to je najvanije, izgrauju novo lie jer lie moe stvarati dodatne ugljikohidrate. Zbog toga je masa lia uvijek vea u odnosu na ostale dijelove biljke. Budui da ze leni dijelovi biljke uvijek nastoje poveati apsorpciju u klorofilu, one neprestano rastu, i zato mi nepresta no moramo iati grmlje i kositi travu oko naih kua; inae e biljke nastaviti neprekidno rasti sve dok ne zauzmu sav prostor, ne ostavljajui mjesta za nas. ivot biljaka ovisi o Sunevoj svjetlosti, a na ivot ovisi o biljkama. ak i kada ljudi jedu ivotinje, jedu ih

zbog hranjivih tvari koje je ivotinja prije toga dobila jedui biljke. To je razlog zato ljudi gotovo nikada ne jedu mesoderske ivotinje, ve samo one koje se hra ne biljkama. Drevna palestinska uenja, islam i razne druge religije zabranjuju jedenje mesoderskih ivo tinja kao to su lavovi, tigrovi, leopardi, lisice, orlovi, pelikani itd. Moja baka se sjeala kako su za vrijeme rata njeni gladni roaci pokuali jesti meso mesoder skih ivotinja i svi su se teko razboljeli. Istovremeno, nijedna ivotinja, ak i mesoderska, ne bi mogla pre ivjeti bez konzumiranja odreenih koliina zelenja. Svi smo vidjeli da psi i make povremeno jedu zelenu travu. Zahvaljujui visokom udjelu kisika u klorofilu i visokom udjelu minerala LI zelenim biljkama, zele nje alkalizira tijelo vie od bilo koje druge hrane na naem planetu. Ukljuimo li zelene kaaste sokove u nau prehranu, moemo odrati naa tijela alkalnima i zdravima. Drugi izvrstan nain dobivanja klorofila i hranji vih tvari iz zelenja je pijenje soka od mlade penice. To vrlo hranjivo pie izmislila je dr. Ami Wigmore i ono neprekidno dobiva na popularnosti. Sok mlade penice sastoji se od 70% klorofila i sadri 92 razliita minerala od 102 mogua, beta karoten i B vitamine, uz vitamine C, E, H i K, 19 aminokiselina i korisne enzi me. Sva ta svojstva ine mladu penicu izvanrednim graditeljem zdravlja. Meutim, zbog visoke gustoe hranjivih tvari sok od mlade penice mnogim ljudima teko pada. Mnogi bi ga rado redovito konzumirali, ali to ne mogu zbog osjeaja munine koji im ponekad izaziva i sam njegov miris. I sama sam mnogo puta poela piti sok od mla-

98

ZELENO ZA ZPRAVUE

de penice i nisam ga uspijevala zadrati u elucu ak ni nakon to sam nauila poseban ples mlade penice, izgovarala posebne molitve, drala zaepljen nos i izvodila druge trikove. Nakon to sam godinu dana redovno pila zelene kaaste sokove, netko mi je ponudio aicu soka od penice i, neoekivano, svidio mi se! Sada sam po prvi put u ivotu u stanju bez popratnih neugodnosti sva koga dana popiti decilitar, dva ili vie soka od mlade penice. Bila sam toliko zadivljena i radosna da sam neko vrijeme odlazila u nau lokalnu zadrugu Ashland piti sok od penice, plaajui svaki put 10 do 15 dolara samo za to pie. ula sam kako djevojke za barom sa sokovima komentiraju da nikada nisu vidjele da netko moe popiti toliko tog soka s takvom lakoom. Nijed na od njih nije uope mogla piti sok od zelene penice! Danas ga vie ne konzumiram svakodnevno, ali uvijek ga popijem kad imam priliku. Mislim da je ta drama tina promjena tolerancije mog tijela prema soku od mlade penice povezana s mojom poboljanom razi nom eluane kiseline.

Mudrost biljaka

e smo raspravljali o sloenom odnosu biljaka s tlom i Sunevom svjetlou. ini se da SLI milijuni godina suivota na istom planetu doveli do toga da su biljke, ljudi i ivotinje razvili jaku simbiotsku vezu. Biljkama ne smeta ako ljudi i ivotinje jedu njihove plodove jer im to koristi tako to iri njihovo sjeme za budue generacije. U stvari, biljke su zainteresirane da netko pojede njihove plodove, ah samo kad su zre li. Kao to sam ve rekla, cilj svih biljaka je produenje njihove vrste i pruanje odgovaraJLiih Livjeta za ivot njihovim potomcima. To je razlog zato SLI skoro svi plodovi na svijetu okruglog oblika, kako bi se mogli otkotrljati i zapoeti nov ivot. Iz istog razloga biljke su nauile svoje plodove uiniti upadljivo obojenima, ukusnima i hranjivima, kako bi osigurale da njihovi potroai ne pojedu samo jedan plod, ve da se vraa ju po jo. Ta je strategija vrlo uspjena i svo voe bude pojedeno. Jeste li ikada primijetili koliko detaljno ptice

99

100

ZELENO ZA ZPRAVUE

Mu cif ost biljaka

101

oiste stabla trenje ili kako vjeverica nastavlja raditi na hrastu sve dok ne ostane nijedan ir? to se dogaa nakon toga? Jedai probavljaju svoju hranu i izbacu ju izmet daleko od matine biljke, pa sjeme biva pre kriveno izvrsnim organskim gnojivom. Sjeme dobi va savren poetak. Unutar ploda sjemenke su mudro zatiene od probave tvrdom ljuskom i inhibitorima. Obratite pozornost na to kako biljka svoje plodove dri vrlo neukusnima, bezbojnima i bez privlanog mirisa sve dok sjemenke ne postanu zrele, kako ih nitko ne bi pojeo prije nego to sjemenke sazru. Sljedei primjer ilustrira koliko biljkama znai na stavak njihove vrste. U jednoj nedavnoj studiji prove denoj u Rusiji biolozi su otkrili da Kada stablo predo sjeti svoju smrt, ono prikupi svu svoju energiju i ulo i tu energiju u stvaranje sjemena po posljednji put. Na primjer, hrast koji je slomila oluja ili cedar kojem je kora oguljena s debla, u oprotajnom naporu prije nego to zauvijek umru, daju svoje rekordne prinose irova i sjemenki. 60 Nasuprot prethodnom primjeru, kad je biljka ge netski izmijenjena, namjerno ne stvara sjeme. Takva biljka sebe uini neplodnom kako bi sprijeila budu e nezdrave generacije. Lubenice bez sjemenki obino nemaju mirisa ni okusa, jer poremeena biljka nije mo tivirana da joj plodovi budu slatki, mirisni ili na bilo koji drugi nain privlani. Uvjerena sam da nije zdra vo jesti biljke bez sjemena, jer su itava njihova kemija, elektromagnetski naboj i tko zna to jo, izmijenjeni. Drae mi je platiti dvostruko za ekoloki uzgojene lu benice ili rajice sa sjemenkama. Zele li biljke da jedemo njihove stabljike i korije nje? Ne. Zato je korijenje skriveno u zemlji. Korijenje je

namijenjeno mikroorganizmima tla, kao to smo obja snili u prethodnom poglavlju. Stabljika je s razlogom prekrivena tvrdom i gorkom korom. A to je sa zele nim dijelovima? Opet, biljke pokazuju svoju savrenu sposobnost razvijanja simbioze s raznim stvorenjima. Biljke ljudima i ivotinjama doputajuda jedu svo njihovo voe, ali samo dio njihovog lia, jer biljke mo raju imati lie za vlastite potrebe - a to je stvaranje klorofila. Meutim, biljke ovise o pokretnim stvorenji ma iz mnogih razloga kao to su opraivanje, gnojidba tla i boravak u blizini kako bi pojela zrelo voe. Iz tog razloga biljke u svojim listovima akumuliraju mnogo hranjivih elemenata, ali te hranjive sastojke kombini raju ili s gorkim tvarima ili vrlo malim koliinama alkaloida (otrova). Na taj nain prisiljavaju ivotinje da stalno rotiraju svoj meni, i zato sve ivotinje u prirodi brste. Pojedu manju koliinu neega, a zatim preu na mnoge druge biljke tijekom dana. Tijelo je u stanju detoksificirati male koliine vrlo velikog broja otrov nih tvari. impanze takoer rotiraju zelene biljke koje jedu. Tijekom jedne godine hrane se s priblino 117 razliitih biljaka.61 Mi ljudi trebamo nauiti jesti to je mogue raznovrsnije zelenje, umjesto da jedemo samo salatu ledenku, pinat i rimsku salatu. Uspjela sam nai samo 40 vrsta razliitog zelenja, ukljuujui jesti ve korove, dostupnog u mojoj dravi Oregon. Nadam se da e nai poljoprivrednici nauiti uzgajati vei broj vrsta zelenog lisnatog povra kako bi proirili nae izvore zelenja. Slijedi popis zelenja koje je moja obitelj rotirala u prehrani tijekom prole godine.

Mudrost biljaka

103

Sad se osjeam tako bedasto kad se sjetim kako sam uvijek iz svog vrta upala groznu lobodu kako bi moja dragocjena salata ledenka mogla rasti. Najbolji nain da nauite koji su korovi jestivi je da se prijavite za etnju kroz bilje s iskusnim vodiem iz vaeg lokalnog podruja. Na taj nain moete nauiti prepoznavati odreene jestive biljke dodirujui ih, miriui i kuajui, kako biste bili u stanju sami skupljati svoje divlje povre. Takoer, na internetu ima mno go lanaka i fotografija jestivih korova. Mogu se nai i brojne knjige koje e vam pomoi da identificirate je stive biljke u vaem kraju. Radi raznolikosti u nau smo prehranu ukljuili ne koliko vrsta klica, ali nikada vie od jedne ake, i samo jednom do dvaput tjedno. Otprilike od treeg do estog dana svog ivota, klice sadre visoke razine alkaloida kao zatitu da ih ivotinje ne bi odgrizle i ubile.62 To ne znai da su klice otrovne ili opasne, ve samo da ne moemo ivjeti samo na klicama. Veina klica bogata je B vitaminima i ima sto puta vie hranjivih tvari od potpuno razvijene biljke, budui da klicama treba vie hranjivih tvari za njihovo razdoblje brzog rasta. Divlje jestive biljke esto sadre vie vitamina i minerala od komercijalno uzgojenih biljaka. Korove nije razmazila briga poljoprivrednika, za razliku od dobrih vrtnih biljaka. Kako bi preivjeli usprkos ne prekidnom plijevljenju, upanju i prskanju, korovi su morali razviti jaku sposobnost opstanka. Na primjer, kako bi preivjeli bez zalijevanja, veina korova razvi la je nevjerojatno dugo korijenje. Korijenje lucerne na raste u duinu preko est metara i dosee najplodnije slojeve tla. Kao rezultat toga, sve divlje biljke imaju vie hranjivih tvari od komercijalno uzgojenih biljaka. S vremena na vrijeme proitam u novinama ili pri mim e-mail o tome kako kelj, pinat, perin ili bilo koje drugo zeleno povre ima neki toksian sastojak i da je stoga opasno za ljudsku potronju. Sve je to istina, ali ne u tolikoj mjeri da bismo trebali iskljuiti bilo koje zelenje iz nae prehrane. Nauimo poveati raznoli kost zelenja u naoj prehrani i neprestano ih rotirati radi boljih prehrambenih rezultata. Postoji jo nekoliko naina na koje se biljke tite od unitenja. Neke biljke imaju trnje umjesto alkaloida, a

104

ZELENO ZA ZPRAVUE

na jednoj vrsti akacije u Africi ive kolonije vrlo agre sivnih mrava iji je ubod bolan. Bodljikave biljke, poput kaktLisa i koprive, uope ne sadre alkaloide, to ih ini vrijednim dodatkom naoj prehrani. Naravno, prvo moramo otkriti kako ih moemo jesti. Ja sam esto uspjeno dodavala koprivu mojim zelenim kaastim sokovima. Mlade itarice sadre vrlo malo ili nimalo alkaloida zato to nastoje privui jelene, divlje konje, koze i druge ivotinje na livadu kako bi dobile gnojivo od tih ivotinja. Lie trave evolucijom je razvilo grubu strukturu i teko je probavljivo, prisiljavajui tako i votinje da u vakanju provedu cijeli dan na livadi. Kad razmiljam o svim tim malim trikovima koje su biljke razvile radi svog preivljavanja, osjeam ogromno potovanje i divljenje prema prirodi. Naa simbioza s biljkama razvijala se tijekom vie milijuna godina, a mogli bismo je unititi LI samo nekoliko de setljea. Vjerujem da jo uvijek moemo popraviti na odnos s prirodom. Povratak naoj izvornoj prehrani jedan je od nunih koraka ka tom cilju.

Vjebe za eljusti

hvatila sam da sam konzumiranjem veine svoje hrane u izmiksanom obliku gotovo potpuno isklju ila vakanje, za koje sam znala da predstavlja vaan dio probavnog procesa. Odluila sam smisliti neke vjebe za svoje eljusti, i na kraju sam izradila vjeba lo za eljusti; jednostavnu spravicu koju sam poela nositi sa sobom kako bih vjebala eljusti kad imam priliku. U poetku me zapanjilo koliko su moje eljusti bile slabe. Poele bi se koiti nakon samo pet pokreta. Na stavila sam napredovati velikom brzinom i do kraja drugog dana vjebanja bila sam u stanju izvesti 20-30 pokreta odjednom. Moram priznati da je stiskanje eljusti uz otpor vjebala toliko ugodno da sam zapravo u tome ui vala. Jasno mi je koliko su moje eljusti eznule za ta kvom vrstom rada sve ove godine. Osim tog ugodnog osjeaja primijetila sam da su mi zubi postali bjelji i
105

106

ZELENO ZA ZPRAVUE

Vjebe za eljusti

107

puno snaniji. Moje desni postale su zdravije. Takoer sam primijetila da malo izvoenja vjebi u mojim usti ma neposredno prije jela poboljava moju probavu. Malo sam istraivala i otkrila da je kotano tkivo koje tvori na kostur zaista izvanredan materijal. Ne prestano se oblikuje i preoblikuje. Taj proces nepre kidne regeneracije kostiju podsjea me na nau slubu odravanja cesta koja neprestano obavlja radove na cestama, skidajui staru, ispucanu povrinu i postav ljajui nov, vrst i gladak asfalt. Osim toga, ceste koje se najintenzivnije koriste dobivaju vie panje i bolji beton, dok ceste koje se rijetko koriste ostaju zanema rene i zaputene. Njemaki lijenik J. Wolff 1892. otkrio je da Mehanike sile imaju jak utjecaj na proces oblikovanja i pre oblikovanja kosti, i kortikalne i trabekularne, budui da je njihov utjecaj na morfologiju kostiju oigledan... Kost osjea mehanike sile, i sve te mehanike sile iza zivaju strukturnu prilagodbu arhitekture unutarnjeg tkiva.63 Dr. Wolff je objasnio da nae kosti mogu po stati vre ili slabije kao odgovor na sile koje na njih djeluju. Drugim rijeima, kad opteretimo nae kosti radom, kao odgovor na takvo vjebanje nae kosti do bivaju veu gustou minerala i tako postaju jae. Ne davna medicinska studija provedena u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazala je da: dominantna ruka odraslih tenisaa ima do 40% veu kotanu masu od ruke kojom ne igraju.64 Nasuprot tome, ako ne vjebamo, nae kosti izlaze iz forme i gube snagu zbog neaktivnosti. Na primjer, astronauti u svemiru izgube dio svoje kotane mase zbog odsutnosti gravi tacije. Da zakljuimo, elimo li ojaati nae kosti mora-

mo vjebati. Nikakve pilule, hrana ili dodaci prehrani ne mogu zamijeniti vjebanje u jaanju naih kostiju. Mnogi ljudi imaju problema sa suavanjem eljusti i stanjivanjem eljusne kosti. To je velik problem u stomatologiji, rekao je Ichiro Nishimura, izvanredni profesor restorativne stomatologije na Harvardskom stomatolokom fakultetu. Tanke eljusti lako se mogu slomiti. Takoer, postavljanje zubnih proteza vrlo je nezgodno, budui da nema potporne strukture. Je dan od naina rjeavanja tih problema bio bi potaknuti eljusnu kost da stvori novu potpornu kost. Ali to rje enje ima prizvuk fantastike, neega za budunost. 65 Dr. Weston Price 6 6 bio je dLiboko zabrinut naglo ra stuim brojem sve deformiranijih zubnih lukova, kri vih zuba i karijesa. Godine 1939. pisao je o dubokoj degeneraciji zdravlja kod takozvanih civiliziranih na roda. To je bilo prije skoro 100 godina. U svojim istrai vanjima Price je demonstrirao vezu izmeu nastanka deformacija eljusti i jedenja preraene hrane. Htjela bih naglasiti da sirova, prirodna, nepreraena hrana zahtijeva mnogo vakanja, dok je preraena hrana veinom premekana i ne trai nikakav rad eljusnih miia. Na primjer, usporedite mekani bijeli kruh za sendvi, peeni krumpir ili zobenu kau (koje goto vo uope ne treba vakati) s nekim ilavim biljkama kao to su peteljke celera, oraii s tvrdom ljuskom ili vlaknasto korijenje koji zahtijevaju energino va kanje. Nedovoljno upoljavanje naih eljusnih miia vjerojatno je jedan od glavnih faktora koji doprinose razvoju slabih, uskih, degeneriranih eljusti. Uspjela sam pronai kvalitetno vjebalo za eljusti koje je razvio australski stomatolog dr. Kevin Bourke. On je opirno istraio koristi od ispravnog vakanja za

108

ZELENO ZA ZPRAVUE

ljudsko zdravlje. Spravu za vakanje dr. Burkea, koju je nazvao Myomunchee, trenutno moete nabaviti preko njegove web-lokacije: www.teethperfect.com. Moj mi je zubar rekao da milijuni Amerikanaca pate od tekih deformacija eljusti. To je posebno esto kod mladih ljudi i djece. Rekao je da se obino moraju podvrgnuti vrlo bolnoj operaciji koja im donosi samo privremeno olakanje. Nadam se da e neki stomato lozi razmotriti ukljuivanje programa vjebanja elju sti u svoje preporuke u vezi s prevencijom.

Priznanje Dr. Ann

aista se divim dr. Arm Wigmore. Svaki put kad na ruim au soka od mlade penice osjeam kao da osobno poznajem dr. Ann. Sok od mlade penice ini me zdravijom. Za mogunost da ga pijem u lokalnoj zadruzi mogu zahvaliti dr. Ann. Zahvaljujui njoj lju di u cijelom svijetli mogu piti sok od mlade penice i uivati u njegovim bezbrojnim ljekovitim svojstvima. Zadivljuje me kako Ann Wigmore nastavlja doticati nae ivote mnogo godina nakon to je umrla, iako ju mnogi od nas nikada nisu upoznali, pa ak ni uli za nju. Dr. Ann ne samo to je otkrila i detaljno istraila ljekovita svojstva soka od mlade penice, nego je ra zvila i detaljno opisala proces uzgoja mlade penice u plitkim zdjelama kod kue ili na bilo kojem mjestu. Izmislila je jeftin sokovnik za mladu penicu kako bi taj ivotni eliksir uinila dostupnim svakome.

109

110

ZELENO ZA ZPRAVUE

Priznanje Pr. A n n

111

Cijenim brojne praktine izume dr. Ann koje ko ristimo u naim svakodnevnim ivotima mislei da su postojali oduvijek. Tko se danas sjea da su sirova gurmanska jela zapoela s receptima dr. Ann za sir od sjemenki i sirovu juhu. Ona je za nas izmislila mlijeko od oraha i dehidrirane krekere, trucu od badema i ive bombone. Dr. Ann je u nae ivote unijela razne klice. Tako er je izmislila vreicu za klijanje. Svaki put kad moja obitelj ide na put, uvijek ponesemo sjeme za klijanje kako bismo imali siguran izvor zelenja. Dr. Ann je kli ce zvala iva hrana. Teko je zamisliti da te rijei pri je nekog vremena nisu postojale. Dr. Ann je otkrila brojne koristi za zdravlje od miksanja hrane, posebno zelenja. Dr. Ann Wigmore po sljednjih je nekoliko godina svog ivota ivjela skoro iskljuivo na miksanoj hrani, koja se velikim dije lom sastojala od zelenja. Primijetila je da se izmiksana hrana lake asimilira. Na primjer, za voe je govorila: Ako imam jabuku, izmiksat u je umjesto da je savaem, jer ne elim uludo bacati njenu i svoju energiju. Primijetila je da joj jedenje izmiksane hrane poboljava zdravlje i smanjuje potrebno vrijeme spavanja na dva sata svake noi. 6 7 Prije dr. Ann ljudi su koristili miksere za beznaaj ne svrhe kao to je muenje jaja i pravljenje koktela. Danas ne moemo zamisliti sirovu prehranu bez jakog miksera. Dr. Ann Wigmore jasno je vidjela blisku poveza nost ekolokog tla i ljudskog zdravlja i u ezdesetima poela promicati ekoloko vrtlarstvo i kompostiranje, kad je veina ljudi tek poinjala prihvaati kemijska gnojiva kao budunost poljoprivrede.

Jedinstvenost Ann Wigmore vidim i u njenoj spo sobnosti da posveuje panju irokom spektru doga aja, da istrauje ivljenje na ovom planetu kao jedan cjelovit proces, i da svoju strunost primjenjuje na broj ne, razliite aspekte ivota. Nije izabrala biti specijalist samo za jedno usko podruje kao to su uinili mnogi. Usuivala se stvarati vlastito miljenje o svemu sa im se susretala, bila to analiza krvi, ispiranje debelog cri jeva, post, sastav hrane, bakterije, vrtlarstvo ili pijenje vode. Zbog svoje sveobuhvatne perspektive bila je u stanju stvoriti sustav lijeenja koji je pomogao tisuama ljudi. Dr. Ann je bila poznata po revnom i produktiv nom radu. Svakodnev no je imala nove zamisli. Odravala se u vidno izvrsnoj formi, uvijek trei i nikad hodajui, spavajui svega dva sata dnevno. U poznoj dobi od 82 godine dr. Ann nije imala jedne sijede vlasi. Ta injenica bila je toliko nevjerojatna da su njeni studenti zatraili od nje dozvolu da proue njenu kosu u laboratoriju kako bi vidjeli da li je obojena. Test je dokazao da je to bila njena prirodna boja. Pored temeljitog istraivanja na podruju ljudskog zdravlja, dr. Ann je bila aktivistica za prava ivotinja, borila se protiv fluoridacije i kloriranja pitke vode, protiv kemijskog zagaivanja i mnogih drugih stvari.

112

ZELENO ZA ZPRAVUE

Najnovija znanstvena otkria dokazuju da je dr. Ann bila u pravu u veini svojih predvianja i prepo ruka. Vjerujem da e doi dan kad e studenti medi cine prouavati knjige Ann Wigmore kao to danas prouavaju Hipokrata. Dr. Ann uiva velik ugled u cijelom svijetu. Na svojim putovanjima stalno sreem ljude koji me pitaju jesam li ula za dr. Ann Wigmore. Nakon tog pitanja obino slijedi uzbudljiva pria o jo jednom ljudskom ivotu koji je spaen zahvaljujui uenjima dr. Ann. Sumnjam da je mogue izraunati koliko je ivota ta briljantna ena spasila. Ona sama bila je jedan od naj zdravijih ljudi na Planetu u dvadesetom stoljeu. Dr. Ann je ivjela svoje savjete i u vlastitom ivotu prakti cirala sve o emu je pouavala. Meutim, iznad svega, ljudi koji su je osobno upoznali pamte je po njenom dobronamjernom duhu punom ljubavi.

Svjedoanstva

Od govedine i svinjetine do zelenih kaastih sokova Ovo je svjedoanstvo upueno svim krupnim momcima. Ja sam bio tip koji bi kad me pitaju elim li govedinu ili svinjetinu u burritu odgovorio - 'Oboje, i dodajte jo sira kad ste kod toga'. Bio sam tip koji bi se uvrijedio na spomen da se dodaci na vizzi dodat no plaaju. Kad bi vidjeli moje oigledno uzbuenje, poslovoe zalogajnica na principu pojedi-koliko-moe poeli bi se tresti od straha. Ja sam bio tip koji bi se okirao kad bi ga pitali eli li salatu uz svoj odre zak. Salatu? Moete li zamisliti? Ne, donesite mi krilca umjesto toga. Bio sam od onih koji iskreno vjeruju da Rocky Road nije samo sladoled nego, za hrabre, nain ivota. Volio sam tu stvar i ona me ubijala. Bio sam grozno predebeo i zapravo sam se stidio sebe. Tad je moja supruga poela istraivati o sirovoj hrani. Jedna od njenih prijateljica spomenula je zelene
113

114

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoanstva

115

kaaste sokove. Bili su malo gusti, ali prilino ukusni. Svaka n o v a kreacija z a ruak koJLi bi mi moja supruga predstavila bila je istovremeno osvjeavajua i ugod na oku. Nemojte me krivo shvatiti, nisam se odmah navukao, ali nakon to sam odluio staviti zdravlje na prvo mjesto, zapravo mi se to poelo sviati. Sada pijem zelene kaaste sokove neto due od tri tjedna i osjeam se ivlje nego ikad. Neki dan sam se probudio prije zvona budilice! To se sada dogaa ve nekoliko dana za redom. Nikad nisam bio jutarnji tip, a sad se budim pun energije. Bilo je skoro zastrauJLie biti tako budan i bistar, ali to je dobrodola promje na. Najuzbudljivija stvar je to sada udim za dobrim stvarima. Sto zelenije to bolje! Izgubio sam puno ki lograma. Stvarno ne znam koliko, ali s hlaa veliine 48 sad sam doao na 42 (skoro 40), a nisam jo gotov! Sve je to jo uvijek novo za mene, ali osjetio sam razli ku i vie se ne vraam na staro. Sada imam energije i elje za vjebanjem. Znam da e kilogrami nastaviti padati. Za sve vas XXL-ovce, hrana nije samo slasna nego i iznenaujue zasitna. Zato ti kaem, prijatelju, prikljui se. Poni ivjeti. Ovo je stvarno; ovo je do bro; ovo je ispravno. Neki ljudi mogli bi rei da idem u krajnost, ali ja volim rei da sam SIROV. Veliko hura za Victoriu to nas je nauila kako jesti zdravo i piti te ukusne zelene kaaste sokove. Jo, molim! :) -g. R.R.V.

vi ma dao sam veliku ulogu u svojoj prehrani. Popi jem barem jedan skoro svaki dan. Trenutno treniram za svoj prvi maraton. Prije ovog treniranja, najvie to sam ikad istrao bilo je oko tri i pol milje (5,6 km). Ni sam bio u stanju trati vie od toga jer se inilo da bih svaki put ozlijedio jedno od koljena, zbog ega bih mo rao prestati s tranjem na nekoliko tjedana, dok se ne bih poeo osjeati bolje. Takoer sam osjeao kao da se nikako ne bih mogao natjerati da trim vie od toga. Sretan sam to mogu rei da sam sada dogurao do 14 milja (22,5 km) (to znai da sam polumaratonac!) i ne samo to se nisam ozlijedio, nego nisam osjeao ni ni kakve bolove dan nakon tranja - ak i nakon to bih istrao 8,10,12 i 14 milja! Drugi sudionici moje grupe za trening esto se ale na bolove, a ja se oporavljam vrlo dobro. Ponekad me malo boli odmah nakon tra nja, ali sljedei dan uvijek se osjeam odlino! Primjeujem da imam mnogo energije za vjeba nje ako kao obrok prije treninga popijem zeleni kaasti sok. Moj najdrai sok za obrok prije vjebanja je bana na (ili mango) s celerom. To me opskrbljuje eerima i elektrolitima koji su mi potrebni za dugo tranje po ljetnim vruinama. - B. E. iz Chicaga
&

Prodajem invalidska kolica! Prije tri mjeseca raunao sam s time da je moj i vot pri kraju. ivljenje je za mene bilo sporo umiranje, a smrt je trebala biti konaan kraj mojih muka. Imam dvadeset i pet godina i bio sam u invalidskim kolicima. Nisam mogao prijei ni tri metra od svoje spavae sobe do kaua u dnevnom boravku bez dahtanja i osjeaja

Zeleni kaasti sokovi pomau u pripremama za maraton. Na sirovoj sam hrani ve vie od godinu i pol, a tijekom proteklih par mjeseci zelenim kaastim soko-

116

ZELENO ZA ZDRAVLJE

Svjedoanstva

117

da me poinju: hvatati grevi u leima. U takvom sam stanju bio vie od est mjeseci, i ve sam bio izgubio svaku nadu da u ikada opet moi samostalno hoda ti. Bio sam vie nego jadan; imao sam preko devede set kila vika. Da stvari budu gore, takoer sam imao uznapredovalu apneju tijekom spavanja; bila je toliko teka da nisam mogao koristiti ni C-PAP ureaj koji koristi veina bolesnika jer mi ak ni pri maksimalnom radu nije pruao dovoljno zraka da nou mogu disati. Nikada nisam mogao doi do REM sna, nou bih se veinom budio dva ili tri puta zbog nedostatka kisika. Konvencionalne metode vie mi nisu mogle pomo i. Zbog loeg sna bio sam iscrpljen po cijele dane i doslovno bih zaspao svakih pet do deset minuta bez obzira to sam radio ili gdje sam bio. Tako se moj i vot pretvorio u kratke trenutke budnosti u bolovima i borbe da funkcioniram najbolje to mogu prije nego opet zaspim. Cijelo vrijeme sam bio u depresiji i sva kodnevno sam plakao, obino ni zbog ega. Onda su me prije mjesec dana moji teta i tetak, koji se hrane sirovom hranom, pozvali da doem u Oregon i ostanem s njima neko vrijeme, isprobam sirovu hranu i vidim moe li to imalo pomoi mom zdravlju. Pomi slio sam da bih mogao probati - budui da nita drugo nije djelovalo - no bio sam siguran da zbog naina na koji ivim i tekog stanja mog zdravlja neu doivjeti trideseti roendan. Prvog dana boravka odluio sam pokuati hodati, ali za manje od pet minLita bio sam u suzama. Lea mi jednostavno nisu dala da se ma knem. Tog dana preao sam na 100% sirovu prehranu i poeo sam piti zelene kaaste sokove. Svaki dan sam se tjerao da hodam malo due. Do kraja prvog tjedna bio sam u stanju prijei deset metara do taglja, mo-

gao sam biti budan satima, i ak sam osjeao kao da poinjem gubiti na teini! Otada je prolo preko dva tjedna i jo uvijek sam 100% na sirovoj hrani. Izgubio sam jedanaest kilograma, mogu biti budan cijeli dan, a juer sam ak i etao, da, etao sam do vrha 400 metara visokog brda koje je na farmi. Nisam mogao vjerovati! Kad sam stigao do vrha sjeo sam i zaplakao, ne zato to bi me neto boljelo, nego zato to sam hodao! To je najvie to sam prehodao u preko godinu dana, a to je samo poetak! I cijeli moj stav se promijenio, vie ni sam deprimiran, sad imam pozitivan pogled na ivot. Osjeam se kao nova osoba iznutra i izvana. Znam da mi je pruena druga prilika da ivim i da mi je sirova hrana spasila ivot. Nikada se neu vratiti staroj pre hrani i ivljenju. Tko bi elio mijenjati ovo udo ivota i zdravlja za nekoliko trenutaka hrane? Ja definitivno ne. Razmiljam o svemu to sam postigao u samo dva tjedna i znam da u budunosti mogu uiniti bilo to jer sam sada iv, i imam snagu i energiju. Usrdno pre poruujem svima da prue sirovoj hrani priliku da im pomogne poboljati kvalitetu njihovog zdravlja i ivo ta. elim da se svi osjeaj LI tako divno kao ja. - /. S., Sacramento, CA

Zeleni kaasti sokovi pomau u normaliziranju razina B-12 Bila sam alergina na svu hranu do te mjere da ni sam mogla spavati. Cesto sam zvala hitnu pomo i jed nom sam bila hospitalizirana pet puta u mjesec dana. Godine 1989. dijagnosticirali su mi sindrom kroninog umora i hipotireozu. Osjeala sam smuenost i bolo ve u miiima pet godina, bolovala sam od alergija i

1 1

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoanstva

119

kandide, i tada sam bila hospitalizirana. Nisam mogla fiziki raditi ni plesati. Primala sam visoke doze antibi otika Xanax za hijatalnu herniju koji mi uope nisu po magali i od kojih sam dobivala srane palpitacije (um na srcu). Tad sam postala veganka/vegetarijanka, to mi je donijelo tek blago poboljanje. Onda sam pre la na sirovu prehranu i odmah sam se poela osjeati puno bolje. Meutim, moj kolesterol jo je Livijek bio na visokih 200. Otprilike sedam godina bila sam na 90% si rovoj prehrani. Veina mojih simptoma je nestala, osim vitamina B-12 koji mi je i dalje bio nizak. Moj lijenik mi je pripisao injekcije i dodatke prehrani s B-12. Prije pet mjeseci ukljuila sam zelene kaaste so kove u svoJLi prehranu i moje se zdravlje dramatino popravilo. Obino popijem jednu litru dnevno. Volim lobodu ili kelj kao osnovu s perinom, krukom, mangom i jabukom. Ponekad dodam papaju i namoene sjemenke chie. Nakon etiri mjeseca moj je kolesterol pao na 170, a moj test titnjae bio je normalan. Naj uzbudljivija promjena bilo je to to je moj test B-12 bio normalan po prvi put u mnogo godina i moj je lijenik rekao da vie ne trebam pri mati injekcije B-12. Oboavam kako se osjeam! Sum na srcu je nestao. Puno manje udim za nezdravom hranom. Izgubila sam 5,5 kilograma i to je tako dobar osjeaj, posebno zato to sam plesaica. Jedem dva obro ka dnevno i imam pLino ener gije. Energino pleem sving i polku deset sati tjedno. Moja

kosa koja je dvadeset godina bila sijeda iznenada opet postaje tamna. S 67 godina vie se niega ne bojim jer se moj i votni stav znatno promijenio. Nikad se nisam osjea la tako dobro uravnoteenom u cijelom svom ivotu! Moj maser rekao mi je da mi koa blista i da mi se po pravio tonus miia. Izgledam deset godina mlae, a osjeam se dvadeset godina mlae. Otkad sam u svoju prehranu ukljuila zelene kaaste sokove moja djeca vie ne mogu drati korak sa mnom: svog sedamna estogodinjeg unuka pobjeLijem LI tenisu. U naem plesnom klubu mogLi natplesati mnoge mlae plesa e. Mogu est sati bez prekida plesati polkLi, valcere ili sving. Ljudi me stalno pitaju u emu je moja tajna. BudLii da posvuda nosim svoje zeleno pie, uvijek im ju rado otkrijem. Mnogi ljudi moje dobi esto imaju teke probleme s probavom koji su muili i mene. Otkad sam poela piti zelene kaaste sokove moja crijeva rade fantasti no: jedan obrok unutra, drugi obrok van. Moji bubrezi postali SLI puno jai, vie se ne budim Lisred noi radi mokrenja. Moje starake pjege primjetno su izblijedje le. Vid mi se tako popravio da mi veinu vremena nao ale ne trebaju. U stanju sam odrati pozitivan stav ak i u najteim trenucima ivota. Osjeam se smirenije i fokusiranije. Nedavno sam proirila svoj posao u Washingtonu D.C. koji vodim iz Kalifornije, s udaljenosti od 4800 kilometara, koristei telefaks, raunalo, tele fon i esta pLitovanja avionom. Takoer organiziram sedam velikih zakuski godinje u Vegetarijanskom drutvu San Francisco i Vegetarijanskom drutvu East Bay, kao i mnoge zakuske i teajeve o sirovoj hrani. Kako bih pomagala drugim ljudima s informacijama

120

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoanstva

121

o lijeenju odravam vlastitu web-lokaciju www.LizzysLanding.com Podravam Victorijina istraivanja o impanzama i sve ostalo ime se bavi. Vjerujem da je sirova prehrana uz dodatak zelenih kaastih sokova budunost itave prehrane. Divim se Victorijinoj hrabrosti i posveeno sti stvaranju zdravijeg planeta. - Elizabeth Bechtold, CA

Poboljanje raka guterae Uiteljica sam engleskog jezika u srednjoj koli u Taipeiu, Tajvan, i imam vrlo stresan ivot. Na godi njem lijenikom pregledu reeno mi je da imam rak guterae, jer je CEI90 test imao vrijednost 40, a nor malno je 33. Osjeala sam se uplaeno, nisam htjela Limrijeti. Imam dvije keri koje jo idu u kolu i pot puno ovise o meni. Umjesto da se lijeim na tradicio nalan medicinski nain pokuala sam piti sok mlade penice, ali nikako nisam mogla podnijeti okus. Poela sam jesti sirovo voe i povre i prestala jesti meso i mlijene proizvode. Nakon tri mjeseca ponovno su me testirali. Test je opet pokazao razinu 40. Lijenici su mi rekli da moj rak ne napreduje, ali se ni ne smanjuje. Tad sam proitala Victorijinu knjigu i saznala za ze lene kaaste sokove. Poela sam piti 450 grama zele nih kaastih sokova dnevno, i oni su postali redovan dio moje svakodnevne prehrane. Obino sam koristila naranin sok za tekuinu, dodala bananu i ananas ili mango. Zelenje je bilo perin, klice suncokreta, rimska salata i mlade klice graka. Nakon jo tri mjeseca, kad sam se vratila na nove pretrage, CEI 90 test pokazao je razinu 28, bolju od normalne! Vjerujem da su zeleni kaasti sokovi spasili moj ivot. - S. Chiao, Tajvan

Ekcem nestaje Imam 57 godina i od djetinjstva sam bio vrlo aler gian na sve. Roen sam s ekcemom i cijeli sam ivot morao uzimati jake lijekove. Svake noi bih eao cije lo svoje tijelo dok ne bi poelo boljeti i krvariti. Stanje mi se pogoralo, pa su lijenici udvostruili moje lije kove, ukljuujui steroide. To je malo ublailo svrab, ali je ostavilo krvarenja i modrice s runim osipima po cijelom tijelu. Pet puta sam bio hospitaliziran na neko liko dana, to mi nikada nije pomoglo. Triput sam se osjeao tako bolesno da sam mislio da u umrijeti. udo je poelo kad me moja prijateljica Elizabeth upoznala s takozvanim <<zelenim kaastim sokom. To udesno pie ne samo to je uvelike poboljalo stanje moje koe, nego sada i spavam puno bolje - bez da se svake noi eem do krvi. Nakon samo dva tjed na zaista se osjeam ugodnije u svojoj koi i svakog dana izgledam sve bolje. To je blagoslov koji ne mogu potpuno izraziti rijeima. Moj beskrajni pakao sad se pribliava kraju. Zaista je blaenstvo osjeati se bolje i konano postati produktivniji u ivotLi nakon 57 godi na patnji. Hvala vam, Elizabeth i Victoria. - Karl E. U. iz Ka l i for nije

Zeleni kaasti sokovi pomau jednoj obitelji da prijee na sirovu hranu Ja sam certificirani htoterapeut i pomogla sam mnogim ljudima s njihovim zdravljem kroz savjetova nja u mom domu i predavanja koja sam odrala. Na kon roenja mog estog djeteta zdravlje mi je poelo

122

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoanstva

123

slabjeti. lako sam poznavala ljekovito bilje, nisam si bila u stanju pomoi si. Budui da mi je i samoj zdrav lje bilo loe, odustala sam od odravanja predavanja i smanjila sam broj svojih klijenata. Vei dio ivota bila sam osoba s vrlo mnogo energije, pa kad mi je energija poela opadati okremila sam se kofeiiui da me privremeno podigne. eer LI krvi bio mi je tako nizak da sam morala neprekidno jesti. Hranjenje je postalo oba veza u kojoj vie nisam uivala. Patila sam od nesani ce, peruti, iscrpljenosti, zabrinutosti, depresije, elje za nezdravom hranom i loih raspoloenja. Kad sam prvi put Lila za Victorijina predavanja oklijevala sam otii. Na kraju sam ipak otila i povela sa sobom par prijateljica. Svima su nam se jako svidjeli kaasti sokovi. Sve to je Victoria govorila o zelenju slagalo se s onim to sam otprije znala. Poela sam praviti kaaste sokove sljedeeg jutra, od divljeg ze lenja iz mog vrta. Kaasti sokovi svidjeli su se i mojoj obitelji, pa sam poela pripremati 3,8 litara dnevno za njih. Tad sam se uspjela ukljuiti u studiju koju su pro veli Victoria i dr. Fieber. Poela sam priati o kaastim sokovima svim svojim prijateljima. Raw Family je leala na mom kredencu, a ja sam JLI izbjegavala proitati. Moj suprug ju je uzeo i proitao. Zatim mi je rekao da bih ju trebala proitati. Proitala sam je i shvatila da je to izvanredna pria. Osjetila sam nadLi da e se moje zdravlje popraviti. Nakon to je proitao Raw Family moj suprug se zainteresirao za prelazak na sirovu hranu, ali je imao razumljive sumnje. Glavna je bila to to nikada nije vidio vegetarijanca koji izgleda snano i zdravo. Moj SLiprug voli vjebati i nije elio prijei na sirovLi hra nu ako bi to znailo da e izgubiti miinu masu. Dok

nam je Igor dovozio kaaste sokove, moj suprug ga je Lispio upoznati. Igor voli vjebati. On zapravo ima oko 300 razliitih sprava za vjebanje. Takoer se obuio za masera LI Moskvi. Mog supruga je impresioniralo kako zdravo izgleda Igorova koa i kako je dobro gra en. Moje je miljenje da je biti vegetarijanac na sirovoj hrani bitno drugaije nego biti vegetarijanac na ku hanoj hrani. Ne vjemjem da ovjek dobiva dovoljno bjelanevina ako jede kuhano povre. Ljudi koji su na sirovoj hrani jedini SLI ljudi koje sam vidjela da izgle daju zaista zdravo. Prva stvar koju su kaasti sokovi postigli kod mene bilo je to to su mi pomogli da ne udim za nezdravom hranom. Mislim da elja za loom hranom potjee od nedostatka hranjivih tvari. Kad se ti nedostaci rijee, elja nestane. Uvijek bismo trebali oslukivati nae e lje. To je jedna od prvih stvari koje pitam klijente kad me posjete. Mislim da su kaasti sokovi kljuan faktor u tome to sve vie ljudi prelazi na sirovu hranu. Kad se ovjek ne mora boriti s neprestanom eljom, pLino im je lake biti samo na sirovoj hrani. Kad sam prestala udjeti za nezdravom hranom shvatila sam da stvarno elim prijei na sirovu prehranLi. Dok sam napredovala prema sirovoj prehrani moja obitelj i prijatelji SLI me promatrali. Jedna prijate ljica ak mi je rekla: Pustit emo te da bude pokusni kuni i gledat emo kako e to djelovati na tebe prije nego to i sami prijeemo na sirovu prehranu. Pa, djelovalo je odlino i sada veina njih takoer prelazi na sirovu hranu. To ukljuuje i mog supruga i estero djece, od kojih je najstarijem 15 godina.

124

ZELENO ZA ZDRAVU E

Svjedoanstva

125

Opet sam povratila svoju energiju! vrsto spavam cijelu no. Oko 5 ujutro probudim se sama od sebe, osjeajui se odmornom i spremnom za dan. Moje emocije se uravnoteuju; pozitivna sam, vie ne udim za kofeinom i imam opi osjeaj dobrog zdravlja. Ko nano sam izgubila 4,5 kilograma koje sam dobila za vrijeme trudnoe. Zapravo se neke dane osjeam tako dobro da to mogu jedino opisati kao osjeaj da sam na nekoj drogi. Mislim da nas je Bog stvorio da se osjea mo tako dobro cijelo vrijeme. To je razlog zato ljudi toliko vole droge, zato to je negdje u nama prisutna elja da se osjeamo onako kako nas je Bog stvorio da budemo. Imala sam nekoliko dana kad sam prolazila kroz detoksifikaciju, ali tih dana se jednostavno odmaram i doputam sebi da se izlijeim. Stalno sebi ponav ljam da se oslobaam smea koje je dugorono moglo uzrokovati vie bolesti. Suprug mi je takoer podrka u tim danima i govori mi: Zna da je ova prehrana ispravna; samo izdri. Mom suprugu je uvijek trebalo puno sna, ali sad mu je ponekad dovoljno i 5 sati. Sva moja djeca bolje napreduju. Moja petnaestogodinja ki kae da je pa metnija. Moja dvanaestogodinjakinja ima vie energi je i perut i akne joj prolaze. Hvala ti, Victoria, to si promijenila moj ivot i i vote moje obitelji i prijatelja svojim entuzijastinim i renjem informacija o sirovoj hrani. Molim se da vas Bog za to bogato blagoslovi. - Angela R.

Loa probava i udnja za slatkiima su nestale Draga sestro Victoria, Audreyina i moja (Hugh) iskustva sa zelenim ka astim sokovima vrlo su slina: 1. Oboje smo skinuli po oko 2,5 kilograma otkad smo prije par mjeseci preli na ovaj reim prehrane. Audrey je sa 68 smravila na 65,5 kg, a Hugh je sa 89 smravio na priblino 86,5. 2. Osjeamo veliku energiju, zajedno sa slobodnom i divnom stolicom - esto i triput dnevno! 3. Prema testu kiselosti, Audrey (krvna grupa 0-) ima mnogo eluane kiseline, na prirodan nain, i gotovo nikad nema lou probavu. Hugh (krvna gru pa A+) ima vrlo nisku eluanu kiselinu (uzeo sam ak etiri kapsule kiseline, sa svojim uobiajenim pu nim obrokom, i pomogle su da nemam lou probavu od nedostatka kiseline, a ni arenje od previe ki seline!) Nekad sam svakodnevno imao lou probavu i dugo sam ovisio o sodi bikarboni za ublaavanje te goba, a onda sam otkrio da pojedem li cijelu naranu im se javi loa probava, dok pojedem tu naranu ona nestane! Kako bilo da bilo - sa zelenim kaastim sokovima ne osjeam nikakvu neugodu u elucu! To je divno! 4. Naa elja za sladoledom i slatkiima nestala je BRZO! Lijep, soan odrezak zvui dobro - i moda u malo sliniti razmiljajui o njemu - ali nije mi nika kav problem i suzdrati se od njega. Ja, Hugh, prizna jem da smo dvaput u protekla dva tjedna bili pozvani na odreske na rotilju, i ja sam dvaput popustio pred iskuenjem. - I, dvaput sam kasnije patio od loe pro bave! To jednostavno nije vrijedno toga! Nakon sino nje gozbe od SIROVE HRANE na naoj prvoj Zaku-

126

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoanstva

127

ski sirove hrane u Myrtle Creeku, jeo sam kao prase, nakon to sam popio zeleni kaasti sok prije nego to smo krenuli na spomenutu zakusku, pa ipak nisam uope imao lou probavu. Mi smo VJERNICI! I, nepokolebljivi smo sljedbe nici Victorie Boutenko i naeg dr. Paula. Oboje ste divni ljudi i tako smo sretni to vas poznajemo i primjenJLijemo vaa uenja. - Hugh i Audrey B.
&

Prestala sam piti kavu Prole godine prola sam kroz razvod i bila sam pod dosta jakim stresom. Dok sam prisustvovala pr vom predavanju o sirovoj hrani, bila sam doista LI ja kom stresu. Moja probava postala je tako loa da mi je skoro sve to bih pojela izazivalo plinove, nadima nje. Moj lijenik mi je rekao da mi nedostaje skoro svih hranjivih tvari, zato to nisam apsorbirala skoro nita. Zato sam bila oduevljena kad sam dobila priliku su djelovati u studiji. Kad smo tek poeli sa studijom ni sam primijetila nikakvu razliku kad sam dola do 4 kapsule HCl-a uz obrok. Znam da imam vrlo malo e luane kiseline i da teko probavljam. Kad smo poeli sa zelenim kaastim sokovima, esto sam morala po piti jednu kapsulu HCl-a samo kako ne bih imala ono za to sam mislila da je garavica ili dizanje kiseline LI jednjak ako sam bila i pod najmanjim stresom. Na taj nain mogla sam bez problema probaviti kaasti sok. Tijekom prvog tjedna nisam primijetila znaajnije pro mjene, ali od poetka drugog tjedna bila sam zadivlje na. Poela sam se buditi prije zvona moje budilice, a to je stvarno bilo neto. Obino bih se jedva Lispijevala probuditi i izvui iz kreveta ak i nakon 8 sati spavanja. Nakon toga sam se budila s lakoom i spremna zapoeti svoj dan. Ni sam bila odustala od svih svojih loih navika kao to SLI jutarnja kava, kuhana i sirova hrana, i malo vina uveer. ak i uz te ioe stvari moja energija bila je puno bolja. Stvarno sam se poela radovati kaastim sokovi ma svakog dana i bilo bi mi drago da sam ih mogla dobivati vie. Tada jednostavno nisam imala vremena praviti ih za sebe. Kao samohrana majka radim pre-

Zeleni kaasti sokovi oslobaaju od udnje za previe masnoa Mi smo dvije ene u etrdesetim godinama. Jedna od nas bila je 100 posto na sirovoj hrani 2 godine, a sad je oko 75 posto sirova vegetarijanka; druga je oko 40 posto sirova i jede meso. Poele smo piti zelene kaaste sokove prije otprilike 2 mjeseca nakon to smo proita le Victorijin lanak Oda zelenim kaastim sokovima. Par stvari smo odmah primijetile: okus im je ODLIAN! Otkrile smo da ne samo to nas je iznenadio njihov slastan okus, nego smo i poele udjeti za njima. Bile smo sretne to su se dva naa obroka dnevno sastojala od zelenih kaastih sokova. 40 posto sirova poela je bez napora gubiti na teini i htjela je jesti samo zelene kaaste sokove za dva obroka (a ponekad i za sve obro ke). 75 posto sirova imala je krizu lijeenja nakon petodnevnog ienja samo uz zelene kaaste sokove i voe. Smatramo da SLI zeleni kaasti sokovi divan na in oslobaanja od udnje za previe masnoa: kaasti sokovi su tako zasitni i nemasni. Osjeamo da smo na putu prema jo boljem zdravlju! Hvala vam! - MA i LC iz Berkeleya, Kaliforuijti

128

ZELENO ZA ZDRAVU E

Svjedoanstva

129

vie sati dnevno pokuavajui izgraditi svoju tvrtku, pa ipak uz to moram raditi i honorarno. Pokuavam takoer provoditi vrijeme u druenju sa svojim sinom, pa je za mene izazov pronai dovoljno vremena kod kue. Sad kad je kola zavrila i kad su aktivnosti mog sina malo usporile, u stanju sam vie biti kod kue, pa se planiram vratili na Ritinu svakodnevnog pijenja ze lenih kaastih sokova. Znam da sam se osjeala toliko bolje i imala vie energije. Sad sam prestala piti kavu, a moj mlinac za kavu postao je mlinac za sjemenke lana. Takoer sam primijetila da SLI moja crijeva radila bolje dok sam pila zelene kaaste sokove. Tako mi je to pomoglo da se osjeam manje zatrovanom. Sirova pre hrana je neto za to ZNAM da je ispravno; samo mi je teko to ostvariti u praksi. Mislim da je uz pijenje ka astih sokova lake nego ikad jesti sirovo i dobivati hranjive tvari koje mi nedostaju. Probava mi se postu pno poboljava i konfekcijski broj mi se smanjio za 2 tijekom jednomjesene studije. To nije neki velik gubi tak teine, ali ipak je gubitak. Pitam se koliko bih bila izgubila da nisam istovremeno radila sve one loe stvari! Trebao mi je taj poticaj da ponovno ponem vo diti vie brige o sebi i zahvaljujem vam na tome. Majke koje puno rade moraju bolje voditi brigu o sebi, a ja u to postii pijenjem zelenih kaastih sokova! Radujem se to u vidjeti kako mi se zdravlje nastavlja pobolja vati, a energija poveavati. elim drati korak s ovim svojim sinom tinejderom! :o) Hvala vam, hvala vam! Nadam se da u opet vidje ti vas i vau obitelj. Bog vas blagoslovio! -L.H.

Mrena se povukla s 40% na 10% Draga Victoria, Upoznali smo se u svibnju na Super klicama u Torontu. Hvala vam na predavanju prepunom infor macija i podrci koju pruate mnogim tragaocima za zdravljem, ukljuujui moju obitelj i mene. U listopadu 2004. rekli su mi da mi je razina ko lesterola tako visoka da je udo to sam uope bila u stanju doi u lijeniku ordinaciju kako bih ula tu groznu vijest. Istovremeno, artritis LI obje Rike bio mi je tako bo lan da sam se svako jutro budila s bolovima u mojim onesposobljenim rukama. Bila sam oajna jer sviram klavir, a glazba je vaan dio mog ivota. Povrh svega toga, vid mi se pogoravao i u lijevom oku mi se poela stvarati mrena. Okulist mi je rekao da je to progresivna bolest i da mi samo kirurgija moe pomoi... to da onda radim? Da pijem jo vie pilula... NE... Uz pomo prijatelja na SIROVOJ hrani odluila sam da u odmah prijei na SIROVO... Ila sam na put u Njemaku i nisam sumnjala da u preivjeti slijedei SIROVU prehranu. Moja obitelj u inozemstvu za moj je dolazak pripremila kuhana jela i peene kolae svih vrsta. Objavila sam im da, prema lijenikovom nare enju, moram nastaviti sa SIROVOM prehranom... uslijedila je velika tiina... ali na moje uenje, svi su potovali moju elju. ak sam pripremala slasna SI ROVA jela, ukljuujui deserte. Svi su bili zapanjeni i vie nego ugodno iznenaeni novootkrivenim oku som.

130

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoanstva

131

Provela sam 4 tjedna u inozemstvu, koristei recep te koje sam bila ponijela sa sobom da mi pomognu. Svugdje sam se divno provela. Vratila sam se kui i ponovno otila kod lijenika na jo jedan pregled. Lijenik me obavijestio da mi je kolesterol nevjerojatno dobar, usporediv s razinom kod mlade osobe (mlada sam 58 godina... i to je bio jo jedan kompliment) - rekao je da to god da ja to radim da je dobro i da s tim nastavim. Podijelila sam s njim svoje iskustvo sa SIROVOM prehranom, ali to je ulo na jedno uho i izalo na drugo... Zatim sam otila na pregled oiju i lijenik je bio potpuno zateen dok mi je govorio da ne samo to se mrena povukla s 40% na 10%, nego mi se i vid znatno popravio i sad mi trebaju nove naoale. Tad sam ga upitala da li je u tijekom svih godina svoga rada imao slian sluaj, a njegov odgovor bilo je kategorino NE. Zatim sam mu rekla da to poboljanje i izljeenje bole sti pripisujem svojoj SIROVOJ prehrani. To ga se nije dojmilo, ali su svi pacijenti LI ekaonici uli to sam rekla svom lijeniku. Bilo je nevjerojatno da ga to Liope nije zainteresiralo... moda kasnije... ali to je loe za njegov posao, zar ne? U svakom sluaju, od prolog listopada bacila sam sve svoje pilule, i sad se osjeam daleko bolje. Energija mi je na puno vioj razini, smravila sam 16 kila i nika da ranije u svom ivotu nisam izgledala tako dobro. To su opipljivi rezultati nakon par mjeseci SIROVE prehrane, udim se divnom pomlaivanju koje su si gurno doivjeli i moji unutarnji organi... Hvala vam, Victoria, na vaoj hrabrosti to ste od luili dokazati medicinskoj zajednici da je u krivu, i

pokazati da postoji zdravija alternativa kuhanoj hrani i pilulama (Itekako!) Ostajte radosni i zdravi, - Deanna A. Gontard, 25. svibnja 2005.
-<r>

Sretni dani na sirovoj hrani Prije Victorijinog i Igorovog izlaganja u Riddleu, bila sam u vrlo alosnoj situaciji. Vie nisam htjela biti na ovom planetu. Osjeala sam se tako umorno, depresivno, bolesno. Kad sam posluala Victorijino entuzijastino predavanje, moje srce se oraspoloilo. Pronala sam novu nadu. Pronala sam rjeenje za svoje probleme! U sebi sam osjeala da je jedenje vie svjeeg voa, povra i zelenja dobro za mene, tono ono to mi je trebalo. Ali nisam znala kako - ili mogu li to uiniti. Imala sam tako malo eluane kiseline da sam bila dio studije sa zelenjem. Hvala vam! Nakon 30 dana na zelenim kaastim sokovima moje tijelo eli samo siro vu hranu. Osjeam energiju! Vid mi se poeo poprav ljati i vratila mi se radost! Moje razine eera u krvi su se stabilizirale. Moja raspoloenja su se stabilizirala. elim ivjeti! Imam energiju! Imam redovitu stolicu. Vidim jasnije. Koa mi je zdravija. Osjeam takvu zahvalnost! Hvala vam. - Bridget BW, 14. lipnja 2005.

Beba Zander jede sirovu hranu Z-ov dolazak: Alexander (alias Zander, alias Z) Graff Levin, ro en u Beaufortu, South Carolina, 1. sijenja 2004., tri

132

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoanstva

133

kilograma i sto grama, dug 49,5 cm. Primili smo poziv da doemo odvesti [usvojiti] Zaiidera kad su mu bila etiri dana; odvjetnik je bio na odmoru izvan grada kad je Z roen. Prva etiri mjeseca. Z-ova glavna hrana: kozje mli jeko, dojiljino mlijeko, voda. Peti mjesec. Z-LI smo poeli davati sirove sokove. esti mjesec. Dodali smo zeleni sok jema, kao i ri jetke miksane zelene kaaste sokove u malim kolii nama. Deveti mjesec. Z oboava avokado i jabuke. Deseti mjesec. Z voli jesti limune, jabuke i celer u sva kom kaastom soku. Jedanaesti mjesec. elje zo u krvi: 12,9! Z mi voli po magati u kuhinji dok pravim kaaste sokove. Sjedi na ku hinjskom ormariu i dodaje mi stvari [jo uvijek ne po imenu], ili ga pustim da mi jea sadraj miksera [iskop anog iz struje] drvenom ku haom. Savjetovali SLI mi da poveam Z-ov unos eljeza. Tako su, uz vie dodanog zelenja [salate i perina] i malo biljnih kombinacija Vi tal K i Floradix, Z-ove krvne pretrage pokazale viso kih 12,9%! Z-ov lijenik je rekao: Sjajno! Cime ste ga hranili, avlima? Dvanaesti mjesec. Z je poeo jesti kaaste sokove na zelenoj bazi. Z voli pokuavati jesti sam, a onda ga nudi nama na svojoj lici. Z jo uvijek trai mlijeko,

i skoro je prestao dojiti. Ali opet je poeo kad me nije bilo par dana. Petnaesti i esnaesti mjesec. Z-ova krvna slika i da lje je jako dobra. Na moj zahtjev, zadnji put je testirana u travnju 2005. i pokazala je razinu od 11,9. Z-ov pedi jatar prilikom posljednjeg posjeta postavljao je mnoga pitanja. Potpuno je odobravao svaki odgovor. Dok torove posljednje rijei bile SLI: Svi rezultati su nor malni ili bolji od normalnih. Ne trebam ga ponovno pregledati do 24. mjeseca, redovne kontrole. To znai da je preporuio da preskoimo mtinski pregled s 18 mjeseci starosti. Z hoda p o s v L i d a , a mi diemo stvari u kui na veu visinu kako bi bile izvan dohvata Z-ovih sve duih ruku. Sada govori nasumine fraze kao to su: Ja sam dobro, to radi, Kako si?, Ne znam, Volim te, Pa-pa, Hvala ti, Radim to i Nisam to uradio. Jo par stvari: 1. Otkad smo mu u prehranu uveli zelenu hranu, pa sve do sad, Z je svakodnevno imao dvije ili tri stolice. Uvjerena sam da kaasti sokovi na zelenoj bazi odravaJLi njegova crijeva podmazanima i hidratiziranima, uglavnom zbog visokog udjela vode i ulja. Vlakna iz voa i povra takoer stimuliraju peristaltiku. 4. Svia mi se stara izreka Neka ti hrana bude li jek, a lijek neka ti bude hrana. Slobodno potpiite moje ime. Hvala to pitate. - Clare Levin, clare@classictouch.net

134

ZELENO ZA ZDRAVLJE

I malj Nicolas ih voli! Poela sam redovito piti zelene kaaste sokove zajedno sa svojim suprugom Stephanom kad sam bila otprilike u estom mjesecu trudnoe s naim sinom Nicolasom, prvim unukom obitelji Boutenko. Primi jetila sam da sam imala vie energije i opi osjeaj dobrog zdravlja. Takoer sam imala divan porod koji je proao glatko, beba nije pokazivala uobiajene znakove stresa prilikom kontrakcija, kao to je usporen rad srca. U stvari, svaki put kad bi kontrakcije poele bebin otkucaj srca ne bi se ni najmanje izmijenio. Nakon Nicolasovog roe nja nastavila sam piti kaaste sokove, i vjerujem da su koristi od njih kroz dojenje ile izravno Nicolasu. On nas je sve zadivio, ukljuujui i njegovog pedijatra, jer je neprestano ispred prosjeka u fazama razvoja i sada pokuava hodati. Nicolasu je sad skoro 9 mjeseci, i za razliku od njegovih vrnjaka nijednom nije bio bole stan. Nae izvrsno zdravlje pripisujemo zelenom ka astom soku. - Tasia, Stephan i Nicolas Boutenko

Svjedoenja sudionika R o s e b u r k e studije

Kako bih prikupila vie podataka za svoja istrai vanja, zamolila sam sudionike Roseburke studije da odgovore na sljedea pitanja.
1. Je li v a m bilo t e k o s v a k o d n e v n o pili litru stih s o k o v a ? 2. Je li se o s t a t a k vae p r e h r a n e p r o m i j e n i o z b o g z e l e n i h ka astih s o k o v a ? 3. J e s t e li primijetili bilo k a k v e p r o m j e n e u vezi s vaim zdravljem? 4. Je li v a m se smanjila elja za n e z d r a v o m h r a n o m ? 5. J e s t e li primijetili bilo k a k v e p r o m j e n e vae tjelesne tei ne? 6. Je li v a m se san p r o m i j e n i o ? 7. Je li v a m se stolica p r o m i j e n i l a ? 8. Je li v a m se energija p r o m i j e n i l a ? 9. Je li n e t k o k o m e n t i r a o k a k o i z g l e d a t e ? 10. J e s t e li imali n e k e s i m p t o m e detoksifikacije? 11. J e s t e li imali bilo k a k v a n e g a t i v n a iskustva? 12. Biste li voljeli nastaviti piti z e l e n e k a a s t e s o k o v e ? z e l e n i h kaa

135

136

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine

137

Odgovori su bili tako autentini da sam ih odlui la sve ukljuiti kako bi bili odraz mnotva pozitivnih promjena koje su se dogodile. Izostavila sam samo neodgovorena pitanja. Hugh B. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaastih sokova? Ne. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da. Imam manju elju za drugom hranom! 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Vie energije. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Ovih dana jedem manje sladoleda. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Da. Blagi gubitak (1,8 kg). 6. Je li vam se san promijenio? Da. Puno. 7. Je li vam se stolica promijenila? O, da! 8. Je li netko komentirao kako izgledate? Ne. Barem ne meni u lice! 9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Nita to bih primijetio - moda je to razlog zato sam danas tako umoran. 10. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nita negativno. 1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da. Planiram ih i dalje piti! Odlian seks.

A. R. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, pila sam i vie i oboavala ih. I moja obitelj ih je poela piti i ljute se ako ne napravim kaaste sokove i za njih. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da, zbog njih sam poeljela jesti sirovo, i zato sam sad 95% na sirovoj hrani. Nisam imala elju za nezdravom hranom. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da, dobro spavam, imam energije, pozitivno razmiljam, izgubila sam 4,5 kg, perut je nestala. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da, nemam elju za nezdravom hranom! 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Da, izgubila sam 4,5 kg, ali sam takoer bila na sirovoj prehrani. 6. Je li vam se san promijenio? Odlino spavam! Godinama sam imala prob lema s nesanicom. 7. Je li vam se energija promijenila? Imam jako puno energije. Budim se u 5 ujutro i osjeam se odmorna i puna snage. Pojaan seksualni nagon. 8. Je li netko komentirao kako izgledate? Da. Suprug i djeca. Vidim sjaj na vlastitom licu. 9. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Samo slabiju detoksifikaciju, ali bila sam sprem na proi kroz to zbog nagrade.

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine

139

10. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da, cijela moja obitelj se navLikla. Beskrajno vam hvala. Mislim da su zeleni kaa sti sokovi jedna od najhranjivijih stvari koje mo emo jesti. Stalno priam o tome svojoj obitelji i prijateljima. Odigrali ste ulogu u potpunoj pro mjeni mog ivota! T.T. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne! Bilo je vrlo ugodno, htjela sam jo. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Nisam bila toliko gladna, imala sam manju elju za kavom. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Imala sam vie energije. 4. Je li vam se san promijenio? Da, spavala sam bolje, dLie i bez buenja. 5. Je li vam se energija promijenila? Nekad sam imala svakodnevan pad energije oko 2 popodne. Sad mi se to dogaa samo jednom tjedno, otprilike. 6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Nisam primijetila nikakve nuspojave. 7. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Sama u praviti svoje kaaste sokove i UIVATI na putu do boljeg zdravlja. Razmiljam o tome da ponem prodavati zelene kaaste sokove u svojoj trgovini.

T. W. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne! Zapravo sam se navikao na pijenje kaastih sokova, i nakon tjedan dana su mi se zapravo pili kaasti sokovi. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da. Jeo sam manje hrane LI svakom obroku. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Imao sam vie energije i nisam tako esto drijemao popodne. Takoer nisam imao greve od gladi prije obroka i nisam imao padove ra zine eera LI krvi tijekom poslijepodneva. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Malo. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Teina je ostala otprilike jednaka - radio sam u naem vrhi (20 kvadratnih metara) pa sam ve bio izgubio na teini. 6. Je li vam se san promijenio? Da, od prvih dana spavao sam vrlo vrsto i nisam nou krgutao zubima. 7. Je li vam se stolica promijenila? Moja stolica se udvostruila! Obino sam imao stolicu samo jednom dnevno - sada imam dvaput dnevno, vrlo redovno. 8. Je li vam se energija promijenila? Definitivno mi je porasla energija - bio sam u stanju raditi LI vrtu i okunici po cijeli dan uz samo nekoliko kratkih prekida. Prije sam morao malo odspavati tijekom svakog poslijepodneva.

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine

141

9. Je li netko komentirao kako izgledate? Zapravo nismo viali nikoga drugog, ali osjeali smo se pLtno bolje. 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Da, greve u elucLi kod drugog kruga zelenih kaastih sokova. Bio sam vrlo napuhnut prvih par dana - nakon toga nisam imao problema. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nikakve druge negativne reakcije. 12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da, nastavit u piti zelene kaaste sokove - ui vati u okusu i boljem zdravlJLi - oni su dio moje dnevne rutine. L. C 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne. Jela sam ih za doruak, tee nou. Ne mogu puno pojesti i k tome piti. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Jedem vie sirovog. PokLiavam nai hranu koja je slina stvarima koje volim ili za kojima udim - kruhu, siru. 3. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Ne, neke sam stvari jako eljela, strukture, okLise, toplinu, vruinu, poznato. Prije sam pila kavu, sada ne pijem. 4. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Izgubila sam oko 2 kilograma. 5. Je li vam se san promijenio? Spavam vre.

6. Je li vam se energija promijenila? Imam vie energije. Prije bih bila Limorna oko 2-3 poslijepodne. Uzimala sam dodatke prehrani, pila sam kavu, sad ne budem umorna osim ako ne jedem vie kuhane hrane. 7. Je li netko komentirao kako izgledate? Da, sjala sam od zdravlja. 8. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Glavobolje. Vruicu, gripu, jaku prehladu, bron hitis u poetku. 9. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Uenje kako pripremati sirova jela, koritenje opreme koju nisam poznavala. Trebam hranu koja se priprema brzo i lako. 10. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da. Smirenija sam, spokojnija, manje tjeskobna. L. M. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne (Jo! Pravila sam ih i sama.) 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da. Pravila sam vie kaastih sokova i jela manje deserta i drugih stvari, manje ugljikohidrata. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Vie energije i izgubila sam na teini. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Da. Izgubila sam 4-5 kg.

142

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine

143

6. Je li vam se san promijenio? Spavam malo bolje. 7. Je li vam se stolica promijenila? Vie mokrim. Manje sam zatvorena. 8. Je li vam se energija promijenila? Vie energije. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Da. 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Moda blagu gripu na poetku. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne. 12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da! Rebeca S. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, ao mi je to dnevno nisam mogla dobivati vie. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da, prestala sam eljeti eere i ugljikohidrate. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da, osjeam vie energije i nemam vie zatvor, to je divno! 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Ne, definitivno ne, jo se ne hranim 100% sirovo.

6. Je li vam se san promijenio? Spavam puno bolje. 7. Je li vam se stolica promijenila? Moja stolica je sada odlina! 8. Je li vam se energija promijenila? Da, imam pLino vie energije. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Ne, nitko. 1 0 . Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Samo svrbe. Nepravilan svrbe po cijelom tijelu tijekom prvog tjedna. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne. 12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da, apsolutno. Hvala vam najljepa, cijenim sve to je cijela vaa obitelj uinila za nas. Brent G. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? U poetku. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Donekle, manje mlijeka i mesa. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Manje Limora, vie energije. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da, osim elje za kavom. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Ne.

144

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine

145

6. Je li vam se san promijenio? Da. Ustajem ranije, rjee odlazim na zahod. 7. Je li vam se stolica promijenila? Stolica se poboljala. 8. Je li vam se energija promijenila? Imam energije za dui rad. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Da, rekli su da izgledam manje pod stresom. 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Neke, glavobolju, vie akni. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne. 12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da. Carrie M. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne. Lako. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da. Jedem sve sirovo. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Manje se osjeam dezorijentirana kada proe nekoliko sati od zadnjeg obroka. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Ne udim za nezdravom hranom. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Da. Izgubila sam 2 kilograma u prva dva tjedna. Nita nisam izgubila ovaj zadnji tjedan.

6. Je li vam se san promijenio? Moda je malo bolji, ali u biti je isti. 7. Je li vam se stolica promijenila? Da. ea je, oko pet puta dnevno. 8. Je li vam se energija promijenila? Imam malo vie energije, um mi je malo bistriji. 9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Samo sve te odlaske na zahod. Osjeala sam se loe jedno popodne. 1 0 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne. 1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Nastavit u zbog pozitivnog krvnog testa na ANA testu. Mandy O. (mama odgovorila umjesto nje) 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne. 2. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Manje astme - die mnogo lake od njene sestre blizanke koja nije uzimala kaaste sokove (vidi dolje). 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Bila je 51,3 kg, sad je 50 kg, jer su joj bili zasitni. 4. Je li vam se energija promijenila? Da. U stanju je trati due bez da ostane bez daha. 5. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Ne.

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburske skupine

147

Mandy i Becky su jednojajane blizanke. Imaju 17 godina. Obje su vrlo aktivne i zvijezde nogometa. Mandy je pila zelene kaaste sokove. Becky nije. Prije poetka, Mandy je imala teke napade astme - prve u etiri godine. (Roene SLI pet tjedana pre rano.) Mandy ima probleme s pluima od roenja - Becky nema.) Tjedan dana od poetka uzimanja zelenih kaastih sokova Mandyni napadi astme su prestali. Nakon 2. tjedna poele su trati kako bi na jesen spremne doekale nogomet. Kad su prvi put trale - 1,6 km - Becky je dahtala za vrijeme i nakon tranja kao i njihove prijateljice koje su trale s njima. Mandy jedva da je imala problema s disanjem za vrijeme i nakon tranja. Osjeala je da die lake i dublje ak i na uzbrdici. Tre dvaput tjedno nakon kole. Becky nakon toga dahe, a Mandy ne. Becky je pokupila ono to je kruilo po koli - bolest. Mandy nije. LaVee H.
1. Je li v a m b i l o t e k o s v a k o d n e v n o piti litru stih s o k o v a ? z e l e n i h kaa

4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Ponekad - stres je utjecao na te elje vie od bilo ega drugog. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Da. Izgubila sam skoro jedan kilogram. 6. Je li vam se san promijenio? Da. Vie sanjam, budim se prije zvona. (Obino spavam dobro.) 7. Je li vam se stolica promijenila? Da, manje sam zatvorena - u poetku je bila zelenija, zatim je posmeila. 8. Je li vam se energija promijenila? Da. Imala sam vie energije - lake sam se budila ujutro - sretnija. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Da. Jedna osoba rekla je da dobro izgledam. 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Da. Blagu muninu ili garavicu - to se obino dogaalo kad sam bila pod jakim stresom prije pijenja kaastih sokova. Prolazila sam kroz mnogo emocionalnih stvari koje su bile vrlo stresne, pa sam moda vie detoksificirala negativne emocije nego fizike otrove. 11. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da. Nadam se da u ih piti jo vie. Audrey B. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, lako, slasno. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova?

Ne. Voljela bih da sam ih mogla piti vie. Bilo je tako lijepo to ste ih pripremali umjesto mene. Hvala vam!
2 . J e l i s e o s t a t a k vae p r e h r a n e p r o m i j e n i o z b o g z e l e n i h ka astih s o k o v a ?

Da. Bila sam svjesnija jedenja vie sirove hrane svakog dana.
3. J e s t e li primijetili b i l o k a k v e p r o m j e n e u vezi s v a i m zdravljem?

Da. Imala sam vie energije, budim se prije nego to se ukljui budilica.

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja, sudionika Rozeburke skupine

149

Da. Puno sam smanjila koliinu i pazila sam to jedemo. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Zeleni kaasti sokovi svakodnevno su istili moj organizam.
4.

2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? S Kaastim sokovima popijem jednu jednu au istog vonog soka rano ujutro, jednu oko pod neva, i opet popodne ili prije spavanja. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Nisam primijetila da udim za bilo kakvom hranom. Takoer sam primijetila da su mi nokti na prstima opet vri. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Obino sam imala jedan obrok i kaasti sokovi su me drali sitom. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Nije bilo promjene. Nikad je nije bilo. 6. Je li vam se san promijenio? Sada spavam vre. Prije sam ponekad leala 2-3 sata prije nego to bih zaspala. Koristila sam i kapsule korijena valerijane. 7. Je li vam se stolica promijenila? Stolica mi je uvijek bila vrlo rijetka i blijedo ute boje. Sad je mekana i ponekad idem tripLit dnevno. Ne osjeam neugodnosti u podruju trbuha. 8. Je li vam se energija promijenila? Nekad mi je trebao odmor poslijepodne. Sada mogu biti u poslu cijeli dan uz povremene pre dahe, dakle ini se da imam vie energije. Ak tivnosti, briga o kozama. Vrtlarstvo, razvlaenje drobljenog kamena i iverja radi oblikovanja krajolika. Definitivno vie energije.

Je li vam s e smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Radimo na izbacivanju sladoleda. primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Da. Gubitak - 1 , 8 kg.

5. Jeste li

6. Je li v a m se san promijenio? Da, spavala sam bolje i imala dublji san. 7. Je li vam se stolica promijenila? Da. Ustanem, ponem hodati i moram ii. 8. Je li vam se energija promijenila? Da. Vrlo sam zadovoljna. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Da. Rekli su mi da blistam. Seksualni ivot se popravio. 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Nikakve simptome koje bih osjetila. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne. Ba nikakva.
12. B i s t e

li voljeli nastaviti piti z e l e n e kaaste sokove? Da. Definitivno to planiram!

Marion C, 75 godina 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Nije mi bilo problem piti litru dnevno. Ponekad sam ih mijeala s drugim vonim sokovima.

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozebui-ske skupine

151

9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Ne. Nikakvih loih reakcija. 10. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne. 1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Imam malu srarm aritmiju posljednjih nekoliko godina, pa uzimam dodatke prehrani s ekstrak tima raznih namirnica. Uzimam Mannatech do datke prehrani od prosinca 2004. i primijetila sam da mi se srani ritam normalizira. Takoer sam imala hladne ake i stopala, minimalnu energiju, ali svi su ti manji problemi nestali. Oduvijek sam mislila da bih mogla imati hipotireozu, ali ovo to sada radim je stvarno dobro, i zato sam zadovolj na i namjeravam ostati na kaastim sokovima. Gabrielle R., 35 godina 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Da, morala sam ih razdijeliti na male porcije, okus je bio dobar, ali nije mi prijala gustoa i koliina, kao i premalo raznovrsnosti, ali sama u eksperimentirati. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da, openito sam jela manje. Imala sam manju elju za nezdravom hranom, a veu za voem i sirovom hranom. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da, vie energije! Trebam manje sna, tempera ment mi je Lijednaeniji i ugodniji; nisam imala nijedan od mojih uobiajenih simptoma PMSa i koa mi se divno oistila.

4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Uspjela sam prilino lako izbaciti mnoge nezdrave stvari iz svoje prehrane. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Izgubila sam samo dva kilograma prema vagi, ali osjeam se kao da sam izgubila neto vie. 6. Je li vam se san promijenio? Bolje spavam, treba mi manje sna po noi. Bu dim se potpuno bistra i ne zadravam se u kre vetu kao to sam ranije obino radila. 7. Je li vam se stolica promijenila? Definitivno idem ee nego ikad prije, i defini tivno ee mokrim. Nisam primijetila nikakve specifine promjene boje. 8. Je li vam se energija promijenila? Da. Svaku veer utvrdim da je sve to sam tog dana namjeravala napraviti zaista uinjeno! Nemam nagomilane neobavljene poslove na kraju dana kao to sam ranije znala imati. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Imala sam samo par blagih komplimenata. 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Imala sam blago iskaljavanje sluzi i sluz u sinusima, takoer i blagLt muninLi prvih par dana. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne! 12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Definitivno. Radujem se eksperimentiranju s raznim receptima i uivanju u njima zajedno sa svojom obitelji.

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine

153

Leah W. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, meutim, ne bih htjela vie od toga. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Jela sam vie povra, jer sam bila svjesnija dobre hrane. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Uope nisam imala zatvor, svjeiji okus hrane, moda vie energije. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Zasitili bi me, pa bih jela manje druge hrane, ali jo sam mogla eljeti drugu hranu. 5. Je li vam se stolica promijenila? Obino imam jednu stolicu dnevno, ali uz kaaste sokove imala sam 2 ili vie, bez zatvora. 6. Je li vam se energija promijenila? Prije kaastih sokova pojela bih ruak, a onda sjela i gledala TV i zaspala. Nakon kaastih sokova ne bih zaspala gledajui TV. 7. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da! Pokuat u nastaviti i eksperimentirati s razliitim zelenjem, dodajui takoer i vie ekoloki uzgojenog povra. PLino vam hvala to ste me upoznali sa sirovom hranom, zelenjem i boljom prehranom! Divni ste!

Al C. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, s lakoom bih mogao piti i vie. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da. Poeo sam jesti puno vie salata, ali jo uvijek me ponekad uhvati elja za nezdravom hranom. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Izgubio sam 2-3 kilograma. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? ini se da jedem daleko manje smea. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Izgubio sam 2-3 kilograma. 6. Je li vam se san promijenio? ini se da se manje bacakam i okreem jer mi kosa nije toliko neuredna ujutro kad se probu dim. 7. Je li vam se stolica promijenila? 3 do 4 puta dnevno. Osjeao sam kao da mi se cijelo debelo crijevo isprazni odjednom. 8. Je li vam se energija promijenila? Jo nije bilo stvarno primjetne promjene - ini se da je otprilike ista. 9. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne. 10. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da, nastavit u. Imam 54 godine. Definitivno sam primijetio znaajno poboljanje u mukoj snazi - kao da sam 15 godina mlai.

154

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine

155

Wib 1. J e li se ostatak vae prehrane promijenio z b o g zelenih ka astih sokova? Da, manje pripremljene hrane.
2.

3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. 4. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Da, izgubila sam 4,5 kg. 5. Je li netko komentirao kako izgledate? Par ljudi primijetilo je gubitak teine. 6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Ne koliko znam. 7. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nita negativno. Terri B., 51 godina 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne. Bilo je lako i ugodno. Bilo bi lijepo da je bilo vie. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da, moja obitelj i ja poeli smo jesti neto sirove hrane. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da, imam vie energije, a s mojim suprugom je lake ivjeti. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da, moja elja je gotovo pa nestala. Kad sam imala puno loih izbora, nije me bilo briga i nisam jela. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Da, izgubila sam 4-4,5 kg.

Jeste li primijetili bilo kakve promjene zdravljem? Da. Izgubio sam 1,4 kg.

vezi

vaim

3.

Je li vam se smanjila elja z a nezdravom hranom? Da. Moda zbog motivacije vie nego zbog ukusa.

4. Je li v a m se san promijenio? Da, spavao sam tvre. 5. Je li vam se stolica promijenila? Stolica je redovitija, mokraa senzacionalnija. 6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Blage glavobolje. 7. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nikad nisam uivao u okusu, pio sam samo zbog testa i zdravlja.
8. Biste li

voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da. U raznim koliinama, vrstama pia i kom binacijama. Neemo prijei na 100% sirovu hranu, nadamo se na oko 75-90% sirovo. Ali hvala na vaoj panji i pomoi.

Dee S. 1. Je li v a m b i l o teko svakodnevno piti stih sokova? Ne.

2. litru

zelenih kaa

Je li se ostatak vae prehrane promijenio z b o g zelenih ka astih sokova? Da, jela sam uglavnom sirovo.

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine

157

6. Je li vam se san promijenio? Bila sam odmorna, ali budila sam se ee kako bih ila na zahod mokriti. 7. Je li vam se stolica promijenila? Da, izbacivala sam puno vie nego to bih pojela, i bilo je lako i njeno. 8. Je li vam se energija promijenila? Da, vie ne elim zadrijemati kad god imam vremena. 9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Da. arenje oiju i Lisana, glavobolje. 10. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne, bilo je to vrlo pozitivno iskListvo. Poinjemo se hraniti sirovom hranom. I pokuavamo otkri ti kako pripremati hranu za 6 lJLidi (od kojih su 4 deki u razvoju), to je malo obeshrabrujue. 1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da. Berta D. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Ne. Mislim da malo manje udim za eerom. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Ne. Moja teina oscilira gore-dolje. 4. Je li vam se energija promijenila? Hodam malo vie i Lilanila sam se u Curves. 5. Je li netko komentirao kako izgledate? Nitko nije komentirao.

6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Ne. 7. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nikakva negativna iskustva. 8. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Imala sam vie pozitivnog nego negativnog u cijelom ovom iskustvu. Sunny D. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, nimalo - mogla bih ih piti po cijeli dan. 2. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Primijetila sam poboljanje stanja svoje koe - posebno u danima kada nisam jela drugu nezdravu hranu. 3. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Malo, manje me zanima okolada. 4. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Ne, ostala je ista. 5. Je li vam se san promijenio? Spavam bolje, posebno ako ne jedem ljutu hranu pored kaastih sokova. 6. Je li vam se stolica promijenila? Malo je veeg volumena. 7. Je li vam se energija promijenila? Nisam primijetila promjene energije. 8. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Imala sam detoksifikacijske glavobolje jedan dan i jednu no.

158

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine

159

9. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nikakva! 10. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Definitivno! Ve sam bila pila po jedan veliki kaasti sok dnevno: otprilike 1,4 litre, 75-80% voa s neto zelenja. Nastavila sam to piti cijeli ovaj mjesec pored zelenih kaastih sokova. Sad u definitivno nastaviti s kaastim sokovima koji imaju vie zelenja - previe bi mi nedosta jalo zelenje kad bih prestala! Cindy S. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, ponekad sam htjela vie. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Jelo mi se vie svjee hrane, kuhana hrana nije mi bila toliko primamljiva. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Bila sam gladnija u vrijeme obroka prvih tjedan ili dva. Imala sam redovitiju stolicu. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Nisam imala takvu elju za slatkiima, bila sam motiviranija da jedem zdravije. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Izgubila sam neto na teini; to mi se svia! 6. Je li vam se san promijenio? Moda mi je potrebno manje sna. 7. Je li vam se stolica promijenila? Imala sam redovitiju stolicu - koliinski veu,

a pred kraj sam primijetila tamniju stolicu - moda sam se rjeavala starijeg nakupljenog materijala? 8. Je li vam se energija promijenila? Osjeala sam se dobro znajui da sam radila neto tako dobro za sebe; ivot mi je vrlo uurban i ispunjen poslom. Sigurna sam da kad bih bila discipliniranija, imala bih vee koristi. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Nitko nije nita rekao, osim to moj mu kae da sad bolje sviram klavir! 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Nita, koliko znam. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nikakva. Jako sam uivala u sudjelovanju u ovoj studiji i prianju drugima o njoj. 12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da. elim nastaviti s ovim. Vickie G. iz Glidea 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? U poetku, onda sam se navikla na okus. Postalo je lake, to vie pije, vie ga eli. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Djelomino, povremeno sam gladnija. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Manje mi se jedu okolada i slatkii na poslu.

ZELENO ZA ZPRAVUE

Svjedoenja sudionika Rozeburke skupine

161

5. Je li vam se san promijenio? San mi je dublji, sanjam po prvi put u skoro godinu dana. 6. Je li vam se stolica promijenila? Ceca je. Nekad sam imala brabonjke svaki put kad sam ila. Sad je vee, meke, jo ee. Sad sam vrlo edna. 7. Je li vam se energija promijenila? Da. Rjee i krae drijemam. (Radim od 6 popodne do 6 ujutro.) Budnija sam na poslu i paljivija, imam vie energije na poslu.
8. J e li n e t k o

2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Moje tijelo je poelo traiti sirovu hranu oko 9. dana pijenja zelenih kaastih sokova! elim uskoro biti 100% na sirovoj prehrani! 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Poveanu energiju, motivaciju da vie vjebam, vratila mi se radost, nestala je moja depresija i nemam suicidalne misli - manje fluktuacija eera u krvi! Hvala vam! 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Moja elja za alkoholom, slatkiima i okoladom skoro je nestala! Hvala Bogu! 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Izgubila sam koji kilogram koji sam htjela izgu biti! 6. Je li vam se san promijenio? Par puta mi je trebalo manje sna, i rjee se bu dim nou. 7. Je li vam se stolica promijenila? Idem ee na zahod svaki dan. Oko tjedan i pol imala sam vrlo rijetku stolicu. Ujutro sam znala imati blagi proljev. 8. Je li vam se energija promijenila? Vie energije! Budim se i dogiram u 6 ujutro prije posla u 7 ujutro. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Jedna je osoba mislila da sam smravila i da li jepo izgledam. Svojim entuzijazmom nadahnula sam i druge! 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Tokice poput bubuljica ili osipa (nije urtikarija).

komentirao k a k o izgledate? Ja sam komentirala: manje tamnih nabora i vreica ispod oiju. simptome detoksifikacije? Da. Poneka glavobolja prvih tjedana, sad se osjeam bolje. U poetku je nestalo dizanje kise line iz eluca, onda sam imala jaku kiselinu ak i u ustima, sad nemam refluksa.
i m a l i bilo

9. J e s t e li imali n e k e

10. J e s t e li Ne.

kakva negativna iskustva?

11. Biste li voljeli nastaviti piti z e l e n e kaaste sokove? Da, elim sama brati i pripremati vlastite. Na poslu prehlade i gripa stalno krue, i ja se obino razbolim. Nisam se razboljela otkad sam krenula s ovim. Takoer, moj petogodinjak ih takoer pije i sviaju mu se. Bridget H. 1. J e li v a m bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Bilo ih je vrlo lako piti, uope nije teko piti ze lene kaaste sokove.

ZELENO ZA ZDRAVLJE

Simptomi gripe, malo munine kad bih razmiljala o uzimanju vitamina, proljev skoro svako jutro kroz otprilike 10 dana, malo bolova u zglobovima. 11.
J e s t e li imali b i l o k a k v a

negativna iskustva?

Ba nita negativno.
1 2 . B i s t e li

voljeli nastaviti piti z e l e n e kaaste s o k o v e ? Da! I elim biti 100% na sirovoj prehrani! Beskrajno vam hvala!

Recepti za zelene kaaste sokove

Slatki zeleni kaasti sokovi

Divlji banango sirove obitelji Dobro izmiksajte: 2 alice lobode (trpuca, mijakinje ili drugog korova) 1 bananu 1 mango 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Puding od borovnica Dobro izmiksajte: 1 peteljku celera 2 alice svjeih borovnica 1 bananu 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

163

ZELENO ZA ZPRAVUE

Recepti za zelene kasaste sokove

Valyin najdrai Dobro izmiksajte: 8 listova rimske salate 5 alica lubenice 1 alicu vode Daje: 1 litru kaastog soka Zelena dobronamjernost

Dobro izmiksajte: 6 do 8 listova rimske salate 1 alicu crnog groa 1 srednju naranu 1 bananu 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Slatko i kiselo Dobro izmiksajte: 6 do 8 listova crvene salate 4 marelice 1 bananu Vi alice borovnica 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Svjeina Dobro izmiksajte: 6 do 8 listova rimske salate % srednje velike dinje 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

iva aloa Dobro izmiksajte: 1 alicu jabunog soka 1 bananu 1 mango 1 mali komad aloe 5 listova kelja 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Puding od manga i perina Dobro izmiksajte: 2 velika manga (oguljena) 1 sveanj perina 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Ljetna poslastica Dobro izmiksajte: 6 bresaka (bez sjemenke) 2 ake listova pinata 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Korov za klince Dobro izmiksajte: 4 manga (oguljena) 1 aku lobode (ili drugog korova, poput koprive, tunja, itd.) 2 alice vode Daje: 1 litru slatkog gustbg (poput pudinga) kaastog soka

166

ZELENO ZA ZPRAVUE

Recepti za zelene kalaste sokove

167

Polje jagoda Dobro izmiksajte: 1 alicu jagoda 2 banane Vi svenja rimske salate 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Zeleni puding od sjemenki chie Namaite 1 veliku licu sjemenki chie 1 sat u 1 alici vode. Za sat vremena imat ete 1 alicu gela od chie Dobro izmiksajte: 1 alicu gela od chie (1 veliku licu sjemenki chie, natapanu 1 sat u 1 alici vode) 4 jabuke (od slatke i sone sorte, oguljene) Vi limuna (ocijeenog) 4-5 listova kelja 1 granicu metvice (po elji) 2 alice vode Daje: 1,5 litre gustog kaastog soka Kivi uitak Dobro izmiksajte: 4 vrlo zrela kivija (zelena ili zlatna) 1 zrelu bananu 3 peteljke celera 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

Igorov najdrai Dobro izmiksajte: Vi svenja pinata 4 jabuke (oguljene) Vi cijele limete s korom 1 bananu 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Uzbuenje od metvice Dobro izmiksajte: 4 zrele kruke 4-5 listova kelja Vi svenja metvice 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka 10 prstiju Dobro izmiksajte: 10 mini banana 2 ake listova pinata 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Malinov san Dobro izmiksajte: 2 zimske kruke 1 aku malina 4-5 listova kelja 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

ZELENO ZA ZPRAVUE

Recepti za zelene kasaste sokove

Aromatini zeleni kaasti sokovi

Shaktin zeleni Thai Dobro izmiksajte: 2Vi alice pinata Vi svenja korijandra 1 esan enjaka Vi crvene paprike babure Vi limete (ocijeene) 1 ajnu liicu stevije (1 zeleni list) 3 duguljaste rajice 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Zelena slast Bit pravljenja zelenih kaastih sokova je konzumiranje veih koliina zelenja, posebno bez soli. Meutim, u ovaj izvanredno ukusan recept ukljuili smo sol. Smatramo da je izvrstan za poastiti one nae prijatelje koji imaju uobiajenu prehranu. Dobro izmiksajte: 5 listova kelja (ljubiastog) Vi avokada 3 esna enjaka sok Vi limete 2 alice vode Vi ajne liice soli 2 duguljaste rajice Daje: 1 litru kaastog soka

Victorijin najdrai Dobro izmiksajte: 6 listova crvene salate Vi svenja svjeeg bosiljka Vi limete (ocijeene) Vi crvenog luka 2 peteljke celera Vi avokada 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Sergeijev najdrai Dobro izmiksajte: 5 listova kelj a (zelenog) Vi svenja svjeeg kopra Vi limete (ocijeene) 3 esna enjaka Vi alice rajice osuene na suncu 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Orionova limun-jalapeno fresca Dobro izmiksajte: Vi limuna (sok) 4 duguljaste rajice % svenja kelj a 1,2 cm jalapeno papriice 1 manji esan enjaka 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

170

ZELENO ZA ZPRAVUE

Hranjiva gorina

Dobro izmiksajte: 5 listova kelja (zelenog ili ljubiastog) Va avokada 3 esna enjaka Vi alice limetinog soka 1 papriku baburu 2 peteljke celera Vi svenja perina 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

Biljeke

V a n i savjeti
uvanje zelenih kaastih sokova

Tree poglavlje 1. Cesta pitanja. Chimpanzee and Human Communication institute, 2004. Dostupno na: http://www.cwu.edu/-cwuchci/faq.html 2. Derek E. Wildman i sur. Implications of Natural Selection in Shaping 99.4% Nonsynonymous DNA Identity Between Humans and Chimpanzees: Enlarging Genus Humo. lanak u Proceedings of the National Academy of Sciences, 19. svibnja 2003 (br. 2172), SAD 3. Na istom mjestu 4. James Q. Acobs. A Comparison of Some Similar Chimpanzee and Human Behaviors. Paleoanthropology in the 1990's. 2000. Dostupno na www.jqjacobs.net 5. impanze. Svjetski fond za zatitu prirode. Washington, DC. 2005. Dostupno na: http://intothewild.tripod.com/chimpanzees.htm 6. Louis R. Sibal i Kurt J. Samson. Nonhuman Primates: A Critical Role in Current Disease Research. ILAR journal V42(2) 2001. Dostupno na: http://dels.nas.edu/ilar/jour_online/42_2/nliprole. asp 7. Na istom mjestu 8. esta pitanja. Chimpanzee and Human Communication institute, 2004. Dostupno na: http://www.cwu.edu/~cwuchci/faq.html 9. Nancy Lou Conklin-Brittain, Richard W. Wrangham, Catherine C. Smith, Relatin Chimpanzee Diets to Potential Australopithecus Diets, Antropoloki fakultet Sveuilita Harvard, Cambridge, MA, 171

Iako je svjee uvijek najbolje, zeleni kaasti sokovi se na niskim temperaturama mogu uvati do tri dana, to moe biti zgodno na poslu i prilikom putovanja.

Rotiranje zelenja

eljela bih naglasiti vanost koritenja vrlo raznovrsnog zelenja. Pokuajte se dokopati to vie razliitog zelenja. Ako stalno koristite isto zelenje, moete oekivati da ete izgubiti elju za zelenim kaastim sokovima.

172

ZELENO ZA ZPRAVUE

Biljeke

1998. Dostupno na: www.cast.uark.edu/local/icaes/confcrences/ wburg/posters/nconklin/conklm.html 10. Goodal, Jane. The Chimpanzees ofGombe. Belknap Press, odjel Harvard University Pressa, Massachusetts, 1986. 11. Nancy Lou Conklin-Brittain, Richard W. Wrangham, Catherine C. Smith, Relatin Chimpanzee Diets to Potential Australopithecus Diets, Antropoloki fakultet Sveuilita Harvard, Cambridge, MA, 1998. Dostupno na: www.cast.uark.edu/local/icaes/conferences/ wburg/posters/nconklin/conklin.html etvrto poglavlje 12. Price, Weston A., D.D.S. Nutrition and Physical Degeneration. Kalifornija: Zaklada za prehranu Price-Pottenger, 2003. 6. izdanje. 13. Na istom mjestu Peto poglavlje 14. Ameriko ministarstvo poljoprivrede, Sluba za istraivanja u poljoprivredi. 2005. USDA-ina nacionalna referentna baza podataka hranjivih tvari, 18. izdanje. Dostupno na: http://www. nal.usda.gov esto poglavlje 15. Shelton, Herbert M. Dr. Shelton's Hygienic Review. Health Research, Pomeroy, 1966. 16. Preporuen imos hranjivih tvari za mukarce u dobi od 19 do 30 godina. Nacionalno vijee za istraivanja, Protein and Amino Ads, u Recommended Dietary Allowances, 10. izdanje (1989); USDA SR17 Sedmo poglavlje 17. Nancy Lou Conklin-Brittain, Richard W. Wrangham, Catherine C. Smith, Relatin Chimpanzee Diets to Potential Australopithecus Diets, Antropoloki fakultet Sveuilita Harvard, Cambridge, MA, 1998. 18. Podaci za prosjenog odraslog mukarca, u dobi od 19 do 31 godine, teine 170 funti [77 kg]. Izvor: Nacionalno vijee za istraivanja, Protein and Amino Acids, u Recommended Dietary Allowances, 10. izdanje (1989); U S D A S R 1 7 19. Walker W. A., Isselbacher K.J., Uptake and transport of macromolecules by the intestine. Possible role in clinical disorders." Gastroenterology: 67:531-50,1974.

20. Ross, Julia, mr. sc., The Diet Cure. Penguin Books, New York, 1999. 21. Ameriko ministarstvo poljoprivrede, Sluba za istraivanja u poljoprivredi. 2005. USDA-ina nacionalna standardna referentna baza podataka hranjivih tvari, 18. izdanje 22. Campbell, T. Colin, dr. sc., Tite China Study. Benbella Books, Texas, 2004. Osmo poglavlje 23. Jensen Bernard, D.C., dr. sc., Tissue Cleansing Through Bowel Management, Bernard Jensen Publishing, Escondido, CA, 1981. 24. Chopra, Deepak. Perfect Health: the Complete Mind Body Guide, Three Rivers Press, New York, 2000. 25. Nancy Lou Conklin-Brittain, Richard W. Wrangham, Catherine C. Smith, Relatin Chimpanzee Diets to Potential Australopithecus Diets, Antropoloki fakultet Sveuilita Harvard, Cambridge, MA, 1998. 26. Mosseri, Albert. Le Jeune, Meilleur. Remde de la Nature. Aquarius, Francuska, 1993. 27. Ameriko udruenje za srce. Fiber. Dostupno na www. americanhearth.org. 28. Tooshi, dr. Alan M., dr. sc. Dr. Tooshi's High Fiber Diet. iUniverse. com, Inc, Nebraska 2001. 29. Winick, Myron, dr. med., The Fiber Prescription. Ballantine Books, New York, 1992. 30. Ameriko udruenje za srce. 2004. Dostupno na www. americanhearth.org Deveto poglavlje 31. Jensen Bernard, D.C., dr. sc., The Healing Power of Chlorophyll, Bernard Jensen Publishing, Escondido, CA, 1981. 32. Cannon, Walter B. The Wisdom of the Body. Peter Smith Pub Inc, New York, 1932. Deseto poglavlje 33. Walker W.A., Isselbacher K.J., Uptake and transport of macromolecules by the intestine. Possible role in clinical disorders." Gastroenterology: 67:531-50,1974. 34. Minocha Anil dr. med, Carrol David. Natural Stomach Care: Treating and Preventing Digestive Disorders with the Best of Eastern and Western Healing Therapies. Penguin Group, New York, 2003.

174

ZELENO ZA ZPRAVUE

Biljeke

175

35. Elson M. Haas dr. med. Staying Healthy With Nutrition. Celestial Arts, Kalifornija, 1992. 36. Nancy Lou Conklin-Brittain, Richard W. Wrangham, Catherine C. Smith, Relatin Chimpanzee Diets to Potential Australopithecus Diets, Antropoloki fakultet Sveuilita Harvard, Cambridge, MA, 1998. Dostupno na: www.cast.uark.edu/local/icaes/conferences/ wburg/posters/nconklin/conklin.html 37.Titeler L. A c , O.M.D, N.M.D., D. A Closer Look at Hypochlorhydria. Stephen, Horn. The Institute of Bioterrain sciences, Kalifornija, 2003. Dostupno na: http://www.csupomona.edu/%7Esteven/ articles/hypochlorhydria-Stiteler.html 38. Baroody, dr. Theodore A., ml. Alkalize or Die. Eclectic Press, North Carolina. 1991. 39. Na istom mjestu.

49. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. Secrets of the Soil. Earthpulse Press Inc., Anchorage, Aljaska, 2002. Tree izdanje. 50. Blume, David. Food and Permaculture. lanak na: http://www. permacidtiire.com/permamlture/About_Permaaalture/food.shtml 51. Na istom mjestu 52.Kervran, Louis. Biological Transmutations. Crosby Lockwood, London, 1972. 53. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. The Secret Life of Plants. Harper & Row, Publishers, New York, 1989. Prvo trajno knjiniko izdanje. 54. Na istom mjestu. 55. Korolkov, P. A. Spontaneous Metamorphism of Minerals nd Rocks. Nauka, Moskva, 1972. etrnaesto poglavlje

Dvanaesto poglavlje 40. The Associated Press. Cancer now the top killer of Americans", USA Today, 20. sijenja 2005. 41. Dr. Otto Warburg, K. Triltsch. The Prime Cause and Prevention of Cancer. Drugo izmijenjeno izdanje (1969), 16 str. Predavanje odrano pred dobitnicima Nobelove nagrade 30. lipnja 1966. u Lindauu na jezeru Constance, Njemaka. Englesko izdanje objavio Nacionalni institut za rak Dean Burk, Bethesda, Maryland, SAD. Dostupno na: http://www.mmfnd.org/NL/ ONN/WS/ozon005.html 42. Na istom mjestu. 43. Baroody, dr. Theodore A., ml. Alkalize or Die. Eclectic Press, North Carolina. 1991. Trinaesto poglavlje 44. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. The Secret Life of Plants. Harper & Row, Publishers, New York, 1989. Prvo trajno knjiniko izdanje. 45. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. Secrets of the Soil. Earthpulse Press Inc., Anchorage, Aljaska, 2002. Tree izdanje. 46. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. The Secret Life of Plants. Harper & Row, Publishers, New York, 1989. Prvo trajno knjiniko izdanje. 47. Vyapaka Dasa, nadzornik ekolokog uzgoja. It Ain't Just Dirt! Kanada, 2005. Dostupno na: http://www.hkrl.com/soils.html 48. Farr, Gary, dr. Comparing Organic Versus Comercially Grown Foods, studija Sveuilita Rutgers, New Brunswick, Nj. 2002.

56. Warburg, Otto. The Oxygen-Transferring Ferment of Respiration. Predavanje dobitnika Nobelove nagrade, 1931. Iz Nobel Lectures, Physiology or Medicine 1922-1941, Elsevier Publishing Company, Amsterdam, 1965. 57.Clorophyllin Reduces Aflatoxin Indicators Among People At High Risk For Liver Cancer. Sveuilite John Hopkins, Fakultet za Javno zdravlje Bloomberg, Baltimore, MD. Zbornik Nacionalne akademije znanosti. 27. studenog 2001. 58. Chernomorsky, S. i sur., Effect of dietary Clorophyll Derivatives on Mutagenesis and Tumor Cell Growth. Teratogenesis, Carcinogenesis, and Mutagenesis, 79:313-322,1999. 59. Vlad M. i sur. Effect of Cuprofilin on Experimental Atherosclerosis. Rumunjska, Institut za javno zdravlje i medicinska istraivanja, Sveuilite za medicinu i farmaciju, Cluj-Napoka, 1995. Petnaesto poglavlje 60. Soloukhin, Vladimir. Razry v Trava. Na ruskom. Molodaya Gvardia, Moskva, 2001. 61. Goodal, Jane. The Chimpanzees ofCond)e. Belknap Press, odjel Harvard University Pressa, Massachusetts, 1986. 62. Baker Elizabeth. Unbelievabh/ Easy Sprouting! Poulsbo, Washington, 2000. esnaesto poglavlje 63. Ruimerham, Ronald. Modeling and remodeling in bone tissue. University Press Facilities, Eidenhoven, 2005.

176

ZELENO ZA ZPRAVUE

64. Sartin, Daniel. Osteoporosis: Why Prevention is the Best Cure. Touching Lives: Action Medical Research. Zima 2003/4. 65. Nishimura Ichiro. Getting to the Roots of the jaw Bone. Dentistry Harvard, 12. svibnja 1995. 66. Price, Weston A., D.D.S. Nutrition and Physical Degeneration. Kalifornija: Zaklada za prehranu Price-Pottenger, 2003. 6. izdanje.

Sedamnaesto poglavlje 67. Van Orden, dr. Flora. Conversations with Dr. Flora. TheRawDiet. com, Florida 2005.

Bibliografija

Albi, Johanna i Walthers, Catherine, Greens Glorious Greens!, St. Martin's Press, New York, 1996. Appleton, Nancy. Rethinking Pasteur's Germ Theory. North Atlantic Books, Kalifornija, 2002. Baker, Elizabeth. Unbelievably Easy Sprouting! Poulsbo, Washington, 2000. Baroody, dr. Theodore A., ml. Alkalize or Die. Eclectic Press, North Carolina. 1991. Brown, Ellen Hodgson, J. D. i Hansen, Richard T, D.M.D, FACAD. The Key to Ultimate Health. Advanced Health Research Publishing, Kalifornija, 2000. Drugo izdanje. Campbell, T. Colin, dr. sc., The China Study. Benbella Books, Texas, 2004. Cooper, Dr. Kenneth H. Advanced Nutritional Therapies. Thomas Nelson, Inc., Tennessee, 1996. Cutrell, Doug i Wigmore, Ann. Living Foods Manual. New Mexico. Feldt, Linda Diane, Spinach and Beyond. Moon Field Press, Michigan, 2003. Fouts, Roger. Next of Kin. HarperCollins Publishing, New York, 2003. Pretisak. Fuhrman, Joel, dr. med, Eat to Live, Little, Brown and Company, New York, 2003. Gebhardt, Susan E. i Thomas, Robin G. Nutritive Value of Foods. Ured za tisak vlade SAD-a, Nadzornik dokumenata, Washington DC, 2002. Izmijenjeno izdanje. Goodall, Jane. Reason For Hope. Warner Books, Inc., New York, 1999. . The Chimpanzees ofGombe. Belknap Press, odjel Harvard University Pressa, Massachusetts, 1986. . Through a Window. Houghton Mifflin Company, Boston. 1990. Harris, Ben Charles. Eat the Weeds. Keats Publishing, Inc. Connecticut. 1973.

177

178

ZELENO ZA ZPRAVUE

Jensen Bernard, D.C., dr. sc., Come Alive! Bernard Jensen, Kalifornija, 1997. . Tissue Cleansing Through Bowel Management, Bernard Jensen Publishing, Escondido, CA, 1981. Kliment, Felicia Drury, The Acid Alkaline Balance Diet. Contemporary Books, New York, 2002. Krishnamurti. Think on These Things. Harper & Row Publishers, New York, 1964. Ladygina-Kohts, N.N. Infant Chimpanzee and Human Child. Oxford University Press, Inc., New York, 2002. Ley, Beth M. dr. sc., Flax! Fabulous Flax! BL Publications, Minnesota, 2003. Mindell, Earl, R. Ph., dr. sc. Food as Medicine. Simon & Schuster, New York. 1994. Peterson, Lee Allen. Edible Wild Plants. Houghton Mifflin Company, New York, 1977. Price, Weston A., D.D.S. Nutrition and Physical Degeneration. Kalifornija: Zaklada za prehranu Price-Pottenger, 2003. 6. izdanje. Ragnar, Peter. How long do you choose to live? Roaring Lion Publishing, Tennessee. 2001. Ross, Julia, M.A. The Diet Cure. Penguin Books, New York, 1999. Ruimerman, Ronald. Modeling and remodeling in bone tissue. University Press Facilities, Eindohoven, 2005. Seibold, Ronald L. M.S. Cereal Grass. Pines International, Inc., Kansas, 2003. Shahani, Khem, dr. sc. Cultivate Health from Within. Vital Health Publishing, Connecticut, 2005. Stanway, dr. Andrew. The High-Fiber Diet Book. Exeter Books, New York, 1976. Tompkins, Peter i Bird, Christopher. Secrets of the Soil. Earthpulse Press Inc., Anchorage, Aljaska, 2002. Tree izdanje. -. The Secret Life of Plants. Harper & Row, Publishers, New York, 1989. Prvo trajno knjiniko izdanje. Tooshi, dr. Alan M., dr. sc. Dr. Tooshi's High Fiber Diet. iUniverse.com, Inc, Nebraska 2001. Van Orden, dr. Flora. Conversations with Dr. Flora. TheRawDiet.com, Florida 2005. Wigmore, dr. Ann i Earp-Thomas, dr. G.H. Organic Soil. Rising Sun Publications, Massachusetts. 1978. Wigmore, Ann. Overcoming Aids. Copen Press, New York, 1987. -. Rebuild Your Health. Quality Printers, Puerto Rico, 1991. . You Are The Light Of The World. Ann Wigmore, Massachusetts, 1990. Wigmore, Ann i Pattison, Lee. The Blending Book. Avery Publishing Group, New York, 1997. Winick, Myron, dr. med. The Fiber Prescription. New York: Ballantine Books.

AUTORICI

Victoria Boutenko odrava predavanja o sirovoj hrani na Sveuilitu South Oregon, a kao rezultat njenih uenja diljem svijeta su nastale brojne zajednice ljudi koji jedu sirovu hranu. Victoria i njena obitelj ive na 100% sirovoj prehrani od 1994., i svo etvero izlijeilo se od neizljeivih bolesti. Prelazak Victorijine obitelji na sirovu prehranu opisan je u njenoj knjizi Raw Family (Sirova obitelj). Victoria je takoer autorica 12 Steps to Raw Foods (12 koraka do sirove hrane). Njeno dvoje djece napisalo je knjigu s izvrsnim receptima od sirovih namirnica pod naslovom Eating without Heating (Jesti bez zagrijavanja).