Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
64.-15.pdf

64.-15.pdf

Ratings: (0)|Views: 77|Likes:

More info:

Published by: Vlada Republike Hrvatske on Nov 29, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/08/2014

pdf

text

original

 
Na temelju
č
lanka 80. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10
– 
pro
č
ć
enitekst), Hrvatski sabor je na sjednici održanoj dana __________________ 2012. godine donio
STRATEGIJU RAZVOJA PRAVOSU
Đ
A
za razdoblje od 2013. do 2018. godine
I.U v o d
Od otvaranja pregovora o pristupanju Europskoj uniji 2005. godine Republika Hrvatskasustavno radi na reformi i razvoju pravosudnog sustava.Zaklju
č
kom Hrvatskog sabora od 10. velja
č
e 2006. godine primljena je na znanje Strategijareforme pravosudnog sustava za razdoblje od 2006. do 2010. godine kojom su bili zacrtaniop
ć
i ciljevi reforme pravosu
đ
a i mjere potrebne kako bi se pravosu
đ
e prilagodilo za ulazak uEuropsku uniju. Uz Strategiju je donesen i Akcijski plan s odgovaraju
ć
im prilozima. Kao ciljpostavljeno je stvaranje u
č
inkovitog pravosudnog sustava što podrazumijeva reorganizaciju iracionalizaciju sudske i državnoodvjetni
č
ke mreže, smanjenje broja neriješenih premeta,rastere
ć
enje sudova od predmeta koji po svojoj prirodi nisu sudski, aktualiziranje alternativnihna
č
ina rješavanja sporova, skra
ć
ivanje duljine trajanja sudskih postupaka, reorganizacijusudske uprave, ujedna
č
avanje sudske prakse te uvo
đ
enje sustava besplatne pravne pomo
ć
ikako bi se pravosu
đ
e u
č
inilo dostupnijim.Kako bi se zapo
č
eti proces reformi ubrzao, 2008. godine revidiran je Akcijski plan uzStrategiju, a podru
č
 ja djelovanja podijeljena su u sedam tematskih cjelina (neovisnostpravosu
đ
a, nepristranost pravosu
đ
a, profesionalizam i stru
č
nost pravosu
đ
a, u
č
inkovitostpravosu
đ
a, besplatna pravna pomo
ć
, zatvorski sustav te postupci za ratne zlo
č
ine). Borbaprotiv korupcije izdvojena je s obzirom na zasebnu Strategiju suzbijanja korupcije ipripadaju
ć
i Akcijski plan.Nakon izvršene analize provedbe mjera predvi
đ
enih Akcijskim planom iz 2008. godine,Vlada Republike Hrvatske donijela je 20. svibnja 2010. godine revidirani Akcijski plan uz
 
 
2
Strategiju reforme pravosudnog sustava. Plan je donesen unutar strateškog okvira Strategijeiz 2006. godine s ciljem daljnjeg ubrzanja reformi. Kako bi se lakše moglo pratiti izvršenje,odre
đ
eni su konkretni rokovi i tijela nadležna za provedbu, a prioritet je stavljen na dovršetak pregovara
č
kog procesa za pristup Republike Hrvatske Europskoj uniji. Akcijski plan donesenu svibnju 2010. godine primjenjivao se i u 2011. godini, na koji je na
č
in omogu
ć
enkontinuitet u provo
đ
enju zapo
č
etih reformi.Mjere predvi
đ
ene Strategijom reforme pravosudnog sustava iz 2006. godine, dalje razra
đ
eneakcijskim planovima, gotovo su u cijelosti provedene pa je Hrvatski sabor u prosincu 2010.godine usvojio Strategiju reforme pravosu
đ
a za razdoblje 2011. do 2015. godine („Narodnenovine“, broj 145/10).Savjet za pra
ć
enje provedbe Strategije reforme pravosu
đ
a u travnju 2012. godine utvrdio jepotrebu revidiranja teksta Strategije reforme pravosu
đ
a za razdoblje od 2011. do 2015. godines ciljem uspostavljanja novih smjernica daljnjeg razvoja pravosu
đ
a. Razlozi za donošenje oveStrategije dodatno su objašnjeni u poglavlju III.
II.Pregled dosadašnjih postignu
ć
a reforme pravosu
đ
a
Smjernice utvr
đ
ene u dosadašnjim strateškim dokumentima uspješno su provedene, imaju
ć
i uvidu
č
injenicu da su mjere predvi
đ
ene dosadašnjim akcijskim planovima u najve
ć
em dijeluostvarene.Dosadašnje reformske aktivnosti bile su usmjerene na stvaranje preduvjeta za neovisnost,nepristranost i profesionalizam u pravosu
đ
u, u
č
inkovitost pravosu
đ
a kroz racionalizaciju iinformatizaciju sustava, smanjenje broja neriješenih predmeta, poticanje alternativnogrješavanja sporova te normativne aktivnosti usmjerene na skra
ć
ivanje trajanja sudskihpostupaka. Tako
đ
er, posebna pozornost posve
ć
ena je poboljšanju sustava besplatne pravnepomo
ć
i, unapre
đ
enju zatvorskog i probacijskog sustava te unapre
đ
enju organizacijskih itehni
č
kih uvjeta za su
đ
enje u postupcima ratnih zlo
č
ina.
 
 
3
U podru
č
 ju neovisnosti pravosu
đ
a naglasak je stavljen na uspostavu novog sustava ulaskavježbenika u pravosudni sustav te novog sustava imenovanja i napredovanja pravosudnihdužnosnika koji se temelje na jednoobraznim, objektivnim i transparentnim kriterijima.Po
č
evši od 1. sije
č
nja 2013. godine na dužnost suca u prvostupanjskim sudovima (op
ć
inskim,trgova
č
kim, upravnim i prekršajnim) mo
ć
i
ć
e se imenovati samo osobe koje su završileDržavnu školu za pravosudne dužnosnike, a u kojoj kandidati stje
č
u znanja i vještine zasamostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti. Zakonompropisani kriteriji za upis i postupak izbora polaznika osiguravaju da se najkvalitetnijikandidati upisuju u Državnu školu za pravosudne dužnosnike te da po završetku obrazovanjabudu imenovani na pravosudnu dužnost.Novi sustav napredovanja sudaca, odnosno sustav imenovanja na suda
č
ku dužnost u višimsudovima, zasniva se na jednoobraznim i transparentnim kriterijima. Suci se na dužnost uvišim sudovima imenuju na temelju ocjene obnašanja suda
č
ke dužnosti koju donosi nadležnosuda
č
ko vije
ć
e kao posebno tijelo suda
č
ke samouprave, u skladu s Metodologijom izradeocjene sudaca koju propisuje Državno sudbeno vije
ć
e.Promjenom Ustava Republike Hrvatske od 16. lipnja 2010. godine („Narodne novine“, broj76/10) stvoreni su preduvjeti za dodatno ja
č
anje neovisnosti pravosu
đ
a. Ukinute su odredbeprema kojima se suci i zamjenici državnih odvjetnika pri prvom imenovanju imenuju navrijeme od pet godina te je oduzeta ovlast Hrvatskom saboru da imenuje
č
lanove Državnogsudbenog vije
ć
a i Državnoodvjetni
č
kog vije
ć
a kao tijela u
č
ijoj je nadležnosti imenovanje irazrješenje od dužnosti pravosudnih dužnosnika.
Č
lanove ovih tijela iz reda pravosudnihdužnosnika biraju sami pravosudni dužnosnici na neposrednim i tajnim izborima. Tako
đ
er, ucilju ja
č
anja neovisnosti pravosu
đ
a, imenovanje predsjednika sudova stavljeno je u djelokrugposlova Državnog sudbenog vije
ć
a.Posebna je pozornost stavljena na uspostavu i unapre
đ
enje sustava odgovornosti pravosudnihdužnosnika te je u tom smislu donesen Kodeks suda
č
ke etike („Narodne novine“, broj 131/06)kao i Eti
č
ki kodeks državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika („Narodne novine“,broj 25/08).Tako
đ
er, svi suci i državnoodvjetni
č
ki dužnosnici u obvezi su podnijeti izvješ
ć
a o svojojimovini, imovini svog bra
č
nog druga i maloljetne djece, odnosno godišnje podnijeti izvješ
ć
a o

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->