Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword or section
Like this
5Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Bernard Lewis - Arapi u povijesti

Bernard Lewis - Arapi u povijesti

Ratings: (0)|Views: 95 |Likes:
Published by Ahmed Lavić
Povijest arapa
Povijest arapa

More info:

Published by: Ahmed Lavić on Dec 08, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/17/2014

pdf

text

original

 
BERNARD LEWIS
profesor Povijesti Bliskog i Srednjeg Istokana univerzitetu u Londonu
 ARAPI U POVIJESTI ARAPI U POVIJESTI
KULTURAZagreb1956Naslov originalaTHE ARABS IN HISTORYbyBERNARD LEWISHutchinson's University LibraryLondon, 1950
Preveo
JOSIP ŽUPANOV
SADRŽAJ
1
 
PREDGOVOR
Ovo nije toliko povijest Arapa, koliko pokušaj da se ona protumači. Umjesto da zbijemtako golem predmet u goli okvir datuma i događaja, nastojao sam da izdvojim i ispitamneka temeljna pitanja — mjesto Arapa u povijesti čovječanstva, njihova zajedničkasvojstva, njihove tekovine i bitne značajke nekoliko razdoblja njihova razvitka.U ovakvom djelu nije moguće, a niti je ustvari poželjno naznačiti izvore za svakučinjenicu i za svako tumačenje. Orijentalisti će smjesta opaziti, koliko dugujemmajstorima islamskih studija, živima i mrtvima. Što se tiče ostalih, mogu samo općenitoizraziti zahvalnost mojim prethodnicima, nastavnicima, kolegama i studentima, koji sumi svi pomogli, na različite načine, da stvorim pogled na arapsku povijest, izložen naovim stranicama.Dugujem posebnu zahvalnost profesoru H. A. R. Gibbu, Dr. U. Heydtu i Dr. D. S. Riceu,što su čitali i dali primjedbe na rukopis, kao i gospođici J. Bridges, koja je priredilaIndeks.B. L.
UVOD
Što je to Arapin? Poznato je, da je teško definirati etničke nazive, a među njima nazivArapin nije najlakši. Jedna bi se definicija mogla odmah odbaciti. Arapi su možda nacija,ali još nisu nacionalnost u državnom smislu. Nacionalnost čovjeka, koji se sam nazivaArapinom, može biti opisana u njegovoj putnici kao sirijska ili libanonska, palestinska iliegipatska, iračka ili saudijsko-arabijska, ali ne kao arapska. Postoje arapske države, pačak i Liga arapskih država, ali još nema jedinstvene Arapske države, koje bi svi Arapi bilidržavljani.Ali ako arapstvo nema državne sadržine, ono nije ništa manje stvarno, i Arapin nijemanje ponosan na svoju arapsku pripadnost i manje svijestan veza, što ga vezuju sdrugim Arapima u prošlosti i sadašnjosti. Da li je onda jezik činilac, što ujedinjuje — dali je Arapin naprosto onaj, kojem je materinji jezik arapski? To je jednostavan odgovor,koji na prvi pogled zadovoljava — pa ipak tu ima teškoća. Da li je Židov iz Iraka iliJemena, koji govori arapski, ili kršćanin iz Egipta i Libanona, koji isto tako govoriarapski, Arapin? Istraživač može dobiti različite odgovore od samih tih ljudi i odnjihovih muslimanskih susjeda. Da li je Arapin čak i musliman iz Egipta, koji govoriarapski? Mnogi se smatraju Arapima, ali ne svi, a naziv Arapin još se uvijek upotrebljavau svagdanjem govoru: u Egiptu i Iraku još i zato, da bi se razlikovali beduini iz okolnihpustinja od domorodačkog seljaštva iz velikih riječnih dolina. U nekim se krajevimaodbojna riječ Arabofon upotrebljava, da bi se razlikovali oni, koji samo govore arapski,od onih, koji jesu pravi Arapi.Pred nekoliko je godina jedan skup arapskih vođa definirao Arapina ovim riječima:»Tko god živi u našoj zemlji, govori našim jezikom, odgojen je u našoj kulturi i ponosi senašom slavom, on je jedan od nas.« S time možemo usporediti definiciju iz vrlomjerodavnog zapadnog izvora — profesora Gibba iz Oxforda: »Arapi su svi oni, za kojeje središnji događaj u povijesti poslanje Muhamedovo i uspomena na Arapsko carstvo ikoji usto njeguju arapski jezik i njegovo kulturno naslijeđe kao zajedničku baštinu.«Primijetit ćete, da ni jedna definicija nije posve lingvistička. Obje dodaju kulturna, ajedna i vjerska obilježja. Obje moramo tumačiti historijski, jer samo ako upoznamopovijest narodâ, koji se zovu Arapi, možemo se nadati, da ćemo razumjeti značenje tognaziva od njegove primitivne ograničene upotrebe u drevnim vremenima do današnjegširokog, ali prilično nejasnog značenja. Kako ćemo vidjeti, u tom se dugom perioduznačenje riječi Arapin neprestano mijenjalo, i budući da je ta promjena bila polagana,
2
 
složena i opsežna, ustanovit ćemo, da se taj naziv mogao u jedno te isto vrijemeupotrebljavati u različitom smislu i da je rijetko kada bilo moguće dati opću standardnudefiniciju njegova sadržaja.Porijeklo riječi Arapin još uvijek nije jasno, premda su filolozi pružili objašnjenjarazličite uvjerljivosti. Neki smatraju, da je ta riječ izvedena iz semitskog korijena, kojiznači »zapad«, i da su je prvi primijenili stanovnici Mezopotamije na narode zapadno odEufratske doline. Ta je etimologija sporna već s lingvističkih razloga i izvrgnutaprigovoru, da su taj naziv upotrebljavali i sami Arapi, i da nije vjerojatno, da bi ljudiopisali sami sebe riječju, koja označuje njihov položaj u odnosu na druge. Uspješniji subili pokušaji da se ta riječ veže s pojmom nomadstva. To je učinjeno na razne načine:povezujući je s hebrejskom riječju
»Arābhā«
mračna zemlja ili stepska zemlja;povezujući je s hebrejskom riječju
»Ereb«
— što znači izmiješan i stoga neorganiziranživot kao suprotnost organiziranom i uređenom životu u sjedilačkim zajednicama, štosu ga nomadi odbacivali i prezirali; s korijenom
»Abhār«
— kretati se ili prolaziti — odkoje je vjerojatno izvedena naša riječ Hebrej. Asocijacija s nomadstvom opravdana jezbog činjenice, što su, čini se, sami Arapi upotrebljavali tu riječ vrlo rano, da birazlikovali beduine od gradskog stanovništva, koje je govorilo arapski, i seoskihstanovnika, i to se u stanovitoj mjeri čini sve do danas. Tradicionalna arapskaetimologija, koja izvodi ime iz glagola koji znači »izraziti« ili »izreći«, predstavlja gotovosigurno preokretanje historijskog procesa. Sličan slučaj mogli bismo naći u izvođenjuriječi »deutlich« od »deutsch« — ova posljednja riječ dolazi od germanskog korijena,koji znači »narod«.Najraniji, prikaz Arabije i Arapa, što je dopro do nas, nalazi se u desetom poglavljuGeneze, gdje su spomenuti po imenu mnogi narodi i oblasti poluotoka. Međutim riječArapin ne nalazi se u tom tekstu, već se prvi put pojavljuje u jednom asirskom natpisu iz8R3. p n. e., u kojem je kralj Salmanasar III, zabilježio poraz urote pobunjeničkihknezova, što su im ga nanijele asirske snage; jedan od njih bio je »Gindibu Aribi«, koji jepo dužnosti pridonio 1000 deva snagama saveza. Od tog vremena pa do šestog stoljećap. n. e., često se spominju u asirskim i babilonskim natpisima Aribi, Arabu i Urbi. U timnatpisima zabilježen je primitak danka od aripskih vladara, koji se obično sastojao oddeva i drugih stvari koje upućuju na pustinjsko porijeklo, a tu i tamo govore o vojnimpohodima u zemlju Aribi. Jedan od kasnijih natpisa popraćen je ilustracijama o Aribima injihovim devama. Ti pohodi protiv Aribijâ, dakako, nisu bili osvajački ratovi, negokaznene ekspedicije sračunate na to, da natjeraju lutajuće nomade na poslušnost, kojuduguju kao asirski vazali. Služili su glavnoj svrsi da osiguraju asirske pogranične zemljei saobraćajne linije. Aribi s tih natpisa su nomadska plemena, koja žive na dalekomsjeveru Arabije, vjerojatno u sirsko-arapskoj pustinji. Oni nisu uključeni u cvatućusjedilačku civilizaciju jugozapadne Arabije, koja se odvojeno spominje u asirskimzapisima. Mogu se poistovetiti s Arapima iz posljednjih knjiga Staroga zavjeta. Oko 530.p. n. e. naziv Arabaja počinje se pojavljivati u perzijskim dokumentima pisanimklinastim pismomOd klasičnih pisaca prvi ih spominje Eshil, koji u »Prometeju« govori o Arabiji kaodalekoj zemlji, odakle dolaze ratnici s kopljima oštra šiljka. »Magos Arabos«, što sespominje u »Perzijancima« kao jedan od zapovjednika u Kserksovoj vojsci, bio je moždatakođer Arapin. Upravo u grčkim spisima po prvi put nalazimo geografski naziv Arabija,obrazovan analogno kao Italija i t. d. Herodot, a za njim i većina drugih grčkih i latinskihpisaca protežu nazive Arabija i Arapin na čitav poluotok i sve njegove stanovnikeuključujući i južne Arape, pa čak i istočnu pustinju u Egiptu između Nila i Crvenog mora.Tako se čini, da u to vrijeme taj naziv obuhvaća sve pustinjske predjele Bliskog iSrednjeg Istoka naseljene narodima semitskog jezika. I opet se u grčkoj literaturinajprije uobičajio naziv Saracen. Ta se riječ prvi put pojavljuje u starim natpisima, i činise, da je to ine posebnog pustinjskog plemena na području Sinaja. U grčkoj, latinskoj i
3

Activity (5)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
squarewheel7 liked this
Dejan Krunic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->