PRIVREMENI PRIRUNIK

ZA VOJNIKA-REGRUTA
Novembar 1999.
VOJNA TAJNA
INTERNO
Int.broj:........................
,........................
PRIPREMIO:
regrut
Alen Voloder
U izradi Prirunika uestvovali su:
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________


Tehnika obrada:
Alen Voloder
____________














Ovaj Prirunik za vojnika je pripremljen i nastao zbog _________________
____________________________________________________, a za izradu
istog koritena je dostupna literatura (taktiki i tehniki prirunici bive JNA,
NATO prirunici, Pravilo slube, Strojevo pravilo, Pravilo straarske slube
ARBiH, prirunici prve pomoi i Privremeni plan BOiO) i steena iskustva u
izvoenju obuke sa vojnicima regrutima.
Prirunik je sastavljen od tri poglavlja: 1. Standardne operativne procedure i
vjebovna obuka, 2. Naoruanje s nastavom gaanja i 3. Taktika obuka. U
istom su obraeni osnovni sadraji individualne obuke vojnika pjeadije i
kolektivne obuke istog roda do nivoa desetine. Uz Prirunik je dat prilog koji
sadri vrste inova u VF, njihov izgled i opis. Prirunik je ilustrovan slikama
i emama, a tekst dopunjuje vie pregleda i tabela.
Ovaj prirunik je privremenog karaktera, koristiti ga u procesu obuke vojnika
i za pripremu izvoaa obuke do izdavanja i stavljanja na snagu
odgovarajueg prirunika od strane pretpostavljene Komande.



1
















1. SOP I VJEBOVNA OBUKA




















2
1.1. SMJETAJ I RED

1.1.1. OPREMA KOJU DUI VOJNIK

1. Uniforma 3/1 1 kom
2. Beretka / Kapa 1 kom
3. Maskirni prsluk 1 kom
4. Koulja 1 kom
5. Opasa, zeleni 1 kom
6. Ranac sa uprtaima 1 kom
7. Vojnike izme 1 par
8. Vojnike papue 1 par
9. Vojnike arape, zimske 2 para
10. Vojnike arape, ljetne 2 para
11. Ve zimski, komplet 2 para
12. Ve ljetni, komplet 2 para
13. Rukavice 1 par
14. Rabljena uniforma 1 kom
15. Pekir 2 kom
16. Potkapa 1 kom
17. Amblem VF 1 kom
18. Znaka VF 1 kom
19. Naramenice Epolete 1 par
20. Jastunica 1 kom
21. Plahta 2 kom
22. Prvi zavoj 1 kom
23. atorsko krilo 1 kom
24. ljem 1 kom
25. Aovi 1 kom
26. utura 1 kom













3
1.1.2. GARNIZON, KASARNA

Garnizon je teritorija naseljenog mjesta i blie okoline na kojoj su
smjetene jedinice i ustanove VF veliine ete i vie.
Naziv garnizona se odreuje prema naseljenom mjestu.

Zgrade i objekti koji se koriste za smjetaj jedinica ustanova i
imaju zajedniki krug ine kasarnu. Spomenuti krug naziva se
kasarnski krug.
Kasarni se daje naziv: ime i prezime heroja rata, istaknute linosti,
naziv ratne jedinice, znaajni datum ili naziv geografskog objekta.
Naziv se postavlja na vidnom mjestu na ulazu.

1.1.3. SPAVAONICA

U spavaonici se za pojedinca odreuje krevet, koji se, bez
odobrenja starjeine, ne moe mijenjati.
Vojnici namjetaju svoje krevete jednoobrazno, poslije ustajanja.
Donja plahta je zategnuta preko ebeta na dueku, a gornja se
slae sa drugim ebetom u "manu". Tree ebe je ispod dueka.
Jastuk i mana slau se sa suprotnih strana kreveta. Pidama
stoji sloena ispod jastuka.
U spavaonici se ne smije: puiti, kuhati, podgrijavati jelo, drati
nezapakovana ili nekonzervirana hrana; suiti i istiti odjea i
obua i istiti naoruanje.
Prilikom odmora vojnici svoju uniformu slau i odlau na kasetu, a
izme i arape se ne unose u spavaonu.
















4
1.1.3.1. UPUTSTVO ZA SLAGANJE KASETE


Redosljed u prvom podjeljku:
U gornjrm lijevom uglu uturica, pribor za linu higijenu
uredno poredan, sveska, cigarete, hrana za jednokratnu upotrebu
(pakirano, konzervirano).


Redosljed u drugom podjeljku - odozdo prema gore:
Duge gae, kratke gae, duga potkoulja, kratka
potkoulja, civilni pekir, iza vea prljavi ve i arape, cijelom
duinom i irinom podjeljka kasete zadueni pekir.


Redosljed u treem podjeljku - odozdo prema gore:
Ranac, atorsko krilo, postava iz jakne, prsluk, pantalone,
demper, potkapa, rukavice (desno), koulja.


Redosljed u etvrtom podjeljku - odozdo prema gore:
Civilna torba, trenerka, maica, patike okrenute
onovima prema gore, pete prema ulazu (patike obavezno staviti
u kesu), iza patika u kesi pribor za ienje izama.



1.1.3.2. DUNOSTI STARJEINE SPAVAONICE

a) Stara se da spavaonica bude uvijek ista i da u njoj vlada
propisani red.
b) Odreuje redare u spavaonici i kontrolie njihov rad.
c) Stara se o pravilnom koritenju i uvanju namjetaja i
posteljine.
d) Od vojnika koji odlaze na lijeenje ili odsustvo prima stvari
koje ostaju u spavaonici.
e) Uvee provjerava da li su svi vojnici doli na spavanje.
Izvjetava deurnog o brojnom stanju i o vojnicima koji su se
javili na ljekarski pregled.
f) Odgovoran je za sprovoenje mjera protivpoarne zatite u
spavaonici.

5
g) Zakljuava spavaonicu kada u njoj nisu vojnici, a klju ostavlja
na za to predvieno mjesto.
h) Kada u spavaonicu ue pretpostavljeni starjeina, starjeina
spavaonice ili njegov zamjenik komanduje "pozor" i
predaje raport.
Za vrijeme popodnevnog odmora, pola sata prije poetka nonog
odmora i do pola sata poslije ustajanja, u spavaonici se ne
komanduje "pozor" i ne predaje raport.

1.1.3.3. DUNOSTI REDARA U SPAVAONICI

a) Redari u spavaonici svakog jutra poslije namjetanja kreveta i
u toku dana, prema potrebi, iste spavaonice i hodnike ispred
spavaonica.
b) Dunost redara traje od ustajanja do poetka nonog odmora,
s tim to redari idu na obuku.
c) Redare prije poetka nonog odmora smjenjuje starjeina
spavaonice.
d) Prije smjene redari primaju (predaju) pribor za odravanje
istoe, koji se uva u ormaru (plakaru) u hodniku ili u
prostoriji za suenje odjee.
e) Redari iste i provjeravaju spavaonice, primaju ogrijev i
staraju se za zagrijavanje spavaonice i obavljaju ostale
poslove koji se odnose na red i istou u spavaonama i
hodnicima.

1.1.4. SANITARNE PROSTORIJE

Sanitarne prostorije su: umivaonice, prostorije sa tuevima,
nunici i prostorije za suenje odjee. One ine sanitarni vor.
Svaka eta i njoj ravne jedinice i ustanove treba da imaju zaseban
sanitarni vor.
Za red i istou u sanitarnim prostorijama odgovoran je starjeina
jedinice koja ih koristi. Za ienje se odreuju vojnici redari,
ija dunost traje 24 sata. Smjenjuju ih deurni prije poetka
nonog odmora.

1.1.5. VOJNIKI KLUB

Vojniki klub je ustanova za kulturni ivot vojnika.
Komandant jedinice, u ijem je sastavu vojniki klub, odreuje
potreban broj vojnika za sprovoenje planiranih zadataka kluba,

6
te regulie nain i vrijeme rada kluba i radno vrijeme lica koji rade
u njemu.


1.2. SVEANA ZAKLETVA

Zakletva, sveana obaveza, je in kojim se sva vojna lica, prilikom
stupanja u VF, obavezuju, pored ostalog, na odbranu
nezavisnosti, ustavnog poretka, nepovredivosti i cjelovitosti BiH.
Daje se usmeno i pismeno.
Tekst sveane zakletve glasi:

ZAKLINJEM SE
DA U BRANITI
FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE,
SUVERENITET I TERITORIJALNI INTEGRITET
BOSNE I HERCEGOVINE,
DA U SAVJESNO I DISCIPLINIRANO
IZVRAVATI SVE OBAVEZE I DUNOSTI
PRIPADNIKA VOJSKE FEDERACIJE,
DA U BRANITI NJENU AST
I U TOJ BORBI ISTRAJATI.

1.3. PRAVA I DUNOSTI VOJNIH LICA U VF

1.3.2. SASTAV, INOVI, OZNAKE, UNIFORMA, ZASTAVA

VF je sastavljena iz mirnodopskog i ratnog sastava.
Mirnodopski sastav ini profesionalni i regrutni sastav.
Ratni sastav se popunjava iz rezervnog sastava i materijalnim
sredstvima iz popisa.

inovi u VF su:
Vojniki: regrut, vojnik, vojnik 1. klase i kaplar.
Podoficirski: narednik, tabni narednik, narednik 1. klase, vii
narednik i glavni narednik.
Oficirski: porunik, natporunik, kapetan, major, pukovnik i
brigadir.
Generalski: brigadni general, general major, general
pukovnik i general.
* Oznake ovih inova date su u prilozima na kraju skripte.

7

U VF vojna lica nose oznake VF, inove, oznake dunosti i
pripadnosti rodovima, odnosno slubama.
Vojna lica nose uniformu kao znak pripadnosti VF, a oznake
inova kao znak razlikovanja u slubi.
Jedinice i ustanove VF imaju svoje zastave.
Zastava je pravouglog oblika, a odnos njene irine i duine je 3:5.
Zastava se uva u jedinici, odnosno ustanovi, u posebnoj
prostoriji, a posjeduju je jedinice ranga samostalnog bataljona i
vieg.

1.3.3. PRAVA I DUNOSTI VOJNIH LICA U VEZI SA
SLUBOM

Vojna lica (v/l) u vezi sa slubom imaju pravo i dunosti da:
stvaralaki primjenjuju, razvijaju i usavravaju koncepciju
odbrane;
jaaju unutranju vrstinu, moralno jedinstvo i borbenu mo
VF;
jaaju sigurnost i samozatitu;
uvaju i izgrauju drugarske odnose, uvruju vojnu
disciplinu i unaprijeuju organizaciju ivota i rada u jedinicama
i ustanovama;
struno se usavravaju i obezbjeuju uslove za usavravanje
svoji potinjenih;
uvaju oruje, opremu i ostala materijalna sredstva.
Pripadnici VF su duni da ispoljavaju: inicijativu, savjesnost,
portvovanost, odlunost, odvanost, hrabrost, disciplinu,
potenje, iskrenost, drugarstvo, izdrljivost, a kada je potrebno i
da rtvuju sebe.
Izvravanje nareenja je osnovni uslov za uspjeno
funkcionisanje ivota i rada u VF i ostvarenje njihovih zadataka.
Ako lice na slubi u VF ne dobije nareenje ili ono ne stigne na
vrijeme, duno je da u skladu sa situacijom preduzme
odgovarajue mjere.
Lica na slubi u VF su duna da uvaju i odgovarajuim mjerama
zatite dokumenta, borbena i druga materijalna sredstva, objekte i
podatke ije otkrivanje, unitenje ili oteenje moe nanijeti tetu
VF i bezbjednosti zemlje.
Lica na slubi u VF su duna da uvaju dravnu, vojnu, slubenu i
poslovnu tajnu. Zabranjeno im je da u neslubenim razgovorima ili
na drugi nain iznose podatke u vezi sa slubom.

8
Lice na slubi u VF je duno da odmah o svakom sluaju
neprijateljskog rada izvijesti pretpostavljenog ili nadleni organ.
V/l su obavezna da se uvijek i na svakom mjestu, bez obzira da li
su u uniformi ili ne, pridravaju moralnih normi, da vode rauna o
svojim postupcima i da uvaju svoj i ugled VF, kao i svoje
dostojanstvo.
Na ulici mogu pjevati samo u stroju; pjevanje na drugim javnim
mjestima dozvoljeno je samo za vrijeme drutvenih zabava.
Vojnim licima je zabranjeno autostopiranje.

1.3.4. ODGOVORNOST (DISCIPLINSKA I MATERIJALNA)

Vojna lica odgovaraju za svoje postupke po odredbama zakona.
Vojno lice koje u vrenju slube ili u vezi sa vrenjem slube
povrijedi vojnu disciplinu, odgovara disciplinski za disciplinsku
greku ili disciplinski prijestup.
Za uinjenu tetu, koju je u vezi sa vrenjem slube svojom
krivicom poinio, odgovara materijalno. Pod tetom se
podrazumijeva svako smanjenje postojee imovine
prouzrokovane tetnom radnjom ili dogaajem ili sprijeavanjem
njenog poveanja koje se normalno moglo oekivati. U prvom
sluaju rije je o stvarnoj teti, a u drugom o izgubljenoj dobiti.

1.3.5. SPOLJNJI IZGLED VOJNIKA

Kada se nalaze na odsustvu ili bolovanju van jedinice, v/l mogu
nositi civilna odijela.
V/l kada su u uniformi:
moraju biti uredno odjevena po odreenim propisima;
zabranjeno im je da pue na svim javnim mjestima;
ne dre ruke u depovima;
ulicom mogu da nose samo tane, manje kofere ili pakete u
rukama, a raneve nose na leima ili objeene preko ramena.
V/l moraju uvijek biti uredno obrijana i podiana.


1.3.6. SASTANAK JEDINICE

Pitanja iz ivota i rada jedinice razmatraju se na sastanku iste, koji
saziva i kojim rukovodi njen starjeina, najmanje jedanput
mjeseno.

9
Sva v/l imaju pravo i dunost da na sastanku iznose svoja
miljenja i prijedloge za poboljanje i unaprijeenje ivota i rada.
Starjeina jedinice je duan da saslua sve prijedloge potinjenih i
da na sva postavljena pitanja da odgovarajue odgovore.
Na sastanku starjeina upoznaje pripadnike jedinice sa stanjem,
zadacima i drugim znaajnim pitanjima koja se tiu VF.
Dnevni red sastanka treba, najmanje dva dana prije odravanja
sastanka, dostaviti na oglasnu plou jedinice.


1.4. ODNOSI U VF

Prema odnosima u slubi, lica na slubi u VF mogu biti
pretpostavljeni i potinjeni, a prema inovima i poloajima mlai
i stariji.
Pretpostavljeni je v/l koje rukovodi i komanduje vojnom jedinicom /
ustanovom, odnosno licima na slubi u istim.
Stariji je v/l koje ima vii in, a ako su istog ina, stariji je v/l na
viem poloaju.
Starjeine jedinica zakljuno sa etom baterijom su komandiri, a
sterjeine viih jedinica su komandanti. Starjeine ustanova su
naelnici, upravnici. Taan naziv poloaja odreuje se
formacijom.
Kad vie jedinica izvrava zajedniki zadatak, ulogu
pretpostavljenog preuzima najstariji starjeina.
Ako jedinica ustanova ostane bez starjeine, komandu
preuzima najstarije v/l iz iste jedinice, dok se ne odredi novi
starjeina.

1.4.2. NAREIVANJE I IZVRENJE

Lica na slubi u VF duna su da izvravaju nareenja
pretpostavljenih koja su u vezi sa slubom, bez pogovora,
potpuno, tano i na vrijeme. Isto tako izvravaju i nareenja
starijih kad nije prisutan pretpostavljeni starjeina, a neophodno je
da se hitno preduzmu mjere za izvrenje neodlonih i znaajnih
zadataka i radi uspostavljanja reda ili u vezi sa drugim
ponaanjem koje je protivno odredbama pravila slube.
Ako je oigledno da bi izvrenje nareenja predstavljalo krivino
djelo, nareenje se ne izvrava. Lice koje je primilo takvo
nareenje, odmah izvjetava vieg pretpostavljenog ili starijeg od
lica koje je nareenje izdalo.

10
Nareenja i izvjetaji o realizaciji nareenja se prenose postupno
(redovnim putem).
Lice koje je primilo nareenje, izvrava ga i izvjetava
pretpostavljenog.
Nareenje moe biti pismeno i usmeno.
Ako je izvrenje usmenog nareenja vezano sa materijalnom
odgovornou, potinjeni ima pravo da trai od pretpostavljenog i
pismeno nareenje, a pretpostavljeni je duan da mu ga potpie.
Kad v/l primi usmeno nareenje i shvati ga, saoptava
pretpostavljenom (starijem) da je nareenje razumio: "Jeste,
gospodine (in)." Ako nije shvatio nareenje, trai objanjenje.
Pretpostavljeni moe zahtijevati od potinjenog da ponovi kako je
nareenje razumio.
Nareenje moe da izmijeni ili ukine onaj starjeina koji ga je
izdao ili vii pretpostavljeni. O izmjeni ili ukidanju nareenja mora
da se obavijesti starjeina ije je nareenje izmijenjeno ili ukinuto.
Kad potinjeni primi nareenje od vieg pretpostavljenog koje
sprijeava izvrenje ranije dobijenog nareenja nie
pretpostavljenog, upoznaje ga s tim.
Kad se pri izvrenju nareenja pojave nepredviene okolnosti
koje zahtijevaju izmjenu nareenja, potinjeni je duan da o tome
odmah izvijesti starjeinu koji mu je nareenje izdao. Ako ne
moe da ga izvijesti, a izvrenje nareenja povlai tetne
posljedice, poduzima potrebne mjere u skladu sa novom
situacijom, preuzimajui punu odgovornost.
Kad potinjeni procijeni da primljeno nareenje ne moe izvriti na
vrijeme, pravovremeno trai produenje roka. Ako mu odobrenje
ne stigne pravovremeno, duan je da nareenje izvri.

1.4.3. NOENJE I UPOTREBA ORUJA

Vojna lica imaju pravo da, u skladu s pravilima slube, nose
oruje:
a) da zatite ivote ljudi koje obezbjeuju;
b) da odbiju napad ili da otklone neposrednu opasnost od
napada na objekat koji obezbjeuju;
c) da od sebe odbiju neposredan napad kojim se ugroava
njihov ivot.
Vojna lica koja vre slubu pod neposrednim rukovodstvom
starjeine mogu upotrijebiti oruje samo po njegovom nareenju.

11
Elaboratima slube ureuje se postupak vojnih lica pri
obezbjeivanju ljudi i imovine i uslovi pod kojima vojno lice moe
upotrijebiti oruje u vrenju slube.
Ovlatena vojna lica organa bezbijednosti i vojna policija mogu u
vrenju poslova vojne bezbijednosti, odnosno vojne policije,
upotrijebiti oruje i druga sredstva prinude pod uslovima koji su
propisani za ovlatena lica organa unutranjih poslova.


1.5. VJEBOVNE RADNJE POJEDINCA BEZ ORUJA

Osnovni stav zauzima se na komandu "POZOR".
Vojnik u osnovnom stavu stoji pozorno, pete se dodiruju, vrhovi
stopala razmaknuti za irinu stopala.
Teina tijela poiva podjednako na stopalima obiju nogu. Koljena
su prirodno ispruena.
Gornji dio tijela je uspravan, prsa su prirodno izbaena. ramena
su u istoj visini i u prirodnom poloaju. Ruke su prirodno pruene
s malo izboenim laktovima, dodiruju bedra. Prsti su isprueni,
srednji prst prislonjen na rub pantalona. Glava je prirodno
uzdignuta, brada malo privuena prema vratu, a pogled upravljen
naprijed u visini oiju.

Na komandu "Na mjestu ODMOR" zauzima se oputeniji stav
tijela. Noge su rairene u irini ramena, a teina tijela je
ravnomjerno rasporeena.
Ruke se stavljaju na lea u visini opasaa. Desnom rukom
obuhvati se lijeva preko zgloba iznad ake.

Na komandu "SLOBODNO" v/l, ako je bilo u stavu "pozor",
pozdravlja starjeinu i odlazi; a ako je bilo u stavu "na mjestu
odmor", prije odlaska zauzima stav "pozor".
U kretanju iskorai jo jedan korak, okree se prema starjeini i
pozdravlja.


1.6. VJEBOVNE RADNJE POJEDINCA SA ORUJEM

Stav "pozor" sa orujem je isti kao i bez oruja, s tim to oruje
moe biti: "k nozi", "o desno rame", "na grudi", "na lea" i "na
rame".

12
Na komandu "na mjestu odmor" i "slobodno" postupa se kao i bez
oruja.
Stav "k nozi" je osnovni stav za: puku (osim za puke sa
preklopnim kundakom), mitraljez i runi baca.
Pukom i pukomitraljezom (M70, M16, M72) stav "k nozi"
zauzima se tako to se desnom rukom prirodno opruenom dri
puka za cijev ispod prednjeg niana, prislonjena uz desnu nogu
sa kundakom na tlu. Prednji dio kundaka poravnat je sa vrhovima
izama. Palac obuhvata puku sa unutranje, a ostali prsti su
sastavljeni i oprueni sa vanjske strane. Lijeva ruka je kao u stavu
"pozor".
Mitraljezima (M80 / M84, M60) se ovaj stav zauzima kao i s
pukom, osim to se desnom rukom dri za noice ispod prednjeg
niana.
Runim bacaem stav "k nozi" zauzima se na isti nain kao sa
pukom. s tim to se desnom rukom dri iznad niana preko
noica, tako da se sa etiri prsta obuhvata cijev sa vanjske, a
palcem sa unutranje strane.
Stav "o desno rame" je osnovni stav za puke sa preklopnim
kundakom (M72). Zauzima se tako to je cijev okrenuta zemlji,
okvir okrenut na lijevu stranu, kundak preklopljen uz sanduk, a
remnik je preko desnog ramena i dri se desnom rukom tako da je
aka priljubljena na desnu sisu. Puka se laktom desne ruke
pridrava uz tijelo. Lijeva ruka je kao u stavu "pozor".
Pukom i pukomitraljezom (M70, M16, M72) Zauzima se tako to
je cijev okrenuta uvis, okvir je okrenut na desnu stranu, a remnik
je preko desnog ramena i dri se desnom rukom tako da je aka
priljubljena na desnu sisu. Lijeva ruka je kao u stavu "pozor".
Mitraljezima se ovaj stav zauzima na isti nain. Rukohvat je
okrenut na desnu stranu.
Runim bacaem stav se zauzima kao i pukom, s tim da je
rukohvat okrenut na lijevu stranu.
Stav "na lea" zauzima se pukom i pukomitraljezom
prebacujui remnik preko glave, na lijevo rame, tako da oruje
stoji ukoso preko lea. Ruke se nalaze kao u stavu "pozor". Cijev
je okrenuta uvis. Puka sa preklopnim kundakom ima cijev
okrenutu zemlji.
Mitraljezom i runim bacaem ovaj stav se ne zauzima.
Stav "na grudi" zauzima se pukom i pukomitraljezom
prebacujui remnik preko glave, na lijevo rame, tako da oruje
stoji ukoso preko grudi. Okvir je okrenut ulijevo ka zemlji, a cijev
uvis, u visini oiju. Desnom rukom dri se za vrat kundaka, a lijeva

13
je kao u stavu "pozor". Puka sa preklopnim kundakom dri se
desnom rukom za rukohvat.
Mitraljezom i runim bacaem ovaj stav se ne zauzima.
Stav "na noice" izvrava se na komandu "Na NOICE!", a
radnja se izvodi na slijedei nain: Oslobaaju se noice i hvataju
objema rukama. Iskorakom lijeve noge naprijed postavlja se
oruje sa cijevi okrenutom od tijela. Lijeva noga se vraa i
zauzima se stav "pozor". Prilikom izvoenja ovih radnji, pogled je
u visini oiju.
Stav "na rame" zauzima se mitraljezom i runim bacaem.
Oruje se oslanja na rame, tako da je rukohvat okrenut zemlji.
Desnom rukom se oruje dri za kundak (mitraljez), odnosno dno
cijevi (runi baca). Lijeva ruka je kao u stavu "pozor".
Stav "o rame" zauzima se mitraljezom i runim bacaem.
Remnik je prebaen srednjim dijelom preko desnog ramena, tako
da se oruje nalazi u vodoravnom poloaju. Desnom rukom se
oruje dri za vrh cijevi, a lijeva je kao u stavu "pozor".

Na komandu "Oruje ODLOI!" iskorai se lijevom nogom
naprijed i oruje sputa na zemlju: puke tako da im je regulator
paljbe okrenut zemlji, a mitraljezi i runi baca kao u stavu "na
noice". Nakon odlaganja oruja lijeva noga se vraa i zauzima se
stav "pozor".

1.6.1. STAV PRI PREGLEDU ORUJA

Da se izvri pregled oruja, starjeina jedinice komanduje:
"Oruje na PREGLED".
Vojno lice kojem se obrati starjeina zauzima stav "pozor", a
potom stav za pregled oruja, pri tom podnosei raport starjeini:
Gospodeine (in), vojnik (ime i prezime). Puka (PM, RB,) broj
(broj naoruanja), spremna za pregled!
Pukom M70 / AK-47 radnja se izvodi: Desnom rukom puka se
brzo iznese pred desnu sisu uspravno, dri za cijev ispod
prednjeg niana. Okvir je okrenut ulijevo. Istovremeno lijevom
rukom hvata se za vrat kundaka, palcem izmeu tijela i puke, a
ostali prsti oprueni su du kundaka.
Pukom sa preklopnim kundakom radnja se izvodi: Desnom
rukom puka se iznosi pred sredinu tijela, lijevom rukom se dri
preko drvene obloge, desnom rukom za dno sanduka (okvir
okrenut ulijevo).

14
Pukomitraljezom M72 i mitraljezima radnja se izvodi: PM,
odnosno mitraljez, se postavlja u stav "na noice", zatim se daljnji
rad odvija po nareenju starjeine.
Runim bacaem radnja se izvodi: RB se postavlja u stav "na
noice", zatim niandija vadi istilicu iz cijevi i odlae s desne
strane cijevi. Dalji rad se odvija po nareenju starjeine.
Pukom M16 radnja se izvodi: Desnom rukom puka se brzo
iznese pred sredinu tijela uspravno, dri za cijev ispod prednjeg
niana. Okvir je okrenut prema tijelu. Istovremeno lijevom rukom
hvata se za plastinu oblogu, a potom se desnom rukom hvata za
rukohvat.

1.6.2. POASNI POZDRAV

Poasni pozdrav iskazuje se pukom (automatom,
pukomitraljezom), ovisno o strani na koju se daje poast i
izvrava se na komande:
"Poast na de-SNO",
"Poast na lije-VO" i
"Po-AST".
Pukom M70 / AK-47, poasni pozdrav se izvodi iz stava "k
nozi". Radnja se izvodi u dva razdijela:
Prvi razdjel Desnom rukom puka se brzo podigne, donese
ispred sredine tijela u vertikalan poloaj, tako da se usta cijevi
nalaze u visini oiju. Okvir puke okrenut je na lijevu stranu, a
prsti lijeve ruke dre oblogu iznad zadnjeg niana.
Drugi razdjel Desna ruka brzo donese na vrat kundaka i njome
se dri puka, tako da palac bude sa unutranje strane, a ostali
prsti na spoljnjoj strani vrata kundaka. Istovremeno se glava
okrene nalijevo (nadesno) i pogledom prati starjeinu.
Pukom sa preklopnim kundakom radnja se takoe izvodi u
dva dijela:
Prvi razdjel Desnom rukom se puka pomou remnika skida sa
ramena, a lijevom rukom se uhvati drvena obloga odozdo i puka
se dri pred sobom vodoravno u visini opasaa.
Drugi razdjel puka se okrene ustima cijevi navie i istovremeno
uhvati desnom rukom za donji dio sanduka, sprijeda, sa etiri
prsta, a do tijela palcem i dri uspravno sa okvirom ulijevo.
Pukomitraljezom M72 poasni pozdrav se izvodi u dva
razdijela:
Prvi razdjel Desnom rukom pukomitraljez se brzo podigne,
donese ispred sredine tijela u uspravan poloaj tako da je pradnji

15
nian u visini oiju, a okvir okrenut ulijevo. Istovremeno se sa
etiri prsta lijeve ruke uhvati za drvenu oblogu, a palac je do tijela.
Laktovi su priljubljebi uz tijelo.
Drugi razdjel Isto kao sa M70.
Pukom M16, poasni pozdrav se izvodi iz stava "k nozi". Radnja
se izvodi u dva razdijela:
Prvi razdjel Desnom rukom puka se brzo podigne, donese
ispred sredine tijela u vertikalan poloaj, tako da se prednji nian
nalazi u visini oiju. Okvir puke okrenut je od tijela - naprijed, a
lijevom rukom se dri za plastinu oblogu.
Drugi razdjel Desna ruka brzo donese na vrat kundaka i njome
se dri puka, tako da palac bude sa lijeve strane, a ostali su sa
desne strane kundaka. Puka se postavlja ukoso naprijed, tako
da je kundak oslonjen o tijelo u visini opasaa. Istovremeno se
glava okrene nalijevo (nadesno) i pogledom prati starjeinu.

Nakon poasnog pozdrava slijedi komanda "pozor".


1.7. POZDRAVLJANJE

V/l pozdravljaju rukom ili okretom glave. Svako iskazivanje poasti
(pozdrav) mora se izvoditi brzo, otro, s vrsto upravljenim tijelom
i vedrim pogledom. Osoba kojoj se iskazuje poast duna je
uljudno odzdraviti.
Kada pozdravlja rukom, v/l podigne desnu ruku u visinu kape /
beretke, ruka je povijena u laktu, dlan je okrenut naprijed, a prsti
desne ake su skupljeni.
Lijeva ruka je kao u stavu pozor.
desna ruka se sputa uz tijelo u stavu "pozor".

Pri iskazivanju poasti himni starjeine kada su u stroju
pozdravaljaju rukom, vojnici su u stavu "pozor". Izvan stroja v/l
pozdravljaju rukom, dok se u zatvorenom prostoru poast himni
iskazuje u stavu "pozor".
Kada v/l stoji na mjestu i treba pozdraviti starjeinu koji prolazi,
pozdravlja rukom, a pozdrav traje do prolaska starjeine od jedan
do dva koraka. Ako su v/l-u ruke zauzete pozdravlja samo
okretom glave i malim naklonom.
Kada v/l prolazi pored starjeine, pozdravlja tri do etiri koraka
prije susreta i okree glavu u njegovom smjeru, a nakon prolaska

16
starijeine od jednog do dva koraka, okree je naprijed i sputa
ruku.
V/l koje prestie starjeinu, pozdravlja ga u trenutku kad je
izravnan s njime, okree glavu prema njemu i nakon jednog do
dva koraka sputa ruku i okree glavu naprijed.
Ako je v/l bez kape ili nepropisno odjeveno pozdravlja stavom
"pozor" i malim naklonom glave.
V/l koje se nalazi u vozilu, pozdravlja rukom sjedei. Kada
upravlja vozilom, ne pozdravlja.
V/l koje ima oruje u stavu "o desno rame", "k nozi", "na prsa" ili
"na rame" pozdravlja zauzimajui stav "pozor". Kada je oruje u
stavu "na lea", pozdravlja se kao i bez oruja.
Iz stroja vojnik nikad ne pozdravlja rukom.
U svim situacijama kada v/l susree starjeinu, ako sjedi, duan je
da ustane i zauzme stav "pozor".


1.8. PRILAENJE STARJEINI I OSLOVLJAVANJE

V/l prilazi starjeini obinim korakom, osim kada predaje raport
ispred stroja jedinice. Na razmaku od pet do est koraka od
starjeine zauzima vre dranje gledajui ga ravno u oi, prilazi
mu dva do tri koraka, zaustavlja se, zauzima stav "pozor",
pozdravlja i obraa mu se:
Ako je pozvan neposredno od strane starjeine: "Izvolite
gospodine (in)." Ako ga starjeina ne poznaje duan se i
predstaviti: "(in, ime i prezime)".
Ako je pozvan posredno: "Izvolite gospodine (in)." (Ako ga
starjeina ne poznaje duan se i predstaviti: "(in, ime i
prezime)".) "Javljam se po vaem nareenju."
Ako nepozvan prilazi starjeini: "Gospodine (in)," (Ako ga
starjeina ne poznaje duan se i predstaviti: "(in, ime i
prezime)".) Dozvolite da se obratim".
Poslije obraanja starijem, mlai zauzima stav "na mjestu odmor"
i daljnji razgovor obavlja u stavu kako to odredi starjeina.
Kada obavi razgovor, pozdravlja i nakon odzdrava odlazi.
V/l s orujem prilazi zapovjedniku u stavu "o desno rame".
Prije ulaska u kancelariju pretpostavljenog v/l kucaju na vrata i
ulaze kada dobiju odobrenje.
Lica na slubi u VF ulaze u kancelariju i druge zatvorene
prostorije bez kape. ljem se pri ulasku ne skida. Naoruana v/l
po ulasku zauzimaju stav "k nozi".

17
V/l se u svim situacijama obraa najviem po inu u grupi
starjeina.



1.9. RAD I UNUTRANJA SLUBA

Rad i unutranja sluba organizuju se na osnovu planova i
programa za obuku i odgoj, smjetaja, zadataka i radnog
vremena.
Rad se organizuje u okviru petodnevne radne sedmice, a
unutranja sluba neprekidno.

1.9.1. DNEVNA ZAPOVJEST I REDNA LISTA

Dnevna zapovjest je dokument kojim se odreuju organi
unutranje i straarske slube, saoptava raspored obuke i rada,
odreuju radovi i drugo.
Red izlaganja u dnevnoj zapovjesti je: deurstvo, poarstvo,
redarstvo, straa, obuka za naredni dan, radovi i drugo.
Dnevnu zapovjest izdaje k-dir ete i starjeine na istom i viem
poloaju. ita se pred strojem ete, ujutro, prije poetka obuke.
itanje dnevne zapovjesti poinje naredbom: "Sluaj dnevnu
zapovjest i javljaj se!", a vojnik koji je proitan potvruje da je
uponat sa zadatkom uzvikom "Ja!"

Redna lista je dokument na osnovu kojeg se lica redaju na
dunosti organa unutranje i straarske slube i redarstva.
Redna lista se vodi poimenino, tako da se vidi ko je bio na
dunosti radnim danom, vanradnim danom (subotom i nedjeljom),
na Dan dravnosti, Dan nezavisnosti i vojnih praznika, kao i uoi
vanradnih dana i praznika.
Redna lista se vodi tako da pojedinci budu ravnomjerno
optereeni.

1.9.2. RASPORED DNEVNOG RADNOG VREMENA

Raspored dnevnog radnog vremena je akt kojim se regulie
izvravanje zadataka u toku dana i treba da obuhvata:
ustajanje
objedovanje

18
jutarnju fiskulturu
dizanje i sputanje zastave
obuku i odgoj
raport i slubeni razgovor
popodnevni rad
noni odmor

1.9.3. ORGANI UNUTRANJE SLUBE

Organi unutranje slube su deurni, poarni i kontrolni.
Unutranju slubu u VF, pod odreenim uslovima, mogu obavljati
sva v/l, te se ona po rednoj listi odreuju za organe unutranje
slube.
Dunost organa unutranje slube traje najvie 24 sahata.
Lica se ne mogu rasporeivati u organe unutranje slube:
- u drugoj jedinici;
- uzastopno dvije ili vie noi;
- po dvije redne liste.
Od obavljanja dunosti organa unutranje slube, stalno ili
privremeno, pojedina lica mogu biti osloboena samo iz
zdravstvenih razloga, na osnovu rjeenja vojnoljekarske komisije.
Organi unutranje slube su potinjeni starjeini koji ih je odredio
na dunost, a u odsutnosti starjeine, deurnom pretpostavljene
jedinice.
Lice koje obavlja unutranju slubu moe smijeniti (zamijeniti) sa
dunosti samo starjeina koji ga je odredio. Izuzetno, kada se
starjeina ne nalazi u jedinici, moe ga smijeniti (zamijeniti)
deurni pretpostavljene jedinice.
Organi unutranje slube za vrijeme obavljanja dunosti ne mogu
raditi na drugim poslovima.

1.9.4. DEURSTVO

Deurstvo objedinjava funkciju unutranje slube i funkciju
komandovanja a deurstvo pojedinca kao deurnog traje
neprekidno 24 sata.
Deurne naelno smjenjuje starjeina koji ih je odredio na dunost
a smjene istih se vri svakim danom u 8
00
sati.
Prilikom primopredaje dunosti prvo se prima i vri priprema
novog deurnog, a potom predaje dunost.

19
Novi deurni prije prijema dunosti duan je da pregleda i proui
nareenje i uputstva kojim se reguliu njegove dunosti, kao i da
se upozna sa kompletnim stanjem u jedinici.
Deurnom se odreduje pomonik koji mu pomae u obavljanju
dunosti, a koji se odmara u prvoj polovini noi.
Deurni se naelno uvijek nalazi tamo gdje se nalazi
jedinica,odnosno gdje se nalazi njen najvei dio
Na dunosti deurnog ete odreduju se K-diri desetina i vojnici, a
dunosti deurnog su:
= Prije prijema dunosti pregleda prostorije ete i upoznaje sa
njihovim stanjem.
= Brine se o tanom izvjetavanju rasporeda radnog vremena u
popodnevnim satima kada su starjeine odsutne.
= Kontrolie dali su vojnici ustali na znak na ustajanje, dali su
svi na vrijeme izali na jutarnje vjebanje, na obuku i druge
planirane aktivnosti pretpostavljene komande.
= Obezbjeuje rad i istou prostorija i dijela kasarne koji
pripada eti, provjerava provjetravanje prostorija i pravilnu
upotrebu osvjetljenja u prostorijama.
= Pravovremeno upuuje vojnike na ljekarski pregled koji su se
javili za ljekarsku pomo i kojima je potrebna ljekarska pomo.
= Kontrolie dali vojnici odravaju linu higijenu i kako sprovode
druge higijenske mjere.
= Kontrolie rad poarnih organa i redara, smjenjuje poarne i
otklanja eventualne nedostatke.
= Pravovremeno upuuje vojnike odredene za strau i lino
prisustvuje na pripremi i pregledu strae.
= Pravovremeno prikuplja vojnike odreene za rad i alje ih na
radna mjesta.
= Kontrolie ureenost vojnika koji izlaze van kruga kasarne i
provjerava njihov povratak.
= Kontrolie i nedozvoljava nepoznatim licima ulazak u
prostorije i krug koji objezbjeuje ista.
= Stara se za vrijeme popodnevnog odmora da bude red i mir i
na vrijeme budi vojnike na popodnevne aktivnosti.
= Kontrolie kompletnost i istou opreme i naoruanja kao i
drugih sredstava.
= Prisustvuje na svim postrojavanjima jedinice i objedima iste i
stara se da vojnicima koji zbog slube nisu prisutni ostavi ili
poalje jelo.
= Vri kontrole podinjenih u prijepodnevnim i poslijepodnevnim
satima po dva puta i otklanja eventualne nedostatke.

20
= Prati veernje aktivnosti i obavljanje redarstva, i prati i
kontrolie potivanje poveerja.
= Poslije poveerja kontrolie dali su svi vojnici u spavaonama
dali u prostorijama vlada red i mir i dali je u prostorijama
ugaeno svjetlo i pei.
= U toku noi kontrolie izlazak vojnika iz spavaonice i
nedozvoljava zadravanje u hodnicima i remeenja reda i
mira.
= Provjerava ispravnost PPO i drugih sredstava za sprovoenje
PPZ i otklanja i evidentira eventualne nedostatke.
= U sluaju poara poduzima mjere za gaenje i spaavanje
ljudstva i MTS-a, a pomo trai od pretpostavljenog deurnog.
= U sluaju uzbune postupa prema planovima, nareenjima i
uputstvima pretpostavljene K-de (pretpostavljenog deurnog)
do dolaska pretpostavljenih starjeina.
= Stara se o svim objektima i sredstvima kojim raspolae eta.
Za vrijeme odsustva pretpostavljenog starjeine izvjetava
pretpostavljenog deurnog o stanju u jedinici, a pretpostavljenom
prilikom njegovog dolaska u jedinicu raportom saoptava stanje u
jedinici za vrijeme njegovog odsustva.

Pored optih dunosti u jedinici se putem Elaborata deurnog
propisuju i posebne dunosti deurnog.

1.9.5. POARSTVO

Za neposredno uvanje naoruanja, opreme i druge imovine, koja
nije zakljuana, odreuje se poarni.
Na dunost poarnog odreuju se vojnici.
Zavisno od smjetajnih i drugih uslova, broj poarnih u jedinici
moe biti razliit.
Sluba poarnih traje 2 sata u jednoj smjeni. Danju se poarni
moe smjenjivati i u duim vremenskim razmacima, ali ne duim
od 8 sati.
Postavljanje na dunost i smjenjivanje sa dunosti obavlja deurni
ili njegov pomonik.
Da bi se na vrijeme pripremili za prijem dunosti, poarni se bude
15 minuta prije preuzimanja smjene.





21
1.9.5.1. OPTE DUNOSTI POARNOG

A: uva naoruanje i MTS, opremu i drugu imovinu koja mu je
povjerena, te ne dozvoljava da se ona uzima bez odobrenja.
B: Pazi da u prostorijama, odn. u prostoru gdje obavlja dunost,
ne izbije poar. Ne dozvoljava puenje na mjestima gdje je ono
zabranjeno. U sluaju poara poduzima mjere da se vatra ugasi,
budi vojnike, izvjetava deurnog bataljona i postupa po njegovim
nareenjima.
C: Nou gasi svjetla koja nisu predviena da gore.
D: Ne dozvoljava nepoznatim licima da ulaze u prostorije, odn.
prostor gdje se nalaze sredstva i oprema koji se uvaju.

Pored optih dunosti, u jedinici se putem putem uputstva
propisuju i posebne dunosti poarnog.

1.9.6. IZLASCI I POSJETE

Vojnici mogu da izlaze van kruga kasarne samo kad im to odobri
ili naredi pretpostavljeni starjeina, a izlasci van kruga kasarne
mogu biti: redovni, vanredni i slubeni.
Vojnicima se prvi put odobrava izlazak onog dana kad daju
Sveanu zakletvu.
Van kruga kasarne moe da izlazi samo odreeni broj vojnika,
zavisno od potrebe borbene gotovosti. Procenat vojnika, kojima
se odobrava redovni izlazak van kruga kasarne, odreuje
komandant brigade i starjeine vieg ranga.
Redovni izlazak van kruga kasarne odobrava se vojnicima
subotom, nedeljom, uoi praznika, praznikom i jednim radnim
danom u sedmici.
Radni dan za redovan izlazak van kruga kasarne odreuje
komandant brigade.
Redovan izlazak van kruga kasarne poinje poslije ruka i traje do
pola sata prije nonog odmora.
Prije izlaska vojnika van kruga kasarne, deurni ete pregleda
vojnike i upozorava ih na uoene nedostatke, koje su oni duni
otkloniti. Zatim vodi vojnike na smotru kod deurnog bataljona i
kasarne.
Po povratku u kasarnu vojnici se javljaju deurnom ete i vraaju
dozvolu za izlazak i vojnu knjiicu.
Vanredni izlazak van kruga kasarne vojnicima se moe odobriti
kad im doe posjeta, te kao nagrada.

22
Slubeni izlasci van kruga kasarne odobravaju se zbog
obavljanja slubenih poslova (kuriri i slino).

1.10. KRETANJE

Pojedinac i jedinica mogu se kretati korakom, treim korakom i
trkom.
Kretanje poinje lijevom nogom.
Brzina kretanja: korakom od 114 do 116 koraka u minuti; treim
korakom od 160 do 170; a trkom nije odreen, ve se odreeni
prostor savlauje u najkraem vremenu.
Duina koraka: korakom oko 75 cm; treim korakom oko 85 cm;
a trkom nije odreena.
Vrste koraka su: strojevi ili vjebovni, marevski i obini ili
slobodni.
Strojevi korak se primjenjuje: pri polasku jedinice sa mjesta; na
vojnim paradama; kad jedinica pozdravlja u kretanju; kad jedinica
danju izlazi iz kasarne, odnosno vraa se u kasarnu pri prolazu
kroz kapiju, pri predaji raporta ispred stroja jedinice.
Marevski korak se primjenjuje u svim ostalim prilikama, osim pri
kretanju preko mosta, brvna, podvodnog, zaleenog i strmog
zemljita i slino, kad se koristi slobodni korak.


1.11. OKRETANJE

Okretanje na mjestu je: "nadesno", "nalijevo" i "nalijevo krug".
Okretanje "nadesno" i "nalijevo" iznosi 1/4, a "nalijevo krug" 1/2
kruga.
Okretanje na mjestu izvrava se na komandu:
"Nade-SNO!"
"Nalije-VO!"
"Nalijevo-KRUG!"
Okretanje u kretanju je "lijevim krilom", "desnim krilom" i "pravo".
Na komandu "Lijevim KRILOM!" vojnik skree udesno, a na
komandu "Desnim KRILOM!" ulijevo, sve dok starjeina ne
naredi "PRAVO!".





23
1.12. VOJNA TAJNA

Vrste tajni su:
dravna,
slubena i
vojna.
Vojnu tajnu predstavljaju podaci o oruanim snagama, o njihovim
planovima i pripremama za odbranu, o sredstvima noruanja i
vojnoj opremi, o vojnim objektima i postrojenjima, te svemu
ostalom to se odnosi na djelatnost oruanih snaga, a za koje se
procjenom utvrdi da bi njihovo otkrivanje moglo izazvati tetne
posljedice za oruane snage i njihove pripreme za odbranu
zemlje.
Postoje tri stepena tajnosti vojne tajne:
strogo povjerljivo (dokumenta koja su naroito znaajna za
oruane snage)
povjerljivo (dokumenti komandi, tabova, ustanova i
jedinica)
interno (dokumenta za slubene potrebe lica u oruanim
snagama)
Naini odavanja vojne tajne su:
saoptavanje,
predaja i
injenje dostupnim.
Najei uzroci odavanja vojne tajne su:
nesavjesno obavljanje dunosti,
neoprezni i neodgovorni razgovori,
lakomislenost,
sklonost porocima,
dopisivanje,
neznanje i neobavjetenost,
neprijateljske pobude.
uvanje vojne tajne, kao jedne od najznaajnijih vojnih dunosti,
nije samo patriotsko-moralna obaveza prema svojoj zemlji i
drugovima iz jedinice; ona je, kao obaveza, rezultat odreenih
odredbi, vojnih pravila i propisa i nareenja pretpostavljenih
starjeina.
Sva vojna lica duna su da uvaju vojnu tajnu bez posebnog
nareenja, kao i da aktivno uestvuju u organizovanju i
sprovoenju mjera bezbjednosti i samozatite u svojim jedinicama
i da pravovremeno izvjetavaju o povredi vojne tajne.


24
1.13. VJEBOVNE RADNJE ODJELJENJA

1.13.1. ZBORNI STROJEVI ODJELJENJA, POSTROJAVANJE,
RAVNANJE

Zbrojni strojevi odjeljenja su: dvovrsni stroj, jednovrsni stroj,
kolona po jedan i kolona po dva.

Da se odjeljenje postroji u dvovrsni stroj, komandir odjeljenja
komanduje: "Odjeljenje, u dvije vrste ZBOR!". Na ovu
komandu vojnici se brzo postrojavaju tako da srednji vojnik staje
3-5 koraka ispred komandira odjeljenja, okrenut licem k njemu.
Srednji vojnik iz druge vrste staje iza srednjeg prve vrste na
rastojanju od 110cm, a ostali vojnici u odjeljenju postrojavaju se
desno i lijevo od njih tako da su meusobno udaljeni 10cm.
Niandije mitraljeza su na desnim krilima u prvoj vrsti. Pomonici
stoje u potiljak niandijama. Nepun red, ako ga ima, uvijek je
drugi s lijevog krila.
Da se odjeljenje postroji u jednovrsni stroj, komandir odjeljenja
komanduje: "Odjeljenje, u vrstu ZBOR!". Na ovu komandu
odjeljenje se postrojava slino kao u dvije vrste, s razlikom to
vojnici iz druge vrste staju lijevo do vojnika iz prve vrste.
Odjeljenje (grupa) do pet vojnika uvijek se postrojava u jednovrsni
stroj.
Da se odjeljenje postroji u kolonu po jedan, komandir odjeljenja
komanduje: "Odjeljenje, u kolonu po jedan ZBOR!". Na ovu
komandu odjeljenje se postrojava iza komandira odjeljenja, tako
da je prvi vojnik udaljen od komandira 110cm, a svaki slijedei
gleda u potiljak prethodnog zauzimajui isto rastojanje.
Da se odjeljenje postroji u kolonu po dva, komandir odjeljenja
komanduje: "Odjeljenje, u kolonu po dva ZBOR!". Na ovu
komandu odjeljenje se postrojava iza komandira na odstojanju od
110cm, tako da su susjedni vojnici udaljeni 10 cm, a po dubini
110cm.
Pri kretanju odjeljenja u koloni po jedan, odnosno u koloni po dva,
komandir odjeljenja se kree sa lijeve strane stroja na rastojanju
3-5 koraka ili na elu na rastojanju od 110cm. Na elu se kree
kad se odjeljenje nalazi u sastavu formacijski vee jedinice.

Da se odjeljenje poravna po frontu, komandir odjeljenja
komanduje: "Nadesno (nalijevo) ravnaj SE!". Na ovu
komandu vojnici, sem krilnih na oznaenoj strani, okreu brzo i

25
istovremeno glavu i pogled u komandovanu stranu, zauzimaju
propisano odstojanje i rastojanje (vojnici druge vrste staju u
potiljak vojnicima iz prve vrste) i ravnaju se tako da im ramena
budu u jednoj liniji i da svaki vidi grudi etvrtog vojnika, raunajui
sebe prvim. Poslije zavrenog ravnanja, komandir odjeljenja staje
na sredinu stroja i komanduje: "Po-ZOR!". Na ovu komandu
vojnici brzo i istovremeno okreu glavu naprijed.
Da se odjeljenje poravna po dubini, komandir odjeljenja
komanduje: "U POTILJAK!". Na ovu komandu vojnici prve
vrste poravnavaju se po frontu i zauzimaju rastojanje, a ostali
odmah staju u potiljak i zauzimaju propisno rastojanje i
odstojanje.

Iz stroja se izlazi: iz prve vrste najkraim putem, a iz druge vojnik
izlazi iza stroja, obilazi lijevo ili desno krilo, u zavisnosti koje mu je
blie. Pri povratku u stroj vojnik prve vrste poravnava pete sa
ostalima, okree se "nalijevo krug" i zauzima stav kao i ostali
vojnici u stroju, a vojnik druge vrste vraa se na svoje mjesto
obilazei blie krilo.

Okretanje odjeljenja i radnje sa orujem izvode se na nain i po
komandama za pojedinca, s tim to vojnici u stroju radnje
izvravaju istovremeno.

1.13.2. KRETANJE ODJELJENJA

Da odjeljenje krene naprijed korakom, treim korakom ili trkom,
komandir odjeljenja komanduje: "Odjeljenje, na PRIJED!",
"Odjeljenje, pravac na PRIJED!" ili "Odjeljenje, treim
korakom (trkom) na PRIJED!".
Na ovu komandu odjeljenje istovremeno kree na nain regulisan
za pojedinca. Srednji vojnik se kree odreenim pravcem (u
koloni po dva niandija prvog pukomitraljeza, odnosno runog
bacaa), a ostali se ravanaju po njemu.

1.13.3. PRESTROJAVANJE I ZAHOENJE

1.13.3.1. PRESTROJAVANJE U MJESTU

Da se odjeljenje prestroji iz dvovrsnog stroja u kolonu po dva i iz
jednovrsnog stroja u kolonu po jedan, komandir odjeljenja
komanduje: "Na de - SNO!". Na ovu komandu odjeljenje se

26
okree. Zatim komandir odjeljenja komanduje: "U POTILJAK!".
Na ovu komandu vojnici zauzimaju propisano odstojanje i
rastojanje.
Da se odjeljenje prestroji iz kolone po dva (kolone po jedan) u
dvovrsni (jednovrsni) stroj, komandir komanduje: "Na lije VO!".
Na ovu komandu odjeljenje se okree. Zatim komandir odjeljenja
komanduje: "Nadesno (nalijevo) ravnaj SE!". Na ovu
komandu vojnici se ravnaju i zauzimaju propisano rastojanje i
odstojanje.
Da se odjeljenje prestroji iz dvovrsnog stroja u jednovrsni stroj,
komandir odjeljenja komanduje: U vrstu prestroj SE!". Na ovu
komandu srednji vojnik ostaje na mjestu, a ostali vojnici prve vrste
razmiu se brzo desno i lijevo na jedan korak rastojanja. Vojnici
druge vrste staju lijevo od vojnika kojima su bili u potiljku.
Da se odjeljenje prestroji iz jednovrsnog u dvovrsni stroj,
komandir odjeljenja komanduje: "U dvije vrste prestroj SE!".
na ovu komandu vojnici druge vrste staju iza svojih rednih
drugova, a aztim se brzo primiu ka srednjem redu (koji stoji na
mjestu) na propisano rastojanje.

1.13.3.2. PRESTROJAVANJE U KRETANJU

Da se odjeljenje prestroji iz dvovrsnog (jednovrsnog) stroja u
kolonu po dva (jedan) u bonu stranu, komandir odjeljenja
komanduje: "Na de SNO!". Na ovu komandu odjeljenje se
okree "nadesno", elni produava kretanje punim korakom, a
ostali skraenim dok ne dobiju propisano odstojanje. Desni red se
primie lijevom na 10cm.
Da se odjeljenje prestroji iz kolone po dva (jedan) u dvovrsni
(jednovrsni) stroj, komandir odjeljenja komanduje: "Na lije
VO!". Na ovu komandu odjeljenje se okree "nalijevo". Poslije
okretanja elni vojnik ide pravo, a ostali vojnici se primiu na
propisano rastojanje i poravnavaju bez posebne komande.
Da se odjeljenje prestroji iz kolone po dva u kolonu po jedan,
komandir odjeljenja komanduje: "U kolonu po jedan prestroj
SE!". Na ovu komandu elni vojnik lijevog reda produava
kretanje, a ostali skrauju korak, vojnici desnog reda dolaze u
potiljak vojnicima s kojima su bili poravnati, pa svaki, im dobije
prostor, produava kretanje korakom.
Da se odjeljenje prestroji iz kolone po jedan u kolonu po dva,
komandir odjeljenja komanduje: "U kolonu po dva prestroj
SE!". Na ovu komandu elni vojnik skrauje korak, vojnici desnog

27
reda idu udesno i obrazuju kolonu po dva, a zatim komandir
odjeljenja komanduje: "Punim KORAKOM!". Na ovu komandu
odjeljenje prelazi u korak.

1.13.3.3. ZAHOENJE

Okretanje u kretanju je "lijevim krilom", "desnim krilom" i "pravo".
Na komandu "Lijevim KRILOM!" odjeljenje skree udesno, a
na komandu "Desnim KRILOM!" ulijevo, sve dok starjeina ne
naredi "PRAVO!".

1.13.4. POZDRAVLJANJE ODJELJENJEM

Odjeljenje pozdravlja na mjestu i ukretanju.
Zbog pozdravljanja sa mjesta, odjeljenje se uvijek postrojava u
dvovrsni stroj, sem odjeljenja manjeg od pet vojnika. Ako je sa
orujem, zauzima se stav "o desno rame".
Da odjeljenje pozdravi starjeinu, zavisno otkuda starjeina
dolazi, komandir odjeljenja komanduje:
"Poast na de SNO!"
"Poast na lije VO!"
"Po AST!"
Komanda se izdaje kada starjeina prie na 15-20 koraka, a
vojnici brzo i istovremeno okreu glave u komandovanu stranu,
pratei starjeinu pogledom i okretom glave.
Poslije predaje stroja, komandir odjeljenja iskorai jedan korak u
stranu, tako da starjeina bude do stroja, a on sa spoljne strane i
prati ga.
Starjeina pozdravlja jedinicu:
"Gospodo vojnici POZDRAV DOMOVINI!",
na to vojnici odzdravljaju sa:
"POZDRAV!".
Poslije toga komandir odjeljenja komanduje: "POZOR!"

Radi pozdravljanja u kretanju, kad se odjeljenje priblii starjeini
na 10 koraka, zavisno sa koje je starjeina, komandir odjeljenja
komanduje:
"Poast na de SNO!" ili
"Poast na lije VO!"
Na ovu komandu, ako se odjeljenje kretalo marevskim korakom,
vojnici prelaze u strojevi korak i jednovremeno okreu glave i
pogled ka starjeini, sem elnog koji je na komandovanoj strani.

28
Komandir odjeljenja pozdravlja kao pojedinac i kree se strojevim
korakom.
Kad zaelje proe pored starjeine 2-3 koraka, komandir
odjeljenja komanduje: "POZOR!" Na ovu komandu vojnici okreu
glavu pravo i produavaju kretanje onim korakom kojim su se
kretali prije pozdrava.


1.14. OBEZBJEENJE OBJEKATA, MATERIJALNIH
SREDSTAVA I LJUDSTVA

Vojna jedinica, odreena da vri zatitu jednog ili vie objekata u
kojima su smjetene jedinice ili MTS koja obezbjeuju pripadnici
VF, naziva se starom, a sluba obezbjeenja straarskom
slubom.
Straa je promijenjivog sastava i jaine i nju sainjavaju:
komandir strae,
razvodnici strae i
odgovarajui broj vojnika.
Po potrebi, u sastav strae ulaze: pomonik k-dira strae,
osmatrai, patrole, vodii pasa, kuriri, kuhari itd.
Podjela straa vri se:
a) po nainu izvrenja zadatka:
- stacionarne
- pokretne
b) po vremenu trajanja:
- stalne
- povremene
c) po namjeni:
- kasarnske
- garnizonske
- aerodromske
- logorske
- poasne itd.
Sluba strae traje 24 sata, a najvie do 15 dana. Sluba straara
na straarskom mjestu traje naelno 2 sata, a moe biti i due
do 3 sata i krae do jednog sata, to zavisi od vremenskih
uslova.
Straa je naoruana linim naoruanjem, sa jednim borbenim
kompletom municije, a po potrebi moe imati i drugo naoruanje.


29
Znaci za raspoznavanje su pojmovi rijei, na osnovu kojih se
strae i lica u njihovom sastavu raspoznaju i na osnovu kojih se
utvruje pravo drugih lica da kontroliu strae i straare na
stararskim mjestima.
Znaci raspoznavanja su:
odziv (imenice koje se lako pamte vojna oprema)
lozinka (nazivi poznatih mjesta ili geografskih pojmova)
parola

Straar je naoruano v/l koje vri uvanje i obezbjeenje
povjerenog mu vojnog ili drugog objekta.
Opte dunosti straara su:
da budno uva objekat koji mu je povjeren;
da ne isputa oruje iz ruku i da uvijek bude spreman za
upotrebu istog u sluaju potrebe;
da brani napadnuti objekat, susjednog straara i sebe;
da ne naputa straarsko mjesto dok ne bude smjenjen ili
povuen;
da nikome izuzev razvodniku, pomoniku komandira strae
ili komandiru strae, deurnom i licima ovlatenim za kontrolu
ne dozvoli da se priblii straarskom mjestu vie nego to
je propisano;
da odrava vezu sa komandirom strae, susjednim
straarima i ostalim organima i poziva komandira kad u blizini
izbije nered, poar, kad imovini ili licima koje uva prijeti
opasnost od elementarnih nepogoda, kad oboli i kada mu je
potrebna pomo.
Za vrijeme obavljanja dunosti, straar se nalazi van straarnice i
kree se po odreenom prostoru ili stazi. Po kii i loem vremenu
moe se povremeno sklanjati u straarnicu.
Straar na straarskom mjestu ne smije da sjedi, lei, pui,
razgovara sa nepoznatim licima i slino.

Za svako straarsko mjesto propisuju se i posebne dunosti
straara, a iste su propisane Elaboratom strae.

Postupci straara na straarskim mjestima u raznim situacijama:
Na odreenim straarskim mjestima, posebno nou, im straar
primjeti ili uje da se stararskom mjestu pribliava neko lice,
zauzima zaklon i zaustavlja ga komandom "STOJ!", uzima oruje
"na gotovs", ali ga ne puni. Kad lice stane pita "Ko ide?". Ako
dobije odgovor da ide razvodnik, pomonik komandira ili komandir

30
stare, slijedea smjena ili lice koje ima pravo da mu prie ili da
proe, straar komanduje: "Razvodnik strae (komandir strae ili
drugi), naprijed!". Ako ih je vie, dodaje jo i "Ostali stoj!". Kada
mu se lice koje poziva priblii na tri pet koraka, straar ponovo
komanduje "Stoj", trai da mu saopti odziv i ako dobije taan
odziv saopava lozinku.
Ako lice koje straar zaustavlja ne poslua i ne stane na komandu
"Stoj!", ve se i dalje pribliava, straar puni oruje, odnosno
stavlja metak u cijev i jaim glasom komanduje "Stoj, pucau!".
Ako se lice i dalje pribliava, straar trei put, jaim glasom,
komanduje "Stoj, pucau!", pa ako ne stane ni na trei poziv, puca
u njega. Ako lice koje straar zaustavlja stane na drugi, odnosno
na trei poziv, straar dalje postupa kao da je stalo na prvi poziv,
s tim to prethodno ukoi oruje.
Zbog zloupotrebe dunosti i oruja, kao i drugih povreda
straarske slube, straar podlijee disciplinskoj ili krivinoj
odgovornosti.
Kad straar ustanovi da lice koje je zaustavio ne zna znake za
raspoznavanje, nareuje mu da se okrene "Nalijevo krug!", da
odloi oruje (ako ga ima), udalji etiri est koraka (tako da
odloeno oruje bude blie straaru), da podigne ruke uvis
stavljajui dlanove na zatiljak glave i da miruje. Zatim, stalno ga
motrei, javlja komandiru strae i predaje ga licu koje komandir
strae uputi. Kad zaustavljeno lice ne izvrava nareenja, a pr
tom dovodi u neposrednu opasnost straara ili objekat, straar ga
opominje, odnosno otkoi oruje i ako ni poslije druge opomene
ne izvrava nareenja, puca u njega, onemoguavajui mu da se
priblii odloenom oruju.
Ako se lice koje straar zaustavlja udaljava od straara i objekta
koji straar obezbjeuje, straar ga na propisan nain poziva da
stane. Ako ni poslije treeg poziva ne stane, ukoliko pri tome ne
dovodi u opasnost straara i objekat, straar puca uvis (ne u
njega) i otome odmah obavjetava komandira strae.
Postupak straara na straarskim mjestima prema ulici, pred
kancelarijama (u hodnicima), pred zatvorskim sobama, kod
objekta u kasarnskom krugu i slino, usklauje se sa konkretnim
uslovima i regulie posebnim dunostima za svako straarsko
mjesto.

Na straarskim mjestima straari, naelno, nemaju napunjeno
oruje, a municiju dre u fieklijama ili torbici (za okvire).

31
Na straarskim mjestima kod posebno znaajnih objekata straari
mogu slubu obavljati sa napunjenim i ukoenim orujem i to, bez
metka u cijevi, to se regulie nareenjem starjeine ranga
komandanta brigade, istog i vieg ranga i unosi u Elaborat strae.
Ako je u toku obavljanja dunosti straar napunio oruje, prazni
ga na liniji za punjenje i pranjenje oruja.
U sluaju poara ili bolesti, ako su mu sredstva za vezu
neispravna ili kada je zbog hitnosti ili vanosti dogaaja to jedino
mogue, straar ispaljuje metak uvis, kao znak da mu je potrebna
pomo.

Straar pozdravlja samo na straarskim mjestima: na ulici, pred
kancelarijama i u kasarnskom krugu, to se regulie u posebnim
dunostima. Straar pozdravlja danju, a nou samo na onim
straarskim mjestima na kojima se ne vri zaustavljanje (dobro
osvjetljenim). Straar ne pozdravlja kad prima (predaje) dunost i
kad zaustavlja.


1.15. ZDRAVSTVENA ZATITA I ZATITA NA RADU

1.15.1. LINA HIGIJENA

Lina higijena je skup mjera koje treba da sprovodi svaki
pojedinac, da bi uvao i jaao svoje zdravlje i kondiciju. Te mjere
su: odravanje primjerene istoe tijela, njegovanje zuba, nogu,
higijena odjee i obue, jaanje organizma, uvanje i jaanje
kondicije, te izbjegavanje upotrebe alkohola.
Odravanje primjerene istoe tijela veoma je vano za
sprijeavanje zaraznih bolesti i raznih oboljenja koe. Neredovno
umivanje, kupanje i presvlaenje stvara povoljne uslove za pojavu
valjivosti, uge i gnojnih oboljenja koe, a u lica koje pri radu
dolaze u dodir sa pogonskim gorivom, mazivom i tehnikim
tenostima mogu se javiti i profesionalna oboljenja koe. Prljavim
rukama prenose se crijevne zaraze, a na isti nain mogu se u
organizam unijeti i razni otrovi.

1.15.2. HIGIJENA VODE I HRANE

Voda za pie, za spremanje jela i za pranje pribora za jelo mora
da bude bistra, prijatnog ukusa, bez boje i mirisa i ne smije da
sadri zarazne klice, otrove i radioaktivne materije.

32
U VF postoje organi koji se brinu da ljudstvu obezbjede takvu
vodu. Vojnik smije da upotrebljava samo vodu kojom ga ti organi
snadbijevaju ili vodu koju su odredili sanitetski organi ili starjeine.
Vodu vojnik mora da dezinfikuje, bez obzirana to odakle je uzeta.
Ako je mutna, treba je prethodno izbistriti dranjem u posudi ili
cijeenjem kroz platno ili sloj pjeska, strugotine (piljevine) ili
drvenog uglja, koji se stavi u posudu (praznu konzervu ili slino)
sa izbuenim dnom. Bistra voda se dobija i kad se pored obale
iskopa jama u koju se voda cijedi kroz sloj pijeska.
Na teritoriji koju je napustio neprijatelj ili na kojoj je izvren napad
NHB borbenim sredstvima, vojnik smije da pije vodu koju nosi u
uturici ili koja mu se dotura iz pozadine.
Voda se mora uvati od zagaenja. U tom cilju uturicu treba
dobro isprati prije punjenja da bi se zatitila od kontaminacije NHB
borbenim sredstvima, treba je nositi u rancu ili torbici.
Umivati se, prati rublje, praviti nunike, pojiti stoku, bacati otpatke
i slino mora se vriti daleko od vodenog objekta i nizvodno od
mjesta gdje se zahvata voda za pie i kuhanje.
Vojnik moe sam sebi da dezinfikuje vodu pomou tableta za
dezinfekciju vode ili kuhanjem.
Dezinfekcijom se unitavaju samo zarazne klice, a ne i otrovi i
radioaktivne materije.
Dezinfekcija tabletama: U uturicu vode stavi se jedna tableta ako
je voda ista, odnosno dvije ili vie tableta kada nije sasvim ista
ili je malo obojena. uturica se zatvori i voda se dobro promuka.
Voda se moe piti nakon pola sata. Znak da je dobro
dezinfikovana je ako mirie na hlor.
Kuhanje je najsigurniji nain dezinfekcije vode. Voda mora da
kljua najmanje 10 minuta. Ako se sumnja da je jae zagaena,
treba je kuhati i due. Kuhana voda je bljutava pa je dobro da se
pije kao aj, kahva ili slino.
Ishrana vojnika mora da zadovoljava slijedee osnovne
higijenske zahtijeve:
da je u skladu sa njegovim potrebama i damu obezbjeuje
onoliko energije i hranjivih materija (ugljikohidrati, masti,
bjelanevine, minerali, vitamini) koliko je neophodno za
odravanje punog zdravlja i borbene spremnosti;
da je raznovrsna i ukusno spremljena;
da je hrana svjea i da ne sadri zarazne klice, otrove i
radioaktivne materije.
Vojnik treba da se pridrava slijedeih pravila:

33
da jede samo hranu, koju dobija od intendantskih organa ili
hranu nabavljenu u higijenskim javnim prehrambenim
objektima;
da ne jede hranu koju je ostavio neprijatelj ili hranu uzetu od
zarobljenika, dok to ne odobre starjeine;
da suhu hranu zamota u papir ili plastinu foliju i nosi u rancu
(torbici) da bi je zatitio od zagaenja. Porciju i pribor za jelo
uva od zagaenja kao i hranu, a prije upotrebe da ih dobro
opere pitkom vodom.

1.15.3. MJERE TEHNIKE ZATITE

Do povreda najee dolazi zbog nepanje, nemarnosti i
neuvjebanosti, neupotrebe zatitnih sredstava, nepridravanja
propisanih mjera zatite, neispravnosti fiskulturnih i drugih sprava
i opreme, grubosti pri igranju fudbala, koarke i drugih sportova,
grube ale itd.
Mjere predostronosti: Treba dobro uvjebati odreene radnje i
poslove, biti paljiv pri njihovom izvoenju, disciplinovano
sprovoditi propisane mjere zatite i nositi zatitna sredstva
(naoale, antifoni, rukavice, zatitne maske itd.), provjeravati
ispravnost sprava i opreme prije upotrebe, izvoditi sportske
aktivnosti u propisanoj opremi, aktivnosti izvoditi samo u prisustvu
starjeine i po njegovom nareenju i slino.


1.16. VOJNA DISCIPLINA

Vojna disciplina je tano, potpuno i pravovremeno izvavanje
dunosti u VF, saglasno zakonu, pravilima slube i drugim
propisima i nareenjima nadlenih starjeina.
Vojno lice koje u vrenju slube ili u vezi sa vrenjem slube
povrijedi vojnu disciplinu, odgovara za disciplinsku greku ili
disciplinski prijestup.
Disciplinska greka je laka povreda vojne discipline, a
disciplinski prijestup je tea povreda iste.
Za disciplinske greke i disciplinske prijestupe mogu se izrei
disciplinske mjere i disciplinske kazne u skladu sa pravilnikom o
vojnoj disciplini.
Disciplinske mjere su: opomena, ukor, strogi ukor i prekoredni rad
od tri smjene. Regrutima ove mjere ima pravo izrei k-dir voda ili
starjeina istog ili vieg ranga.

34
Ostale disciplinske mjere imaju pravo da izriu:
komandir voda zabranu izlaska van kruga kasarne u
trajanju od dva dana;
komandir ete zabranu izlaska van kruga kasarne do tri
dana i vojniki pritvor do tri dana;
komandant bataljona zabranu izlaska van kruga kasarne
do etiri dana i vojniki pritvor do sedam dana;
komandant brigade zabranu izlaska van kruga kasarne do
etiri dana, vojniki pritvor do 30 dana i oduzimanje ina.


1.17. UZBUNA

Cilj uzbune je da se jedinice / ustanove za najkrae mogue
vrijeme dovedu na potreban nivo gotovosti za izvrenje zadataka
zbog kojih je uzbuna nareena.
Vrste uzbune su slijedee:
borbena uzbuna,
mobilizacijska uzbuna,
uzbuna u sluaju elementarnih nepogoda i poara.
Borbena uzbuna se naredjuje u sluaju neposredne opasnosti od
ratnih dejstava ili iznenadnog napada sa kopna, vazduha i mora.
Cilj borbene uzbune je da se jedinice u najkraem vremenu okupe
u rejonima (mjestima) za uzbunu i budu spremne za izvrenje
zadatka.
Za vrijeme borbene uzbune:
Prestaju da vae sve dozvole za izlazak van kruga kasarne.
V/l koja se nalaze u kasarni odmah, im uju znak za uzbunu
ili budu obavjeteni o isoj, postupaju prema dobivenim
nareenjima i upustvima za uzbunu.
V/l koja se nisu zatekla u kasarni za vrijeme uzbune odmah,
u to kraem roku, duna su da se jave u jedinicu (rejon
okupljanja) i postupaju po nareenjima i upustvima za
uzbunu.
Mobilizacijsku uzbunu jedinice i ustanove izvravaju:
U optoj javnoj mobilizaciji, odmah po saznanju za
mobilizacijsku uzbunu, objavljenu putem sredstava javnog
informisanja ili poslije prijema nareenja.
U tajnoj mobilizaciji za vrijeme odreeno u nareenju za
izvravanje mobilizacije ili za vrijeme ugovorenog znaka
(signala) za izvrenje mobilizacije.

35
Cilj mobilizacijske uzbune je da se mirnodopska jedinica /
ustanova, u najkraem moguem vremenu prikupi u rejonu
(mjestu) za uzbunu i pristupi izvrenju mobilizacije prema
mobilizacijskom planu, te da se sagleda borbena gotovost
jedinice.
Uzbuna u sluaju elementarnih nepogoda (poplave, poari,
oluje, zemljotresi i dr.) ugroavaju ljude ili imovinu jedinica,
ustanova ili imovinu stanovnitva.
Cilj uzbune u sluaju elementarnih nepogoda i poara je da se
organizovano i to prije ugroeni ljudi i imovina spase.
Uputstvo za ovu uzbunu se izrauje kao poseban dokument, a
sve starjeine i vojnici isto moraju poznavati u potrebnom obimu.
Signal za uzbunu se dobiva od pretpostavljene Komande, a
uzbunu jedinici mogu dati: K-dant bataljona, deurni bataljona, K-
dir jedinice, deurni jedinice za vrijeme odsutnosti k-dira i ukoliko
postoji opasnost po jedinicu i pretpostavljeni K-dantu bataljona.
Na signal za uzbunu postupa se po nareenjima pretpostavljenih i
upustvu za uzbunu, s ciljem izvravanja svih postavljenih
zadataka i nareenja u to kraem moguem roku.
Signal za uzbunu se daje pisanim nareenjem ili dogovorenim
signalom, a uzbunjivanje jedinice se vri propisanim nainom
uzbunjivanja (zvuni znak) koji moe biti jedinstven za kompletnu
kasarnu i glasom: "Uzbuna!"
U sluaju uzbune, zavisno od vrste uzbune, postupa se po
naredjenju pretpostavljenog i upustvu za uzbunu, a postupak je
naelno slijedei:
Deurni jedinice, odnosno najstariji prisutni starjeina,
komanduje jedinicom do dolaska starijeg, odnosno
pretpostavljenog.
V/l koja se nalaze u kasarni, im uju odreeni znak ili budu
obavjeteni o uzbuni, odmah dolaze u jedinicu, odnosno u
rejone za uzbunu i postupaju po daljnjem nareenju.
Jedinica koja se na znak uzbune ne nalazi u kasarni, a uje
odreeni znak za uzbunu, odmah postupa prema vrsti
uzbune, po nareenju pretpostavljenog i upustvu za uzbunu.
Deurni prenosi nareenje za uzbunu i vrstu uzbune
potinjenim organima unutranje slube, izvjetava
Komandanta, k-dira jedinice i ostale starjeine jedinice,
rukovodi, rasporeuje, dodjeljuje MTS i komanduje jedinicom
do doaska pretpostavljenog i upustvima.
Ukoliko se radi o borbenoj uzbuni, pale se samo odreena
svjetla, sva ostala se gase i vri se zamraivanje prostorija.

36
Vojnici se oblae, uzimaju oruje, linu opremu i druga
sredstva kojima rukuju, a zavisno od vrste uzbune; to prije
izlaze na mjesta i postupaju po nareenju pretpostavljenih,
odnosno deurnih.

1.17.1. POSTUPCI POARNOG ZA VRIJEME UZBUNE

Postupak poarnog u sluaju uzbune je slijedei:
Poarni pregledaju sve prostorije, gase vatre u peima, a
nou i svijetla, zatvaraju spavaonice i kancelarije i vode
brigu o svim sredstvima sa kojima su zadueni.
Ukoliko se radi o borbenoj uzbuni, predaje kljueve
pretpostavljenom starjeini, odnosno deurnom i odlazi na
mjesto za uzbunu i dalje postupa po nareenju
pretpostavljenog.
U sluaju uzbune u sluaju elementarnih nepogoda i poara,
sve potrebne mjere pduzima na spaavanju ljudstva i MTS-a,
kao i ostalih materijalnih dobara i postupa po nareenju
pretpostavljenog, odnosno deurnog jedinice.


1.18. PROTIVPOARNA ZATITA

1.18.1. UZROCI NASTANKA POARA

Da bi smo sa uspjehom mogli sprijeiti nastajanje poara i
preduzeti odgovarajue mjere zatite, moramo poznavati uzroke
koji mogu dovesti do poara.
Prisustvo materija koje se vrlo lako mogu zapaliti ili eksplodirati, te
razne tehnike neispravnosti ili nemarnosti (nehata) predstavljaju
opasnost od poara. Do poara dolazi djelovanjem toplote na
materiju koja moe gorjeti uz prisustvo kisika.
Toplotu moemo postii na razne naine (gorenjem druge
materije, hemijskom reakcijom, prelaskom elektrine energije u
toplotnu i mehanikim radom), pa uzroke poara svrstavamo u
slijedee grupe: direktan dodir s plamenom ili uarenom
materijom, eksplozije, samozagrijavanje i samozapaljenje,
elektricitet i elektrini ureaji, statiki elektricitet, prirodne pojave
(grom), trenje i pritisak.




37
1.18.2. SREDSTVA ZA GAENJE POARA

Protivpoarna oprema i sredstva namijenjena su za gaenje
poara i spasavanje ljudi i imovine ugroenih poarom. Prema
iroj namjeni dijeli se na linu protivpoarnu (PP) opremu i
zajedniku protivpoarnu opremu.
Lina PP oprema i sredstva su: PP ljem, PP opasa, PP sjekira
sa futrolom, dra crijeva, klin za spasavanje sa futrolom, zatitna
maska M-65 sa cjedilom CO, penjako ue, zatitne naoale,
torbica sa priborom protivpoarca, jednoglasna pitaljka, svjetiljka
sa tri boje, prvi zavoj.
Zajednika PP oprema i sredstva su: PP aparati, stabilni PP
ureaji, motorne PP pumpe, PP vozila i prikolice, PP crijeva i
armature, tehnika oprema i pribor, PP merdevine, zatitna
oprema, sredstva za spaavanje, upozorenje i evakuaciju, alat,
ureaji i oprema za odravanje PP sredstava, teostala PP oprema
(oprema za vezu, dimnjaarska oprema, oprema za prvu pomo,
oprema za gaenje na vodi, oprema za gaenje umskih poara i
slino).
Osim formacijskih, za gaenje poara, mogu se korisiti i priruna
sredstva za gaenje poara: ebad, kofe s vodom, pijesak
(zemlja), snijeg, cement, so i slino - u zavisnosti od vrste poara.

1.18.3. MJERE PPZ

Zbog postojanja raznih poarnih opasnosti potrebno je stalno i
sistematski preduzimati mjere na otklanjanju moguih uzroka
poara, jer smanjenjem broja poara smanjujemo i tete koje oni
mogu prouzrokovati.
Opasnostima i tetnim posljedicama poara suprotstavljamo se
na dva naina: preduzimanjem preventivnih mjera da do poara
ne doe i gaenjem nastalog poara i spasavanjem ljudi i
imovine.
Mjere PPZ propisuje starjeina jedinice, a sprovode ih sva v/l.
Kontrolu sprovoenja tih mjera vri deurni organ, PP organ, te
starjeine jedinica i ustanova.

1.18.4. POSTUPAK U SLUAJU POARA

Bez panike pristupiti gaenju.
Obavijestiti vatrogasnu jedinicu
i neposrednog rukovodioca

38
tel. 93 ili 551-393
Spaavaj ugroena lica!
Sauvaj materijale od izuzetne vrijednosti!
Odstrani lakozapaljive, eksplozivne, otrovne i radioaktivne
materijale!
Iskljui zapaljeni ureaj i dovod zapaljivih tekuina i plina!
Zatvori otvore da bi sprijeio irenje poara!
Provodei pomenute postupke
ne ugroavati vlastiti ivot.

1.18.5. UPUTSTVO ZA RUKOVANJE APARATOM S-6

1. Izvui osigura.
2. Udariti po ruici.
3. Pritisnuti ruicu mlaznice.

Za vrste poara uzrokovane
zapaljivim tekuinama, plinovima,
el. postrojenjima.




1.18.6. UPUTSTVO ZA RUKOVANJE APARATOM S-9

1. Izvui osigura.
2. Udariti po dugmetu.
3. Pritisnuti ruicu mlaznice.













39
1.19. OSNOVE RATNOG PRAVA

1.19.1. DEFINICIJA POJMOVA

Rat je stanje neprijateljstva izmeu dvije ili vie nacija,
okarakterisana oruanim sukobom.
Ratno pravo (ratni zakon) su meunarodne odrednice, po
kojima vojna sila moe izvriti svoj zadatak, bez uzrokovanja
nepotrebnih patnji i razaranja.
Borci su svi pripadnici oruanih snaga, izuzev zdravstvenog i
vjerskog osoblja.
Ratni zarobljenici su borci koje je zarobio neprijatelj.
Vojni ciljevi ukljuuju borce, vojne ustanove i transporte, vojne
poloaje i taktiki vane take na terenu.
Civilna lica su ona lica koja ne pripadaju oruanim snagama.
Civilni objekti su objekti koji ne slue u vojne svrhe.
Izriito zatiena lica i objekti posebna su kategorija. Oznaeni
su izraenim simbolima.

1.19.2. SIMBOLI

Crveni krst ili crveni polumjesec oznake su za
vojne i civilne zdravstvene slube, vojno vjersko
osoblje, te civilno vjersko osoblje ukljueno u
civilnu zdravstvenu slubu i u civilnu zatitu.

Plavi trougao na utoj pozadini oznaka je civilne zatite.


Plavi trougao i kvadrat na bijelom petouglu oznaka su za
kulturne objekte sa optom i posebnom zatitom, kao i
osoblja za zatitu kulturnih objekata.

Crveni krugovi su oznaka za pogone i
instalacije koji sadre opasne tvari ili njihovo
oteenje moe uzrokovati ozbiljne posljedice: brane, nasipi,
nuklearne elektrane i slino.





40
1.19.3. KONTROLA ORUANOG SUKOBA

U toku ratnih dejstava mogu se napadati samo dozvoljeni ciljevi.
Dozvoljenim ciljevima smatraju se vojni ciljevi. To su:
borbene snage;
imovina okupirana od strane borbenih snaga;
bilo koji neborbeni objekat koji se koristi u borbene svrhe;
civilna imovina /ljudstvo koji su angaovani u borbenim
aktivnostima.
Nedozvoljeni ciljevi su objekti i osobe pod zatitom.
Objekti pod zatitom su:
zdravstvene ustanove
naune i kulturne ustanove
vjerski objekti
sirotita
istorijski spomenici
Osobe pod zatitom su:
ranjenici / bolesnici
zarobljenici
civili
medicinsko osoblje
vjerski slubenici
brodolomci
padobranci koji iskau iz pogoene letjelice
Za padobrance koji skau iz neoteene letjelice se pretpostavlja
da su na vojnoj misiji, te zbog toga mogu biti uzeti za cilj.
Zabranjena je svaka pljaka, kao i razaranje koje zadatak ne
zahtijeva.
Civilna i zatiena lica ne smiju neposredno uestvovati u
neprijateljstvima.
Civilni objekti ne smiju biti napadnuti, osim u situaciji kad se
koriste u vojne svrhe od strane neprijatelja.
Izriito zatieni objekti (spomenici kulture i slino) ne smiju se
koristiti u vojne svrhe i ne smije ih se napadati. Njihov imunitet
moe biti povuen samo u sitaciji krajnje nude, a od strane
komandanta divizije ili starjeine istog ili vieg ranga.
Oruja koje se nikad ne smiju koristiti su: rasprskavajui projektili,
otrovi, bioloko, hemijsko i nuklearno oruje.
Oruja ija je upotreba ograniena su:
Napalm i bacai plamena se smiju koristiti samo protiv
bunkera i u sluaju krajnje nude.
Mine se smiju postavljati iskljuivo u borbenom podruju.

41
1.19.4. ODGOVORNOST

Potovanje ratnog prava zavisi od reda i discipline. Starjeina se
lino brine da potinjeni shvate svoje obaveze prma ratnom pravu
i da ih potuju. On mora prekinuti krenje ratnog prava i
garantovati preduzimanje disciplinskog ili kaznenog postupka.
Odgovoran je za pravilnu obuku o ratnom pravu, koja mora biti dio
redovne vojne djelatnosti.

1.19.5. PONAANJE TOKOM BORBENIH DJELOVANJA

Tokom borbenog djelovanja mora se voditi rauna o vojnim i
civilnim ciljevima. Civilnom stanovnitvu i civilnim licima moraju se
dati upozorenja i preporuke za premjetaj i sklanjanje u sklonita.
Kada zadatak doputa, moraju se potraiti i pokupiti ranjenici,
brodolomci i poginuli. Borac za kojeg se utvrdi ili bi se moglo
utvrditi da je izvan borbe, ne smije biti napadnut prilikom predaje,
ranjavanja, brodoloma i sputanja padobranom.
Predaja se signalizira bijelom zastavom.

U sluaju zarobljavanja neprijatelja, zbog njegove i vlastite
sigurnosti, treba:
razoruati ih
pretraiti ih
odvojiti starjeine od vojnika
ne dozvoliti meusobni razgovor ili stvaranje buke
povui ih u pozadinu
obezbjediti strau.
Obaveze ratnih zarobljenika da se pokoravaju pravilima kampa
logora i da slijede ista pravila i nareenja koja vae za lica koja ih
dre u zarobljenitvu.
Ratni zarobljenici imaju pravo:
da zadre linu opremu i stvari,
da primaju i alju potu,
da imaju predstavnika,
da uskrate sve informacije osim imena, ina i datuma
roenja.

Mrtve, naelno, treba pojedinano identificirati i pokopati, kremirati
ili sahraniti u moru. Njihove line predmete treba sakupiti i poslati
u pozadinu.


42
Zarobljeno neprijateljsko vojno zdravstveno osoblje, oprema i
prevozna sredstva moraju se koristiti u zdravstvene svrhe dok
postoji nuna potrba za njegom ranjenika. Kad takvo osoblje ne
bude vie potrebno, premjeta se u pozadinu.
Sa zarobljenim neprijateljskim vjerskim osobljem postupa se na
isti nain.

1.19.6. PRIJEVOZI

Vojni, zdravstveni i civilni transporti moraju biti odvojeni, koliko to
zadatak doputa. U sluaju da je razdvajanje iz odreenih razloga
nemogue, njihov kontakt mora biti to krai.

1.19.6.1. POZADINA

Logori ratnih i civilnih zarobljenika ne smiju biti smjeteni u
podrujima koja su izloena borbrnim djelovanjima.
Starjeina je duan organizovati saradnju sa civilnim vlastima
zbog preventivnih mjera i zatite civilnog stanovnitva. Kad
zadatak doputa, starjeina treba da podri i omogui realizaciju
mjera civilne zdravstvene slube, civilne zatite i zatite kulturnih
dobara.

1.19.6.2. OKUPACIJA

Okupator mora osigurati javni ivot, red i sigurnost. U tu svrhu
moe prisiliti stanovnike starije od osamnaest godina na rad u
javnim slubama.
Okupator mora humano postupati sa stanovnitvom, kojem ne
smije uskraivati prava zagarantovana ratnim pravom.

1.19.6.3. NEUTRALNOST

Prostor neutralne drave je nepovrediv. Zaraene strane ne smiju
povrijediti prostor neutralnih drava, osim u sluaju prolaska kroz
neutralne teritorijalne vode ili ako im to neutralna drava dopusti.
Pripadnici zaraenih snaga koji su preli na teritorij neutralne
drave, gdje su primljeni ili zarobljeni, trebaju biti internirani do
prekida neprijateljstava. Posebna pravila vae za prebjegle ratne
zarobljenike i za prolaz ranjenika i bolesnika zaraenih strana.



43
















2. NAORUANJE SA NASTAVOM GAANJA

























44
2.1. ODREIVANJE DALJINE DO CILJA

Uslov za uspjeno izvravanje vatrenih zadataka i precizno
gaanje je tano odreivanje daljine do cilja.
Vojnik u borbi moe odreivati daljinu
odoka,
uglovnim veliinama i
neposrednim mjerenjem.

2.1.1. ODREIVANJE DALJINE ODOKA

Odreivanje daljine procjenom odoka moe biti:
prema izgledu, vidljivosti i boji objekta,
prenoenjem poznate osnovice i
kombinacijom ova dva naina.

Odreivanje daljine prema izgledu, boji i vidljivosti objekta
(cilja):
Na tanost odreivanja daljine, pored otrine vida, utie veliina i
jasnoa objekta, njegova boja, okolina na kojoj se nalazi i slino.
Prividno smanjuju daljinu veliki objekti (uma, brdo, naseljeno
mjesto), objekti svijetle boje, jednobojna i jednolina osnova
(livada, snijeg i slino), sunan dan i ista atmosfera, sunevi
zraci koji padaju u pravcu objekta, objekti koji se posmatraju
preko vode i objekti ija se daljina odreuje iz stojeeg stava.
Prividno uveavaju daljinu mali objekti (kamen, bun), objekti
tamne boje, raznobojna osnova koja maskira objekte, oblano i
kiovito vrijeme, kosi sunevi zraci iz pravca objekta, objekti nii
od mjesta sa kojeg se mjeri daljina i objekti ija se daljina
odreuje iz kleeeg ili leeeg stava.

Daljine do cilja nou i u drugim uslovima ograniene vidljivosti
mogu se odrediti i na osbovu brzine rasprostiranja zvuka (330-340
m/s). U tom sluaju treba brzinu prostiranja zvuka pomnoiti sa
vremenom prostiranja zvuka. (npr. ako vidimo bljesak, a pucanj
ujemo 3s kasnije, udaljenost do upotrijebljenog oruja je 3 330
1 km).

Odreivanje daljine prenoenjem poznate osnovice:
Daljina se moe odreivati prenoenjem dobro zapamenog
odstojanja koje slui kao osnovica. Za osnovicu se moe uzeti bilo

45
koje poznato odstojanje koje je vojnik due vremena posmatrao i
zapamtio, kao to su fudbalsko igralite (100m), rastojanje izmeu
telefonskih stubova ili stubova za struju (50m) i slino.
Pri odreivanju daljine, osnovica se prenosi onoliko puta koliko je
potrebno da pokrije daljinu koja se odreuje, pri emu treba imati
u vidu sve faktore koji utiu na tanost odreivanja daljine.
Zbog vee tanosti i lakeg odreivanja daljine od oka, potrebno
je odreenu daljinu uporediti sa drugim poznatim ili izmjerenim
daljinama. Iz daljine koju je odredilo nekoliko vojnika, treba
pronai srednju vrijednost.
Sposobnost da se daljina odoka odredi brzo i tano, moe da se
postigne samo neprekidnim i stalnim vjebanjem.

2.1.2. ODREIVANJE DALJINE NA OSNOVU UGLOVNE
VELIINE

Za odreivanje daljine na ovaj nain neophodno je da se tano
zna visina ili irina objekta (cilja) do kojeg se odreuje daljina.
Uglovna veliina tog objekta izmjeri se u hiljaditima, pa se zatim
daljina izraunava pomou obrasca:
D =
V () 1000
U
gdje su:
D daljina
V visina
irina
U uglovna veliina u hiljaditim (milsima)

Uglovne veliine objekata mjere se regletom, dvogledom, prstima
i drugim predmetima ije su milimetarske dimenzije poznate.
Neki objekti imaju priblino standardne veliine, npr. telegrafski
stub je visok oko 8m, stub dalekovoda u ravnici oko 20m, vrata na
kui 2m, prosjena visina vojnika oko 1,75m, duina tenka oko
6m, a irina oko 3m itd.
Pri odreivanju daljine koritenjem dvogleda, uglovna veliina se
direktno oitava na mrei dvogleda.
U cilju odreivanja uglovnih veliina prstima uzima se srednja
ugaona vrijednost prstiju. Svaki vojnik treba uporednim
mjerenjem, pomou dvogleda, lenjira ili reglete da utvrdi uglovnu
vrijednost svojih prstiju. Mjerenje uglovnih vrijednosti na ovaj
nain dovoljno je tano, ako se obavi stojei, kleei i sjedei. Pri
mjerenju prste treba udaljiti 50cm od oiju.

46

2.1.3. ODREIVANJE DALJINE NEPOSREDNIM
MJERENJEM

Neposrednim mjerenjem, daljina se moe odreivati metrom,
piketom, kanapom i parnim koracima.
Zbog odreivanja daljine parnim koracima, treba znati veliinu
svog parnog koraka, koja se odreuje tako to se poznato
rastojanje (100m, 200m) na ravnom zemljitu pree tri puta,
brojei parne korake, a zatim se izraunava njihova srednja
vrijednost. Veliina parnog koraka dobije se dijeljenjem preenog
rastojanja sa srednjom vrijednou broja parnih koraka.
Npr. ako vojnik na rastojanju od 100m izbroji 62 koraka prvi put,
drugi put 64 koraka i trei put 63 koraka, srednja vrijednost broja
parnih koraka iznosi:
( 62 + 64 + 63 ) : 3 = 63 koraka

Duina parnog koraka tada iznosi:

100 : 63 = 1,59 m = 159 cm


Daljina u metrima mjeri se tako to se broj parnih koraka pomnoi
sa duinom parnog koraka.
Npr. ako bi vojnik iz prethodnog primjera, na daljini koju eli
izmjeriti izbrojao 47 parnih koraka, ona bi iznosila:
47 1,59 = 74,73 m 75 m
















47
2.2. PUKE I PUKOMITRALJEZI 7,62 mm

slika: AP M70 (AK-47)
2.2.1. NAMJENA

Automatska puka M-70 namjenjena je za unitavanje i
neutralisanje neprijateljske /s i gaanje ciljeva u vazduhu.
Pukom opremljenom tromblonom uspjeno se mogu unititi
oklopna vozila, bunkeri, manje utvrene zgrade; mogu se
zadimljavati i osvjetljavati bojita.
Pukomitraljez M-72 namijenjen je za unitavanje neprijateljske
/s i vatrenih sredstava.

2.2.2. BORBENE OSOBINE
NAZIV PODATKA
AP
M-70
PM
M-72
jed.
mjere
1 2 3 4
MASA, sa drvenim kundakom, bez
okvira
3,75 5 kg
MASA, sa preklapajuim kundakom,
bez okvira
3,7 - kg
Masa punog okvira (30 metaka) 850 850 g
Masa praznog okvira za 30 metaka 360 360 g
Masa bojevog metka M67 17 17 g
Masa zrna bojevog metka M67 8 8 g
Masa pribora sa 4 puna okvira 4,415 4,215 kg
Duina oruja, sa drvenim
kundakom
bez noa
sa noem

950
1050

1025
-
mm
Duina oruja sa preklapajuim
kundakom
bez noa
sa noem

640
790

-
-
mm
Duina nianske linije 395 525 mm
Poetna brzina zrna M67 720 748 m/s
Borbena brzina gaanja 120 120 met./min
Teoretska brzina gaanja 600 600 met./min
Maksimalni domet zrna M67 2271 2300 m
Masa noa sa nonicom 460 - g

48
Najbolji rezultati AP-om M-70 postiu se: jedinanom paljbom
na daljinama do 400m, kratkim rafalima do 300m, dugim rafalima
do 200m, a sreenom paljbom vie strijelaca na otkrivene i
grupne ciljeve uspjeno se moe gaati na odstojanjima do 600m.
Ciljevi u vazduhu mogu se gaati na daljinama do 500m.
Najbolji rezultati PM-om M-72 postiu se iznenadnom vatrom na
daljinama do 600m. Efektivni domet PM-a je do 800m.
Paljba ovim orujima moe biti jedinana i rafalna i to: kratki
rafali, do 5 metaka i dugi rafali, do 15 metaka.
Oruje se puni okvirom od 30 metaka i doboem od 75 metaka,
koji je efikasan samo za PM M-72.
Borbena brzina gaanja tromblonom je 3-4
mine
/
min
. (M72 ne koristi
tromblonski nastavak.)

2.2.3. DIJELOVI

Cijev slui da se u njoj izvri opaljenje metka i d zrnu
pravac i obrtno kretanje pri letu.
Niani su:
- prednji (dnevni i noni)
- zadnji (dnevni i noni)
- tromblonski
- pasivni 580
Najbolje rezultate nonim nianom, na ciljeve koji se otkrivaju
bljeskom ili su osvijetljeni, postiu se na daljinama do 300m.
Gasna komora sa regulatorom gasova (Regulator gasova
slui da otvori odvod gasova kada se gaa tromblonskim
minama.)
Gasni cilindar sa drvenom oblogom slui za smjetaj i
voenje klipa i zatitu ruku.
Povratni mehanizam slui za vraanje zatvaraa u prednji
poloaj. Sastoji se od: voice, povratne opruge i utvrivaa
povratne opruge.
Zatvara je namijenjen za potiskivanje metka iz okvira u
cijev, zabravljivanje cijevi, opaljivanje metka, odbravljivanje
cijevi, izvlaenje aure i zapinjanje udaraa. Sastoji se od:
tijela, izvlakaa i udarne igle.
Nosa zatvaraa sa klipom slui za voenje i omoguava
zabravljivanje i odbravljivanje zatvaraa i rad mehanizma za
okidanje.
Poklopac sanduka slui da se zatvori sanduk i da dijelove
smjetene u njega titi od prljavtine.

49
Sanduk sa rukohvatom slui za smjetaj zatvaraa,
povratnog mehanizma i objedinjavanje svih dijelova puke.
(Na sanduku se nalazi i regulator paljbe.)
Mehanizam za okidanje slui za zapinjanje i okidanje, da
obezbijedi automatsku i jedinanu paljbu i koenje.
Okvir (i dobo) slue za smjetanje metaka i da se napuni
puka (PM).
Kundak slui da omogui lake rukovanje pri gaanju
orujem.
Tromblon slui da se na njega navue tromblonska mina i
da joj da pravac leta.
No (samo AP M70)
Noice (samo PM M72) slue kao prednji oslonac pri
gaanju.
Pribor je namijenjen za ienje, podmazivanje, rasklapanje
i noenje oruja.
Priguiva pucnja M78 slui za smanjenje efekta pucnja, ali
ga ne moe potpuno eliminisati.

2.2.4. MUNICIJA

Kalibar: 7,62mm x 39mm
Bojevi metak M67
Bojevi metak moe biti sa obinim zrnom ili zrnom specijalne
namjene: obiljeavajuim i pancirnozapaljivim. Bojevi metak sa
obinim zrnom sastoji se od: ahure, inicijalne kapisle, barutnog
punjenja i zrna. aura je od tombaka, konusnog oblika. Barutno
punjenje slui da sagorijevanjem stvori odgovarajui pritisak, te
da d zrnu poetnu brzinu i da dijelom sile vrati zatvara u zadnji
poloaj. Od nitroceluloznog je baruta (NC-08). Inicijalna kapsla
slui da pripali barutno punjenje. Zrno se sastoji od kouljice i
jezgra. Obiljeavajue zrno se vidi na daljinama do 800m i slui
za korekciju vatre i pokazivanje cilja. Prednji dio zrna je obojen
zelenom bojom. Pancirno-zapaljivo zrno namijenjeno je za
paljenje lahko zapaljivih materija i predmeta, te za unitavanje /s
kojakoja se nalazi iza lahkih zaklona na daljinama do 300m.
Prednji dio zrna je obojen crnom bojom sa crvenim prstenom.
Priguivaki metak M-78
Namijenjen je za gaanje kada se koristi priguiva. Ima znatno
manje barutno punjenje i zrno mu je zaobljeno.

50
Vjebovni metak M76
Namijenjen je za izvoenje gaanja na daljinama do 100m.
Maksimalni domet ovog zrna je 600m.
Manevarski metak M68
Namijenjen je za gaanje na vjebama i prilikom poasne paljbe.
Nema zrno. Punjenje je nitrocelulozni barut NC-01. Sigurno
odstojanje pri gaanju manevarskom municijom je 20m.
kolski metak
Namijenjen je za obuku u punjenju i pranjenju puke. Sastoji se
od ahure i kouljice zrna koji su ispunjeniplastinom masom. Na
auri i kouljici zrna su otvori zbog razlikovanja od bojnog metka.
Tromblonski metak
Slui da mini da potrebnu poetnu brzinu. Masa barutnog
punjenja je 2,33g.
TROMBLONSKE MINE
Tromblonska kumulativna mina M60
Namijenjena je za unitavanje svih vrsta oklopnih borbrnih vozila.
Moe se upotrijebiti za unitavanje /s i drugih motornih vozila,
ruenje bunkera i utvrenih zgrada. Uspjeno dejstvo tromblonom
sa kumulativnom minom je na odstojanju do 150m. Probija elinu
plou debljine 200mm pod uglom od 90
O
. Aktivira se pri udaru pod
uglom od 25
O
i veim.
Tromblonska trenutna mina M60 i M60P1
Namijenjena je za unitavanuje i neutralisanje /s i vatrenih
sredstava koja nisu zatiena oklopom. Uspjeno dejstvo
tromblonom sa minom M60 i M60P1 je na odstojanju do 240m.
Prije gaanja obavezno se skida kapa upaljaa i uklanja se
transportni osigura sa upaljaa.
Tromblonska dimna mina M62
Namjenjena je za stvaranje dimnih zavjesa, zaslijepljivanje
neprijateljskih osmatranica i vatrenih taaka, davanje signala i
pokazivanje ciljeva, obmanjivanje neprijatelja o cilju i pravcu
dejstva i za maskiranje vlastitih jedinica. Uspjeno dejstvo
tromblonom sa ovom minom je na odstojanju do 240m. Vrijeme
gorenja mine iznosi 80-90s. irina i visina dimne zavjese zavise
od mnogih uslova. Pri brzini vjetra od 3
m
/
s
i pritisku manjem od
1000mbar, irina dimne zavjese je 100m, a visina do 8m. Prije
gaanja transportni osigura se skida s mine.
Tromblonska osvjetljavajua mina M62
Namijenjena je za osvjetljavanje radi osmatranja neprijatelja,
iznalaenja i pokazivanja ciljeva, osmatranja rezultata gaanja,
korekture gaanja i uznemiravanja neprijatelja. Najbolji efekat je

51
kad se mina izbaci pod uglom od 45
O
. Osvjetljava teren prenika
oko 300m u vremenu od 30s.
Vjebovne tromblonske mine
(Kumulativna i trenutna)
Slue za obuku i izvoenje gaanja.


2.3. PUKA M 16 A1

AP M16 A1 projektovana je 1958. godine, a prvi put se u praksi
primjenjuje u Vijetnamskom ratu.

2.3.1. NAMJENA

Automatska puka M16 A1 namijenjena je za unitavanje
neprijateljske ive sile, {a sa tromblonskim dodatkom
(tromblonom) za gaanje utvrenih zgrada, bunkera i slabih
oklopa.}

2.3.2. TAKTIKO TEHNIKE OSOBINE

MASA [jedinica kg]

AP M16 A1, bez okvira i remnika 2,97
Remnik M1 0,18
Prazan okvir 0,11
Pun okvir 0,46
AP M16 A1, sa remnikom i punim okvirom
- od 20 metaka 3,45
- od 30 metaka 3,60
Bajonet no M7 0,27
Futrola bajoneta M18 A1 0,14
Futrola bajoneta M10 0,14
Dvonoac M3 0,27
Futrola dvonoca 0,09


52
DUINA [jedinica cm]

Puka sa skrivaem plamena 99,08
Puka sa bajonetom 112,39
Cijev bez skrivaa plamena 50,80
Cijev sa skrivaem plamena 53,34

Duina nianske linije oko 50,3**

MUNICIJA: M19A1, M193

Masa metka: 11,67 g
Masa zrna: 3,56 g
Kalibar: 5,56 mm

Tipovi:
obini
obiljeavajui
manevarski
kolski
plastini

Puka se puni okvirima od 10, 20, 30 i 200 metaka.

PREPORUENI BORBENI KOMPLET:
210 metaka (okviri od 30 metaka)

KARAKTERISTIKE PUCANJA:

Cijev puke: desni navoj, jedan okret 305 mm
Poetna brzina (priblino): 990
m
/
s

Teoretska brzina gaanja (priblino):
700-800
metaka
/
min

Pritisak u komori: 52 000 psi

MAKSIMALNA EFIKASNA (UBOJITA) BRZINA GAANJA*

Povremena 12 15
metaka
/
min

Poluautomatska 45(46) 65
metaka
/
min

Automatska 150 200
metaka
/
min

Neprekidna 700 800
metaka
/
min



53
MAKSIMALNI EFEKTIVNI DOMET: 460 m

MAKSIMALNI DOMET: 2653 m

EFIKASNOST GAANJA:
Pokretni borbeni cilj:
visine ovjeka po danu 30 40 % vjerovatnoe
pogodaka na 250 m i manje
Nepokretni borbeni cilj:
visine ovjeka po danu 50 % vjerovatnoe pogodaka na
250 300 m

MEHANIKE KARAKTERISTIKE:

Metod operacije: Na principu gasova
Puka radi na principu povratnih gasova. Gasovi potiskuju
zatvara unazad, gdje ga amortizer prihvata i ublauje udar i
vraa ponovo u poetni poloaj. Pri povratku zatvara uzima
metak i nosi ga u usta cijevi.
Tip mehanizma: Rotirajui zatvara
Metoda punjenja: Okvir
Hlaenje: Zrano
Povlaenje obaraa: 5 8
1
/
2
lb

2.3.3. DIJELOVI

skriva plamena
cijev
prednji nian
nosa bajonete
gasna komora
plastina obloga obloena aluminijem
prsten na gasnom cilindru
ruica za noenje
zadnji nian
vrata za izlazak aura
dugme za skidanje okvira
rukohvat sa mehanizmom za okidanje
regulator paljbe
dugme za oslobaanje zatvaraa
zatvara
kundak

54
remnik
RAP
amortizer sa oprugom

POMONA OPREMA PUKE M16 A1:
baca M203 40 mm
niani za slabu vidljivost
sigurnosna podloka
dodatak za pucanje manevarskih metaka M15 A2
adapter remnik
noice
kutija za noenje noica

2.3.4. FUNKCIONALNA PROVJERA*

! Puka je prazna!

Korak 1:
Povui ruicu zatvaraa u zadnji poloaj i pustiti je.
Zakoiti puku. Pokuati povui obara. (Obara bi trebao biti
ukoen.)

Korak 2:
Prvi dio: Podesiti regulator paljbe na jedinano. Povui
obara i uvati ga u zadnjem poloaju. (eki treba pasti,
odnosno puka okida.)
Drugi dio: Povui ruicu zatvaraa u zadnji poloaj. (I
dalje drei obara.) Pustiti obara. Treba da se uje
"klik!". Povui obara. Puka treba da okine.

Korak 3:
Prvi dio: Podesiti regulator paljbe na automatsko. Povui
ruicu zatvaraa i pustiti je. Povui obara. (Puka treba
da okine.) uvati obara u zadnjem poloaju.
Drugi dio: Povui ruicu zatvaraa i pustiti je. Sad se
puta zatvara u prednji poloaj. Ne treba nita da se
uje. Jo jednom povui obara. Ponovo nita ne treba da
se uje.





55
2.3.5. PODMAZIVANJE*

"Malo" podmazivanje
Podmazuju se:
a) unutranjost cijevi
b) komora, vanjski id cijevi i zadnji nian
c) povrina ispod rukohvata
d) vrh zatvaraa, zupci i leite metka
e) udarna igla i otvor kroz koji prolazi
f) staviti jednu kap ulja kroz otvor gdje se zavrava gasni sistem
i na prednji nian
g) ruica zatvaraa
h) unutranje i vanjske povrine zatvaraa
i) opruga magacina zidovi okvira se NE podmazuju

"Veliko" podmazivanje:
a) utvriva udarne igle, utvriva zatvaraa i zatvara
b) sve povrine zatvaraa
c) oba tifta koji slue za zatvaranje
d) amortizer i opruga amortizera, te leite opruge


2.4. MITRALJEZI

2.4.1. M 60


2.4.1.1. NAMJENA

Namijenjen je za unitavanje neprijateljske ive sile, neutrlisanje i
unitavanje motornih vozila i za gaanje ciljeva u vazdunom

56
prostoru (helikopteri, avioni, padobranci,) na daljinama do
1000m.

2.4.1.2. BORBENE OSOBINE

Mitraljez M60 postie najbolje rezultate briuom vatrom na
daljinama do 600m.
Nianska daljina iznosi 1500m.
Maksimalni domet zrna je 3725m.
Vrste paljbe:
rafalna
brza
neprekidna
Brzine gaanja:
rafalnom paljbom: 100
metaka
/
min
. sa rafalima 6-9 metaka i
razmacima izmeu rafala 4-5 s
brzom paljbom: 200
metaka
/
min
. sa rafalima 6-9 metaka i
pauzama 2-3 s
neprekidnom vatrom 550
metaka
/
min
.
Zamjena cijevi:
pri rafalnoj paljbi se vri nakon 10 min
pri brzoj paljbi nakon 5 min
pri neprekidnoj paljbi nakon 1 min.
Masa mitraljeza iznosi: 10,4 kg.
Masa postolja sa elevatorom: 7,6 kg.
Masa redenika sa 100 metaka: 2,9 kg.
Duina: 110,5 cm.
Borbeni komplet obino iznosi: 600 900 metaka.

2.4.1.3. GLAVNI DIJELOVI

Mitraljez je sastavljen iz devet sklopova:
1. sklop rukohvata
2. utvriva zatvaraa
3. udarno-povratna opruga
4. sklop nosaa zatvaraa
5. sklop amortizera
6. sklop zatvaraa
7. sklop poklopca
8. cijev
9. sklop sanduka


57
Glavni dijelovi su:
skriva plamena
cijev
prednji i zadnji nian
sanduk
ruica za noenje
mehanizam za okidanje
noice
poklopac sanduka
uvodnik metaka
amortizer sa kompletom udarne igle i zatvaraa
dra amortizera
kundak
povratna opruga
voica povratne opruge
udarna igla sa oprugom
plovak
gasna komora
gasni cilindar

2.4.1.4. MUNICIJA

Mitraljez M60 koristi municiju kalibra 7,6251mm.

2.4.1.5. POSLUGA

Mitraljez M60 posluuje trolana posada:
niandija
pomonik niandije
donosilac municije

2.4.1.6. RASKLAPANJE I SKLAPANJE

Skidanje kundaka
rupa za zadra
zadra
Skidanje amortizera, kompleta sa udarnom iglom i zatvaraa
dra amortizera
amortizer
leite
voica povratne opruge

58
plovak amortizera
pomjeranje zatvaraa nazad u odnosu na leite
zatvaraa
most leita zatvaraa
zatvara
udarna igla
razdvajanje zatvaraa od kompleta sa udarnom iglom
Skidanje mehanizma za okidanje
skidanje ploice za oprugu
kukica za zadravanje
skidanje mehanizma
dra
Skidanje cijevi
otputanje mehanizma za uvrivanje cijevi
plovak ruice mehanizma za uvrivanje cijevi
skidanje cijevi
Skidanje zatvaraa, kutije za punjenje i spojnice
skidanje zglobne igle i zadraa zglobne igle
zglobna igla
zadra zglobne igle
skidanje kutije za punjenje i spojnice
kutija za punjenje i spojnica
poklopac
Skidanje kompleta za podlakticu
rupa za zadra

2.4.1.7. PRIBOR

Pribor sainjavaju: torbica za noenje, ipka za cijev iz etiri
dijela, etkica za drnanje, etka za ienje, azbestna rukavica,
rezervna cijev, klju za odvijanje navrtke.


2.4.2. M 84

2.4.2.1. NAMJENA

Mitraljez M84 (M80) namijenjen je za neutralisanje i unitavanje
neprijateljske /s; neutralisanje vatrenih sredstava neprijatelja,
koja dejstvuju kroz pukarnice bunkera ili utvrenih zgrada;

59
unitavanje i onesposobljavanje motornih i slabije oklopljenih
vozila; za gaanje ciljeva u vazduhu.

2.4.2.2. BORBENE OSOBINE

Efikasno dejstvo mitraljeza je na daljinama do 1000m. Najbolje
rezultate iznenadnom vatrom postie do 600m, a sreenom
vatrom do 1500m.

Nianska daljina je 1500m.
Mitraljez koristi i optiki nian.
Pasivnim nianom 5x80 nianska daljina je 500m.

Krajnji ubitani domet zrna je 3800m.
Poetna brzina zrna iznosi 825
m
/
s
.

Mitraljez M84 (M80) se puni redenikom iz municijske kutije. Mala
municijska kutija sadri 100 metaka, a velika 250.

Paljba mitraljezom moe biti rafalna:
kratki rafali, do 10 metaka
dugi rafali, 11-25 metaka
neprekidna, do 250 metaka.

Borbena brzina gaanja je oko 250
metaka
/
min.
, dok je teoretska
brzina gaanja 600-700
metaka
/
min
.

Duina mitrljeza je 117,5 cm.

Mitraljez M84 (M80) posluuje trolana posluga:
niandija
pomonik niandije
donosilac municije

2.4.2.3. GLAVNI DIJELOVI

Cijev je namjenjena da se u njoj izvri opaljenje i zrnu da
pravac i obrtno kretanje pri letu.
Skriva plamena smanjuje bljesak plamena.
Ruica cijevi je namjenjena za jednostavnije i bre
odvajanje cijevi od sanduka i prenoenje orua.

60
Sanduk sa rukohvatom je namjenjen da spoji sve dijelove
mitraljeza, obezbijedi njihovu funkciju i usmjeri kretanje
nosaa zatvaraa sa zatvaraem.
Nosa cijevi.
Ruica za zapinjanje slui za povlaenje nosaa zatvaraa
u zadnji poloaj.
Rukohvat je namjenjen za lake rukovanje mitraljezom
prilikom otvaranja paljbe.
Brava cijevi je namjenjena da uvrsti cijev u nosau cijevi, te
za podeavanje zazora izmeu zatvaraa i zadnjeg presjeka
cijevi.
Poklopac sanduka.
Uvodnik obezbjeuje donoenje metaka na pravac kretanja
zatvaraa.
Osnova uvodnika namjenjena je da usmjeri kretanje
redenika sa municijom i usmjeri metak pri njegovom
donoenju u leite metka.
Donosa metaka je namjenjen da donese redenik sa
mecima u osnovu uvodnika.
Zadra redenika zadrava redenik i sprijeava nabijanje
metka ka graninim ispustima osnove uvodnika.
Prednji nian slui za nianjenje po elevaciji.
Zadnji nian slui za upucavanje ciljeva.
Nosa optikog niana utvruje niansku spravu za
mitraljez.
Gasna komora je namjenjena da usmjeri barutne gasove
koji djeluju na klip nosaa zatvaraa.
Regulator gasova je namjenjen za isputanje barutnih
gasova iz gasne komore.
Gasni cilindar je namjenjen za usmjeravanje kretanja
nosaa zatvaraa sa klipom i za privrivanje noica.
Povratni mehanizam je namjenjen za vraanje nosaa
zatvaraa sa klipom u prednji poloaj.
Nosa zatvaraa sa klipom je namjenjen za smjetaj
zatvaraa, izvlaenje metka iz redenika, zabravljivanje
zatvaraa, izvlaenju metka iz redenika, zabravljivanje
zatvaraa sa donje strane kada je on u prednjem poloaju,
prihvatanje pritiska barutnih gasova, odbravljivanje zatvaraa
i njegovo vraanje u zadnji poloaj, kao i zapinjanje
mehanizma za okidanje.
Klip je namjenjen da primi pritisak barutnih gasova i prenese
ga na tijelo nosaa zatvaraa.

61
Izvlaka metaka slui za izbacivanje metaka.
Zatvara je namjenjen da potisne metak u leite metka,
zatvori cijev, izvri opaljenje inicijalne kapsle metka i izvue
ahuru.
Mehanizam za okidanje je namjenjen za zapinjanje nosaa
zatvaraa u zadnjem poloaju, okidanje i da obezbijedi
rafalnu paljbu i koenje mitraljeza.
Tijelo je namjenjeno da se u njega smjeste i utvrde dijelovi
za okidanje, za utvrivanje mitraljeza na postolju i za
spajanje rukohvata.
Zapinja sa oprugom zadrava nosa zatvaraa u zadnjem
poloaju kada je obaraa osloboena pritiska.
Obaraa kontrolie otvaranje vatre iz mitraljeza.
Konica je namjenjena za ukoenje mehanizma za okidanje.
Kundak je namjenjen za udobnije nianjenje mitraljezom.
Noice su namjenjene da se mitraljez po potrebi na njih
osloni za gaanje.
Postolje poveava stabilnost mitraljeza prilikom gaanja iz
razliitih poloaja, te omoguava gaanje ciljeva u
vazdunom prostoru i gaanje irokih i dubokih ciljeva
koenjem.

2.4.2.4. RASKLAPANJE I SKLAPANJE

Mitraljez se rasklapa radi ienja, podmazivanja, pregleda i
zamjene neispravnih dijelova. esta rasklapanja su tetna, jer
ubrzavaju habanje dijelova.
Prije rasklapanja mitraljez se mora isprazniti, a ako nije napunjen
provjeriti da li je prazan.
Mitraljez se rastavlja slijedeim redom:
- vadi se ipka
- odvaja se optiki nian
- otvara poklopac
- odvaja se povratni mehanizam
- odvaja se nosa zatvaraa sa klipom
- odvaja se zatvara
- odvaja se udarna igla
- odvaja se cijev
- odvaja se gasni cilindar
Moe se odvojiti i skriva plamena i regulator gasova.
Sklapanje mitraljeza ide obrnutim redosljedom.


62
2.4.2.5. PRIBOR

Pribor je namjenjen za punjenje mitraljeza, ienje,
podmazivanje, sklapanje i rasklapanje.
Pribor mitraljeza M84 ine: platnena torbica, etkica, istilica,
izbija, kantica, rukohvat, poklopac, izvlaka zakinutih ahura,
dodatak za manevarsku municiju, pojaanik trzaja.



2.4.3. M 53

2.4.3.1. NAMJENA

Mitraljez 7,9mm M53 namijenjen je za neutralisanje i unitavanje
otkrivenih i maskiranih grupnih i vanih pojedinanih
neprijateljskih ciljeva na daljinama do 800 m.

2.4.3.2. BORBENE OSOBINE

Najbolji rezultati postiu se otvaranjem iznenadne vatre do
500m.
Uspjeno dejstvo na ciljeve u vazduhu postie se na daljinama
do 500m.
Paljba iz mitraljeza M53 moe biti:
rafalna
- kratki rafali, 5 10 metaka
- dugi rafali, 15 25 metaka
neprekidna (do 150 metaka iz iste cijevi)
Praktina brzina gaanja je 300 400
metaka
/
min
, a teoretska 800
1050
metaka
/
min
(13 17
metaka
/
s
).
Mitraljez se puni redenikom od 50 metaka iz doboa ili iz
municijske kutije. Redenici se mogu spojiti.
Posluuju ga dva posluioca:
- niandija i
- pomonik niandije.

2.4.3.3. GLAVNI DIJELOVI

Cijev sa bravom namijenjena je da se u njoj izvri opaljenje
metka i da zrnu da pravac i stabilnost pri letu.
( Navlaka, mehanizam za vraanje cijevi )

63
Sanduk je namijenjen za smjetaj i kretanje zatvaraa i
povratno-udarne opruge.
Skriva plamena sa pojaanikom trzanja pojaava trzanje
cijevi i skriva plamen na ustim cijevi.
Prednji i zadnji nian slue za nianjenje.
Poklopac sanduka slui za zatvaranje sanduka i za smjetaj
dijelova uvodnika.
Uvodnik povlai redenik i dovodi metke na put zatvarau.
Zatvara potiskuje metke iz redenika u leite metka,
zatvara cijev, opaljuje metak, izvlai i izbacuje ahuru i
pokree razvodnu polugu uvodnika.
Ruica za zapinjanje namijenjena je za povlaenje
zatvaraa unazad.
Povratno-udarna opruga vraa zatvara u prednji poloaj.
Rukohvat slui za smjetaj mehanizma za okidanje.
Mehanizam za okidanje namijenjen je za zapinjanje i
okidanje.
Konica slui za koenje mitraljeza.
Kundak sa nosaem zatvara sanduk sa donje strane, slui
kao oslonac za rame i ublaava udar zatvaraa u toku
dejstva.
Noice slue kao oslonac za vrijeme gaanja.

2.4.3.4. RASKLAPANJE I SKLAPANJE

Mitraljez se rasklapa zbog ienja, podmazivanja, pregleda,
zamjene i opravke dijelova, te uvjebavanja. Pri rasklapanju treba
se pridravati slijedeeg: prije poetka rasklapanja provjeriti da li
je mitraljez prazan; rasklapati i sklapati na istoj podlozi; pri
odvajanju i sastavljanju dijelova ne upotrebljavati silu; dijelove
slagati redom kako se odvajaju i voditi rauna da se ne mijeaju
sa dijelovima drugog pukomitraljeza.
Rasklapanje se obavlja slijedeim redom:
1. odvajaju se poklopac i uvodnik;
2. rasklapa uvodnik;
3. odvaja kundak sa nosaem od sanduka;
4. odvaja nosa kundaka od kundaka;
5. zatvara vadi iz sanduka i rasklapa;
6. cijev vadi iz navlake;
7. odvaja skriva plamena sa pojanikom trzanja i odvajaju
noice.

64
Pod kontrolom starjeine dozvoljava se odvajanje ruice za
zapinjanje od sanduka i skidanje izvlakaa sa glave zatvaraa.
Sklapanje se obavlja obrnutim redom, osim to se odmah poslije
namjetanja prednje voice cijevi stavlja cijev, pa navija skriva
plamena itd.

2.4.3.5. PRIBOR

Pribor je namijenjen za punjenje mitraljeza, ienje,
podmazivanje, sklapanje i rasklapanje.
U priboru mitraljeza M53 nalaze se i jedna municijska kutija sa
osam redenika, tri jezika, dva doboa i jedna rezervna cijev, a
ostali dijelovi alata i pribora isti su kao i za ostale puke.

2.4.3.6. MUNICIJA

Municija za mitraljez M53 je metak kalibra 7,9mm, M-49 sa
obinim bojevim zrnom, te M-54 sa obiljeavajuim zrnom.
Pored bojeve upotrebljava se i manevarska municija.


2.5. RUNE BOMBE

2.5.1. M52R

Runa bomba M52R namijenjena je za unitavanje neprijateljske
ive sile u bliskoj borbi.
Masa bombe M52R je 500 550 grama.
Ubojito dejstvo bombe je poluprenika 20m, a ranjavajue do
200m.
Glavni dijelovi:
Tijelo ove bombe izraeno je od valjanog elika, koji se
eksplozijom rasprskava na 45 150 paradi.
Eksplozivno punjenje namijenjeno je da rasprsne tijelo i da
paradima d ubojitu snagu.
Upalja.







65
2.5.2. M75

Runa bomba M75 namijenjena je za unitavanje neprijateljske
ive sile u bliskoj borbi.
Dejstvuje udarnim talasom i elinim kuglicama.
Moe eksplodirati u vodi, blatu, snijegu itd.
Ubojito dejstvo bombe M75 poluprenika je 12m, a ranjavajue do
30m.
Masa bombe M75 je 355 grama.
Glavni dijelovi:
Tijelo bombe M75 ima
- jezgro i
- spoljnji omota.
Jezgro predstavlja ubojiti id bombe i u njemu se nalazi oko
3000 elinih kuglica, prenika 2,5 3 mm, koje su vezane
plastinom masom.
Spoljni omota je izraen od plastike (kouljica).
Eksplozivno punjenje.
Upalja je udarni, vremenski izaziva eksploziju nakon 3-4
sekunde.


2.5.3. BRK

Bomba, runa, kumulativna M79 namijenjena je za unitavanje i
onesposobljavanje svih vrsta oklopnih vozila. Moe se
upotrebljavati za unitavanje drugih motornih vozila, ruenje
bunkera i utvrenih zgrada.
BRK M79 probija oklop debljine do 200mm.
Masa ove bombe je oko 1150 grama.

66
Glavni dijelovi:
Bojeva glava - namijenjena je za proboj oklopa.
Inicijalni sklop - slui za izazivanje eksplozije.
Ruica - slui za dranje, odn. bacanje.

2.5.4. NOENJE BOMBI

Bombe se nose u fieklijama, plastinim kutijama, torbici, rancu i
sanducima.

2.5.5. BACANJE BOMBI M75 i M52

Bacanje bombi M75 i M52 obuhvata:
1. Priprema se obavlja na komandu: "Bombu pripremi!". Na ovu
komandu se zauzima stav, odloi se oruje, uzme se bomba
u desnu ruku.
2. Bacanje se obavla na komandu: "Bacaj!". Na ovu komandu
treba izvui osigura, baciti bombu u cilj i zakloniti se od
eksplozije.
Bombe se bacaju iz stojeeg, kleeeg ili leeeg stava.

2.5.6. BACANJE BRK M79

1. Na komandu "Bombu pripremi!" vadi se osigura.
2. Na komandu "Bombu bacaj!" treba baciti bombu u cilj i
zakloniti se.
Bomba se baca na daljinama 15 20 m iza zaklona koji prua
maksimalnu zatitu.


2.6. SREDSTVA ZA BLISKU PROTIVOKLOPNU BORBU

2.6.1. RB M57

Runi baca je bestrzajno protivoklopno orue.

2.6.1.1. NAMJENA

RB M57 je namijenjen za unitavanje borbenih vozila u bliskoj
borbi, a moe se uspjeno upotrijebiti za unitavanje neprijateljske
ive sile, vatrenih sredstava u bunkerima i utvrenim zgradama.


67
2.6.1.2. BORBENE OSOBINE

Nianska daljina: 400m.
Efektivni domet na pokretne ciljeve: 250m.
Krajnji domet mine: 1300m.
Brzina gaanja RB-om iznosi 4 mine/min.
Masa RB-a sa minom, barutnim punjenjem i nianom je 13,87 kg.
Masa samog RB-a je 8,145 kg, a mine 2,440 kg.
Masa lenog rama sa 3 mine i 2 barutna punjenja je 12 kg.
Duina RB-a M57 je 1m.

2.6.1.3. GLAVNI DIJELOVI

cijev sa osloncem za rame
nian: mehaniki i optiki
noice
udarni mehanizam:
- tijelo udarnog mehanizma
- udarna igla sa oprugom
- rukohvat sa obaraem
- udara sa zubom
- konica
- udarna opruga
- zavrtka

2.6.1.4. MUNICIJA

RB M57 za gaanje koristi kumulativnu minu 44mm koja probija
elinu plou debljine do 320 mm.

2.6.1.5. POSLUGA

Runi baca posluuju:
niandija
pomonik niandije

2.6.1.6. STAVOVI ZA GAANJE

Gaanje se moe obavljati iz:
kleeeg,
sjedeeg,
stojeeg i

68
leeeg stava.
Moe da se gaa sa noica ili sa naslona.

2.6.1.7. MJERE SIGURNOSTI PRI GAANJU

Kao zonu opasnosti za vrijeme gaanja smatrati prostor
dubine i irine oko 50m.
Niandija i pomonik moraju uvijek biti paljivi i oprezni pri
punjenju, gaanju i pranjenju RB-a.
Kada se gaa u umi ili zemljitu sa visokim rastinjem, pri
nianjenju treba voditi rauna da mina, u toku leta ka cilju, ne
udari u neku pepreku, ime bi se izazvala prijevremena
eksplozija.
Pri punjenju ili pranjenju cijev RB-a mora biti u
horizontalnom poloaju, bez obzira na stav iz kojeg se gaa.
Poloaj niandije i pomonika prilikom gaanja mora da
bude takav da se obezbijedi sigurno dejstvom orujem, a da
pri tome ne doe do povrede posluilaca.
Prilikom gaanja koristi se "antifon".

2.6.1.8. VATRENI POLOAJ

Vatreni poloaj moe biti:
osnovni,
rezervni,
naredni,
privremeni i
lani.
Poloaj treba da zadovoljava slijedee uslove:
da za gaanje motornih vozila ima dobru preglednost i
brisani prostor najmanje 400m;
da je nepristupaan za borbena vozila neprijatelja i tee
pristupaan za neprijateljsku pjeadiju;
da je zaklonjen za osmatranja iz vazduha i sa zemlje;
da u blizini nema prepreka od kojih bi se odbijao mlaz
barutnih gasova;
da je prikriven prelazak iz osnovnog na rezervni poloaj;
da ima prikriven prilaz dotoka mina, municije itd.





69
2.6.2. RPG-7

2.6.2.1. NAMJENA

RPG-7 je runo bestrzajno orue, a namijenjen je za unitavanje i
onesposopbljavanje oklopnih vozila na bliskom odstojanja (do
330m, pri visini cilja od 2m). Moe koristiti za unitavanje
fortifikacijskih objekata i vatrenih taaka.

2.6.2.2. BORBENE OSOBINE / TAKTIKOTEHNIKI PODACI

Orue se odlikuje velikom tanou i preciznou. Jednostavne je
konstrukcije i kompaktno. Podesno je za transport u raznim
klimatskim uslovima.

Masa orua sa nianskom spravom: 6,3kg
Masa orua na vatrenom poloaju: 8,5kg
Kalibar orua: 40mm
Duina orua: 1m

Brzina gaanja: 6
projektila
/
min
.

2.6.2.3. GLAVNI DIJELOVI

Komplet orua ine: runo bestrzajno orue, kumulativna raketa,
osnovno pogonsko barutno punjenje sa stabilizatorom, rezervni
dijelovi, alat i pribor.
Glavni dijelovi runog raketnog bacaa RPG-7 su:
Cijev svojim specifinim oblikom omoguava smanjenje
maksimalnog pritiska barutnih gasova koji istiu kroz
mlaznik, koji se nalazi u produetku cijevi.
Mehanizam za opaljivanje je udarnog tipa. Smjeten je sa
donje strane bacaa.
Iza udarnog mehanizma na cijevi bacaa utvrena je ruica
za dranje bacaa pri gaanju.
Optiki nian se sastoji od:
- tijela sa nosaem i
- optikog sistema, kojeg ine:
= objektiv,
= prizme za obrtanje slike,



70
= konanica,
koja ima:
graviranu skalu daljine,
horizontalne crte,
skalu za bone popravke,
vertikalne crte i
telemetrijsku skalu;
= okular
= zatitno staklo objektiva i konanice.
Mehaniki nian upotrebljava se ako je oteen optiki.
Sastoji se iz prednjeg (glavna i dopunska ruica) i zadnjeg
niana.

2.6.2.4. RASKLAPANJE I SKLAPANJE

Rasklapanje bacaa obavlja se radi obuke i ienja,
podmazivanja i pregleda. esta rasklapanja su tetna. Prilikom
rasklapanja dozvoljeno je da se od cijevi odvoji nian, oslonac,
rukohvat i mehanizam za opaljenje. Ostala rasklapanja se
obavljaju u specijalistikim radionicama.

2.6.2.5. PRIBOR I ALAT

Pribor, rezervni dijelovi i alat runog raketnog bacaa namijenjeni
su za pravilno odravanje i rektifikaciju orua. Sastoji se od kone
futrole optikog niana, futrole alata, suhog baterijskog elementa
(uloka) za sijalicu konanice, futrole za osnovno barutno
punjenje, para antifona i zatitnih naoala.

2.6.2.6. MUNICIJA

Za gaanje bacaem RPG-7 upotrijebljava se projektil koji se
sastoji od trenutne ili kumulativne bojeve glave i raketnog motora.
Kumulativna bojeva glava ima osigurani udarni piezoelektrini
upalja. Projektil ima aktivni i raketizirani pogon. Aktivni pogon je
putem raketnog motora i koji se aktivira po opaljenju projektila iz
bacaa na sigurnom odstojanju od 7 do 8 metara ispred usta
cijevi.
Projektil je nadkalibarni (85mm), a probija oklop debljine do
260mm.
Masa projektila: 2,2 kg
Poetna brzina: 120 m/s
Maksimalna brzina: 300 m/s

71
Rezantni domet: 330 m
Maksimale ordinete*: 2 m
Vrijeme leta: 1,36 s
Masa ekspl. punjenja: 600 g

*ordinete = odstupanja po vertikalnom pravcu

2.6.2.7. UVANJE I ODRAVANJE ORUA I PROJEKTILA

RPG-7 se uva u okama. Mehaniki nian je obavezno
preklopljen u horizontalni poloaj, a na optikom nianu izvrene
rektifikacija. Projektili se uvaju u originalnim sanducima.
Odvajanje upaljaa ili rastavljanje projektila nije dozvoljeno.
Opravke na bacau i optikom nianu obavljaju strune ekipe.
Prije gaanja provjeri se ispravnost orua i projektila. U sluaju
oteenja ili naprsnua, gaanje se ne izvodi.
Poslije upotrebe obavezan je pregled bacaa i otklanjanje tetnih
uticaja.

2.6.2.8. ZASTOJI I NAINI OTKLANJANJA

Prilikom upotrebe runog bacaa raketa mogu nastupiti odreeni
zastoji koji se identifikuju i uklone. Istroenost cijevi dovodi do
nepreciznosti. Zastoj nastupa i zbog nestrunog uvanja
projektila, te prodora vlage u sklop pogonskog punjenja, to
prouzrokuje otpor i nepotpunost sagorijevanja goriva. Otklanjanje
sloenijih kvarova izvodi se u radionici, dok jednostavnije obavlja
niandija.

2.6.2.9. STAVOVI ZA GAANJE

Gaanje se izvodi iz:
leeeg,
kleeeg i
stojeeg stava.

2.6.2.10. MJERE SIGURNOSTI

Prilikom gaanja iz leeeg stava, niandija i pomonik se
moraju postaviti bono od orua, pod uglom od 45
O
u odnosu
na pravac gaanja;

72
u leeem stavu mora se obezbijediti da izmeu tla i donje
ivice usta cijevi bude najmanje vertikalno odstojanje od
10cm, zbog nesmetanog otvaranja krilaca rakete;
prilikom gaanja, posluioci moraju zatititi ui gumenim
epovima (antifonima);
prilikom punjenja i otklanjanja zastoja, mehanizam za
opaljivanje mora biti ukoen, a posluioci moraju paljivo
rukovati oruem, vodei rauna da cijev bude uvijek u
horizontalnom poloaju i usmjereno prema cilju;
za vrijeme gaanja i otklanjanja zastoja, iza orua, na
udaljenosti najmanje 30m, ne smije biti ljudstva, licem
okrenutim ka oruu, niti zapaljivog materijala;
radi sigurnosti, kao opasnu zonu u mirnodopskim uslovima
obuke smatrati prostor iza orua 50m irine i 50m dubine;
prilikom gaanja na zemljitu sa rastinjem, mora se
obezbijediti da raketa na svojoj putanji ne udari u prepreku
koja bi izazvala prijevremenu eksploziju ili skretanje rakete sa
putanje;
prilikom gaanja na temperaturam ispod 0
O
C objektiv
optikog niana zatititi od estica sagorjelog barutnog
punjenja zatitnim staklom (u ovom temperaturnom intervalu
upotrebljavati mehaniki nian, uz koritenje zatitnih
naoala);
u toku gaanja provjeravati istou lansirne cijevi i po potrebi
suhom krpom prebrisati metalnu ahuru i kontaktne ploice;
zabranjeno je vriti gaanje iz zatvorenih prostorija i u sluaju
kada se iza orua nalazi prepreka blie od 5m;
zabranjeno je vriti gaanje sa neispravnim oruima ili
raketama;
zabranjeno je prilikom nianjenja izokretati orue, kako
raketa ne bi odstupila od nianske take (cilja);
raketu koja ne eksplodira na cilju ne dirati (obratiti se
strunim licima);

2.6.2.11. POSLUGA

Poslugu ine niandija i pomonik. Niandija dui baca, a
pomonik puku.
Pomonik na vatreni poloaj nosi dva projektila, a niandija
jedan.
Niandija je odgovoran za uvanje oruja i izvrenje gaanja.
Prije gaanja obavezno vri rektifikaciju optikog niana. Zajedno

73
sa pomonikom vri spajanje barutnih punjenja sa projektilom, tj.
"punjenje" bacaa. Otklanja zastoje i vri ienje i maskiranje.


2.6.3. RRB 90mm M-79 (OSA)

2.6.3.1. NAMJENA

Runi raketni baca 90mm M79 (OSA) namjenjen je za
unitavanje i onesposobljavanjeoklopnih vozila na bliskom
odstojanju do 350m. Moe se uspjeno koristiti za unitavanje
nepokretnih oklopnih vozila, ive sile i vatrenih sredstava u
bunkerima i drugim utvrenim objektima na daljini do 600m.
Ovim sredstvom moe dejstvovati i sa distance preko 50m i to
postaje "ekajua raketa" odn. "lovac tenka", ali tada se ianim
putem prenosi inicirajui impuls. Najee se postavlja u suenim
prolazima. U ovome sluaju lanser se ankerie uvrsti.

2.6.3.2. BORBENE OSOBINE

RRB 90mm M-79 je bestrzajno orue. Odlikuje se velikom
tanou i preciznou, probojnom moi, sigurnou,
jednostavnim rukovanjem i malom masom.
Brzina gaanja runim bacaem je 4
rakete
/
min
.

Masa orua na vatrenom poloaju: 10,7 kg
Masa orua bez kontejnera sa optikim nianom: 6,2 kg
Masa drvenog sanduka sa 4 orua: 60 kg
Duina orua u borbenom poloaju: 1910 mm
Duina orua u marevskom poloaju: 1432 mm

Masa optikog niana: 650 g
Vidno polje optikog niana: 10
O

Uveanje: 4X

2.6.3.3. GLAVNI DIJELOVI

Komplet orua ine: RRB, kumulativna raketa, rezervni dijelovi,
alat i pribor.
Glavni dijelovi runog raketnog bacaa 90mm su:
Lansirna cijev objedinjava sve dijelove bacaa, daje raketi
pravac kretanja u toku sagorjevanja pogonskog goriva.

74
Oslonac za rame namijenjen je da olaka gaanje i za
udobnije rukovanje.
Oslonac za podeavanje visine sa utvrivaem.
Optiki nian je namijenjen za precizno neposredno
nianjenje u nepokretne i pokretne ciljeve. Koristi se za
dnevno i nono gaanje na daljinama do 600m. Sastoji se
od:
- tijela,
- optikog sistema, kojeg ine:
= objektiv,
koji formira sliku osmatranog predmeta,
= prizma,
koja slui za kompletno okretanje slike,
= konanica,
koja je namjenjena za zauzimanje i mjerenje daljine, zauzimanje
veliine ugla preticanja prilikom gaanja pokretnih ciljeva,
otklanjanja negativnih uticaja temperature vazduha i bonog vjetra
i za rektifikaciju optikog niana, a na njoj su izgravirani:
kri za rektifikaciju,
skala daljine,
skala preticanja i
skala odreivanja daljine do cilja na osnovu poznate visine i
irine cilja (tenka);
= okular,
koji slui za gledanje slike
= zatitno staklo;
- i gumene koljke.
Mehaniki nian slui za neposredno gaanje pokretnih i
nepokretnih ciljeva i u sluaju kvara optikog niana. Koristi
se na daljinama brisanog dometa do 350m. Sastoji se od:
- prednjeg i
- zadnjeg niana.
Mehanizam za opaljenje je namijenjen za generatorski
pobudnu pojavu strujnog impulsa zbog aktiviranja elektrinih
glavica u pripali raketnog motora projektila. Mehanizam se
sastoji od:
- tijela,
- generatora,
- obaraa,
- utvrivaa,
- konice,
- branika i
- korica.

75
Kontejner je namijenjen za smjetaj rakete i zabravljivanjem
sa lansirnom cijevi ini sastavni dio bacaa. U kontejneru su
smjeteni elektroprovodnici i dva kabla za penos elektrinog
impulsa. Kontejner slui i za pakovanje rakete, njenu zatitu
pri transportu i skladitenju. Sastoji se od cijevi i poklopaca
(prednji i zadnji) sa bravicama. Ima jednokratnu upotrebu
ukoliko je izraen od staklo-plastike. U kontejneru je
uvrena raketa dvijema ivijama, koje ujedno zadravaju
raketu da ne ispadne pri naginjanju lansera.

2.6.3.4. RASKLAPANJE I SKLAPANJE

Rasklapanje bacaa vri se zbog obuke, ienja, podmazivanja i
pregleda. esta rasklapanja su tetna. Prilikom rasklapanja
dozvoljeno je samo da se od lansirne cijevi odvoji optiki nian,
oslonac za rame, mehanizam za opaljenje i rukohvat. Ostala
rasklapanja vre iskljuivo struna lica u radionicama.

2.6.3.5. PRIBOR I ALAT

Pribor i alat slue za rasklapanje, sklapanje, odravanje i prenos.
Pribor se sastoji od: torbice, ureaja za provjeru strujnog kola,
kljua za rektifikaciju, zatitnog stakla, zatitnog filtera, flanelske
krpice, etaka od mehke dlake, prstena i ploe za rektifikaciju,
etiri para antifona, zatitnih naoala i estougaonog kljua.
Ureajem za provjeru srujnog kola ispituje se ispravnost
mehanizma za opaljivanje, lansirne cijevi i generatora i to putem
signalne lampice. Ovaj ureaj sljeduje odjeljenju raketnih bacaa i
nosi ga niandija prvog orua.

2.6.3.6. MUNICIJA

Za gaanje bacaem upotrebljava se kumulativna raketa 90mm.
Punjenje bacaa vri se bravljenjem kontejnera u zadnji dio cijevi,
ime se uspostavlja elektrina veza mehanizma za opaljivanje.
Raketa se sastoji od kumulativne bojeve glave i raketnog motora,
a ima osigurani udarno-trenutni piezoelektrini upalja.
Na projektilu se nalaze i krilca (stabilizatori) koja obezbjeuju
stabilizaciju rotacijom na putanji. Pored krilaca, prsten sa
lopaticam u struji mlaza istiuih gasova takoe daje odreenu
rotaciju.
Raketa probija oklop debljine 400mm.

76

Taktiko-tehnike karakteristike kumulativnog projektila "Osa":

maksimalni domet: 1960 m
poetna brzina: 250
m
/
s

efikasni domet: 350 m
masa kontejnera sa raketom: 5,1 kg
masa projektila: 3,5 kg
masa eksplozivnog punjenja: 0,47 kg
masa kontejnera: 1,6 kg
duina kontejnera: 735 mm
duina rakete: 672 mm
piezoelektrini upalja djeluje pri minimalnom uglu od 20
O


2.6.3.7. UVANJE I ODRAVANJE ORUA I PROJEKTILA

RRB 90mm M79 (OSA) se uva u okama.
Mehaniki nian treba da je obavezno preklopljen u horizontalan
poloaj, a optikom nianu izvrena rektifikacija. Opravke na
bacau i optikom nianu obavljaju strune ekipe.
Projektili se uvaju u originalnom pakovanju u kontejneru i po tri u
drvenom sanduku. Paljivo se rukuje projektilima, kontejnerima i
sanducima.
Nije dozvoljeno odvajanje upaljaa i rastavljanje projektila.
Obavljaju se redovni pregledi kompletnosti, ispravnosti RRB-a i
raketa.
Prije izvoenja gaanja provjerava se rad pojedinih dijelova
(konice, obaraa, niana) i prenosa signala, te se vri pregled
projektila kontejnera na kojem ne smiju biti prisutna oteenja ili
rasprsnua.
Poslije upotrebe, obavezan je pregled lansera bacaa i
otklanjanje tetnih uticaja.

2.6.3.8. ZASTOJI I NAINI OTKLANJANJA

Prilikom rukovanja i upotrebe RRB-a mogu nastupiti odreeni
zastoji koji se identifikuju i otklanjaju. Mogui zastoji su:
istroenost baterije za napajanje strujnog kola za iniciranje rada
raketnog motora ili oteenost elektroprovodnika kablova
lanser-kontejner. Istroenost cijevi dovodi do nepreciznosti. Zastoj
nastupa i zbog nestrunog uvanja kontejnera projektila, te
prodora vlage u sklopu pripale, to prouzrokuje otkaz i nepotpuno

77
sagorijevanje goriva. Nedovoljna zabravljenost kontejnera sa
lanserom, prekida prenos elektrinog signala od mehanizma za
opaljivanje na pripalni sklop.
Otklanjanje sloenijih kvarova izvodi se u radionici, dok
jednostavnije obavlja niandija.

2.6.3.9. STAVOVI ZA GAANJE

Gaanje se izvodi iz:
leeeg.
kleeeg i
stojeeg stava.

2.6.3.10. MJERE SIGURNOSTI

Mjere sigurnosti su iste kao i kod RPG-7, koje su izloene u taki
2.6.2.10.

2.6.3.11. POSLUGA

Poslugu ine niandija i pomonik. Niandija dui RRB, a
pomonik puku.
Pomonik na vatreni poloaj nosi dva kontejnera sa raketama, a
niandija jedan kontejner.
Niandija je odgovoran za uvanje oruja i izvrenje gaanja.
Prije gaanja obavezno vri rektifikaciju optikog niana. Zajedno
sa pomonikom vri spajanje kontejnera sa lanserom, tj.
"punjenje" bacaa. Otklanja zastoje i vri ienje i maskiranje.



2.6.4. RBR 64mm M80 (ZOLJA)

2.6.4.1. NAMJENA

Runi baca raketa 64mm M80 (zolja) je masovno individualno
protivoklopno sredstvo jednokratne upotrebe, namijenjeno za
unitavanje i onesposobljavanje svih vrsta oklopnih i drugih
borbenih vozila na daljinama do 300m. Moe se uspjeno koristiti
i za unitavanje ive sile u lako utvrenim i srednje utvrenim
bunkerima, na daljinama do 400m.


78
2.6.4.2. BORBENE OSOBINE

Kumulativna raketa M80 probija elinu plou debljine 300mm i
aktivira se pod uglom od 25
O
i veim.
Vrijeme potrebno za prevoenje sredstva iz marevskog u
borbeni poloaj je do 15s.
Runim bacaem raketa rukuje jedan vojnik kao dopunskim
borbenim sredstvom, pored svog linog naoruanja.
Komplet runog bacaa raketa sastoji se od lansera i rakete,
ukupne mase 3,18 kg.

2.6.4.3. GLAVNI DIJELOVI

Glavni dijelovi RBR-a su:
niani (prednji i zadnji)
prednji poklopac
titnik
prednja cijev (spoljna)
zadnji poklopac
mehanizam za opaljivanje
zadnja cijev (unutranja)
rukohvat
remnik

2.6.4.4. UVANJE I ODRAVANJE

U miru, RBR se uvijek uva u skladitu minsko-eksplozivnih
sredstava i municije u originalnom sanduku sa plombom, a izdaje
se i upotrebljava samo u borbenoj situaciji i za gaanje.

2.6.4.5. MJERE SIGURNOSTI

Mjere sigurnosti su iste kao i mjere navedene pod takom
2.6.2.10.









79
2.7. BESTRZAJNI TOPOVI

2.7.1. BsT 82mm

2.7.1.1. NAMJENA


Bst 82mm M60/M60A je PO orue pjeadije. Osim za unitavanje
tenkova i drugih oklopnih vozila, moe se upotrebljavati za
gaanje bunkera i utvrenih zgrada.

2.7.1.2. BORBENE OSOBINE

Daljina uspjenog dejstva zavisi od vrste projektila. Metkom sa
kumulativnom minom M60, najbolji rezultati se postiu do 500m, a
metkom sa raketno-kumulativnim zrnom do 1000m. (RKZ M72)

Brzina gaanja u borbi je oko 4
mine
/
min
.

Nianska daljina
pri upotrebi durbina: minom M60 1500m
RKZ-om M72 3000m
mehanikim nianom: 300-500m

Prilikom gaanja se mora obratiti naroita panja na mjere
predostronosti, radi zatite posluge zbog snanog mlaza
barutnih gasova, koji izlaze kroz otvore na zatvarau.
Opasna zona je trouglastog oblika, protee se 25m od zatvaraa
unazad u pravcu ose cijevi i ire se do 8m lijevo i desno. Prije

80
svakog opaljenja posluioci, municija ili pribor ne smiju se nalaziti
u opasnoj zoni.
Na daljini od 25 do 40 metara od zatvaraa topa niko se ne smije
nalaziti licem okrenut ka barutnoj komori u momentu opaljenja,
zbog mogunosti da bude povrijeen paradima zemlje, kamena,
pijeska, praine i nesagorjelog baruta koji pod dejstvom mlaza
barutnih gasova koji pod dejstvom mlaza barutnih gasova odlaze
unazad.
Orue se transportuje motornom i zaprenom vuom, a na
kraem odstojanju se moe premjetati vuenjem ili ga posluga
prenosi u dijelovima. Top M60A sa motornom vuom po dobrim
putevima se kree brzinom do 50
km
/
h
, a top M60 do 25
km
/
h
.

Top M60 je bez amortizera i sa pumpanim gumama, dok top
M60A ima amortizere i suneraste gume. U svemu ostalom,
orua oba modela su jednaka.

2.7.1.3. GLAVNI DIJELOVI

cijev sa barutnom komorom
zatvara
mehanizam za zapinjanje i okidanje
lafet (gornji i donji dio)
optiki nian / durbin
RAP

2.7.1.4. MUNICIJA

Mina M60 probija oklop debljine 200mm (90)
RKZ M72 probija oklop debljine 220mm (90)
Minimalni ugao pod kojim se aktivira mina je 25.

2.7.1.5. POSLUGA

Orue u borbi posluuje 5 posluilaca:
1. niandija
2. pomonik
3. donosioc
4. dodavalac
5. punioc


81
2.8. MINOBACAI

2.8.1. MB 60mm

2.8.1.1. NAMJENA MB 60mm

Spomenuti minobaca je pratee orue pjeadije, namjenjen za:
neutrlisanje i unitavanje neprijateljske /s i vatrenih sredstava
(otkrivenih i u zaklonima); stvaranje dimnih zavjesa,
zaslijepljivanje osmatranica i vatrenih taaka; osvijetljavanje
bojita i za pravljenje prolaza u konstruisanim preprekama. Gaa
ubacnom (vertikalnom, strmom) putanjom, te je pogodan za
gaanje ciljeva na zadnjem nagibu, u jarugama i zemljinim
udubljenjima. Za izvrenje ovih zadataka upotrebljava trenutnu,
dimnu i osvjetljavajuu minu.

2.8.1.2. BORBENE OSOBINE MB 60 mm

Uspjeno dejstvo minobacaem 60mm na otkrivenu /s i vatrena
sredstva van zaklona, postie se na daljinama: minom M73 na
daljinama do 1800 m, a minom M69P1, promjenom broja
dopunskih punjenja i elevacionog ugla (od 85
O
do 45
O
) od 70 do
1690 m. Uspjeno dejstvo na /s i vatrena sredstva u zaklonima je
na daljinama: minom M73 do 1.500 m; minom M69P1
(remontovanom) do 1.300 m.
Brzina gaanja minobacaem 60mm, bez kontrole i popravke
elemenata nianjenja, iznosi 25-30 mina u minuti. Na /s u
leeem stavu poluprenik uspjenog dejstva paradi trenutne
mine je do 20 m.
Minobaca 60 mm posluuje dvolana posluga: niandija i
punilac, a u sluaju potrebe samo jedan (niandija).
Transportuje se na tovarnom grlu ili ga rastavljenog nosi jedan od
posluilaca.

2.8.1.3. GLAVNI DIJELOVI MB 60mm

Cijev sa zadnjakom. Cijev slui da se u njoj izvri opaljenje,
da izbaci minu i da joj d pravac leta. Na ustima cijevi nalazi se
prstenasto ojaanje, a na zadnjem su navoji za spajanje sa
zadnjakom. Bijela linija na prstenastom ojaanju i zadnjaku
slui za viziranje pri ispitivanju (rektifikaciji) nianske sprave i
pri davanju osnovnog pravca bez koritenja nianske sprave.

82
Na zadnji dio cijevi navijen je zadnjak i s njom ini jedinstvenu
cjelinu. Namijenjen je za opaljenje barutnog punjenja i za
prenos pritiska barutnih gasova na podlogu, sa kojom je
povezan preko kuglaste pete.
Dvononi lafet slui za: usmjeravanje cijevi u odgovarajuem
pravcu gaanja, zauzimanje potrebnog nagiba cijevi,
otklanjanje kosina tla pri gaanju i stabilno dranje cijevi u
postavljenom poloaju. Sastoji se od: noica, sprave za
davanje pravca cijevi, sprave za davanje nagiba cijevi, grivne
sa amortizerom i izravnjaa.
Podloga prima udar koji se stvara pri ispaljivanju mine iz cijevi
i prenosi ga na povrinu tla.
Nianska sprava slui za nianjenje i zauzimanje elemenata
za gaanje. Sastoji se iz tijela, gletke sa nosaem i
iskljuivaem, uglomjera, daljinara i osovine.
Rezervni alat i pribor (RAP) omoguavaju normalnu
upotrebu, noenje i odravanje orua i munivije. Sainjavaju
ga: viljuka, kvadrant M1, kutija za noenje mina, drveni
sanduk i leni ramovi.

2.8.1.4. RASTAVLJANJE I SASTAVLJANJE MB 60mm

Za rastavljanje minobacaa potrebno je:
okrenuti ruicu nosaa nianske sprave do kraja ulijevo i izvui
stoer nianske sprave iz njenog leita;
uhvatiti amortizer (odozdo) i odviti stegu grivne, a zatim izvui
cijev. Tada dvononi lafet treba pridravati i nasloniti ga na
pogodan predmet ili zemlju;
otkopati utvriva na podlozi i izvui kuglastu petu iz njenog
leita.
Za sastavljanje minobacaa potrebno je:
postaviti podlogu, okrenutu preicom za zakopavanje remnika
za noenje ka sebi (suprotno od pravca gaanja);
odviti stegu grivne dvononog lafeta i cijev uvui u grivnu;
postaviti kulastu petu u leite na podlozi, tako da uzduna
bijela linija na cijevi bude odozgo, a zatim utvrditi kuglastu petu
sa utvrivaem i zaviti stegu grivne. Poprena bijela linija treba
da bude poravnata sa gornjom ivicom grivne;
ruicu nosaa nianske sprave treba okrenuti ulijevo do kraja i
osovinu nianske sprave staviti u njegovo leite, tako da
ramena osovine uu u izreze nosaa, a zatim ruicu nosaa
sprave potisnuti udesno.

83
2.8.2. MB 82mm

2.8.2.1. NAMJENA MB 82mm

Namjena minobacaa je ista kao i MB-a 60mm. (taka 2.8.1.1.)

2.8.2.2. BORBENE OSOBINE MB 82mm

Uspjeno dejstvo minobacaem 82mm na otkrivenu /s i vatrena
sredstva van zaklona (u povoljnim meteorolokim uslovima),
postie se na daljinama: minom M74 do 4.500 m; minom M68P1 i
specijalnim punjenjem do 3.900 m, a obinim punjenjem do 2.900
m. Uspjeno dejstvo na /s i vatrena sredstva u zaklonima
(rovovima) i pri otvaranju prolaza u konstruisanim preprekama je
na daljinama: minom M74 do 3.500 m; minom M68P1 i
specijalnim punjenjem do 3.000 m, a obinim punjenjem do 2.500
m.
Pri gaanju otkrivene /s i vatrenih sredstava na veoj povrini
(vazduni desant u momentu prizemljavanja i sl.) uspjeno
dejstvo minobacaa sa odgovarajuim minama i barutnim
punjenjima postie se na daljinma maksimalnog dometa.
Brzina gaanja minobacaem 82mm, bez kontrole i popravke
elemenata nianjenja, iznosi 20-25 mina u minuti, a sa kontrolom i
popravkama elemenata nianjenja do 20 mina u minuti. Na /s u
leeem stavu poluprenik uspjenog dejstva paradi trenutne
mine je do 18 m, a na ciljeve u stojeem stavu do 30 m.
Minobaca 82 mm posluuju 4 posluioca, a nekada samo dvojica
- niandija i punilac.
Transportuje se motornim i zaprenim vozilom, na tovarnom grlu,
a na kraim rastojanjima prenose ga posluioci na lenim
ramovima ili na rukama.

2.8.2.3. GLAVNI DIJELOVI MB 82mm

nose iste nazive i jednake su namjene kao i kod MB 60mm. (taka
2.8.1.3.)

2.8.2.4. RASTAVLJANJE I SATAVLJANJE MB 82mm

Minobaca rastavljaju posluioci radi ienja i otklanjanja
zastoja, a rasklapanje mogu vriti samo struni organi tehnike

84
slube. Posluioci mogu da zamijene udarne igle pod nadzorom
starjeine.
Pri rastavljanju minobacaa potrebno je:
okrenuti ruicu utvrivaa nianske sprave ulijevo i potisnuti je
do kraja, izvui osovinu nianske sprave iz njenog leita,
zatitnike libela postaviti u zatitni poloaj i spakovati je u
kutiju;
uhvatiti amortizer lijevom rukom odozdo, podii plugu grivne ka
sebi i otvoriti grivnu, podii cijev i izvaditi je iz grivne, a zatim je
nagnuti tako da bijela linija na cijevi sa gornjom ploom
podloge zaklapa ugao od oko 70
O
, podii cijev navie i izvaditi
kuglastu petu iz njenog leita. Cijev od dvononog lafeta
odvajaju zajedno dodava i punilac. Nakon toga, punilac
sputa navojno vreteno sprave za davanje nagiba cijevi do
kraja, sastavlja noice, uvija lanac i zakopava grivnu.

Za sastavljanje minobacaa potrebno je:
staviti kuglastu petu u njeno leite na podlozi, tako da bijela
linija cijevi (okrenuta ka zemlji) sa gornjom ploom podloge
zaklapa ugao od oko 70
O
, cijev potisnuti u pravcu u pravcu
gaanja tako da bijela linija (na zadnjaku i prestenastom
ojaavanju cijevi) bude odozgo;
postaviti dvononi lafet ispred cijevi, rairiti noice, zakaiti
lanac izategnuti ga, izvui navojno vreteno sprave za davanje
nagiba cijevi do polovine i otkopati poklopac grivne;
lijevom rukom uhvatiti amortizere odozdo, a desnom rukom
poloiti cijev na grivnu, zatvoriti poklopac grivne i utvrditi ga
polugom;
izvaditi niansku spravu iz kutije i postaviti je u lijevu ruku;
ruicu utvrivaa nianske sprave desnom rukom okrenuti do
kraja ulijevo, a lijevom rukom postaviti osovinu nianske
sprave u njeno leoite, tako da ramena osovine uu u izreze
nosaa, a zatim ruicu utvrivaa sprave vratiti u prvobitni
poloaj. Okrenuti zatitnike libela i postaviti ih u radni poloaj;
ako predstoji otvaranje paljbe, polugu ekscentra postaviti u
poloaj "ukljueno" i skinuti navlaku sa usta cijevi.







85
2.8.3. UVANJE I ODRAVANJE MINOBACAA I MUNICIJE

2.8.3.1. UVANJE MINOBACAA

Minobaca se u kasarni, naelno, uva rastavljen, a nianska
sprava u kutiji. Dijelovi se stavljaju na lene ramove za noenje,
postavljaju se napolicu koja mora imati odvojene pregrade za
svaki dio minobacaa i RAP. Usvim uslovima kada se MB na
koristi, usta cijevi se obavezno zatiuju navlakom, a libele
nianske sprave zatitnicima. Kada se sastavljen MB due uva u
kasarni, postavlja se na istu podlogu ili na posebno izraen
podijum.
Kada je minobaca na upotrebi van kasarne uva se sastavljen
pod atorima ili u suhim prostorijama. MB uvijek mora biti zatien
od direktnog dejstva atmosferskih padavina.
Za vrijeme upotrebe posluioci su duni da MB i RAP uvaju i
odravaju u ispravnom stanju. U toku gaanja ne smije se
prekoraiti predvieni reim paljbe. Uz MB se uvijek obavezno
nosi RAP, koji se odrava kao i dijelovi MB-a.

2.8.3.2. UVANJE MUNICIJE

Mine se uvaju u drvenim sanducima i smjetaju se u odvojenim,
suhim i zranim prostorijama magacinima. Unutar prostorija
municija je sloena u odgovarajue stokove. U objektima u kojima
se uva municija i u njihovoj blizini ne smije biti smjeteno
ljudstvo.
Municija se moe privremeno smjetati i ispod nadstrenica i na
otvornom prostoru, ali se tada moraju obezbjediti specijalni uslovi:
zemljite se poravna, prekrije ljunkom (d
min
=5cm), zatim se
stavljaju drveni podmetai, pa tek onda sanduci s municijom,
iznad kojih se pravi krov od cerada; te se moraju zadovoljiti mjere
pirotehnike i protivpoarne zatite. Municija se ne smije izlagati
suncu i atmosferskim padavinama.

2.8.3.3. PREGLED MINOBACAA I MUNICIJE

Pregled MB-a i RAP-a vri se s ciljem da se ustanovi njihova
kompletnost, ispravnost, funkcionalnost i istoa, zbog
prvovremenog otklanjanja uoenih nepravilnosti.
Na MB-u i RAP-u vre se dnevni i periodini pregledi.

86
Dnevni pregled vri posluga minobacaa pod neposrednim
nadzorom k-dira desetine ili voda. Pregled se ovavlja na
sastavljenom minobacau, pri emu se treba utvrditi:
- da na pojedinim dijelovima MB-a nema prljavtine, re,
ogrebotina, uboja i sl.;
- da li se bijele crte na zadnjaku i cijevi poklapaju;
- da li je unutranjost cijevi ista i ovla podmazana i da li su
usta cijevi zatvorena navlakom;
- da li se poluga za okretanje ekscentra lako postavlja u
poloaj "U" i "I" i da se iz ovih poloaja ne pomijera sama;
- da li su navoji vretena sprava za davanje nagiba i pravca
cijevi isti, ispravni, ovla podmazani i da bez tekoa i
basprijekorno funkcioniu;
- da li su dijelovi nianske sprave ispravni i isti i da li se
nianska sprava lako postavlja i dobro utvruje na nosau;
- da li su isti i ispravni svi dijelovi izravnjaa;
- da li je kompletan RAP i da li su mu svi dijelovi isti i ispravni.
Sve neispravnosti, konstatovane na pregledu, posluioci
prijavljuju nadreenom starjeini.

2.8.4. IZBOR I ZAPOSJEDANJE VATRENOG POLOAJA

Prema namjeni vatreni poloaj moe biti:
osnovni
rezervni
naredni
privremeni
lani.
Prema stepenu zatite poloaji mogu biti:
otkriveni
poluzaklonjeni
zaklonjeni.

Uslovi koje poloaj mora zadovoljiti:
da je maskiran, zatien od osmatranja neprijatelja sa zemlje
i iz vazduha;
da obezbjeuje meusobni raspored orua na udeljenosti ne
manjoj od 5m;
od eventualnih prepreka, koje se mogu nai ispred vatrenog
poloaja, orue mora biti udaljeno za njihove dvije visine;
da obezbjeuje prikriven prilaz, odn. izlazak posluge na
vatreni poloaj.

87
















3. TAKTIKA OBUKA

























88
3.1. POSTUPCI VOJNIKA U BORBI

3.1.1. DUNOSTI VOJNIKA U BORBI

da svjesno, portvovano, vjeto, potpuno i pravovremeno
izvrava zapovijesti i nareenja pretpostavljenog starjeine;
da poznaje svoj zadatak, zadatak odjeljenja, a u potrebnom
obimu i zadatak voda i susjeda;
da ne naputa mjesto u borbenom stroju bez odobrenja
starjeine;
da dobro poznaje naoruanje i opremu svog odjeljenja,
posebno ono s im je zaduen, da ga odrava u stalnoj gotovosti i
da s njim pravilno rukuje;
da u borbi mirno i tano gaa, vodei rauna o potronji
municije;
da redovno izrauje zaklon i maskira se;
da prati signale i postupa prema njima;
ako je odreen za zamjenika komandira odjeljenja da bude
spreman da ga zamijeni u komandovanju;
ako je lake povrijeen ili kontaminiran, sam se previja ili
dekontaminira i nastavlja borbu;
ne smije dozvoliti da se u borbi odvoji od svoje j-ce. Ako iz
bilo kojih razloga bude odsjeen od j-ce ili ostane u neprijateljevoj
pozadini, produava borbu u skladu sa zadatkom i borbenom
situacijom, teei da to prije doe do svoje j-ce, prikupljajui
usput podatke o neprijatelju
ne smije dozvoliti da padne u ruke neprijatelju niti smije
odati vojnu tajnu.

3.1.1.3. KRETANJE VOJNIKA U BORBI

Vojnik u borbi moe da se kree:
uspravno
pognuto (korakom, treim korakom, trkom)
puzanje (nisko i visoko)
Nain kretanja zavisi od kofiguracije i pokrivenosti zemljita, od
udaljenosti neprijatelja i jaine njegove vatre. Vojnik moe da se
kree samoinicijativno ili po komandi. U borbi, prije poetka
svakog pokreta, vojnik na svom pravcu kretanja bira objekte
pogodne za zaklon i priprema se za pokret, a zatim bira
najpogodniji pravac i nain kretanja do izabranog zaklona.

89
Prostor gaan artiljerijskom i minobacakom vatrom vojnik obilazi,
ukoliko se nae na njemu, savlauje ga pretravanjem, koristei
prekide vatre, a za zaklon koristi rupe od eksplozija. Dejstva
zapaljivih sredstava vojnik izbjegava sklanjanjem u najblii zaklon.
Ukoliko je zahvaen vatrom, vojnik se gasi PP-aparatom za linu
zatitu, valjanjem po zemlji i skidanjem odjee.
Zaleene potoke , rijeke, bare i kanale savlauje obinim
korakom, ukoliko je led deblji i moe izdrati teinu ovjeka, a ako
je led tanji, ojaava se daskama ili se za prelaz koriste skije ili
krplje.
Prije nego to otpone kretanje nou, vojnik mora da podesi
oruje i opremu, kao ga neprijatelj ne bi otkrio po zvuku,
svjetlucanju sjajnih dijelova opreme i slino. Nain kretanja nou
mora biti usklaen sa konkretnim uslovima: mjeseina, postojanje
sredstava za osmatranje nou i u drugim uslovima ograniene
vidljivosti, postojanjem maski, tvrdoa tla i slino.
Prilikom osvjetljavanja zemljita vojnik odmah zalijee, ne
gledajui u izvor svjetlosti. im osvjetljavanje prestane, produava
kretanje.

3.1.1.1. INDIVIDUALNE TEHNIKE KRETANJA

Nisko puzanje
Ova tehnika koristi se kada nam prijeti velika opasnost od direktne
vatre, kada se nalazimo blizu neprijatelja, kada je otvoreno
podruje i kada su slabi zakloni. Kretanje je sporo.
Ruke se nalaze ispred, lijeva noga ispruena, dok je desna
savijena u koljenu i pomou nje se odbacujemo. Puku drimo za
remnik u desnoj ruci preko nadlaktice.
Visoko puzanje
Visoko puzanje se primjenjuje dok jo nismo otkriveni, kada je
potrebna vea brzina kretanja, odnosno kada koristimo zaklone.
Kretanje se vri na laktovima, a puku drimo u naruju ruka.
Kratki skokovi
Ovo kretanje koristimo kada smo na otvorenom terenu, kada je
velika opasnost od direktne vatre. Vri se u pet koraka:
1. Ustajanje na noge iz leeeg stava
2. Kretanje tri do pet koraka
3. Poskok u mjestu
4. Nagib gornjeg dijela tijela naprijed sa pukom
5. Zalijeganje pomou puke i koljena


90
3.1.1.7. MASKIRANJE

+ Sve mjere, radovi i dejstva koja se preduzimaju u cilju
dovoenja neprijatelja u zabludu o naem mjestu, rasporedu,
djelatnosti i jaini nazivamo maskiranje.
Maskiranje se preduzima u miru i ratu bez posebnih nareenja.
Preduzimaju ga i sprovode svi pojedinci i j-ce radi skrivanja, ili
prikrivanja vlastite j-ce, sredstava i objekata od neprijateljskog
izvianja. Maskiranje treba izvoditi brzo, vjeto, potpuno i
neprekidno.
+ Demaskirajui znaci su osobine po kojima se mogu otkriti i
prepoznati neki predmeti, objekti, radovi, vojnici i j-ce u dejstvima,
pri kretanju i odmaranju. Danju su to najee: suvini pokreti i
prebacivanja, bljesak opreme i naoruanja, dim, staze i tragovi,
otpaci, raskopana zemlja itd. Nou su to: svijetlost ibice,
cigarete, depne lampe, vatre, zveckanje opreme, razgovor i
slino.
+ Sredstva za maskiranje su svi materijali koji se mogu
upotrijebiti pri maskiranju pojedinca, jedinica, naoruanja,
objekata, kao i radovi u cilju obmanjivanja. Dijele se na priruna i
formacijska.
Priruna sredstva su sva ona prirodna i vjetaka sredstva koja
se mogu upotrijebiti za maskiranje.
U formacijska sredstva za maskiranje spadaju:
maskirna uniforma
maskirna mrea (za ljem, za strijelca, univerzalni maskirni
element)
itd.

3.1.1.8. SIGNALI

Vizuelni signali su sva ona sredstva za signaliranje koja
zahtijevaju vid i koja se mogu koristiti za brz prijenos pripremljenih
poruka na manje razdaljine. Najuobiajeniji tipovi vizuelnih signala
su ruke, zastavice, pirotehnika i signali zemljavazduh. Meutim,
mogue se koristiti svim raspoloivim sredstvima, kao to su:
svjetlei hemijski tapii, baterijske lampe i slino uz uslov da je
njihova upotreba prepoznatljiva vojnicima.
Ogranienja vizuelnih signala su:
domaaj i pouzdanost vizuelne komunikacije su u znaajnoj
mjeri umanjeni kod slabe vidljivosti i kada teren ograniava
osmatranje;

91
mogu biti pogreno protumaeni;
osjetljivi su na neprijateljsko ometanje i mogu biti koriteni u
svrhu obmanjivanja.
Signali koji se najee koriste za tihu komunikaciju izmeu
vojnika su slijedei:
OKUPLJANJE podigne se ruka iznad glave i krui njome u
malim krugovima
KONTAKT LIJEVO isprui se lijeva ruka paralelno sa
zemljom, te savija u vertikalni poloaj (radnja se ponavlja)
KONTAKT DESNO kao i prethodna, ali sa desnom rukom
AKCIJA LIJEVO Isprue se obje ruke paralelno sa
zemljom, a desna ruka se ponavljajui podie iznad glave
AKCIJA DESNO kao i prethodna, ali sa lijevom rukom
AKCIJA NAPRIJED podigne se aka do visine ramena i
pomjera se ueljenom pravcu
ZRANI NAPAD rukama se mae iznad glave
NHB NAPAD sa stisnutim akama ruke se ponavljajui iz
horizontalnog poloaja savijaju do ramena
POKRET podigne se ruka iznad glave i krui se njome u
ramenu
POKRET UZ OSMATRANJE obje ruke se odrue, pa se
podiu i sputaju
POKRET NA LIJEVO odrui se lijeva ruka, pa se podie i
sputa
POKRET NA DESNO isto, ali sa desnom rukom
PANJA mae se odruenom rukom
JESI LI SPREMAN? ruka se isprui u pravcu gdje se
signalizira, sa dlanom povijenim nagore
UKRCAVANJE odruenom rukom se mahne na gore
ZANEMARI PRIJANJU NAREDBU podignu se obje ruke i
prekrie se dlanovima prema naprijed
NE RAZUMIJEM obje ruke se, dlanovima naprijed, stave
ispred lica
STOP (STOJ) podigne se ruka potpuno uvis, dlanom
naprijed i dri dok signal ne bude uoen
UBRZAJ aka se povlai od ramena pa potpuno uvis,
ponavljajui
KRENI okrene se licem u pravcu pokreta, ruka je ispruena
unazad a zatim se mahne u pravcu kretanja
RAIRI SE ruke su podignute iznad glave, dlanovima
prema unutra, a zatim se lagano odrue

92
SKUPI SE odruene ruke se podignu uvis, spajajui
dlanove iznad glave
PORUKA PRIMLJENA stisnuta aka i palac ispravljen
prema gore
OPASNO PODRUJE rukom ispod brade
OSIGURANJE NAPRIJED - dva prsta se upere u pravcu
oiju
ZALEDI SE visoko podignuta zatvorena desna aka
PREBROJ SE desnom rukom se dodiruje glava (lupkajui
se)
POZIVANJE KOMANDIRA desnom rukom se udara po
miici lijeve ruke
IMA POZIV rukom se signalizira telefon, palcem pored
uha i malim prstom ispred usta

Osim navedenih, jedinica moe razviti i vlastiti nain signala i
signaliziranja.

3.1.2. KRETANJE POD DIREKTNOM VATROM

3.1.2.1. IZBOR ZEMLJITA I PRAVCA KRETANJA

Prije poetka kretanja na svom pravcu bira objekte pogodne za
zaklon (od pjeadijske i artiljerijske vatre), rutu koja je zaklonjena i
maksimalno zatiena od neprijateljskog osmatranja, te odabire
konfiguraciju terena koja mu omoguava to uspjenije
maskiranje.

3.1.2.2. PRIPREMA VOJNIKA ZA KRETANJE

Priprema vojnika za kretanje obuhvata slijedee radnje:
provjerava ispravnost oruja;
oruje priprema u borbeni poloaj (ali ga dri zakoenim!);
maskiranje cjelokupne opreme i naoruanja u skladu sa
terenom;
dotezanje opreme;
odbacivanje vika opreme;
popuna hranom i municijom.

3.1.3. REAKCIJA NA INDIREKTNU VATRU

Postupak reagovanja na indirektnu vatru je slijedei:

93
bilo koji pripadnik odjeljenja, koji otkrije dolazei projektil,
daje znak: "Dolazi!" koji prenose svi pripadnici odjeljenja;
svi pripadnici odjeljenja odmah zauzimaju leei stav;
kada padne prvi projektil, komandir odjeljenja daje pravac i
daljinu kretanja - npr. "Pravac 3 sata, 100 metara, slijedi
me!" koji prenose svi pripadnici odjeljenja;
odjeljenje istrava iz tuene prostorije;
voe timova predaju izvjetaje o brojnom stanju komandiru
odjeljenja putem signala (ako ima ranjenih, treba vriti
konsolidaciju i reorganizaciju);
timovi se ponovo organizuju;
mijenja se pravac kretanja;
misija se nastavlja.

3.1.4. SAVLADAVANJE I OBILAZAK PREPREKA

3.1.4.1. VRSTE OPASNIH PODRUJA

Pod opasnim podrujem podrazumjevamo objekte i prostore od
posebnog znaaja ili interesa, brisane prostore, konstruisane
prepreke i slino. U ova podruja spadaju: put, pruga, most,
ledina, korito, naseljena mjesta, minska polja itd.

3.1.4.2. PRELAZ PREKO OPASNIH PODRUJA

Kada se naie na opasno podruje, postupak je slijedei:
voa A-tima signalizira "opasno podruje" (ovaj signal
prenose svi vojnici);
odjeljenje se rastavlja i odrava lokalnu sigurnost;
komandir odjeljenja ide do voe A-tima i vri izvianje terena;
komandir odjeljenja poziva osiguranje, odnosno cijeli B-tim;
komandir odjeljenja alje dva vojnika iz B-tima na bona
osiguranja;
zatim komandir odjeljenja alje vou B-tima i etvrtog vojnika
da preu podruje i da sa druge strane "proeljaju" teren u
obliku srca, toliko da moe stati cijelo odjeljenje;
voa B-tima ostavlja vojnika na daljoj taki prikupljanja, a
sam se vraa do opasne zone i signalizira komandiru
odjeljenja da je teren ist;
komandir odjeljenja provjerava signalom sa bonim
osiguranjima da je sve "isto";

94
komandir odjeljenja, kada se uvjerio u prethodno, pokree
odjeljenje i prelazi opasnu zonu u koloni po jedan, sa
odstojanjem, do take prikupljanja;
voa B-tima saeka da odjeljenje proe zonu, zatim poziva
bona osiguranja, a ovi prelaze zonu na istom mjestu gdje i
glavnina odjeljenja;
komandir odjeljenja provjerava da li su svi na broju i nastavlja
sa misijom.

3.1.4.3. SAVLADAVANJE KONSTRUISANIH ZAPREKA

Prilikom nailaska odjeljenja na konstruisane zapreke, - ako je
mogue, - odjeljenje je zaobilazi, a ako zaobilaenje nije mogue,
otklanjanje istih vre najosposobljeniji vojnici i drilom "prelazak
preko opasnog podruja" savlauje se zapreka.

3.1.4.4. SIGNALI

Prilikom prelaska opasnog podruja odjeljenje koristi ve
ugovorene signale, po ustanovljenim standardima ili vlastite.

3.1.5. REAKCIJA NA OSVJETLJAVANJE

U sluaju osvjetljavanja terena raketom, postupak je slijedei:
ako nema neprijateljske vatre, treba to prije napustiti ono
podruje koje je osvjetljeno i nai prikriveni poloaj;
ako neprijatelj otvori vatru na odjeljenje tokom osvjetljavanja,
treba brzo procijeniti situaciju i donijeti odluku da li e
odjeljenje prekinuti kontakt ili e izvriti napad na neprijatelja.

3.1.6. IZBOR PRIVREMENIH BORBENIH POLOAJA

Vojnici pripremaju ovaj poloaj kada imaju vrlo malo ili nimalo
vremena na raspolaganju za ureenje zaklona.
Privremeni borbeni poloaj bi trebao omoguiti frontalnu zatitu od
direktne vatre, istovremeno omoguujui frontalnu i kosu vatru.
Najjednostavniji borbeni poloaj moe se sastojati od rusaka i
velikog kamenja, koji bi se trebao nalaziti u malom udubljenju ili
rupi. Trebao bi se iskopati leei rov koji obezbjeuje odreenu
vrstu zatite. Ova vrsta poloaja je prikladna za postavljanje
zasjede ili za zatitu osmatrakih elemenata u toku izvoenja
operacija.

95
Privremeni poloaj treba omoguiti vojniku dobru preglednost i
zatitu od osmatranja neprijatelja.
Pri udaru neprijateljske artiljerije, vojnik samoinicijativno ili po
komandi naputa poloaj.


3.2. ININJERIJSKO OSIGURANJE

3.2.1. OBJEKTI ZA DEJSTVO I ZATITU

Objekti za dejstvo iz pjeadijskog naoruanja su zakloni za:
strijelce, pukomitraljesce i mitraljesce, rune bacae,
minobacae i bestrzajne topove.
Svi objekti za vatreno dejstvo, pored svoje osnovne namjene,
ujedno tite ivu silu i predstavljaju osnovni stepen zatite na
vatrenim poloajima.
Zaklon je prirodni ili vjetaki objekat utvrivanja, koji omoguava
potrebnu preglednost, vatreno dejstvo i zatitu.
Redosljed radova pri izradi ovih objekata je slijedei:
izbor mjesta i trasiranje objekta,
skidanje busena,
izrada iskopa,
oblaganje,
unutranje ureenje (podeavanje),
izrada pokrivke i
maskiranje.
Raiavanje mjesta za izradu zaklona obavlja se runim alatom
(sjekirica, sjekira, runa testera i drugo). Raiavanjem treba
obezbjediti uspjeno vatreno dejstvo i osmatranje, ali da ono ne
bude na tetu kvaliteta maskiranja.
Za sloenije zaklone obavlja se iskop slijedeim redom:
Na zemljitu se odredi centar zaklona i tu pobije koi. Zatim
se odredi osa zaklona i linijom se obiljei na zemljitu.
Od centra zaklona odmjeravaju se ostale take na povrini
iskopa i obiljeavaju pobijanjem koia.
Obiljeavanje izmeu pobijenih koia obavlja se icom,
kanapom ili crtom izraenom pomou pijuka, aovia i dr.
Obiljeavanje prednje ivice grudobrana.
Busen se obino skida aovom ili aoviem. Debljina busena
treba da je 5 10 cm.

96
Zaklon se kopa raspoloivim runim alatom, a maskira se
prvenstveno busenom koji je prethodno skinut sa povrine iskopa
i grudobranom. Maskiranje se moe obaviti i drugim mjesnim ili
formacijskim sredstvima (kompleti za maskiranje ili njihovi
dijelovi).
Zakloni se izrauju u svim vidovima borbenih dejstava, ne
ekajui za to posebno nareenje.
U odbrani se zaklon pravi obino kao osnovni i rezervni. Najee
se izrauju punog profila, a treba teiti da svo ljudstvo koje koristi
zaklone ima i odgovarajue sklonite.
Zakloni se u napadu izrauju na polaznom poloaju, na svakoj
vatrenoj liniji, na jurinom poloaju i na svakoj dostignutoj liniji.
Nain izrade zaklona zavisi od vremena zadravanja na dotinoj
liniji, vrste zemljita i raspoloivog alata.
Objekti za dejstvo iz pjeadijskog naoruanja obino se izrauju
za leei, kleei i stojei stav.

3.2.2. MINE

Mina je ubojno razarajue sredstvo, koje svojim dejstvom
onesposobljava ili unitava ivu silu, borbena i druga vozila,
tehnika sredstva i objekte. Mina se sastoji od:
tijela,
eksplozivnog punjenja i
upaljaa.
Tijelo mine titi eksplozivno punjenje od mehanikih oteenja
(kod nekih mina i od vlage) i povezuje sve dijelove mine u jednu
cjelinu. Izrauje se od razliitih vrsta materijala, zavisno od
namjene mine i njene konstrukcije, a najee se koristi metal,
drvo i plastini materijali.
Eksplozivno punjenje (odreena koliina eksploziva) stvara
odgovarajui efekat pri detonaciji (eksploziji) mine. Formira se od
razarajuih (brizantnih) eksploziva, a najee se koristi trotil (tri-
nitro-toluen, TNT).
Upalja slui da izazove detonaciju eksplozivnog punjenja.
Zavisno od namjene, vrste upaljaa i konstrukcije mine mogu da
se aktiviraju:
nagazom,
potezom,
otpustom i
zatvaranjem strujnog kola
i to trenutno ili sa odreenim vremenskim usporenjem.

97
Prema namjeni mine mogu biti:
protivpjeadijske (PP),
protivtenkovske (PT) i
mine specijalne namjene.

3.2.2.1. PROTIVPJEADIJSKE MINE

Protivpjeadijske mine namjenje su za unitavanje i
onesposobljavanje ive sile koja se kree pjeke. Neke od njih
mogu da se koriste i za oteenje vozila i slino. Masa
eksplozivnog punjenja kree se do 500g. Po nainu aktiviranja
mogu biti:
nagazne,
potezne,
potezno-popusne i
nagazno potezne.

e Protivpjeadijska antimagnetna mina 1

Dimenzije: 14 7 3 cm
Masa: 0,4 kg
Tijelo: od plastine mase
Eksplozivno punjenje: 0,2kg
Upalja: UP-MAH-1 i osigura sa kanapom
Aktivira se nagazom pod pritiskom mase od 3 i vie kg.
Razbija stopalo.

e Protivpjeadijska antimagnetna mina 2

Dimenzije: 6,8 3,2 cm
Masa: 0,135 kg
Tijelo: od plastine mase
Eksplozivno punjenje: 0,070kg
Upalja: UP-MAH-2 i zatitni ep
Aktivira se nagazom pod pritiskom mase od 5 i vie kg.
Razbija stopalo.

98

slika: postavljena PMA-2

e Protivpjeadijska antimagnetna mina 3

Dimenzije: 10,3 3,6 cm
Masa: 0,148 kg
Tijelo: od plastine mase
Eksplozivno punjenje: 0,035kg
Upalja: UP-MAH-3 i navlaka od gume i osigura
Aktivira se nagazom pod pritiskom mase od 8 i vie kg.
Razbija stopalo.

e Protivpjeadijska rasprskavajua mina - 2A

Dimenzije: 6,6 13 cm
Masa: 1,7 kg
Tijelo: od livenog elika
Eksplozivno punjenje: 0,1kg
Upalja: UPM-2A ili 2AS i koi sa icom za potezanje
Aktivira se potezom pod pritiskom mase od 3 i vie kg.
Ubatino dejstvo mine je na udaljenosti do 15m, a ranjavajue do 20m.

e Protivpjeadijska rasprskavajua
odskona mina - 1

Dimenzije: 8 15 cm
Masa: 3 kg
Tijelo: od kovanog elika
Eksplozivno punjenje: 0,425kg
Upalja: UPROM-1 i zatitni ep sa dvije ice
Aktivira se potezom ili nagazom pod pritiskom mase od 3 i vie kg.
Ubatino dejstvo mine je na udaljenosti do 20m, a ranjavajue do 25m.




99
e Protivpjeadijska mina rasprskavajueg
usmjerenog dejstva - MRUD

Dimenzije: 23 10 5 cm
Masa: 3 kg
Tijelo: plastina masa lunog oblika
Eksplozivno punjenje: 0,9kg
Upalja, noice, induktor
Aktivira se elektrino.
Ubatino dejstvo mine je na udaljenosti do 50m u pravcu usmjerenja.

3.2.2.2. PROTIVTENKOVSKE MINE

PT mine su namijenjene za onesposobljavanje oklopnih i drugih
borbrnih i transportnih vozila. Masa eksplozivnog punjenja kod
ovih mina iznosi od oko 6kg i vie. Aktiviraju se pod pritiskom
mase vee od 100kg.

e Protivtenkovska drvena mina - 2A

Dimenzije: 31 26 12 cm
Masa: 7,5 kg
Tijelo: od drveta
Eksplozivno punjenje: 5,5kg
Nosa upaljaa i upalja
Aktivira se nagazom od 200 i vie kg.
Kida gusjenice tenka i potporne tokove.

e Protivtenkovska metalna mina - 1

Dimenzije: 32,5 8 cm
Masa: 8,65 kg
Tijelo: od elinog lima
Eksplozivno punjenje: 5,6kg
Upalja
Aktivira se nagazom od 200 i vie kg.
Kida gusjenice tenka i potporne tokove.

e Protivtenkovska antimagnetna mina 1A

Dimenzije: 31,5 10 cm
Masa: 6,5 kg
Tijelo: od plastine mase
Eksplozivno punjenje: 5,5kg
Upalja
Aktivira se nagazom od 200 i vie kg.
Kida gusjenice tenka i potporne tokove.

100

e Protivtenkovska antimagnetna mina 2A

Dimenzije: 33 26 10 cm
Masa: 7,5 kg
Tijelo: od plastine mase
Eksplozivno punjenje: 5,5kg
Upalja
Aktivira se nagazom od 200 i vie kg.
Kida gusjenice tenka i potporne tokove.

e Protivtenkovska antimagnetna mina 3

Dimenzije: 26 8 cm
Eksplozivno punjenje je ujedno i tijelo mine, mase 6,5kg i tri upaljaa.
Aktivira se nagazom od 200 i vie kg.
Kida gusjenice tenka i potporne tokove.

e Protivtenkovska razorno-probojna mina 6

Dimenzije: 29 13,7 cm
Masa: 7,2 kg
Tijelo je od plastine mase sa ugraenim upaljaem i mehanizmom za
odbacivanje diska.
Eksplozivno punjenje: 5,2kg
Upalja: UTMPR-6
Antena (poluga), klju za navijanje satnog mehanizma i osigurai.
Aktivira se nagazom od 150 i vie kg.
Kida gusjenice tenka i potporne tokove.
Potiskom antene od 1,3 kg probija pod i unitava posadu.

3.2.2.3. MINE SPECIJALNE NAMJENE

U mine specijalne namjene spadaju: rijene mine, mine
iznenaenja, fugase, vjebovne i kolske mine.

3.2.2.4. POSTAVLJANJE I UKLANJANJE MINA

Za izradu minskih polja koriste se sredstva namijenjena za
njihovu brzu izradu i pripremu u svim vremenskim uslovima i na
svakom zemljitu. Za miniranje i razminiravanje, koristi se:
komplet za miniranje. koji je namjenjen je za izradu minskih
polja, pronalaenje i vaenje PP i PT mina i obiljeavanje prolaza
u minskim poljima.
Mjesto za izradu minskog polja ili grupe mina odreuje
komandir ete (eventualno voda) na osnovu rasporeda jedinica i

101
vatrenih sredstava, imajui u vidu procjenu naina dejstva
neprijatelja.
Poto se odredi rejon, dubina i irina minskog polja, pristupa se
njihovom obiljeavanju i izradi. Za orjentire, pomou kojih se
minsko polje (grupa mina) vezuje na zemljitu, biraju se uoljivi i
stalni objekti.
Za izradu protivpjeadijskih grupa mina na stazama i uskim
putevima za kretanje pjeaka primjenjuje se poveana gustina
mina.
U naseljenim mjestima grupe mina se postavljaju u parkovima, na
trgovima i drugim slobodnim povrinama pogodnim za okupljanje i
na moguim pravcima kretanja izmeu zgrada.
Sve vrste fortifikacijskih prepreka redovno se ojaavaju grupama
mina ukoliko se raspolae sredstvima. Nain ojaavanja odreuje
se posebno u svakoj situaciji.
Za sve vlastite minsko-eksplozivne prepreke izrauje se zapisnik
za minsko polje ili grupu mina.

Sredstva za savlaivanje minskih polja mogu biti mehanika
(tenkovi sa ureajima za razminiravanje i specijalna vozila),
eksplozivna i formacijski alat i pribor (minoistraiavi, kompleti za
miniranje i razminiravanje).
Minoistraivai namijenjeni su za otkrivanje (pronalaenje)
metalnih PT mina i mina sa metalnim upaljaima, postavljenih u
zemlji, na saobraajnicama i putevima i u vodi.
Minoistraivaima se otkrivaju mine u zemlji do dubine: metalne
mine 50cm i mine sa metalnim upaljaima 15cm, a u vodi 100-
120 cm
Minska polja savlauju se runo, eksplozivom, mehanikim
sredstvima ili kombinacijom tih naina. Pri savlaivanju izrauju
se novi ili proiruju izraeni prolazi, uklanjaju pojedinane mine i
grupa mina i razminira minirano zemljite.
Za pjeadijske jedinice izrauje se prolaz ija povrina zavisi od
potreba i mogunosti, odnosno od raspoloivog vremena i jedinica
koje se mogu angaovati na izradi prolaza.

3.2.2.5. MJERE ZATITE PRI POSTAVLJANJU I UKLANJANJU
MINA

Pri rukovanju minama i upaljaima potrebno je pridravati se
slijedeih optih mjera zatite:

102
Radnje oko postavljanja i uklanjanja mina obavljati
propisanim redosljedom i na mjestu koje odredi starjeina.
Upaljae prenositi u originalnim pakovanjima, uvati ih od
udara i ne prenositi u depovima.
Upaljae ne uvrtati na silu i ne rastavljati, osim skidanja
dijelova za koje je to propisano.
Pri postavljanju mina za dejstvo na potez, icu za potezanje
prethodno vezati sa koi, pa za upalja, ako to nije drugaije
propisano.
icu za potezanje nikada previe ne zatezati.
U uslovima jakog vjetra, naroito kada se ica za potezanje
mora postaviti kroz granje (bunje), ne postavljati mine za
dejstvo na potez.
Iz smrznute zemlje mine ne treba vaditi, ve ih unitavati.
Ako se na upaljau mine, naroito na PP mini, nahvatao led
u debljem sloju, minu ne razoruavati, ve unititi ili traiti
miljenje starjeine o daljem postupku.
Mine naoruane upaljaima nikada ne prenositi, sem onih u
koje je upalja fabriki ugraen (protivtenkovska razorno-
probojna mina 6).
Ukoliko je uklonjen osigura, na postavljenu minu ne vriti
nikakav pritisak, niti zatezati icu za potezanje.
Leita za upalja uvijek prekontrolisati i iz njih odstraniti
prljavtinu.
PT mine ne vaditi iz zemlje prije nego se utvrdi da li imaju
dopunski upalja.
Mine postavljati i uklanjati u stavu koji je naredio
pretpostavljeni starjeina.
Uvijek prekontrolisati da li je mina vjebovna ili bojeva.
(Vjebovne su oznaene utom trakom).

3.2.3. EKSPLOZIVI I SREDSTVA ZA TAPINSKO PALJENJE

Za ruenje objekata i materijala koriste se razne vrste eksploziva:
trotil, plastik, vitezit i kamniktit. Za vojne potrebe u ratu najee
se koristi eksploziv trotil, a u mirnodopskim uslovima vitezit i
kamniktit.
Trotil je osnovni predstavnik brizantnih ekploziva. Bijeloute je
boje, a na suncu potamni. U vodi se ne rastvara, bez mirisa je,
gorkog ukusa i nagriza kou. Nije osjetljiv na vatru, udar i trenje.
Upotrebljava se za ruenje i punjenje mina. Izrauje se u obliku
valjkastih metaka od 100g i prizmatinih metaka od 200g, 500g i

103
25kg. Moe biti presovan ili liven. Ako je trotil liven inicira se
pomou metka presovanog eksploziva.
Vitezit i kamniktit pakuju se u valjaste metke razliitih prenika,
duine i teine (prenik 2,2cm 28cm, duina do 14cm i mase do
2,5kg). Mogu biti plastini ili prakasti. (Plastini viteziti su osjetljivi
na udar, trenje i plamen. Kamniktiti su veoma osjetljivi na vlagu i
imaju kratak rok trajanja do 3 mjeseca ali nisu osjetljivi na
mehanika dejstva i vatru.) Za iniciranje ovih eksploziva dovoljna
je detonatorska kapsla br.8.
Za tapinski nain paljenja eksploziva koristi se: sporogorei
tapin i detonatorska kapsla br.8, a u cilju paljenja vie
eksplozivnih punjenja istovremeno i detonujui tapin.
Sporogorei tapin se sastoji od:
vodee niti,
sri i
omotaa.
Sr je od crnog baruta. Omota je nainjen od tri sloja pamune
pree. Trei sloj je natopljen tenim bitumenom zbog izolacije.
Kada je namijenjen za paljenje pod vodom, presvuen je
polivinilskim omotaem.
Sagorjeva brzinom 1
cm
/
s
1,5
cm
/
s
.
Pali se minerskom ili obinom ibicom. tapin duine 8m 10m
pakuje se u parafinisane okrugle kutije ili polivinilske kese.
Ispravnost sporogoreeg tapina na brzinu gorenja provjerava se
na slijedei nain: noem se odsjee 30cm tapina, sa jedne
strane okomito na osu, a sa druge strane ukoso; tapin se zapali i
na satu prati vrijeme gorenja. Ako sagori za 30s 45s tapin je
ispravan.
Za provjeru prenosa varnice postupak je slijedei: odsjeku se dva
komada tapina duine 10cm i postave se suelice na razmaku
od 1cm; na jednom kraju tapina zapali se sr i ukoliko se
prenese varnica na drugi komad tapina i on se zapali, tapin je
ispravan u pogledu prenoenja varnice.
Detonirajui tapin je namijenjen za jednovremeno paljenje
veeg broja eksplozivnih punjenja. Sastoji se od:
vodee niti,
sri od brizantnog eksploziva,
omotaa od kudeljne ili pamune pree i
izolacije od plastine mase.
Detonatorska kapsla br.8 je namijenjena za paljenje eksploziva.
ima oblik aure i izraena je od aluminijuma. Osjetljiva je na udar,

104
trenje, varnicu, plamen i visoku temperaturu, pa se njome treba
paljivo rukovati. Pakuje se u kartonske i metalne kutije.
Minerska ibica namijenjena je za paljenje sporogoreeg
tapina. pri paljenju ne proizvodi plamen, ve tinja, pa je pogodna
za paljenje tapina po kii i vjetru. Osjetljiva je na vlagu. Kutija
sadri 10 ibica. U nedostatku minerske, sporogorei tapin se
moe paliti obinom ibicom.
Od sporogoreeg tapina i detonatorske kapsle br.8 izrauje se
sporogorei upalja za paljenje pojedinanih eksplozivnih
punjenja. Izrada sporogoreeg upaljaa obavlja se ovim redom:
odsjei sporogorei tapin (ne krai od 60cm) tako da kraj tapina
koji se uvlai u kapslu bude odsjeen uspravno na uzdunu osu, a
drugi kraj koso; izvaditi detonator iz kutije i istresanjem ukloniti
eventualnu neistou; ravno odsjeeni kraj tapina uvui u kapslu,
pri emu se ne smije okretati ili upotrijebiti sila; vrh detonatorske
kapsle lagano pritegnuti minerskim kljetima.
Ovako pripremljen sporogorei upalja postavlja se u otvor
eksplozivnog metka, a ako nema ovtora otvora u eksplozivu, tada
ga treba izraditi drvenim iljkom. Detonatorska kapsla mora ui u
eksploziv cijelom duinom. Sporogorei upalja pali se minerskom
ili obinom ibicom.
Pri rukovanju eksplozivom i sredstvima za paljenje moraju se
preduzeti slijedee mjere zatite:
u blizini eksploziva ili sredstava za paljenje zabraniti puenje
i loenje vatre;
detonatorske kapsle svih vrsta uvati u originalnim
pakovanjima i odvojeno od eksploziva;
detonatorske kapsle ne prenositi rasute u torbicama, niti po
depovima;
kapsle ne ostavljati u blizini mjesta rada, ako nisu u
originalnom pakovanju i na odreenom i vidnom mjestu;
sa detonatorskim kapslama paljivo rukovati, naroito pri
izradi sporogoreeg upaljaa;
ako nakon paljenja eksplozivno punjenje ne eksplodira, treba
ekati 30 min od momenta paljenja, pa nakon toga prii
mjestu paljenja i provjeriti uzrok (provjeru vre samo
osposobljeni vojnici ili starjeina po nareenju rukovaoca
paljenja);
nakon paljenja tapina, palilac se mora brzo skloniti u
unaprijed izabran i ureen zaklon;

105
eksploziv i sredstva za paljenje ne smiju se unositi u zgrade
za stanovanje i na druga mjesta gdje borave ljudi i gdje su
smjetena druga materijalno-tehnika sredstva;
prije upotrebe prekontrolisati ispravnost sporogoreeg
tapina; ne upotrebljavati detonatorske kapsle na kojima su
uoljivi znaci oteenja i oksidacija;
za zaepljenje eksplozivnih punjenja koristiti zemlju bez
tvrdih sastojaka, nabijati je drvenim predmetima, vodei
rauna da se ne oteti tapin i detonatorska kapsla; sve
radove i minskoeksplozivna sredstva obezbijediti straom, a
prije paljenja ljudstvo udaljiti na 300m od mjesta eksplozije i
smjestiti ga u zaklone;
poetak i zavretak paljenja uvijek oglasiti odgovarajuim
(dogovorenim) signalom.
Procijeniti potrebu i preduzeti i druge mjere zatite u skladu sa
konkretnom situacijom i uslovima rad (zima, snijeg, kia i dr.).

3.2.4. IZRADA FORTIFIKACIJSKIH PREPREKA

Ojaana iana ograda izrauje se od drvenog ili metalnog kolja
i bodljikave ice. ica se klamficama privruje uz drveno kolje ili
provlai kroz zamke na metalnom kolju. S obje strane, izmeu
dva velika kolca, na udaljenosti od 1,5 m pobija se malo kolje, a
izmeu malog i velikog kolja razapnu bone zatege od bodljikave
ice. Preko njih se, po duini ograde, protkaju dvije do etiri
paralelne ice sa strane napadaa i jedna do dvije ice sa vlastite
strane. Sa strane napadaa moe se postaviti i iani nabaaj ili
brinovi element.
Ako se izrauje ograda od metalnog kolja, tada vojnici pobijaju
(uvru) gvozdeno kolje u zemlju.
iana ograda izrauje se od drvenog ili metalnog kolja i
bodljikave ice. ini je jedan red kolja na koje se privruju tri
horizontalna i dva dijagonalna reda ice. Organizacija rada je ista
kao i pri izradi ojaane iane ograde u prvoj i drugoj fazi rada.
Niska iana mrea je malo primjetna iana prepreka. Obino
se izrauje u etiri reda sa ukupnom irinom od 6 m.
iana mrea izrauje se u 2 - 5 redova. Rastojanje izmeu kolja
u jednom redu je tri metra, a izmeu redova 1,5 m. Kolje u
narednom redu je smaknuto u odnosu na prethodni red. Prvi i
posljednji red izrauje se od 5 redova ice (kao i ograda), a
srednji redovi od 3 ice (sve dijagonalno i jedna horizontalno).
Prostor izmeu redova ispreplete se sa dijagonalnim icama.

106
Kada se izrauje iana mrea od tri reda kolja, radovi se izvode
angaovanjem voda jer je potrebno obrazovati 10 11 grupa od
po 2 3 vojnika, u zavisnosti od poslova koje e obavljati i naina
organizovanja radova.
Odjeljenje moe dobiti zadatak da pobija kolje ili da izrauje
ianu ogradu u pojedinim redovima, odnosno da plete icu
izmeu redova. Radove organizuje komandir voda.
Je se izrauje od tri ukrtena kolca, meusobno povezana i
ispletena bodljikavom icom. Koristi se za zapreavanje rovova i
saobraajnica i za zatvaranje prolaza u drugim vrstama prepreka.
Izrauju ga 2 vojnika, a za rad su im potrebna tri kolca duine 1,5
m, bodljikava ica i klamfice.
Krstilo se izrauje od est kolaca duine 1,5 m i motke duine 4
6 m koji se meusobno poveu i ispletu bodljikavom icom.
Namijenjen je za zatvaranje prolaza u drugim preprekama ili za
izradu posebnih prepreka od krstila, naroito na zemljitu na
kojem se ne mogu izraditi iane ograde i mree zbog vrstoe
tla. Izrauju ga 2 vojnika.
Protivoklopne fortifikacijske prepreke ine protivoklopni rovovi,
eskarpe, kontraeskarpe, protivoklopni drveni i kameni stubovi,
betonski blokovi, gvozdeni jeevi i stubovi, betonski tetraedri i
drugo. Za njihovu izradu potrebno je dosta vremena, a neki
elementi prepreka izrauju se unaprijed, angaovanjem strunog
ljudstva. Pjeadijske jedinice mogu uestvovati u izradi
protivoklopnih prepreka (kada se angauju ininjerijske maine), a
neke prepreke mogu i izraivati (protivoklopne ukopane stubove,
zavale, postavljati jeeve i tetraedre i drugo).

U cilju savladavanja prepreka obrazuju se grupe odgovarajueg
sastav, jaine i opremljenosti, zavisno od vrste prepreka koje se
savlauju i broja prolaza koje treba izraditi.
iane prepreke savlauju se sjeenjem ice makazama (noem),
razaranjem eksplozivom ili prelaskom preko prepreka pomou
dasaka i merdevina, ebadi i koritenjem drugih prirunih
sredstava. Ako se ustanovi da je iana prepreka minirana,
prethodno treba ukloniti mine ili ih unititi pomou kuke i konopca.
Za izradu prolaza u ianim preprekama odreuju se 2 3 vojnika
opremljena makazama za sjeenje ice. Jedan vojnik sjee ice,
a jedan ili dva vojnika razvlae krajeve ice u stranu.
Jeevi i krstila se uklanjaju iz prolaza i rovova (saobraajnica), s
tim to prethodno treba utvrditi da li su minirani. Ako se utvrdi da

107
su minirani, mine se otklanjaju ili se unitavaju povlaenjem ueta
sa kukom.
Protivoklopne fortifikacijske prepreke, zavisno od vrste,
najefikasnije se savlauju upotrebom ininjerijskih maina i
eksploziva, premotavanjem, izradom rampi, stepenica i slino.


3.3. PROTIVNUKLEARNO, HEMIJSKO, BIOLOKO
OSIGURANJE

3.3.1. NHB ORUJE

3.3.1.1. NUKLEARNO ORUJE

Nuklearno oruje ine nuklearni eksplozivi i sredstva za njihovu
primjenu.
Jaina nuklearnih projektila mjeri se kilotonama (kt) i megatonama
(Mt). Jaina 1kt je ravna jaini eksplozije hiljadu tona trotila, a 1Mt
eksploziji od milion tona trotila.
Nuklearne eksplozije mogu se izvriti u vazduhu, na povrini
zemlje, pod zemljom i pod vodom.
Nuklearno oruje prilikom eksplozije ispoljava:
udarno,
toplotno i
radioaktivno
dejstvo.
Udarno dejstvo ispoljava se kao jak vazduni udar, kod kojeg
razlikujemo dvije faze:
Poetno udarno dejstvo nastaje irenjem vazduha iz centra
eksplozije.
Naknadno udarno dejstvo nastaje vraanjem vazduha u
razrijeenu atmosferu oko centa eksplozije.
Poetno udarno dejstvo traje krae, ali je po sanzi mnogo jae od
naknadnog.
Udarno dejstvo uzrokuje materijalna razaranja.
Toplotno dejstvo ispoljava se u vidu:
svjetlosnog bljeska, koji se javlja u trenutku eksplozije i
izaziva zaslijepljenost;
poetnog toplotnog zraenja, koje se iri iz centra
eksplozije, prouzrokuje opekotine i izaziva poare;

108
naknadnih uinaka koji se javljaju u vidu poara izazvanih
poetnim toplotnim zraenjem.
Radioaktivno dejstvo se ispoljava u vidu:
poetnog radioaktivnog dejstva, koje se javlja u trenutku
eksplozije;
naknadnog radioaktivnog dejstva koje se javlja zraenjem
iz radioaktivnog materijala nastalog prilikom eksplozije.

3.3.1.2. HEMIJSKO ORUJE

Hemijsko oruje ine hemijska jedinjenja, poznata pod nazivom
bojni otrovi (BOt).
BOt unitavaju ivu silu, kontaminiraju zemljite, materijalno-
tehnika sredstva, opremu, hranu, vodu i vazduh.
Prema borbenoj namjeni dijele se na:
smrtonosne,
BOt za privremeno onesposobljavanje i
herbicide.
Prema nainu dejstva na organizam dijele se na:
nerevnoparalitike BOt,
BOt opteootrovnog dejstva (krvni BOt),
zaguljivce,
plikavce,
psihohemijske otrove i
nadraljivce.
Prema vremenu zadravanja na zemljitu dijele se na:
dugotrajne i
kratkotrajne BOt.

SMRTONOSNI BOt:

Nervnoparalitiki BOt su:
tabun
sarin
soman
VX
To su isparljive tenosti sa izrazito brzim i jakim otrovnim
dejstvom. Djeluju na nervni sistem prodirui u organizam preko
organa za disanje, kroz kou i sluzokou, te preko organa za
varanje. Dua izloenost ovim BOt uzrokuje teka trovanja, pa i
smrt.

109

Krvni BOt su kratkotrajni bojni otrovi ije se djelovanje ispoljava
preko krvi na taj nain to sprijeavaju normalno snadbijevanje
kiseonikom. Ovoj grupi pripadaju:
cijanovodonina kiselina
hlor-cijan
Cijanovodonina kiselina je lakoisparljiva tenost. Prvi znaci
trovanja su nadraaji oiju i grla, zatim stezanje u grudima,
oteano disanje i osjeaj straha. Tee trovanje ovom kiselinom
uzrokuje trenutnu smrt.
Hlor-cijan djeluje slino cijanovodoninoj kiselini. Znaci trovanja
su suzenje oiju, oteano disanje, nesvjestica, munina,
povraanje, grevi i gubitak svijesti. Smrt nastupa usred paralize
sranog miia.
Miriu na gorki badem

Zaguljivci su:
fozgen
difozgen
Ovi BOt izazivaju nadraaj grla, uzrokujui kaalj, isprekidano
disanje, te jako stezanje u grudima. Prilikom trovanja ovim BOt
dolazi do pojave zatija, kada se otrovani osjea zdravim, ali se
dejstvo otrova vraa poslije 4 sahata, uzrokujui povienu
temperaturu i otekline plua. Ako smrt ne nastupi nakon 2 dana,
poslije 3-4 dana poinje period postepenog ozdravljenja.
Miriu na truhlo lie (sijeno).

U plikavce spadaju:
iperit
azotni iperit
luizit
To su slabo isparljive tenosti, obino mrke boje i miriu na senf ili
bijeli luk. Plikavci su dugotrajni bojni otrovi, a prilikom upotrebe
javljaju se u vidu kapljica, magla ili para. Na koi uzrokuju
crvenilo, plikove i rane. Djelovanje se javlja nakon izvjesnog
skrivenog perioda. Isparavanja koja nastaju izazivaju teke
posljedice na oima i organima za disanje.





110
BOt ZA PRIVREMENO ONESPOSOLJAVANJE:

Psihohemijski BOt su:
BZ
mestolin
LSD
Ova grupa bojnih otrova izaziva privremene psiholoke i fizike
poremeaje, te onesposoblja-vaju ljude za obavljanje redovnih
dunosti. Znaci trovanja su vrtoglavica, suenje sluzokoe usta,
nosa i grla, nejasan vid, posrtanje, nerazgovjetan i besmislen
govor, zbunjenost i ukoenost. Za-trovani je podloan
halucinacijama i nesposoban da se kree i reaguje na zbivanja u
svojoj okolini.

Nadraljivci su:
kijavci (adamsit)
suzavci (hloracetofenol, CS)
Ovo su vrste materije koje se u trenutku primjene javljaju u
obliku dima. Spadaju u kratkotrajne bojne otrove.
Suzavci nadrauju sluzokou grla i nosa, jako nadrauju oi i
izazivaju suze.
Kijavci izazivaju kijanje, kaalj, povraanje, bol u grudima i
osjeaj straha.

HERBICIDI

Herbicidi su razliite hemijske materije, namijenjene prvenstveno
za unitavanje biljnog svijeta. Dijele se u dvije grupa:
za unitavanje biljnih kultura totalni hrbicidi
za ogolijevanje uma defolijanti

3.3.1.3. BIOLOKO ORUJE

Bioloko oruje ine uzronici namjerno izazvanih oboljenja ljudi,
ivotinja i biljaka. Uzronici oboljenja mogu biti mikroorganizmi
(virusi, bakterije, gljivice itd.) i njihovi proizvodi toksini.
Napad biolokim orujem moe se izvriti: eksplozivnim
sredstvima, rasprivanjem iz aviona ili helikoptera i diverzantskim
metodama.


111
3.3.2. FORMACIJSKA SREDSTVA ZA LINU ZATITU

ZATITNA MASKA M1 namijenjena je za zatitu organa za
disanje, lica i oiju od radioaktivnih, hemijskih i biolokih agenasa.
Glavni dijelovi maske su:
obrazina,
naoale,
elastine trake,
cjedilo i
torbica.
Pribor sainjavaju flanelska i sapunska krpica koje slue za
ienje maske.
Zatitna maska obrazinom obezbjeuje zatitu lica od spoljnjeg
vazduha na principu izolacije, uz istovremeno proiavanje
kontaminiranog vazduha kroz cjedilo.
U torbici se nalaze tri depa za smjetaj: sapunske i flanelske
krpice, epa i poklopca cjedila, te linog pribora za
dekontaminaciju, zatitnih rukavica i ogrtaa.
Za dezinfekciju zatitne maske koristi se 2,5% rastvor formalina
ili 75% rastvor alkohola, a ako nema ovih materija: voda i sapun.
Zatitna maska se stavlja na komandu: "Zatitnu masku
STAVI!". Prilikom stavljanja zatitne maske u zatitni poloaj,
ukoliko se vojnik kree treba stati, prekinuti disanje i zatvoriti oi.
Torbica se otvara lijevom rukom, a desnom rukom maska se
hvata za obrazinu, te se brzo vadi iz torbice, hvata palevima za
elastine trake, glava zabacuje unazad i maska navlai na glavu,
prvo je stavljajui na bradu, a zatim prevlaei preko tjemena. U
cilju provjere hermetinosti zatitne maske treba dlanom lijeve
ruke zatvoriti otvor na cjedilu, zatim jae udahnuti i prekinuti
disanje za 8-10 sekundi. Ako se obrazina pri udisanju priljubi uz
lice i ostane u tom poloaju dok je prekinuto disanje, znai da je
hermetinost zatitne maske dobra. Sprijeavanje zamagljivanja
naoala postie se brisanjem unutranjosti sapunskom krpicom ili
nekim drugim sredstvom.
Skidanje zatitne maske izvrava se na komandu "Zatitnu
masku SKINI!" (ili samoinicijativno, kada se vojnik uvjeri da
vazduh nije kontaminiran).

Zatitne rukavice koriste se za zatitu ruku od kontaminacije:
radioaktivnim padavinama, kapima, parama i aerosolima bojnih
otrova i od biolokih agenasa.

112
Zatitni ogrta se koristi zbog zatite tijela od kontaminacije
kapima bojnog otrova i radioaktivnom prainom.
Zatitna pasta je sredstvo za premazivanje kone obue u cilju
zatite nogu od radioloke, bioloke i hemijske kontaminacije.

3.3.3. PRIRUNA I MJESNA SREDSTVA ZA LINU ZATITU

U nemogunost koritenja formacijskih sredstava, za zatitu
organa za disanje mogu se korisiti poveske izranene od
prirunog materijala, te razne industrijske maske (respiratori) i
maske specijalne namjene.
Poveska se izrauje od komada platna (maramice, ala, dijela
odjee i slino) na koji se stavlja gaza sa vatom ili deblji sloj gaze.
Platno se savija preko uloka i vee prako nosa i usta. Poveska
prua bolju zatitu ako je uloak okvaen vodom ili rastvorom
sode bikarbone.
Za zatitu oiju mogu se koristiti naoale za motocikliste, ronioce,
skijae itd, kao i zatitne naoele koje se koriste u hemijskoj
indusriji, rudarstvu, graevinarstvu i slino.
Za zatitu tijela i odjee od kontaminacije radioaktivnim
esticama, kapima i parom bojnih otrova mogu se koristiti
atorska krila, kine kabanice, mantili, ogrtai od plastine folije,
impegnirana ili gumirana platna i slian materijal.
Zatita nogu postie se uvijanjem u vieslojnu tkaninu ili papir,
impregniranim platnom, plastinim kesama i slinim materijalom.
Za zatitu ruku upotrebljavaju se rukavice od koe, gume ili
impregniranog platna. Ruke se mogu umotati zavojima, krpama i
slinim materijalom.
Treba imati na umu da priruna sredstva ne pruaju dovoljnu ni
dugotrajnu zatitu.

3.3.4. DEKONTAMINACIJA

Pod dekontaminacijom se podrazumijeva skup mjera i
postupaka koji se preduzimaju u cilju otklanjanja radioaktivnih
materija, neutralisanja ili unitavanja bojnih otrova i biolokih
agenasa sa ljudi, ivotinja, materijalno tehnikih sredstava,
zemljita i objekata. U tom smislu dekontaminacija moe biti:
radioloka, hemijska i bioloka.
Po svom obimu dekontaminacija moe biti djelomina i potpuna.
Djelomina dekontaminacija podrazumjeva dekontaminiranje
samo pojedinih dijelova tijela ili naoruanja, dok potpuna

113
podrazumijeva dekontaminiranje cjelokupnih kontaminiranih
povrina.
Dekontaminacija koju izvodi pojedinac na sebi, svom naoruanju i
opremi, naziva se pojedinana dekontaminacija. Posluioci orua
i vozila obavljaju grupnu dekontaminaciju.
Kompletne jedinice vre dekontaminiraju na dekontaminacionim
stanicama. Ova dekontaminacija je uvijek potpuna.


3.3.4.1. FORMACIJSKA SREDSTVA ZA LINU
DEKONTAMINACIJU

LINI PRIBOR ZA DEKONTAMINACIJU (LPD) je namijenjen za
dekontaminaciju otkrivenih dijelova tijela zatrovanih kapljicama
bojnih otrova i biolokim agensima, za ukazivanje prve pomoi
kada su parama plikavca zatrovane oi, gornji putevi organa za
disanje i varenje, za ukazivanje prve pomoi prilikom zatrovanja
nervno-paralitikim BOt i za ukazivanje prve pomoi kada su
nadraljivcima zatrovani organi za disanje.
LPD se dodjeljuje svakom vojniku. Naelno, uva se u torbici
zatitne maske.
LPD sainjavaju:
kutija za dijelove (sa kartonskim ulokom)
upijajui papir
kutija sa prakom za dekontaminaciju
kutija sa atropinskim siretama
fiola sa sodom bikarbonom
fiola sa antidotima protiv nadraljivca
tamponi
Dekontaminacija lica:
teni agens sa lica odmah se upija, bez trljanja, papirnom
maramicom;
na tampon vate sipa se praak i ovim tamponom se naprai
(prebrie) lice;
novim tamponom skida se praak i stavlja zatitna maska.
Dekontaminacija koe:
teni agens sa koe upija se, bez trljanja, upijajuim papirom;
postupak se ponavlja 3 puta, uvijek sa novim papirom;
kontaminirano mjesto dobro se naprai;
poslije 30 s tamponom vate skida se praak, a zatim se
kontaminirano mjesto ponovo dobro naprai i stavljaju se
zatitne rukavice.

114
Sireta sa antidotom slui za ukazivanje prve pomoi i
samopomoi licima povrijeenim nervno-paralitikim BOt.
Upotrebljava se na slijedei nain:
Poklopac sirete potisne se do kraja prema tijelu sirete uz
istovremeno okretanje udesno i ulijevo.
Poklopac se povlai nagore, odvaja se od tijela sirete i baca.
Prstima se pritisne tijelo sirete do pojave kapljice tenosti na
vrhu igle.
Zadravajui pritisak prstima na siretu, iglu ubosti do kraja,
kroz pantalone, u mii butine, te pritiskom na tijelo sirete
istisnuti tenost.
Ne putajui prste sa tijela sirete , izvui iglu iz butine.
Poklopac se skida samo pred upotrebu. Igla se nikada ne dira
prstima.
Antidot protiv nadraljivaca slui za ublaavanje tekoa i
smetnji prouzrokovanih BOt tipa nadraljivaca.
Upotrebljava se na slijedei nain:
Razbije se (zdrobi) gazom uvijeni dio ampule.
Apula se okrene razbijenim dijelom nadole, sve dok se gaza
ne netopi tenou.
Potom se ampula stavi pod obrazinu zatitne maske i udiu
se isparenja sve dok smetnje ne prestanu.
Natrijum hidrokarbonat (soda bikarbona) slui za
dekontaminaciju oiju, te sluzokoe usta, drijela i nosa.
Upotrebljava se na slijedei nain:
Sadraj fiole rastvori se u uturi dopola napunjenom vodom i
snano se muka oko 50 s da se praak rastvori,
Pripremljenim rastvorom ispiru se oi, odnosno sluzokoa
usta, drijela i nosa.
Dobro ispirati, najmanje destak puta.

PRIBOR ZA DEKONTAMINACIJU LINOG ORUJA I ODJEE
(PDLO) namijenjen je za dekontaminaciju linog naoruanja
zatrovanog tenim BOt i biolokim agensima i za dekontaminaciju
odjee koja je zatrovana parama nervnoparalitikih BOt. Pribor se
dodjeljuje svakom vojniku. Slui za jednokratnu upotrebu.
Sastavni dijelovi PDLO sainjavaju:
kutija,
boica sa crvenim poklopcem,
paketi sa prakom,
kutija za tablete,
boica sa crnim poklopcem,

115
etkica,
tamponi.
Priprema za upotrebu je oko 2,5 min. Djelimina dekontaminacija
oruja traje 4-5 min, a potpuna 12-15 min. Odjea se ljeti
dekontaminira za 8, a zimi 10-12 min. Uvijek se poslije upotrebe
LPD, dekontaminira odjea, pa zatim oruje. Prilikom
dekontaminacije obavezno se upotrebljava zatitna maska i
rukavice.
Dekontaminacija oruja:
djelimino razmotanim tamponima skinuti kapi BOt;
sadraj fiole sasuti u boicu sa crvenim poklopcem i mukati
do raspadanja tableta;
obraditi oruje etkicom koja se povremeno umae u
pripremljeni rastvor, dok se oruje potpuno ne premae;
na isti nain obraditi oruje i rastvorom iz boice sa crnim
poklopcem;
jednim tamponom oruje posuiti, a drugim podmazati;
tampone zakopati ili spaliti, a neutroene rastvore uvati.
Dekontaminacija odjee:
pocjepati paketi, izvui kesicu sa prakom;
lakim udarima vreice po odjei zapraiti je u potpunosti,
utirui praak u tkaninu vreicom ili zatitnom rukavicom;
zimi pred spoljne povrine odjee zapraiti i odjeu ispod
povrinske;
istresti praak iz odjee lupkajui je rukom zatienom
rukavicom ili etkajui etkom;
jedan paketi koristi se za dekontaminaciju ljeti, a oba zimi.

3.3.4.2. FORMACIJSKA SREDSTVA ZA GRUPNU
DEKONTAMINACIJU

PRIBOR ZA DEKONTAMINACIJU ZAJEDNIKOG
PJEADIJSKOG ORUJA (PDPO)
namijenjen je za hemijsku dekontaminaciju zajednikog
pjeadijskog oruja (mitraljeza, minobacaa i bestrzajnih topova) i
dodjeljuje se za svako oruje. Slui za viekratnu upotrebu, a
popunjava se sa: 22g heksahlormelamina, 300ml toluola i 300ml
alkalnog rastvora. Masa pribora je oko 2kg. Glavni dijelovi PDPO
su:
kutija
posuda za rastvore
etka

116
kutija sa prakom
struga
igla
tamponi vate
spuva
Grupnu dekontaminaciju sa PDPO izvode posluioci nakon
zavretka pojedinane dekontaminacije i pod rukovodstvom
komandira odjeljenja.
Upotreba pribora:
U limenu posudu crvene boje sasuti praak iz plastine
crvene kutije. Na otvor posude naviti etku i sadraj mukati
2-3 min.
Vidljive kapljice BOt pokupiti tamponima, a grubu prljavtinu
sastrugati strugaem.
Okrenuti limenu posudu dnom nagore, pa oruje premazati
rastvorom.
Nakon izvjesnog vremena (do 30 min) krpom izbrisati
dekontamirano oruje, a im bude mogue detaljno ga
obrisati i podmazati.
Nakon utroka rastvora posude zatvoriti i sa spoljne strane
prebrisati suhom krpom. Brunirane elemente podmazati
uljem (ne ispirati vodom unutranjost limenih posuda za
rastvore).
Rastvori su otrovni pri udisanju para, dodiru sa koom i
unoenjem kroz usta.
Pri radu staviti zatitnu masku i rukavice.

Pribor za dekontaminaciju artiljerijskih orua (PDAO) je
namijenjen za hemijsku dekonaminaciju artiljerijskih orua, a
moe se upotrijebiti i za dekontaminaciju artiljerijskog pribora i
instrumenata. Dodjeljuje se uz svako artiljerijsko orue i uva kao
sastavni dio kompleta. Masa mu je oko 12,4 kg. Po izgledu i
sastavnim dijelovima, ovaj pribor je slian PDPO. U ovom priboru
je poveana koliina rastvora (po dvije kantice crvene i crne boje,
sa po 1,5 l rastvaraa). U priboru se nalaze i dvije bakelitne kutije
sa po 110g praka za dekontaminaciju, dvije etke i dva strugaa.

Pribor za dekontaminaciju vozila (PDV) namijenjen je za RHB
dekontaminaciju borbenih i neborbenih vozila, a moe se koristiti i
za dekontaminaciju drugih tehnikih sredstava. Masa PDV je 8 kg.
radna zapremina 20 l. Koliina materija za dekontaminaciju:
kaporita 4 kg, deterdenta 0,4 kg. Pribor se dodjeljuje uz svako

117
vozilo. Njime rukuju voza i njegov pomonik, a dekontaminacija
se izvodi nakon izlaska sa kontaminiranog zemljita.

3.3.5. RAD I POSTUPCI VOJNIKA U USLOVIMA UPOTREBA
NHB B/S

Prije upotrebe NHB B/S:
podesiti za NHB zatitu rovove, saobraajnice i pojedinane
zaklone;
podesiti za zatitu prirodne i vjetake objekte;
prikupiti i pripremiti priruna sredstva za zatitu vojnika;
organizovati i sprovesti mjere zatite hrane i vode;
pripremiti sredstva za zatitu ivotinja i
prikupiti i pripremiti priruna sredstva za dekontaminaciju.

U momentu nuklearne eksplozije, koja se raspoznaje po
zasljepljujuem bljesku, svaki pojedinac odmah zauzima
odgovarajui zatitni poloaj prema mjestu gdje se zatekao u
momentu eksplozije. Nakon 1-2 min stavlja zatitnu masku i
nastavlja sa radnjom koju je prije toga zapoeo.

U momentu hemijskog udara, im primjeti neposredni udar BOt-
ima, svaki pojedinac:
prekida disanje i zatvara oi,
stavlja zatitnu masku u zatitni poloaj
(na nain opisan u taki 3.3.2.),
za zattu od kapljica BOt upotrebljava zatitne rukavice i
zatitni ogrta i
po potrebi upotrebljava sredstva protiv nadraljivaca ili
atropinsku siretu.

Nakon izvrenog nuklearnog i hemijskog udara svaki
pojedinac samoinicijativno ili po nareenju komandira odjeljenja
prua prvu pomo povrijeenim. Nakon izvrenog nuklearnog
udara, treba izmjeriti jainu doze zraenja i preduzeti mjere da ne
doe do prevelikog ozraenja ljudstva.

3.4. OSMATRANJE I TRAENJE CILJA

Osmatranje je jedan od naina prikuplanja podataka o
neprijatelju.

118
Na dunost osmatraa se moe postaviti bilo koji vojnik iz sastava
j-ce, pod uslovom da ima normalan vid i sluh.
Smjena vojnika traje 2 sata, naelno, a moe biti i kraa, to
zavisi od vremenskih uslova.

Orjentir je lako uoljivi (markantni) prirodni ili vjetaki objekat na
zemljitu.

Pojasi osmatranja su:
blii pojas na rastojanju do 400m,
srednji pojas na rastojanju od 400 do 800m i
Dalji pojas na rastojanju veem od 800m.

3.4.1. NAINI OSMATRANJA I SREDSTVA ZA
OSMATRANJE

Osmatranje moe biti posredno i neposredno.
Osmatranje se vri:
prostim okom,
optiko-nianskim spravama,
oslukivanjem,
elektronskim ureajima (npr. radar),
itd.

3.4.2. IZBOR I UREENJE MJESTA ZA OSMATRANJE

Komandir odreuje mjesto osmatranice ili ga bira sam osmatra.
Osmatranica mora obezbijediti dobru preglednost u zoni
osmatranja, da je dobro zaklonjena od neprijateljskog osmatranja
i izvianja sa zemlje i iz vazduha, da je u blizini starjeine koji je
izdao zadatak, da je lako izvjetavanje o primjeenom i prikriven
prilaz za sigurnu vezu, da je dobro zatiena od neprijateljske
vatre i da nije u blizini markantnih objekata u prirodi.

3.4.3. SADRAJ ZADATKA OSMATRAA

Starjeina izdaje zadatke osmatrau na licu mjesta. Zadatak
osmatraa sadri:
1. Orjentire.
2. Podatke o neprijatelju.
3. Zonu osmatranja.

119
4. Poseban zadatak osmatraa (osmatranje NH udara, rejona
naroite panje i slino).
5. Nain izvjetavanja i ugovorene signale.
6. Mjesto starjeine koji mu je izdao zadatke.

Osmatra poinje osmatranje blieg pojasa i to od sebe ka
neprijatelju, zdesna ulijevo, a zatim u obrnutom smijeru. Na taj
nain osmatra srednji i dalji pojas. Naroitu panju obraa na
jaruge, naseljena mjesta, istaknute objekte, puteve, raskrsnice,
mostove i slino. Osmatra o osmotrenom izvjetava signalima ili
glasom.

3.4.4. OSMATRANJE VAZDUNOG PROSTORA I NH
UDARA

Osmatra vazdunog prostora i NH udara je vojnik odreen da
osmatra vazduni prostor u rejonu jedinice, koji se moe sagledati
okom i dvogledom. Ima zadatak da neposredno otkriva
neprijateljski napad iz vazduha, odn. NH udare. Osmatra kruno ili
u sektoru od 180
O
i posebnu panju posveuje otkrivanju letjelica
na malim visinama, odn. neprijateljskih NH djelovanja u rejonu
jedinice.

3.4.5. NAINI IZVJETAVANJA

Izvjetavanje osmatraa vri se po VALJVO obrascu:
V Veliina neprijateljske jedinice
A Aktivnost neprijateljske jedinice
L Lokacija neprijateljske jedinice
J vrsta neprijateljske jedinice
V Vrijeme kad je uoena neprijateljska jedinica
O Oprema koju posjeduje neprijateljska jedinica
Ako nije mogue izvjetavanje po VALJVO-obrascu, vri se
izvjetavanje prijenosom poruke.

3.4.6. POKAZIVANJE CILJEVA

Pokazivanje ciljeva prema stranama svijeta sastoji se u
odreivanju poloaja uoene take u odnosu na strane svijeta.
Pokazivanje ciljeva prema orijentirima sastoji se u odreivanju
poloaja uoene take u odnosu na odreene orjentire na
zemljitu. Numeriu se brojevima zdesna ulijevo.

120
Pokazivanje ciljeva prema brojaniku sata sastoji se u
odreivanju poloaja uoene take u odnosu na produene
pravce brojanika sata. Broj 12 je okrenut prma sjeveru.
Pokazivanje ciljeva u odnosu na strane sopstvene jedinice
najee se primjenjuje u kretanju.

3.4.7. OSMATRANJE NOU

Osmatranje nou i u drugim uslovima ograniene vidljivosti je
znatno oteano, te se nadoknauje paljivim prislukivanjem.
Mjesto za osmatraa, odn. osmatranicu, u sluaju kada se ne
raspolae ureajima za nono osmatranje, bira se u podnoju
uzvienja i na mjestima odakle selake uoavaju ciljevi koji se
ocrtavaju na horizontu. Nou osmatra treba da bude uvjeban u
brzom otkrivanju ciljeva po zvuku i umovima.

3.4.8. TABLICA VIDLJIVOSTI I UJNOSTI

3.4.8.1. VIDLJIVOST DANJU [u km]
Tvorniki dimnjak i pojedinane zgrade: 4 5
Srednja i velika pojedinana stabla: 1,2 2
Pjeadijska kolona na maru: 1,5
Vojnik u pokretu ili cijev tenkovskog topa: 0,85 0,9
Pojedinani dijelovi tijela: 0,3 0,4
Lice u obliku svijetle mrlje i oi ili pojedinosti
na odjei: 0,1 0,15

3.4.8.2. VIDLJIVOST NOU [u km]

Bljesak vatre ili svjetlost fenjera: 2
Plamen ibice: 0,3
Zapaljena cigareta 0,05 0,1
Pokreti pri mjeseini: 0,2 0,3
Pokreti pri tamnoj noi: 0,05 0,07
Pokreti pri jakoj pomrini: 0,015

3.4.8.3. UJNOST [u km]

Pucanj iz puke: 3
Pokreti oklopnih vozila: 0,8 1,5
Kretanje automobila: 0,5
Neoprezno rukovanje zatvaraem: 0,4
Oprezno povlaenje zatvaraa: 0,05
Zveckanje opreme: 0,3
Razgovor, kretanje po tvrdom zemljitu,
suhom liu, kamenu: 0,2

121

3.5. POSTUPCI VOJNIKA U ODBRANI

3.5.1. IZBOR I UREENJE MJESTA ZA ZAKLON

Vojnik se brani u sastvau odjeljenja ili grupe vojnika. Vojnik na
poloaju za odbranu, ukoliko mu nije unaprijed odreeno, sam
bira mjesto za zaklon, pri emu treba da ima u vidu slijedee:
mjesto za zaklon treba biti prikriveno,
da ima prikriven prilaz iz pozadine i prema susjedu,
da je pogodno za osmatranje terena ispred vojnika,
da je nepristupano ili tee pristupano oklopnim sredstvima;
da je pogodno za ureenje zaklona.
Poslije odabira mjesta za zaklon, vojnik pristupa ureenju
zaklona. Odlae oruje pored sebe i vri utvrivanje i maskiranje.

3.5.2. OCJENA ODSTOJANJA DO ORJENTIRA I MJESNIH
OBJEKATA

Na mjestu izabranom za zaklon vojnik vri ocjenu odstojanja do
orijentira i mjesnih objekata u polju dejstva. Ocjenu vri na jedan
od naina navedenih u taki 2.1.

3.5.3. POSTUPAK ZA VRIJEME DEJSTVA NEPRIJATELJA

U toku dejstva neprijatelja, aviopripreme i artiljerijske pripreme,
vojnik se sklanja u podgrudobranski zaklon ili odjeljensko
sklonite i stavlja zatitna sredstva u zatitni poloaj. Ako je
odreen za derno orue, produava osmatranje i o primjeenom
izvjetava komandira odjeljenja, a po potrebi otvara vatru na
neprijatelja.
Ukoliko se vojnik nalazi u odjeljenskom ili podgrudobranskom
zaklonu na poloaju, izlazi na signal komandira odjeljenja.

3.5.4. POSTUPAK U TOKU DJELOVANJA NEPRIJATELJA
NA PREDNJI KRAJ ODBRANE

U toku djelovanja neprijatelja na prednji kraj odbrane, vojnik
naelno otvara vatru po nareenju starjeine. Vatru priprema
ranije na mjestima mogue pojave neprijatelja. Takoe se
priprema za gaanje ciljeva u vazduhu i za dejstvo nou. im
neprijatelj pone nastupanje sa linije razvoja, vojnik otvara vatru

122
po neprijatelju. Pri otvaranju vatre neophodno je da izabere cilj,
odredi odstojanje i zauzme odgovarajui nian. Vojnik gaa cilj
koji je najopasniji po njega i njegovo odjeljenje.

3.5.5. POSTUPAK U TOKU ODBRANE PO DUBINI

Ukoliko neprijatelj prodre i ovlada poloajem za odbranu, vojnik se
u sklopu odjeljenja, tima ili grupe, a na komandu komandira
odjeljenja, prebacuje na rezervni poloaj, pri tom koristei dimne
zavjese, prirodne i vjetake zaklone. Sa rezervnog ploaja
produava borbu, sa ciljem da se uniti neprijatelj (prvenstveno
njegova borbena vozila) i zaustavi napad. Potom, kada se
neprijatelj zaustavi, priprema se i vri kontranapad i odbacivanje
neprijatelja.

3.5.6. POSTUPAK U TOKU REORGANIZACIJE I
KONSOLIDACIJE

Poslije odbacivanja neprijatelja, vojnik pristupa reorganizaciji i
konsolidaciji u sastavu odjeljenja. Zauzima svoj poloaj u sastavu
tima, koji mu odreuje voa tima. Podnosi izvjetaj o utroku
municije, vri uzajamnu i samopomo ako je povrijeen, izrauje
zaklon, vri ienje oruja i po potrebi odmara. U toku
reoganizacije i konsolidacije moe biti odreen za donosioca
hrane, vode, municije i noenje ranjenika.


3.6. KOMUNIKACIJE

Komunikacija predstavlja sistem ostvarivanja veze i prenosa
informacija izmeu uesnika. Ona mora biti kvalitetno ostvarena,
te omoguavati pravovremen i jasan protok iformacija.
Komunikacija moe biti: radio, vizuelna, zvuna itd.

3.6.1. INE KOMUNIKACIJE

Za ostvarivanje inih telefonskih veza koriste se ini spojni
putevi i druga sredstva veze, kao to su induktorski telefon M 63 i
FF 63M, te telefonska induktorska centrala ITC-10. Odstojanje
izmeu uesnika u neposrednom radu preko inih linija moe
biti:

123
po stalnim vazdunim linijama, do 150 km;
po dvoilnim poljskim kablovskim linijama, do 30 km;
po vieilnim poljskim kablovskim linijama, do 40 km.

3.6.1.1. PRIVREMENE (POLJSKE) KABLOVSKE LINIJE
PTK-56

Poljske kablovske linije PTK-56 postavljaju se kao ini spojni
putevi za vezu izmeu pokretnih centara veze, te izmeu
pokretnih centara veze i stacionarnih elemenata. Najee se
postavljaju kao unutranji spojni putevi.
Za postavljanje i kupljenje privremenih kablovskih dvoilnih linija
koristi se:
poljski telefonski kabl PTK-56;
prenosna kablovsaka motalica ML-1, ML-1A, ML-11;
motka za nabacivanje kabla;
linijska futrola;
telefonski aparat.
Poljski telefonski kabl PTK-56 sastoji se od dvije meusobno
upredene ile, a svaka ila satoji se od sedam (tri eline
pocinane i etiri bakarne kalaisane) meusobno upredenih ica u
vidu ueta izolovanog PVC-masom. Konstruktivna duina kabla je
750 m i 250 m. Masa kabla, bez kalema, od 750 m iznosi oko
11,3 kg, a od 250 m oko 3,7 kg.
Prenosna kablovska motalica slui za odmotavanje i
namotavanje kabla.
Motka za nabacivanje kabla slui za nabacivanje kabla na vie
predmete, te pri postavljanju i skidanju sa tih predmeta pri
kupljenju linija.
U linijskoj futroli se nalaze kombinovana kljeta, depni no i
kotur izolir-trake.
Telefonski aparat slui za ispitivanje linija.

3.6.1.2. INDUKTORSKI POLJSKI TELEFONI M63-M I FF63

Induktorski poljski telefon M-63 i FF63 namjenjeni su za
odravanje telefonskih veza u svim j-cama OS, a prvenstveno u
poljskim uslovima rada. Postavljaju se za rad u sklonitu, atoru,
motornom vozilu ili zgradi, neposredno na dohvat ruke uesnika.
Postavlja se u horizontalan poloaj, na drvenom podlogu (radi
izolacije od zemlje), a moe se vjeati remnikom o drvo ili o neki
drugi predmet.

124
Domet induktorskih telefona zavisi od vrste i kvaliteta spojnog
puta.
Prije svakog prikljuivanja, funkcionalnost telefona provjerava se
na slijedei nain:
skidanjem metalnog poklopca otvoriti telefon, staviti baterije
za napajanje 2 x 1,5V R20 (ako to nije uinjeno ranije);
meusobno spojiti stezaljke na kuitu telefona, pritisnuti
prekida na slualici i okrenenuti ruicu induktora (tada se
mora uti rad zvonca);
drei prekida pritisnutim puhnuti u mikrofon - u slualici se
mora uti um.
Za neposredan rad izmeu dva telefona, veza se ostvaruje na
slijedei nain:
staviti preklopnik "RLBCB" u poloaj "LB" i
prikljuiti inu liniju na stezaljke telefona.
Uesnik se poziva okretanjem ruice induktora oko 3-5 sekundi,
pri emu zvonce telefona uesnika mora da zvoni.

3.6.1.3. TELEFONSKA INDUKTORSKA CENTRALA ITC-10

Namijenjena je za posredovanje pri davanju veza uesnicima koji
su na nju prikljueni. Kapacitet centrale je 10 brojeva, a
povezivanjem dvije cenrale moe se poveati na 20 brojeva.
Centrala ima 8 Lb i 2 AT prikljuka. Napaja se izvorom
jednosmjernog napona od 6V (4 baterije po 1,5V). Centrala ima
ugraen telefonski brojanik, na koji se prema potrebi moe
prikljuiti posredniki telefon. Na prednjoj strani centrale nalazi se
posrednika sekcija, uesnika sekcija i pozivna sekcija.
Posrednika sekcija slui za posredovanje pri uspostavljanju
veza izmeu uesnika. Na njoj se nalaze:
zujalica "Z" za zvunu indukciju poziva,
dugme "TZ" za ukljuenje i iskljuenje zujalice,
dugme "T-LD" za ukljuenje i iskljuenje sijalice za indukciju
zauzea spojnog mosta,
dugme "TB" za ispitivanje izvora jednosmjernog napona,
dugme "T-IB" za iskljuenje baterije,
ruica "P-Z" za podeavanje jaine zujalice,
zelena sijalica 3V, koja pokazuje napajanje mikrofona kad se
pritisne prekida na "MTK",
crvena sijalica 6V (4 x 1,5V) koja pokazuje ispravnost
baterije,

125
konektor "MTK" za prikljuivanje mikrotelefonske
kombinacije,
zelena sijalica "O" koja pokazuje zauzee spojnog mosta s
pozivno-razgovornim dugmetom na uesnikim sekcijama i
crvene sijalice "1""7" koje pokazuju zauzee spojnog mosta
runim klizaima na uesnikim sekcijama.
Uesnika sekcija slui za prijem poziva od uesnika i za
uspostavljanje veze izmeu njih:
crvena sijalica "LD" koja signalizira prijem poziva od
uesnika,
pozivnorazgovorno dugme "G-T" za javljanje i pozivanje
uesnika,
dugme runog klizaa koje se pomjera vertikalno,
komutaciono polje "1""7" obojeno naizmjenino crnom i
zelenom bojom, slui za lake odabiranje komutacionog polja
pri uspostavljanju veza,
plastino bijelo polje za ispisivanje tajnog naziva stanice,
odn. tajnog broja starjeine ija je linija prikljuena,
brojanik "BRN" za biranje uesnika automatske centrale,
sijalica "OZ" koja svijetli pri pozivanju uesnika "LB"
prikljuka (induktorskih telefona),
ruica induktora "IND" za poziv uesnika "LB" prikljuka.
Na poleini centrale nalazi se:
konektor "PK-10" za prikljuenje "PKZP-10", kada su ine
linije prikljuene na "PKON-10",
prikljunice od "1" do "10" za direktno prikljuivanje inih
linija,
konektor "PR" za povezivanje sa drugom centralom,
poklopac ispod koga se nalaze dva reda naponskih
osiguraa od 350V, radi zatite od atmosferskih pranjenja,
poklopac ispod koga se nalaze 4 baterije od po 1,5V R20 za
napajanje mikrofona, sijalice i tranzistora,
prekida "TP" za koritenje ugraenog ili posrednikog
telefona. U donjem poloaju ("1") koristi se ugraeni telefon,
prikljunice "TLF" za prikljuivanje posrednikog telefona,
prikljunica za prikljuivanje uzemljenja.
Telefonska centrala ITC10 postavlja se za rad naelno na
zemljitu, u sklonitu, u vozilu. Centralu za rad postavlja posluioc
na slijedei nain:
skida prednji i zadnji poklopac centrale i stavlja ih na mjesto
gdje ne ometaju rad;

126
prikljuuje dijelove kompleta centrale (MTK, uzemljiva ZM-2
i IT) ukoliko mu se daje za rad;
prikljuuje nakon provjere isravnosti dolazee linije na
centralu i
priprema predvienu staninu dokumentaciju za rad.
Centralu ispituje posluioc odmah nakon postavljanja za rad, a
prije prikljuivanja linija. Ispitivanje ispravnosti centrale obuhvata:
ispitivanje baterija, prijem / predaju poziva, prijem / predaju
govora, ispravnost runih klizaa i spojnih mostova, ispravnost
posrednikog telefona.
Javljanje kad posluilac primjeti da svijetli sijalica s oznakom
"LD" na uesnikoj sekciji, pritiska pozivno-razgovorno dugme s
oznakom "G-T" uesnike sekcije i javlja se na propisani nain:
Pozivanje
Davanje veze
Prekid veze radi pradnosti u davanju hitne veze
Dranje ATC veze posluilac stavlja ruicu klizaa na jedno
od slobodnih spojnih mostova.

3.6.2. RADIO KOMUNIKACIJE

3.6.2.1. RU PRC-77

Radio-ureaj PRC-77 namijenjen je za odravanje radio veze na
kratkim rastojanjima za poljske uslove rada. Ureaj posluuje i
nosi vojnik.
Sastavni dijelovi:
primopredajnik;
antena (duga, kratka);
kuite za bateriju;
baterija;
MTK;
platnena torba;
leni nosa stanice.
Osnovni tehniki podaci:
frekventni opseg: 30,000 MHz 75,950 MHz
- niski band: 30,000 MHz 52,950 MHz
- visoki band: 53,000 MHz 75,950 MHz
ukupan broj kanala: 920
najmanji razmak izmeu radnih kanala: 50kHz
modulacija: fekventivna
domet sa kratkom antenom: 3 5 km

127
izlazna sanga ureaja: 1-4 W, zavisno od frekvencije
masa ureaja: 10 kg
radni temperaturni opseg: od 40 do +50
O
C
Napajanje:
standardna baterija BA-5598 /U litijum - na temperaturi od -
18
O
C traje priblino 42 sata, a na -40
O
C traje priblino 30 sati
dugotrajna baterija 4386/ U magnezij 15V
baterija BB-586/ U NiCd 12V je punjiva (punjenje 200 puta)

3.6.2.2. RU AN/PRC-77

Radio ureaj AN/PRC-77 je lini, penosni, frekvento-modulisani
primopredajnik koji sekoristi za dvosmjernu radio-telefonsku
komunikaciju glasom kratkog dometa.
Tehnike osobine:
Opseg frekvencija
- donji opseg: 30,000 52,950 MHz 3,5 kHz
- gornji opseg: 53,000 75,950 MHz 3,5 kHz
Broj kanala: 920
Prostor kanala: 50 kHz
Vrste prijema i predaje:
- predaja: glas (300 3,500 Hz) i ton za zatitu veze od
150 Hz
- prijem: glas (bez zatite) ili glas sa zatitnim tonom od
150 Hz
Sastavni dijelovi:
Primopredajnik se dri u kuitu primopredajnika. Pomou 4
potisna arafa privren je za kuite pomou dvije
zakake.
Kuite za baterije.
Ventil za isputanje pritiska da bi ispustio gas hidrogen
(koji je nus-proizvod magnezijeve baterije). Na taj nain se
sprijeava akumuliranje gasa u kuitu primopredajnika i
eksplozija. Ventil je potreban da sprijei povredu osoblja, te
sprijei ozbiljno oteenje ureaja PRC-77.
Okvir za noenje PRC-77
Platnena torba sastoji se od nekoliko depova koji se koriste
za smjetaj antena (dviju), leita za antenu i mikrotelefonsku
kombinaciju.
Ostali dijelovi:
Antena AT-892/PRC, 2T, AT-892/PRC-25

128
Postoji kratka i duga "tap-antena". Opruga na donjem dijelu
doputa podeavanje antene u vertikalan poloaj bez obzira
na poloaj primopredajnika.
Antena AT-271A/PRC se sastoji od 6 dijelova. Svaki dio se
uklapa u zavretak ireg dijela. Kabl od nehrajueg elika,
prekriven plastikom, pod napetou opruge provuen je kroz
dijelove da bi ih drao i sprijeio gubljenje pojedinih dijelova.
Ova antena se koristi kada je potrebno postii maksimalan
domet.
Dodatna antena AB-591A/PRC je od vrste valjkaste
konstrukcije i koristi se kao glavna podrka AT-271A/PRC.
AN PRC-77 radi sa malom snagom i visokim frekvencijama i zbog
toga poloaj opreme jako utie na radni domet. Uglavnom, ukoliko
se se moe ostvariti vizuelni kontakt do druge stanice, uspostava
veze je mogua. Brdo ili visoka zgrada koja se nalazi izmeu
stanica moe sprijeiti uspostavu veze.
Opis gornje ploe predajnika.
OFF iskljueno napajanje
ON ukljueno napajanje
SAULCH aktivira prijem i potiskuje um kad nema signala
RETRANS omoguava radio-relejni rad
LITE dugme pod oprugom osvjetljava podioke sa
frekvencijom
BAND: 30 52, 95 i 53 75, 95
MHz bira frekvencije bira frekvenciju po 1 MHz
kHz bira frekvencije bira frekvenciju po koraku od 50 kHz
REC-TRANS pokazuje radnu frekvenciju
FREQUENCY frekvencija u MHz i kHz
prikljuak za antenu - prikljuak za napajanje

3.6.3. SIGNALNE KOMUNIKACIJE

Signalne komunikacije predstavljaju prenos poruka pomou
ugovornih signala.
Signalna sredstva mogu biti vizuelna i zvuna.
U vizuelna signalna sredstva spadaju: signalne lampe, reflektori,
zastavice, signalni meci, rakete, dimne kutije, vatre i slino.
U zvuna signalna sredstva spadaju: pitaljke, sirene, zvona,
trube, pucnji i slino.




129
3.6.4. KURIRSKE KOMUNIKACIJE

Kurirske komunikacije su prenoenje poruka i ostvarivanje veze
posredstvom kurira. Koristi se neprekidno, bez obzira na druge
vrste veza. U pojedinim fazama borbe moe biti jedina vrsta veze.
Odravaju je kuriri obueni i pripremljeni za obavljanje tog
zadatka. Za kurire se biraju odani, hrabri, snalaljivi i sposobni
vojnici, starjeine i druga lica koja mogu izvriti zadatak u
najsloenijim uslovima.
Kurir moe biti svaki vojnik u odjeljenju. Dunost kurira jeste da
odrava vezu (prenosi usmene i pisane poruke) izmeu jedinica
(komandi) i starjeina. Kree se pjeke ili koristi najpovoljnija
sredstva saobraaja. Kuriri mogu biti redovni (upuuju se u
odreeno vrijeme) i vanredni (upuuju se prema ukazanoj
potrebi).
Zadatak kurira, naelno, sadri:
mjesto gdje se nalazi starjeina kojem nosi poruku,
podatke o neprijatelju,
pravac kretanja,
nain prenoenja poruke i njen sadraj,
postupak u razliitim situacijama,
mjesto gdje e se nalaziti jedinica do povratka kurira,
vrijeme za izvrenje zadatka,
ostale podatke znaajne za izvrenje zadatka.
Kurir nosi dokumente sakrivene, vodei rauna da ih ne oteti.
Dokumenti ne smiju da padnu u ruke neprijatelju. Ako za to postoji
opasnost, kurir ih unitava. Kree se prikriveno, izbjegavajui
susret sa neprijateljem. Borbu prihvata samo ako je primoran,
teei da se to prije i prikriveno udalji od neprijatelja. U oteanim
uslovima, naroito pri odravanju veze na privremeno
zaposjednutoj teritoriji, upuuju se udvojeni kuriri. Pri kretanju po
nepoznatom terenu, kuririma se mogu dodijeljivati vodii.
Kada kurir izvri zadatak, vraa se starjeini koji ga je uputio,
izvjetava ga o obavljenom zadatku, predaje mu poruku i potvrdu
o predatom dokumentu od starjeine kojem je bio upuen.


3.7. PRVA POMO

Prva pomo je samo privremena pomo, koja se prua u hitnim
sluajevima, da bi se spasio ivot, sprijeilo dalje povrijeivanje i
olkaale patnje dok ne stigne struna medicinska pomo.

130
Prva pomo se prua mirno i odluno prema slijedeem
redoslijedu:
otkloniti neposrednu opasnost pema povrijeenome;
utvrditi da li povrijeeni daje znake ivota;
pruiti hitne mjere prve pomoi;
utvrditi opte stanje povrijeenog i kakve su povrede;
odmah preuzeti mjere prve pomoi.

3.7.1. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE

Osnovne preventivne mjere zatite zdravlja vojnika ve su
obraene u taki 1.16.

3.7.2. RANE

Rana je povreda spoljanjeg zatitnog omotaa ljudskog tijela,
odnosno koe. Ipak, esto, pored koe, povrijeena su i ostala
tkiva i organi. Osobine rane zavise od njene dubine, uzroka i
naina nastanka.
Prema dubini, rane mogu biti:
povrinske,
duboke i
prodorne.
Prema uzroku i nainu nastanka, rane mogu biti:
posjekotine ili ubodne,
razderotine i
prostrijelne rane.

3.7.3. POVREDA GLAVE, LICA, VRATA I KIME

Prilikom povrede glave treba razlikovati povrede lobanje od
povrede lica. Povrinske povrede glave jako krvare, ali je najbolja
preventiva stavljanje prvog zavoja, koji u svakom sluaju
zaustavlja krvarenje. Tee povrede lobanje mogu imati za
posljedicu prelom kosti i povreda mozga. Najei simptomi su:
nesvjestica,
povraanje,
usporeno bilo,
krvarenje na ui i nos,
grevi i
usporeno i teko disanje.

131
Prilikom povrede kime ili vrata, zabranjeno je povrijeenog
pomjerati ili okretatii. Takav povrijeeni, ako je pri svjesti, smije i
da jede i da pije. Povrijeenog u kimu (vrat) potrebno je poloiti
na tvrdu podlogu, po mogunosti dasku i jedino je na taj nain
mogu transport povrijeenog.

3.7.4. ORTOPEDSKE POVREDE

U ortopedske povrede spadaju lomovi kostiju i iaenja i
uganua zglobova. Osnovni zadatak prilikom pruanja prve
pomoi povrijeenima jeste da se taj dio tijela uini nepokretnim,
tj. da se izvri imobilizacija.
Imobilizacija se vri pomou raznih formacijskih i prirunih
sredstava, kao to su: Kramerova udlaga, aovi, marama,
komadi drveta, puka i slino.

3.7.5. ZAVOJI I POVEZI

Zavoji mogu biti obini, sa utkanim rubom, elastini i prvi zavoj.
Osim toga mogu se koristiti i priruni povezi, ali moraju biti
sterilizovani. (Sterilizacija se vri u kipuoj vodi.)
Prvi zavoj se satoji od: nepromoivog gumiranog platna koji titi
zavoj od praine i vode, votanog papira i zavoja sa dva sterilna
jastuia.
Dio je osnovne opreme vojnika.

3.7.6. ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA

Zaustavljanje krvarenja se vri:
pritiskom prstiju
savijanjem udova
pritiskom zavoja
poveskom za zaustavljanje krvarenja

3.7.7. VJETAKO DISANJE I MASAA SRCA

Povrijeenom, koji ne die, najprije se proiste disajni putevi, a
potom se lijevom rukom hvata za donju vilicu i povlai naprijed.
Desna ruka je na elu povrijeenog i glava mu se zabacuje
unazad, sve dok mu brada ne bude via od nosa. Jezik se izvlai
iz grla.

132
Ukoliko povrijeeni i dalje ne die, pristupa se vjetakom
disanju:
povrijeenom se stisnu nozdrve;
duboko se udahne;
stavljaju se usta na usta povrijeenih i pue punim pluima;
radnja se ponavlja svako 5 sekundi.
Navedena metoda naziva se "usta na usta". Osim ove metode, na
analogan nain izvodi se i metoda "usta na nos".
Ako je samostalno disanje ponovo uspostavljeno, povrijeeni se
stavlja u "koma poloaj".

Ukoliko povrijeenom ne radi srce, pristupa se masai srca. Taj
veoma jednostavan postupak izvodi se ovako:
klekne se sa lijeve strane povrijeenog i stavi mu se dlan
opruene lijeve ruke na gornji dio grudne kosti;
dlan desne opruene ruke se stavlja na lijevu;
vri se naizmjenino pritiskanje grudne kosti u pavcu kime;
Radnja se izvodi ujednaeno 70 80 puta u minuti.

3.7.8. PRVA POMO KOD NAJEIH HITNIH SLUAJEVA

Prilikom utapanja, povrijeenog izvui na obalu okrenuti
potrbuke, presaviti preko koljena glavom nadole. Ovaj poloaj
omoguava ispumpavanje vode iz plua i eludca unesreenog.
Nakon toga treba to prije poeti sa vjetakim disanjem i
masaom srca.
Prilikom povrede elektrinom strujom, treba biti vrlo oprezan, ali
ipak postupiti brzo i odluno. Najprije se otkloni izvor struje, a
zatim pristupi mjerama prve pomoi.
Najvaniji zadatak prilikom pruanja prve pomoi kod opekotina
jeste sprijeavanje zagaenja opeenih povrina. Plikovi se nikad
ne probijaju niti iste bilo kakvim sredstvima. Previjanje se vri
samo sterilnim prvim zavojem.
U sluaju smrzotina, tijelo povrijeenog se najprije utopli i nastoji
da se to bolje zagrije davajui mu tople napitke. Previjanje se
vri sterilnim prvim zavojem.
Sunanica i toplotni udar su posljedica dugotrajnog izlaganja
sunanim zracima. U teim sluajevima moe nastupiti i smrt.
Prva pomo se prua tako to se povrijeeni sklanja od
izloenosti suncu i daje mu je to vie hladne tenosti. Postavlja
se u leei poloaj, sa uzdignutom glavom.

133
Prva pomo pri ujedu zmije, vri se podvezivanjem dijela tijela
iznad ujeda u pravcu srca. Povrijeenom se mora u najkraem
moguem roku ubrizgati serum.

3.7.9. EVAKUACIJA OBOLJELIH I RANJENIH

Evakuacija povrijeenog sa mjesta gdje se desila povreda moe
se vriti na razne naine, u zavisnosti od toga ime raspolaemo.
Transport moemo vriti pomou formacijskih i prirunih
sredstava, kao to su: vozila prve pomoi, sanitetska i
improvizovana nosila, pomou atorskog krila, remnika ili
opasaa, runo (individualno ili u paru) itd.


3.8. NAVIGACIJA NA KOPNU

3.8.1. ORJENTACIJA NA ZEMLJITU

Pojam orjentacije:
Orjentisati se na zemljitu znai odrediti svoj poloaj i pravac
kretanja (dejstva) u odnosu na strane svijeta i zemljine objekte, a
u borbenim uslovima i u odnosu na raspored dejstva i zadataka
svojih i neprijateljskih jedinica.
Vrste orjentacije:
geografska,
topografska i
taktika.
Geografka orjentacija se sastoji od nalaenja strana svijeta.
(Obino se na zemljitu pronalazi samo jedna strana svijeta
sjever.)
Topografska orjentacija sastoji se u odreivanju stajne take i
upoznavanju okolnog zemljita.
Taktika orjentacija predstavlja procjenu svog poloaja u odnosu
na raspored, dejstva i zadatke svojih i neprijateljskih jedinica.

Orjentacija pomou pojava u prirodi:
mravinjak je strmiji prema sjeveru;
kora na drvetu je grublja i deblja prema sjeveru;
kronja drveta je siromanija prema sjeveru;
godovi panja su gui u pravcu sjevera;
pomou zvijezde sjevernjae.

134

Orjentacija pomou vjerskih objekata:
toranj katolike crkve je okrenut ka istoku;
toranj pravoslavne crkve je okrenut ka zapadu;
krstovi na grobovima su okrenuti ka zapadu;
niani na mezarju su okrenuti ka jugoistoku;
munara damije je okrenuta ka jugoistoku.

3.8.2. RUNI KOMPAS (BUSOLA)

Runa busola M53 namijenjena je za odreivanje strana svijeta,
mjerenje azimuta i odravanje pravca kretanja na nepoznatom
terenu.
Njeni glavni dijelovi su:
poklopac,
prorez (muica, vizir),
ogledalo,
sredinji dio busole,
magnetna igla,
uglomjerna skala u hiljaditim (milsima),
uglomjerna skala u stepenima i
index.
Busolom se pravac sjevera odreuje na slijedei nain:
- nula (0) uglomjerne skale poravna se sa indexom
- busola se okree dok se vrh magnetne igle, obiljeen
fosforom, ne poklopi sa oznakom sjevera na rubu sredinjeg
dijela busole (slovo N ili vidljiva fosforna oznaka t, l i sl.)
- navedeni vrh igle pokazuje pravac sjevera.

Azimut je horizontalni ugao koji zaklapa pravac sjevera sa
odreenim pravcem (takom) na zemljitu, mjeren od sjevera u
smjeru kazaljke na satu. Moe imati sve vrijednosti od 0
O
do 360
O
.
Busolom se azimut odreuje na slijedei nain:
- Busola se dri u ispruenoj desnoj ruci. Poklopac sa
ogledalom je otvoren i nagnut, tako da se vidi odraz igle.
Palac je na rubu sredinjeg dijela busole.
- Busola se usmjeri u pravcu odreenog objekta (take), koji
se mora vidjeti kroz vizir.
- Palcem se sredinji dio busole okree, sve dok se vrh
magnetne igle obiljeen fosforom ne poklopi sa pravcem
sjevera.

135
- Azimut se oitava sa uglomjerne skale, u vrijednosti koju
pokazuje index.

Kontraazimut je ugao suprotan azimutu. Da bi se dobila njegova
vrijednost:
u sluaju da je vrijednost azimuta manja od 180
O
, dodaje se
180
O
,
npr. ako je vrijednost azimuta 45
O
, vrijednost kontraazimuta
je: 45
O
+ 180
O
= 225
O
;
u sluaju da je vrijednost azimuta vea od 180
O
, oduzima se
180
O
,
npr. ako azimut iznosi 214
O
, vrijednost kontraazimuta je:
214
O
180
O
= 34
O
.

3.8.3. ITANJE MAPA

Karta odn. mapa je umanjena slika odreenog dijela zemljine
povrine, na kojoj su po utvrenim pravilima uslovljenim grafikim
znacima, dovoljno tano i pregledno prikazani raspored, stanje i
uzajamna povezanost prirodnih i vjetakih objekata.
Glavne karakteristike karte - marginalne informacije su:
naziv serije karte (u gornjem lijevom uglu)
razmjer karte - pokazuje odnos veliina na karti i u prirodi,
odn. koliko jedinica duine na karti predstavlja istih jedinica
duine u prirodi.
naziv stranice karte (gore, na sredini)
broj izdanja karte - pokazuje broj izdanja i naziv topografske
agencije
dijagram spajanja karte (u donjem desnom uglu) - pokazuje
na koji se nain koritena mapa povezuje sa drugim kartama
iste topografske agencije
serijski broj karte (gore, desno)
broj stranice karte (gore, desno)
kutija za navoenje (dole, sredina)
vodi za elevaciju (u donjem desnom uglu)
skala za mjerenje razdaljina (dole, na sredini)
interval izohipsa (dole, na sredini) - pokazuje razliku u
nadmorskoj visini izmeu izohipsa; obino iznosi 20 m
dijagram deklinacije - pokazuje odnos (uglovnu razliku)
izmeu stvarnog (geografskog) i magnetnog azimuta
legenda (obino u donjem lijevom uglu) - objanjava
geografske simbole i znakove

136
Boje na karti:
Postoji 5 (pet) osnovnih boja na karti:
PLAVA - oznaava vodene povrine
ZELENA - oznaava vegetaciju
SMEA - oznaava elevaciju i reljef
CRNA - oznaava vjetake objekte
CRVENA - oznaava glavne puteve
Postoji i esta boja na karti, dodatna, tzv. SMEE-CRVENA.
Koristi se nou uz crveno svjetlo vojne baterije, usljed ega se
smea boja pretvara u crvenu.
BIJELA boja na karti nije osnovna, iz razloga to ona oznaava
teren, koji nema vojnih vrijednosti.

Izohipsa je zatvorena kriva linija, koja spaja sve take iste
nadmorske visine.
Postoje indeksne ili osnovne, sredinje i pomone izohipse.

Terenski oblici:
Podjela tereskih oblika:
vee: brdo, sedlo, dolina, greben, depresija
manje: usjek, klanac, litica, mamuza;
Vrste nagiba i nain prepoznavanja:
ujednaeno blagi nagib - izohipse razmaknute ravnomjerno
ujednaeno strmi nagib - izohipse gusto rasporeene
udubljeni nagib - izohipse sa strana ue, a u sredini ire
rasporeene
ispupeni nagib - izohipse sa strana ire, a u sredini ire
rasporeene

3.8.4. MJERENJA NA MAPI

Mjerenje duine na karti moe se vriti pomou lenjira,
koordinomjera ili pomou komada papira. Metoda koju emo
primijeniti zavisi od toga da li razdaljinu mjerimo po pravoj ili krivoj
liniji. Ako se radi o pravoj liniji tada je najpraktinije koristiti lenjir
ili koordinomjer, na taj nain to izmeu zadanih taaka direktno
mjerimo razdaljinu, a zatim je pomou razmjera pretvaramo u
stvarnu veliinu. (Npr, ako smo lenjirom izmjerili duinu od 23
mm, a razmjer karte je 1:50.000, tada je stvarna razdaljina izmeu
taaka 23 x 50.000 = 1.150.000 mm, odnosno 1.150 m.)
U sluaju da se radi o mjerenju krivih linija, najlake je koristiti
komad papira. Na ivici papira obiljeimo taku i prislonimo je uz

137
prvu posmatranu taku na karti. Potom aproksimiramo prvi
pravolinijski dio putanje i njenu duinu zabiljeimo narednom
takom na ivici papira. Sada papir rotiramo oko nove take, dok
se njegova ivica ne poklopi sa slijedeim aproksimiranim dijelom
mjerene putanje i ponovo obiljeavamo slijedeu taku na ivici
papira. Postupak ponavljamo dok ne doemo do krajnje zadate
take na karti. Zatim moemo ovu duinu izmjeriti lenjirom na
ranije opisan nain ili pomou skale za mjerenje razdaljina na
karti. U tom sluaju, poetna taka se postavlja na "nulu" na skali i
mjeri se maksimalan broj duina, a preostali dio duine sa papira
se poredi sa jedininim dijelovima obiljeenim na lijevoj strani
skale.

3.8.5. LOCIRANJE NEPOZNATIH TAAKA NA MAPI

U mrenom sistemu se za odreivanje koordinata koristi
koordinomjer, koji se sastoji: od osnovnih linija, pokazivaa,
podjele u stepenima, podjele u hiljaditim, te skale za odreivanje
razmjera.

Pravilo itanja mape glasi: "Koordinate se itaju na desno
prema gore."
etverocifrene koordinate dovesti na odstupanje 1000 m od
cilja
estocifrene na 100 m i
osmocifrene na 10 m od cilja,

Koraci u ucrtavanju azimuta:
1. korak: odrediti take i povui liniju izmeu taaka
2. korak: poravnanje indeksa sa mreom
3. korak: ocrtavanje azimuta.

"Intersekcija" i nain kako se odreuje nepoznata taka na karti:
1. korak: orjentacija karte
2. korak: oznaiti i locirati stajnu taku odn. sopstvenu poziciju
na karti
3. korak: odrediti azimut pomou busole (na terenu)
4. korak: povui liniju na karti od svoje pozicije
5. korak: oznaiti i locirati drugu nau poziciju na karti
6. korak: ponoviti korake 3 i 4
Presjek linija daje tanu lokaciju nepoznate take.


138
"Resekcija" - odreivanje lokacije svoje nepoznate take na
zemljitu i nain njenog izvoenja:
1. korak: orjentacija karte
2. korak: utvrivanje dvaju poznatih lokacija na zemljitu i
oznaavanje istih na karti
3. korak: izmjeriti azimut prema datim lokacijama (pomou
busole, na terenu)
4. korak: Pretvoriti azimut u kontraazimut i nacrtati
kontaraazimut sa datim lokacijama na karti
Kontrapresjek dobivenih linija daje tanu lokaciju nae nepoznate
take.

3.9. ODJELJENJE U NAPADU

3.9.1. POKRET ODJELJENJA DO KONTAKTA

3.9.1.1. IZBOR PRAVCA KRETANJA I SIGURNOST U TOKU
KRETANJA

Sigurnost u toku pokreta ukljuuje akcije koje odjeljenje poduzima
kako bi osiguralo sebe i zadatke koji su mu dati u cilju
obezbjeivanja sigurnosti za vee snage.
Odjeljenja pojaavaju svoju vlastitu sigurnost u toku pokreta
koristei zaklonjeni i maskirani teren, koritenjem odgovarajue
formacije i tehnike kretanja, akcije poduzete u cilju osiguravanja
pri prelasku opasnih podruja, podsticanjem discipline u vezi sa
bukom, svjetlou i koritenjem radio-telefonskih ureaja, te
koritenjem odgovarajue individualne tehnike maskiranja.
Voa trai teren koji omoguava izbjegavanje prepreka,
obezbjeuje zatitu od direktne i indirektne vatre, osmatranja iz
vazduha i sa zemlje, izbjegavajui kljuni teren koji moe biti
zaposjednut od strane neprijatelja. Ako se kljuni teren ne moe
izbjei, voa bi trebao da planira izvianje prije nego to zapone
sa kretanjem. Kada vre operacije kao prethodnica ili bono
osiguranje veih snaga, odjeljenja mogu dobiti zadatak da
zaposjednu kljuni teren za kratak vremenski period, dok ga
glavnina snaga ne zaobie.
Voe moraju obezbijediti da maskiranje koje se koristi od strane
vojnika odgovara vrsti terena i godinjem dobu. SOP odjeljenja
odreuje elemente za disciplinu u pogledu buke i svjetlosti, te
koritenju radio-telefonskih ureaja.

139
3.9.1.2. TEHNIKE KRETANJA

Tehnike kretanja su nain na koji vod savladava teren. Postoje tri
tehnike kretanja. To su:
1. Kretanje
2. Kretanje sa podrkom
3. Prebacivanje sa podrkom.
Odabir tehnike kretanja zavisi o vjerovatnoi kontakta sa
neprijateljem i potrebama u pogledu brzine. Faktori koje treba
uzeti u obzir u vezi sa svakom pojedinanom tehnikom su nadzor,
disperzija (rasutost), brzina i sigurnost. Tehnike kretanja nisu
fiksirane formacije. One se odnose na udaljenosti izmeu vojnika,
timova i desetina, koje su razliite ovisno o misiji, neprijatelju,
terenu, vidljivosti i svakom drugom faktoru koji utie na kontrolu.
Vojnici moraju biti u stanju vidjeti k-dira njihovog vatrenog tima. K-
dir desetine mora biti u stanju vidjeti k-dire svojih vatrenih timova.
K-dir voda bi trebao da vidi k-dira svoje prednje desetine. K-diri
kontroliu kretanje upotrebom runih signala. Radio-vezu
upotrebljavaju samo kada je potrebno. Svaka od tri tehnike
kretanja moe se upotrijebiti sa bilo kojom formacijom.
+ Kretanje
Kretanje se koristi kada kontakt sa neprijateljem nije vjerovatan, a
potrebna je brzina pokreta. Kontrola k-dira nad j-com odn. timom
je vea, disperzija je manja, a sigurnost najmanja.
Rastojanje izmeu vojnika je manje nego kod ostalih tehnika i
iznosi 10m, dok je rastojanje izmeu zadnjeg vojnika u alfa-timu i
k-dira desetine 20m.
+ Kretanje sa podrkom
Ova tehnika kretanja koristi se kada je kontakt sa neprijateljem
mogu. Pridodata oruja blizu su k-dira desetine, kako bi ih
mogao brzo upotrijebiti. Kontrola je manja, disperzija vea, dok je
brzina kretanja sporija u odnosu na ranije navedenu tehniku, a
sigurnost vea.
Rastojanje izmeu vojnika je 10m. K-dir desetine se nalazi 50m
iza strijelca alfa-tima.
+ Prebacivanje sa podrkom
Kada se oekuje kontakt sa neprijateljem, kada k-dir desetine
misli da je neprijatelj blizu (na osnovu pokreta, zvuka, odsjaja,
smea, svjeih tragova ili ak pri samoj slutnji) odn. kada treba
prei vee opasno podruje, koristimo ovu tehniku kretanja.
Kontrola, disperzija i sigurnost su najvee, a brzina najmanja.

140
a) K-dir destine prvo nadgleda prednji vatreni tim. Vojnici
osmatranjem trae neprijateljske poloaje, dok k-dir desetine
obino ostaje s nadzornim timom.
b) Vatreni tim na zaelju nadgleda i signalom izvjetava k-dira
desetine da je spreman kontrolisati pokret drugog tima.
c) Oba k-dira timova moraju znati da li slijede dodatna
prebacivanja uz nadgledanje i sa kojim timom e biti k-dir
desetine. K-dir kontrolnog tima mora znati rutu i cilj kretanja
svog tima, mogue poloaje neprijatelja, te ta e poduzeti po
dolasku na cilj. Takoe mora da zna gdje se nalazi kontrolni
tim i kako e primiti svoje upute. Faktori zaklona i maskiranja
na smjeru pokreta prednjeg tima odreuju nain kretanja
njegovih vojnika.
d) Timovi mogu nadgledati sukcesivno ili alternativno.
Sukcesivna nadgledanja se lake kontroliu, dok su
alternativna obino bra.

3.9.2. FORMACIJE ODJELJENJA

Formacije odjeljenja opisuju odnos izmeu vatrenih timova u
odjeljenju.
Odjeljenje se sastoji iz dva vatrena tima:
Tim A (alfa-tim)
Tim B (bravo-tim)
Vatreni timovi su istog sastava i sainjavaju ih:
voa tim
grenadir
pukomitraljezac
strijelac.
Vatreni tim moe biti u slijedeim formacijama:

formacija tipa KLIN


VOA TIMA

PUKOMITRALJEZAC GRENADIR

STRIJELAC




141
formacija tima Kolona po jedan

VOA A-TIMA
GRENADIR
PUKOMITRALJEZAC
STRIJELAC

Udaljenost izmeu vojnika naelno iznosi 10m, mada se u
zavisnosti od konfiguracije terena ta udaljenost moe mijenjati.
Osnovni princip voe tima glasi: "Slijedi me i radi ono ta ja
radim!". To znai da voa tima odgovara za sigurnost svih vojnika.
Istovremeno, svi vojnici moraju pratiti vou i raditi identine stvari
u toku kretanja.
Postoje tri osnovne formacije odjeljenja:
kolona,
linija i
kolona po jedan.

3.9.2.1. ODJELJENJE U KOLONI

Odjeljenje u koloni je najuobiajenija formacija. To je najbolja
formacija odjeljenja, jer obezbjeuje efikasnu vatru sa svih strana
i dobru preglednost. Obezbjeuje dobru razasutost prema
bokovima i unutranju dubinu bez rtvovanja kontrole, a olakava
manevrisanje. Vodei vatreni tim je osnovni vatreni tim.
Kada se odjeljenje samostalno pomjera, mogua je modifikacija
formacije, tako da se strijelac vatrenog tima B pomjera u liniju sa
voom tima, te na taj nain na zaelju osigurava zaelno
osmatranje i obezbjeuje sigurnost pozadine. Ovakva
modifikovana formacija naziva se dijamant.
Osim toga, uglavnom na putevima, koristi se i modificirani klin
tima.












142
Odjeljenje u koloni:

VOA A-TIMA

PUKOMITRALJEZAC GRENADIR

STRIJELAC

KOMANDIR ODJELJENJA


VOA B-TIMA

GRENADIR PUKOMITRALJEZAC
O
STRIJELAC STRIJELAC( U "DIJAMANTU")


Modificirani klin tima:
_________________________________________________
S G KO P VT-A
P VT-B S G =
_____________________________________________PUT_

3.9.2.2. OJELJENJE U LINIJI

Odjeljenje u liniji obezbjeuje maksimum vatrene moi prema
naprijed. Kada se odjeljenje nalazi u ulozi osnovnog odjeljenja,
vatreni tim sa desne strane je osnovni vatreni tim.

Odjeljenje u liniji:

VT-B VT-A
P G G P
S S

KO
LEGENDA:
KO komandir odjeljenja
VT voa tima
P pukomitraljezac
G grenadir
S - strijelac





143
3.9.2.3. ODJELJENJE U KOLONI PO JEDAN

Kada se ne kree u koloni ili u liniji, u sluaju da teren ne
dozvoljava uklinjavanje i u uslovima slabe vidljivosti, odjeljenje
vri pokret u koloni po jedan. Mjesto komandira unutar formacije
moe se mijenjati, u zavisnosti od misije i zadatka.

Odjeljenje u koloni po jedan:

VOA A-TIMA
O KOMANDIR ODJELJENJA (OPCIJA)
GRENADIR
PUKOMITRALJEZAC
STRIJELAC
KOMANDIR ODJELJENJA (NAELNO)
VOA B-TIMA (NAELNO)
GRENADIR
PUKOMITRALJEZAC
STRIJELAC
O VOA B-TIMA (OPCIJA)


3.9.3. REAKCIJA NA KONTAKT SA NEPRIJATELJEM

Kad se otkrije neprijatelj, postupak je slijedei:
vodei elemenat reagira na neprijateljsku paljbu;
komandir odjeljenja kree naprijed prema vodeem elementu
i postavlja sebi dva pitanja:
- moe li odravati vatru?
- moe li manevrisati?
komandir odjeljenja izvjetava komandira voda i trai
indirektnu vatru po neprijatelju;
komandir odjeljenja organizira odjeljenje za napad:
- odreuje elemenat za napad,
- odreuje elemenat za podrku;
odjeljenje se rasporeuje za napad;
elemenat za podrku isporuuje stalnu dobro usmjerenu
vatru ka neprijatelju;

144
elemenat za napad, pod nadzorom komandira odjeljenja,
kree se u visini zadnjeg zaklonjenog i skrivenog poloaja
prije napada;
elemenat za napad koristi dim da pokrije kretanje (ako je
mogue);
komandir odjeljenja osigurava da su svi elementi na svom
elementu prije napada;
odjeljenje izvodi napad;
prije napada komandir odjeljenja signalizira elementu za
podrku da skrene paljbu u stranu;
vojnici u napadu iskoritavaju prednosti zaklona i prikrivanja,
koristei pretravanje 3 5 sekundi;
elemenat za napad probija se kroz cilj (neprijatelja) i prolazi
ga;
elemenat za napad isti i osigurava cilj;
elemenat za podrku kree se ka cilju po nareenju
komandira odjeljenja;
odjeljenje vri konsolidaciju i reorganizaciju.
Prije izvrenja napada u odjeljenju treba odrediti:
tim za prvu pomo (iz podrke),
tim za demoliranje (iz podrke),
tim za pretragu zarobljenika (iz elementa za napad).
Sve ove radnje vre se nakon uspostavljanja krune odbrane.

ACE raport sadri:
stanje municije,
stanje ranjenih i poginulih,
stanje ostale opreme.
Raport predaju voe timova komandiru odjeljenja u konsolidaciji i
reorganizaciji.

3.9.4. PREKID KONTAKTA

Postupak kod prekida kontakta je slijedei:
prvi vatreni tim odgovara na vatru;
komandir odjeljenja nareuje prekid kontakta;
prvi vatreni tim prihvata vatru sa dobro usmjerenom vatrom
prema neprijatelju;
komandir odjeljenja nareuje drugom timu da se izvue na
boni poloaj;
prebacivanje se vri od 3 do 5 sekundi;

145
drugi vatreni tim otvara vatru da bi podrao povlaenje prvog
vatrenog tima;
tim koristi baca granata i dimne bombe da bi zamaskirali
pokret;
komandir odjeljenja nareuje da se vri to bre prebacivanje
unazad, koristei odgovarajue tehnike kretanja, do mjesta
okupljanja;
odjeljenje nastavlja sa prebacivanjem dok ne prekinu kontakt,
a istovremeno moraju tui neprijatelja vatrom;
desetina mijenja smijer kretanja;
po dolasku na taku okupljanja vri se konsolidacija i
reorganizacija;
komandir odjeljenja alje izvjetaj komandiru voda;
nastavlja misiju.
U toku prekida komandir odjeljenja moe traiti podrku indirektne
vatre. U sluaju da odjeljenje bude razbijeno od strane
neprijatelja, vojnici bi trebali ostati zajedno i vriti pokret ka
zadnjem dodijeljenom mjestu okupljanja.

3.9.5. REAKCIJA NA ZASJEDU

Postoje dvije vrste zasjeda i to:
bliska zasjeda i
dalja zasjeda.

Bliska zasjeda je zasjeda neprijatelja koja je u dometu rune
bombe. Postupak jedinice na blisku zasjedu je slijedei:
Zavisno od terena, vojnici u smrtonosnoj zoni, uzvraaju
vatru momentalno, - ako zaklon nije dostupan, odmah, bez
naredbe ili signala, zauzimaju leei stav, bacaju
rasprskavajue i dimne bombe;
ako je zaklon dostupan, uzvraaju vatru, bez naredbe ili
signala, trae najblii zaklon, zauzimaju leei stav, bacaju
rasprskavajue i dimne bombe;
odmah nakon eksplozije bombe, vojnici u smrtonosnoj zoni,
uz otvaranje vatre, izvode napad kroz poloaj zasjede,
koristei istovremeno pokret i vatru;
vojnici koji nisu u smrtonosnoj zoni identifikuju lokaciju
neprijatelja, otvaraju preciznu potiskujuu vatru po
neprijatelju, - vatra se preusmjerava kada ljudstvo u
smrtonosnoj zoni zapone napad;

146
vojnici u smrtonosnoj zoni nastavljaju sa napadom, dok ne
eliminiu zasjedu ili dok ne prekinu kontakt;
odjeljenje vri konsolidaciju i reorganizaciju.

Daleka zasjeda je zasjeda koja je izvan dometa rune bombe.
Postupak kod dalje zasjede je slijedei:
vojnici koji su na udaru, odmah uzvraaju vatru, zauzimaju
zaklon i poklapaju neprijatelja potiskujuom vatrom;
vojnici koji nisu na udaru kreu se du zatiene i
zamaskirane rute do ranjivog boka neprijateljskog poloaja,
izvode napad, koristei vatru i pokret;
vojnici u smrtonosnoj zoni nastavljaju sa potiskujuom
vatrom i preusmjeravaju je kako drugi tim napreduje prema
neprijatelju;
komandir odjeljenja poziva i podeava indirektnu vatru, te je
prebacuje da bi izolirao neprijateljski poloaj ili da bi ih napao
sa indirektnom vatrom dok se povlae;
komandir odjeljenja izvjetava komandira voda, reorganizuje
ako je potrebno i nastavlja misiju.


3.9.6. IENJE SAOBRAAJNICE

Odjeljenje koje napada izvodi aktivnosti za ulazak u saobraajnicu
i uspostavljanje mostobrana. Komandir odjeljenja nareuje
jednom vatrenom timu da napadne, a drugom vatrenom timu da ih
podri vatrom na poetku, a onda da prati i daje podrku
vatrenom timu koji napada. On odreuje ulaznu taku linije
saobraajnice.
Komandir odjeljenja i vatreni tim koji napada pomjeraju se do
zadnjeg zaklonjenog i maskiranog poloaja nedaleko od
ulazne take.
Komandir odjeljenja oznaava ulaznu taku.
Elemenat vatrene gupe prenosi direktnu vatru od ulazne
take i nastavlja da suzbija susjedne neprijateljske poloaje,
te da izolira saobraajnicu ukoliko je potrebno.
Voa vatrenog tima koji napada i pukomitraljezac ostaju na
poloaju koji je nedaleko od saobraajnice da bi pojaali
vatru za suzbijanje za poetni ulazak.
Strijelac i granadir nastavljaju prema ulaznoj taki, kreui se
puzei ili brzim pretravanjem.

147
Komandir odjeljenja se postavlja na mjesto odakle najbolje
moe kontrolisati svoje timove.
Strijelac i granadir vatrenog tima koji napada se pomjeraju do
ivice saobraajnice; na leima i paralelno sa saobraajnicom;
na komandu komandira odjeljenja bacaju bombe u
saobraajnice.
Nakon to se uvjeravaju da su obje bombe detonirale,
prevru se u traneje, sputajui se na noge, lea uz lea.
Dejstvuju iz svojih oruja niz traneje u suprotnim pravcima.
Trenutno se poinju kretati u suprotne strane saobraanice,
nastavljajui da dejstvuju kratkim rafalima, sve dok ne dou
do prvog ugla ili raskrsnice. Tu se zaustavljaju i zauzimaju
poloaje da bi blokirali bilo kakve neprijateljske pokrete ka
ulaznoj taki.
Odmah nakon detoniranja bombi, voa vatrenog tima koji
napada i pukomitraljezac se pomjeraju do ulazne take i
ulaze u traneju. Komandir odjeljenja ih usmjerava do jednog
od obezbijeenih uglova ili raskrsnica da bi smjenio strijelca
ili grenandira.
Vojnici se kreu od zauzetog do slijedeeg ugla ili raskrsnice,
pri tom se smijenjujui u napredovanju, borbeno djelujui i
kreui se u formaciji modifikovanog klina (taka: 3.9.2.1) "cik-
cak", sve dok ne dou do krajeva saobraajnice, odnosno
dok je ne zauzmu.
Komandir odjeljenja izvjetava o napreovanju operacije
ienja.

3.9.7. IZVOENJE POETNOG PROBOJA KROZ MINIRANU
IANU PREPREKU

Komandir odjeljenja nareuje jednom vatrenom timu da daje
podrku drugom vatrenom timu dok se ovaj kree do take
prolaza.
Komandir odjeljenja identifikuje taku prolaza.
Drugi vatreni tim direktnom vatrom suzbija neprijatelja i izolira
taku prolaza.
Vatreni tim koji pravi prolaz, zajedno sa komandirom
odjeljenja, se pomjera do take prolaza koristei zaklonjeni i
maskirani pravac.
Komandir odjeljenja i voa vatrenog tima koji pravi prolaz
bacaju dimne bombe da bi onemoguili osmatranje take
prolaza. Tim za vatrenu podrku prebacuje direktnu vatru sa

148
take prolaza i nastavlja da suzbija kljune neprijateljske
poloaje.
Voa vatrenog tima koji pravi prolaz zajedno sa
pukomitraljescom postavlja se sa strane take prolaza da bi
vrio blisko obezbjeenje.
Grenadir i strijelac vatrenog tima koji pravi prolaz ispipavaju
teren traei mine i reu iane prepreke, oznaavajui stazu
kojom se kreu.
Kada je napravljen prolaz kroz prepreku, voa vatrenog tima
koji pravi prolaz i pukomitraljezac prebacuju se na drugu
stranu prepreka i zazimaju zaklonjeni i maskirani poloaj
zajedno sa strijelcom i grenadirom. Voa tima daje znak
komandiru odjeljenja kada dou na poloaje i spremni su da
daju podrku.
Komandir odjeljenja daje znak voi vatrenog tima koji daje
podrku da pokrene svoj tim kroz prepreke. Nakon toga se
kree kroz prepreke i pridruuje se vatrenom timu koji je
pravio prolaz.
Koristei isti zaklonjeni i maskirani pravac kao i vatreni tim
koji je pravio prolaz, vatreni tim za podrku prolazi kroz
napravljeni prolaz i posjeda zaklonjeni i maskirani poloaj na
drugoj strani.
Komandir odjeljenja izvjetava nadreenog starjeinu o
napredovanju akcije prolaza kroz konstruisane zapreke i po
potrebi vri konsolidaciju.

3.9.8. UNITAVANJE BUNKERA

Pri onesposobljavanju bunkera postupak je slijedei:
odjeljenje se zaustavlja i vri prebacivanje jednog tim na
jurini poloaj, - isto kao kod reakcije na kontakt;
sve radnje su identine do linije jurinog poloaja, kao kod
reakcije na kontakt.
Sa jurinog poloaja postupak je slijedei:
voa tima upuuje granadira i strijelca blie bunkeru, sa
bone i zadnje strane;
granadir ostaje na tom mjestu, a strijelac dolazi do samog
bunkera i baca bombu pred pukarnicu (ako je mogue
ubacuje je kroz pukarnicu);
nakon toga granadir bacaem granata gaa u vrata bunkera;
nakon eksplozije ostatak tima prilazi i "isti" bunker;

149
na kraju se poziva tim za podrku i radi se konsolidacija i
reorganizacija.


3.10. ODJELJENJE U ODBRANI

3.10.1. PRIPREMA ZA ODBRANU

3.10.1.1. POSTUPCI ODJELJENJA U REJONU
OKUPLJANJA

Komandir odjeljenja dovodi odjeljenje na mjesto odakle se vidi
poloaj za odbranu, dijeli municiju i ostala materijalna sredstva, te
daje vojnicima vrijeme za maskiranje. Vojnici provjeravaju
ispravnost oruja i opreme, doteu opremu, popunjavaju borbeni
komplet municijom, vre popunu vodom i hranom.

3.10.1.2. IZLAZAK I POSJEDANJE POLOAJA ZA
ODBRANU

Nakon prethodno navedenih radnji komandir vodi odjeljenje, u
koloni po jedan, sa poveanim odstojanjem, u rejon poloaja.
Prilikom kretanja odjeljenja, ono se kree prikriveno i kad stignu
neposredno prije odbrambenih poloaja, komandir odjeljenja
prikuplja odjeljenje (u leeem stavu) i izdaje zadatak osmatrau,
to prate svi vojnici, te zahtijeva od osmatraa da ponovi dobiveni
zadatak. Zatim izdaje zapovijest za odbranu, tako da svi uju
zapovjest, vide poloaje i ostale objekte. Kada izda zapovjest
komandir odjeljenja provjerava vojnike o zadatku. Nakon toga
vojnici, po nareenju komandira odjeljenja, izlaze na odbrambene
poloaje, pojedinano ili grupno, vodei rauna o pravcu, odnosno
prikrivenom kretanju.

3.10.1.3. OSIGURANJE POLOAJA

Komandir odjeljenja alje osmatraa na osmatranicu, s ciljem
izvrenja postavljenog mu zadatka.





150
3.10.1.4. UREENJE POLAAJA

Kad vojnici izau na poloaje, vre raiavanje, utvrivanje i
maskiranje.
Prve odbrambene poloaje vojnici izrauju rovove za kleei stav,
trasiraju spajanje rovova saobraajnicom do sklonita, koje se
nalazi iza navedenih, a ispred rezervnih poloaja.
Kad se zavre radnje na osnovnom odbrambenom poloaju, vri
se ukupavanje na rezervnom poloaju vojnici izrauju rovove za
leei stav.

3.10.1.5. ORGANIZACIJA SISTEMA VATRE

Komandir odjeljenja daje vojnicima osnovni i dopunski pravac
djelovanja, a zatim svima tano precizira liniju na zemljitu
prednje granice pojasa glavne zaprene vatre i nain otvaranja
vatre po komandi i samostalno. Vri se procjena odstojanja
pojedinih objekata i orjentira od odbrambenih poloaja.

3.10.1.6. ZAPREAVANJE

Nakon izrade rovova vri se zapreavanje. Zapreavanje se vri
postavljanjem konstruisanih zapreka, kao to su: "jeevi" ,
bodljikava ica, kolevi, hendeci, minska polja i slino, - ispred
osnovnih odbrambenih poloaja.

3.10.2. IZVOENJE ODBRANE

3.10.2.1. REAKCIJA NA NEPRIJATELJSKU ARTILJERIJSKU
VATRU

U ovoj situaciji komandir odjeljenja ostavlja deurno orue, a
odjeljenje povlai u sklonite. Nakon prestanka neprijateljske
artiljerijske vatre, odjeljenje se vraa na odbrambene poloaje.

3.10.2.2. REAKCIJA NA KONTAKT S NEPRIJATELJEM

Kad se napada priblii na 400 m prednje granice zaprene vatre,
komandir odjeljenja izdaje nareenje o realizaciji vatre na
prednjoj granici pojasa glavne zaprene vatre.



151
3.10.2.3. IZVLAENJE NA REZERVNI POLOAJ

U sluaju da neprijatelj prodre do jurinih poloaja, odjeljenje
otvara brzu i jaku vatru, te se postupno izvlai na rezervne
poloaje, po grupama, primjenjujui odgovarajuu tehniku
kretanja.

3.10.2.4. ORGANIZACIJA I IZVRENJE KONTRANAPADA

Uz neprekidni kontakt sa neprijateljem vojnici zauzimaju rezervne
poloaje i uz jaku vatru odbijaju juri neprijatelja, te se na taj nain
stvaraju uslovi za kontranapad. Koristei borbeni dril kontakt-
napad neprijatelj se potiskuje, nanose mu se eventualni gubici i
ponovo se zaposjedaju osnovni odbrambeni poloaji.

3.10.2.5. KONSOLIDACIJA I REORGANIZACIJA

Nakon potiskivanja neprijatelja i povratka na osnovne poloaje,
vri se zbrinjavanje i evakuacija ranjenika, utvruje se brojno
stanje odjeljenja, vri popuna municijom i ubojitim sredstvima, a
daljnje radnje vojnici izvravaju po uputama komandira.



3.11. BLISKA PROTIVOKLOPNA BORBA

Dobre karakteristike oklopnih sredstava:
velika vatrena mo
(top 76mm 152mm, 1-2 mitraljeza i PV mitraljez)
oklopna zatita
(najdeblji oklop na kupoli i na elu tenka, - najtanji oklop odozdo)
pokretljivost
(na putevima 30-60 km/h, van puta 15-30 km/h i u borbi 10-15 km/h)
Slabe osobine oklopnih sredstava:
depresioni ugao 7-20 m
(razlog tome to je naoruanje na kupoli tenka uzdignuto od zemlje oko 1,6-
2 m)
najosjetljivi dijelovi na tenku:
- gusjenice
- tokovi
- motor
- rezervoar za gorivo
- transmisija

152
- periskop
- farovi

Formacijska sredstva za POB:
- BsT
- RRB ("OSA", "ZOLJA")
- RB
- PT mine
- Rune kumulativne bombe
- RPG
- Tromblonske kumulativne mine

Priruna sredstva za POB:
- eksplozivna punjenja
- dimne kutije
- ebad
- atorska krila
- flae sa zapaljivim tenostima
- kombinacije PT mina i daske
- kombinacije PT mina i sanki
- kombinacije PT mina konopca i daske

Za postavljanje mine pomou konopca i daske potrebno je na
dasku irine puta privrstiti mine na meusobnom rastojanju od
0,8-1 m. Na suprotnoj strani puta pobije se koi na koji se
privrsti jedan kraj daske, dok se na suprotni kraj daske vezuje
konopac koji dosee do zaklona. Mina i kanap dobro se maskiraju
i kad se borbeno vozilo priblii, vojnik povlai kanap i tako dasku
sa minama navlai pod vozilo.
Za postavljanje mine pomou daske, mina se privrsti na dasku.
Daska se postavi pored zaklona i dobro se maskira. Kad borbeno
vozilo naie, daska se gurne ispod njega, tako da mina doe pod
gusjenicu, a vojnik se sklanja u zaklon.
Zapaljive tenosti se bacaju na daljinama do 20m, obino na
motorni dio vozila.
Dimne kutije, ebad i atorska krila bacaju se na prednji dio tenka
da bi se smanjilo vidno polje i onemoguilo dalje kretanje tenka.

Za voenje bliske POB formiraju se grupe od 2-4 vojnika. Grupa
djeluje samosatlno ili u sastavu PO grupe ete i bataljona.

153
Grupom komanduje komandir grupe, a ista dejstvuje iz zasjede sa
bliskih odstojanja. Nakon upotrebe PO sredstava, grupa djeluje po
pjeadiji ili se izvlai i odlazi u sastav svoje jedinice.
Najefikasnija je bona vatra, pa se poloaji obino biraju za bono
dejstvo u dnosu na pravac kretanja tenka.
Grupe su obino nauruane kumulativnim bombama, RRB-ima,
tromblonskim minama i linim naoruaanjem.


3.12. PROTIVVAZDUNA ODBRANA STRIJELJAKIM
NAORUANJEM

3.12.1. SREDSTVA ZA NAPAD IZ VAZDUNOG PROSTORA

Iz vazdunog prostora dejstvuju avioni svih vrsta i tipova,
helikopteri i druga borbena sredstva koja lete vazdunim
prostorom.
Zavisno od vrste , namjene i tipova, avijacija se dijeli na:
lovaku,
lovako-bombardersku,
bombardersku,
izviaku,
transportnu i
avijaciju KoV-e.
Letjelice mogu letjeti pojedinano i grupno i na razliitim visinama.
U zavisnosti od broja aviona (helikoptera) u pojedinim grupama,
razlikuju se:
male grupe do 4 letjelice;
srednje grupe od 4 do 12 letjelica;
velike grupe od 12 do 30 letjelica;
masovni nalet preko 30 letjelica.
Visina leta letjelica moe biti
vrlo nisko do 100m briui let
nisko od 100m do 1.000m;
visoko od 1.000m do 5.000m;
vrlo visoko preko 5.000m.

3.12.2. DEJSTVA NA CILJEVE NA ZEMLJI

Lovako-bombarderska avijacija i avijacija KoV-e najee
primjenjuju dejstva sa malih visina i iz briueg leta.

154
Naini napada lovako-bombarderskih aviona po objektima na
zemlji mogu biti:
napad iz horizontalnog leta,
napad iz poniranja i
napad iz propinjanja.
Napad se moe izvoditi klasinim i nuklearnim sredstvima.

3.12.3. GAANJE AVIONA I HELIKOPTERA

Iz strijeljakog naoruanja ciljevi u vazduhu se gaaju obino:
saekivanjem,
praenje neposrednim nianjenjem u cilj,
zaprenom vatrom jedinice.
Puke i pukomitraljezi se upotrebljavaju za gaanje letjelica na
visinama do 500m, a mitraljezi do 1000m. Na daljini do 500m
uvjek se gaa nianom 3. Gaa se municijom u kojoj ima
obiljeavajuih zrna. Kod pukomitraljeza i mitraljeza svaki trei
metak je obiljeavajui, a dva redenika od po 50 metaka (kod
mitraljeza) spajaju se u jedan.
Stav za gaanje ciljeva u vazdunom prostoru, zavisno od mjesta
i situacije, moe biti:
stojei,
kleei,
sjedei ili
leei.
Kao nasloni za gaanje ciljeva u vazdunom prostoru, mogu da
poslue mjesni objekti (ograda, grane drvea i slino).
Saekivanje se ostvaruje na taj nain to strijelci naniane u
pravcu take ispred letjelice. Ovaj nain se primjenjuje pri gaanju
ciljeva manjih brzina. Vatra se otvara po komandi. "U avion, tri
figure, dugim (plotunom) PALI!"
Praenjem se gaa samo iz mitraljeza i to onda kad brzina aviona
i uglovne veliine omoguuju praenje. Letjelice, koje napadaju iz
poniranja obruenja i one koje lebde, gaaju se bez preticanja
neposrednim nianjenjem u cilj.
Helikopteri se gaaju po istim naelima kao i svaka druga
letjelica, s tim to se preticanje izraunava u zavisnosti od njihove
brzine. Oni se mogu gaati u svim pozicijama: na zemlji, kada se
penju ili sputaju, odnosno kada lete ili lebde u vazdunom
prostoru.



155
3.12.4. GAANJE PADOBRANACA

Padobranci se uspjeno gaaju iz strijeljakog naoruanja
zauzimanjem odgovarajueg preticanja.
Preticanje se zauzima u veliini figure padobranca, a nianska
taka prenosi u pravcu sputanja.
Padobranci, naelno, padaju brzinom 6
m
/
s
, pod odreenim uglom,
to zavisi od jaine strujanja vazduha. Preticanje se uzima od
nogu padobranca, a figura se rauna kao cilj visine 1,5m.
Gaanje se vri po komandi: "Odjeljenje, po padobrancima, 1,5
figura, kratkim (brzom) PALI!"

3.12.5. PROTIVVAZDUNA ODBRANA ODJELJENJEM

Ciljevi u vazduhu, koji lete u vazduhu velikom brzinom (preko 500
km
/
h
), najefikasnije e se gaati ukoliko se objedini vatra iz
cjelokupnog naoruanja jedinice i tako stvori zaprena vatra ili
vatrena zavjesa.
Gaa se dugim rafalima, neprekidnom, brzom paljbom i
plotunima. U zavisnosti od poloaja letjelice prema rasporedu
jedinice, zaprena vatra moe da se otvara:
koso u odnosu na raspored jedinice i
vertikalno iznad rasporeda jedinice.
Kosa zaprena vatra ostvaruje se kada je avion pravovremeno
otkriven, kada su izvrene sve potrebne pripreme za otvaranje
vatre pod uglom od 45
O
, odnosno prije nego to je avion uspio da
nadleti jedinicu.
Da bi se poelo sa gaanjem na daljini do 500m, cilj mora biti
otkriven najmanje na daljini do 1.800m. Vrijeme trajanja zaprene
vatre je 4-5 sekundi. Komanda za gaanje glasi. "Odjeljenje, kosa
zaprena vatra PALI!"
Vertikalna zaprena vatra ostvaruje se kada avion nadlijee
jedinicu. Gaa se pod uglom od 50
O
80
O
. Ostvaruje se kada je
avion otkriven blie od 1.800m. Vrijeme gaanja iznosi 3-4
sekunde. Komanda za gaanje glasi: "Odjeljenje, vertikalna
zaprena vatra PALI!"
Veoma je bitno odrediti taku u kojoj treba da se ostvari zaprena
vatra. Zato se na zemljitu, u polupreniku od 500m 1.000m,
odreuje nekoliko dobro uoljivih orjentira. Raspored orjentira
mora biti poznat svakom vojniku. Pri nailasku aviona, komandir
odjeljenja odreuje orjentir koji se nalazi ispod putanje lea cilja i
izdaje komandu. Vojnici upravljaju cijevi u niansku taku koja se

156
nalazi iznad orjentira na pravcu leta aviona i ekaju komandu:
"PALI!" Komanda se izdaje kada je avion udaljen od nianske
take za veliinu preticanja, uveanu za 2-3 figure. Komandir
odjeljenja izdaje komandu npr. "Odjeljenje, orjentir kua, kosa
zaprena vatra PALI!"

157
SADRAJ

1. SOP I VJEBOVNA OBUKA 1
1.1. SMJETAJ I RED 2
1.2. SVEANA ZAKLETVA 6
1.3. PRAVA I DUNOSTI VOJNIH LICA U VF.. 6
1.4. ODNOSI U VF.. 9
1.5. VJEBOVNE RADNJE POJEDINCA BEZ ORUJA. 11
1.6. VJEBOVNE RADNJE POJEDINCA SA ORUJEM 11
1.7. POZDRAVLJANJE.. 15
1.8. PRILAENJE STARJEINI I OSLOVLJAVANJE.. 16
1.9. RAD I UNUTRANJA SLUBA. 17
1.10. KRETANJE 22
1.11. OKRETANJE 22
1.12. VOJNA TAJNA. 23
1.13. VJEBOVNE RADNJE ODJELJENJA. 24
1.14. OBEZBJEENJE OBJEKATA, MATERIJALNIH SREDSTAVA I
LJUDSTVA 28
1.15. ZDRAVSTVENA ZATITA I ZATITA NA RADU.. 31
1.16. VOJNA DISCIPLINA 33
1.17. UZBUNA 34
1.18. PROTIVPOARNA ZATITA. 36
1.19. OSNOVE RATNOG PRAVA.. 39
2. NAORUANJE SA NASTAVOM GAANJA. 43
2.1. ODREIVANJE DALJINE DO CILJA.. 44
2.2. PUKE I PUKOMITRALJEZI 7,62 mm. 47
2.3. PUKA M 16 A1.. 51
2.4. MITRALJEZI. 55
2.5. RUNE BOMBE.. 64
2.6. SREDSTVA ZA BLISKU PROTIVOKLOPNU BORBU.. 66
2.7. BESTRZAJNI TOPOVI 79
2.8. MINOBACAI.. 81
3. TAKTIKA OBUKA 87
3.1. POSTUPCI VOJNIKA U BORBI 88
3.2. ININJERIJSKO OSIGURANJE 95
3.3. PROTIVNUKLEARNO, HEMIJSKO, BIOLOKO OSIGURANJE 107
3.4. OSMATRANJE I TRAENJE CILJA. 117
3.5. POSTUPCI VOJNIKA U ODBRANI.. 121
3.6. KOMUNIKACIJE.. 122
3.7. PRVA POMO. 129
3.8. NAVIGACIJA NA KOPNU.. 133
3.9. ODJELJENJE U NAPADU. 138
3.10. ODJELJENJE U ODBRANI 149
3.11. BLISKA PROTIVOKLOPNA BORBA 151
3.12. PROTIVVAZDUNA ODBRANA STRIJELJAKIM
NAORUANJEM.. 153
SADRAJ. 157
Prilog: inovi u VF
INOVI U VOJSCI FEDERACIJE
VOJNIKI INOVI
* regrut
* vojnik
* vojnik 1. Klase
* kaplar
PODOFICIRSKI INOVI
* narednik
* tabni narednik
* narednik 1. Klase
* vii narednik
* glavni narednik
OFICIRSKI INOVI
* porunik
* natporunik
* kapetan
* major
* pukovnik
* brigadir
GENERALSKI INOVI
* brigadni general
* general major
* general pukovnik
* general
- CRNA POZADINA
- ZLATNE OZNAKE
VOJNIKI INOVI
OFICIRSKI INOVI
- CRNA POZADINA
- SREBRENE GREDE
- DESET SREBRENIH ZVIJEZDA
NA SREBRENOJ TRACI
- CRNA POZADINA
- ZLATNI LISTOVI HRASTA
- DESET SREBRENIH ZVIJEZDA
NA ZLATNOJ TRACI
P
O
R
U
N
I
K

N
A
T
P
O
R
U
N
I
K

K
A
P
E
T
A
N
M
A
J
O
R
P
U
K
O
V
N
I
K
B
R
I
G
A
D
I
R
PODOFICIRSKI
- CRNA POZADINA
- ZLATNE PRUGE
- DESET SREBRENIH ZVIJEZDA
NA ZLATNOJ TRACI
GENERALSKI INOVI
- CRNA POZADINA
UOKVIRENA ZLATNOM LINIJOM
- SREBRENE ZVIJEZDE
- DESET ZLATNIH ZVIJEZDA
NA ZLATNOJ TRACI
BRIGADNI
GENERAL
GENERAL
MAJOR
GENERAL
PUKOVNIK
GENERAL