petak/subota 31/11 i 1/12/2012

broj 1276 | 10 kunA | 1,40 | 2 km

ima li rJeenJa?

U trajku 70.000 ljudi, Pet koraka Vlada prijeti uvozom do pokretanja medicinskih sestara 10 poslovanja 2

ideJa, ZnanJe...

Branka Zlatkov, osnivaica portala Poslovna krila

Pad industrijske proizvodnje usporio na 5,8%

negativan trend

18

lo znAk

4-5

Fitch izmijenio prognozu rejtinga Hrvatske iz stabilne u negativnu

Krediti u francima su fiktivni proizvod od kojega banke ostvaruju ekstradobit

prof. dr. drago Jakovi

prof. dr. ivan lovrinovi

Izmjena fiskalnih planova u prvoj godini mandata Vlade smanjuje vjerodostojnost njene fiskalne strategije, ocjenjuju u Fitchu 2

APEL STRUKE Postojanje valutne klauzule naruava monetarni suverenitet Hrvatske, navode profesori Ekonomskog fakulteta, jer je rije o nepotrebnom i opasnom procesu daljnjeg poveanja euroizacije monetarnog sustava
planirani trokovi

fina Zaprimila 114 ZahtJeva

U prvim zahtjevima tvrtki za Hrvati sve manje predsteajne nagodbe posao i rjee uivaju u kupnji 18 gubi 5,5 tisua radnika 4
danas prilog nekretnine Zagreb Research Forum - kvartalni podaci
15

Krediti u francima su f banaka iz kojega o

zila kupovnu mo kune. Vezivanje kunske glavnice kredita namijenjene dominantno za kupnju stanova uz franak postalo je time nain tihe prisile prema klijentima. U poetku odobravanja takvih kredita klijenti nisu bili dovoljno informirani o moguim negativnim posljedicama koje mogu nastati iz takvih kreditnih odnosa. Usto, nia kamata na takve kredite u odnosu na kunske kredite bez valutne klauzule ili kredite koji su bili vezani uz euro iskoritena je u promotivnim akcijama banaka kao sredstvo privlaenja klijenata. Mnogi korisnici takvih kredita navode da su ih bankarski slubenici uvjeravali da su to najbolji i najsigurniji krediti. Takvi su postupci bili neprihvatljivi jer su klijenti jednostrano informirani o kreditima uz valutnu klauzulu. Rije je o poticanju na zakljuivanje ugovora o kreditu uz jednostrano ili nedovoljno informiranje o moguim negativnim posljedicama, na temelju ega bi korisnici takvih kredita trebali pokrenuti privatne tube i traiti raskide ugovora uz obeteenje. Primjena valutne klauzule imala bi smisla da su se banke zaduivale u francima, konvertirale ih u kune i odobravale kredite klijentima. Budui da to nije bila praksa, vezivanje iznosa kredita uz franak bilo je nepotrebno i tetno. Rije je o tome da su banke odobravale kredite u "fiktivnim" francima jer je isplata kredita korisnicima obavljena u kunama. Prema tome, franak je u ugovorima postao objekt pekulativnog ponaanja banaka. Banke u Hrvatskoj za treinu svih odobrenih kredita koristile su inozemne izvore, kredite svojih banaka majki iz inozemstva. No ti su krediti bili u eurima, a ne u francima, pa je sasvim jasno da su banke osmislile kreditni proizvod iz kojega su, kako se pokazalo, ostvarile znatnu ekstradobit. Naime, poetkom financijske krize u svijetu 2007./08. moglo se oekivati da e doi do intervalutarnih poremeaja i da e pekulanti traiti sigurnije utoite u nekoj od svjetskih valuta. Budui da su dolar i euro bili znatno izloeni, takvo utoite je postao franak.

tema dana

uz franke banke se nisu zaduivale u toj valuti pa je vezivanje iznosa kredita uz franak bilo nepotrebno i tetno. Rije je o tome da su banke odobravale kredite u "fiktivnim" francima jer je isplata kredita korisnicima obavljena u kunama. Prema tome, franak je u ugovorima postao objekt pekulativnog ponaanja banaka
Valutna klauzula koja se pojavljuje u ugovorima i duniko-vjerovnikim odnosima proizvela je vrlo teke posljedice po dunike, navodi se u Tezama za rjeavanje problema kredita graana vezanih uz vicarski franak autora profesora zagrebakog Ekonomskog fakulteta Ivana Lovrinovia i Drage Jakovia.

APEL STRUKE U odobravanju kredita vezanih

Negativne posljedice

Postojanje valutne klauzule naruava monetarni suverenitet Hrvatske, navode profesori, jer je rije o nepotrebnom i opasnom procesu daljnjeg poveanja euroizacije monetarnog sustava koji proizvodi i negativne posljedice na itavo gospodarstvo i drutvo. Valutna klauzula koristi se kao mehanizam upravljanja valutnim rizikom, odnosno zatite od mogue promjene deviznog teaja domae valute. Koritenje valutne klauzule uobiajeno je u meunarodnim, a ne u domaim transakcijama. Stambeni krediti vezani uz franak odnosili su se na kupnju stanova u Hrvatskoj. Cijene stanova bile su izraene u kunama pa nije bilo potrebe da se primjenjuje valutna klauzula jer je stopa inflacije u Hrvatskoj bila niska i nije u bitnoj mjeri ugro-

PRof. dR. dRAgo JAKovi bavi se financijskim institucijama i tritem, osiguranjem i rizicima u burzama vrijednosnica

HNB jednostran

injenica je da u bankama rade strunjaci koji predvide takve dogaaje. injenica je i da HNB nije upozorio na mogue probleme, a ustvari je trebao onemoguiti kreditiranje uz valutnu klauzulu u

petak/subota 30/11 i 1/12/2012 www.business.hr

fiktivni proizvod ostvaruju ekstradobit

Prof. dr. IvaN LovrINovI bavi se monetarnom politikom, meunarodnim financijskim menadmentom i monetarnom politikom europske unije

business.hr

francima. Naime, HNB se ponaao jednostrano pa je titio samo one koji su se zaduivali uz primjenu valutne klauzule vezane uz euro. Ako nije mogao zajamiti takvu sigurnost i korisnicima kredita vezanih uz franak, mogao je zabraniti bankama njihovo odobravanje. Zakon o obveznim odnosima ne odreuje obvezu plaanja ugovorne obveze u stranoj valuti, ve preputa volji ugovornih stranaka kako e se izvriti plaanje. Istim se zakonom "doputa odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u domaoj valuti izraunava na temelju cijene zlata ili teaja domae valute u odnosu prema stranoj valuti". Dakle, u tom se zakonu na mala vrata doputa vezivanje ugovorne obveze u kunama uz teaj strane valute. Kako navode autori Teza, valutna klauzula prakticira se u tranzicijskim zemljama zbog nestabilnosti domae valute. U Hrvatskoj to nije sluaj jer je kuna od 1994. jedna od najstabilnijih valuta, vezana uz euro, o emu se brine HNB koji je obznanio obvezu uvanja stabilnosti teaja. Od 1994. i stopa inflacije u Hrvatskoj je veoma niska. Dakle, i devizni teaj kune i stopa inflacije bili su stabilni, a banke su forsirale valutnu klauzulu, pa su tako stvarale nepovjerenje u kunu i podrivale napore HNB-a da izgradi to povjerenje.

nekoliko godina znatno vei udjel kamata u odnosu na glavnicu. Prema tome, primjena revalorizacijske stope vee od 50% (za koliko je u kratkom razdoblju deprecirala kuna u odnosu na franak) na neotplaeni dio kredita (glavnice) koji je mogao biti i 90% anuiteta rezultirala je vrlo velikom vrijednosti novog duga. Taj novi revalorizirani dug postao je osnovica za primjenu novih poveanih kamata koje su banke obraunavale na kredite u francima, to je rezultiralo vrlo visokim anuitetima koje du-

nica da je rije o kreditu vezanom uz franak, a kamate u vicarskoj i u svim drugim zemljama eurozone su padale kao i libor, govori u prilog tomu da su banke bez valjanog razloga podigle kamate na tetu klijenata. Iako je u ugovorima ugovorena promjenjiva kamata, to ne znai da se ona moe mijenjati po nekim opim i neodreenim razlozima. "Stoga mislimo da korisnici kredita trebaju podnositi privatne tube protiv banaka za jednostranu, neobrazloenu i tetnu promjenu kamata, pri emu

kredita moglo bi se i moralo dogovoriti da ostane klauzula promjenjive kamate, pri emu bi ona imala dva dijela. Prvi dio kamate mogao bi biti odreena referentna kamata (npr. libor na franak ili neka druga kamatna stopa), a drugi bi dio mogla mijenjati banka, ali uz prethodno detaljno obrazloenje razloga koje bi bio duan razmotriti i prethodno odobriti HNB. Valutna klauzula teret rizika promjene deviznog teaja franka prebacuje na dunika. Kako rezidenti Hrvatske svoje prihode ostvaruju gotovo isklju-

a Ne u fraNcima, pa je jasNo da su baNKe osmislile KreditNi proizvod iz kojega su, kako

injenica je da su banke u Hrvatskoj za treinu svih odobrenih kredita koristile inozemne izvore, odnosno kredite svojih banaka majki iz inozemstva. No ti su Krediti bili u eurima, se pokazalo, ostvarile znatnu ekstradobit
banke na sudu moraju dokazati razloge koje su ih u tome vodile." Kamata na kredit koju odreuje banka treba sadravati sve elemente moguih rizika, od stope oekivane inflacije do trokova poslovanja banke i zarade za dioniare. No u sluaju ugovaranja promjenjive kamate mora biti navedena temeljna ili referentna kamata kao baza na koju se dodaje promjenjivi dio kamate koji zbog promjena na tritu moe oscilirati. Nju obino odreuje sredinja banka, a kako u nas to nije sluaj, banke su se morale odluiti za neku od opeprihvatljivih referentnih kamata koje se odnose na franak. U pregovorima izmeu banaka i korisnika takvih

Nelogian rast duga

Korisnici kredita vezanih uz franak iskusili su dvije velike negativne posljedice: poveanje glavnice kredita i porast kamata na odobrene kredite. Porast glavnice kredita vezanih uz franak rezultat je revaloriziranja anuiteta dugoronih kredita. Otplatni plan kredita sadri iste vrijednosti anuiteta, pri emu je prvih

nici nisu mogli predvidjeti i oekivati niti je to bila njihova obveza. Kamate na tako odobrene kredite banke su jednostrano promijenile, bez ikakvog objanjenja klijentima o stvarnim razlozima. Banke su se pozvale na dio ugovora o kreditu o tome da se kamata moe promijeniti uslijed promjene "trinih, odnosno komercijalnih" uvjeta. "Smatramo da su takve promjene bile protuzakonite jer banke nisu klijentima objasnile koje su se to trine i komercijalne promjene dogodile da bi toliko povisile kamatnu stopu", naglaavaju autori. U vrijeme odobravanja kredita kamate su bile izmeu 4 i 4,5%, a 2011. porasle su na 5,5 do 6,25%. inje-

ivo u domaoj valuti, jasno je da promjena deviznog teaja npr. franka ili eura izravno poveava njihove obveze bez pravog razloga. Udruga Franak mogla bi bankama predloiti da se obavi konverzija odobrenih kredita u kunske kredite bez valutne klauzule i utvrivanje preostale glavnice kredita po teaju kune prema franku na dan zakljuenja ugovora. Korisnici kredita mogli bi se sloiti da otplaene poveane iznose kredita nastale zbog deprecijacije kune prema franku nee uraunati kao neku vrstu odtete u izraunavanju nove, preostale glavnice. Takav bi in bio ustupak bankama u postizanju dentlmenskog dogovora.
Gorden Knezovi

www.business.hr 30/11 i 1/12/2012 petak/subota