Povijesni pregled ponosa grada 2000. godina pr.

Krista Nastaje prvi Trogir - zaglavni kamen na otoiu u kanalu izmeu kopna i otoka iova (zapadni ulaz u zaljev), na ijem je dnu neko leala Salona, predodreena da bude glavni grad rimskog Ilirika. Poslije 219. pr. Kr. Trogir - Tragurion postaje vanom issejskom lukom na kopnu (Issa = Vis). Ovalni oblik grada zacijelo je batina ilirskog naina utvrivanja, doim raster ulica i stambenih blokova pokazuje ortogonalnost karakteristinu za grko urbanistiko planiranje. 156. pr. Kr. Zbog delmatskih nasrtanja na Tragurion, Issa se obraa Rimu za pomo. 1. st. pr. Kr. Trogir se spominje kao oppidum civium Romanorum, vjerojatno u sastavu ire zajednice salonitanske kolonije. 77. nae ere. Antiki enciklopedist Plinije Stariji, u znamenitoj Historia Naturalis, uveo je Trogir u povijesnu literaturu navodom koji mu je predodredio mjesto u povijesti urbanizma, arhitekture i skulpture: Tragurium marmore notum - Trogir glasovit po mramoru. Taj kamen obasjao je trogirske plonike i zidine, omoguio da se grad oblikuje kao jedinstvena urbanistika ipka. V- VI. stoljee. Meu brojnim ostacima starokranske dobi nala se u blizini Trogira jedna olovna ploa (u znanosti poznata kao Tabella plumbea Traguriensis, danas u zagrebakom Arheolokom muzeju) - s rijetkim primjerom egzorcistikog teksta kojim se na magini nain tjerao zao duh iz prirode. Sredina VII. stoljea. S jo nekoliko antikih naselja na kopnu (Zadar, Split, Kotor), Trogir je preivio avaroslavenska ruenja, emancipirajui se nakon ruenja Salone kao zasebna civitas (gradska cjelina). 4. III. 852. U Bijaima, u blizini grada - gdje se nalazila jedna od rezidencija hrvatskih vladara uz koji je osnovana njihova najstarija zadudbina tj. samostan Sv. Marte hrvatski voa knez Trpimir (dux Chroatorum) izdaje ispravu koja se smatra prvim hrvatskim diplomatskim dokumentom. oko 950. Car Konstantin Porfirogenet u djelu De administrando imperio spominje da Bizant plaa hrvatskim vladarima za Trogir danak od 100 zlatnika, te crkvu posveenu sv. Lovrijencu, zatitniku grada. Najizrazitiji trogirski spomenik iz tog vremena je baziliica Sv. Martina (Sv. Barbare) iza gradske loe na trgu. 1000. U vojno-diplomatskoj kampanji mletakog duda Petra Orseola, kada su mu se kao zastupniku prava bizantskog cara u Jadranu pokorili svi gradovi od vrha Istre do Dubrovnika, u Trogiru ga je doekao Svetoslava Suronja, prvoroeni sin kralja Drislava (Rex Dalmatiae et Croatiae), koji je bio zbaens trona nakon svae s braom. 1064. Utemeljenje prvog benediktinskog samostana na obali prvotno posveenog Sv. Dujmu, potom Sv. Nikoli. 1102. Za hrvatsko-ugarskog kralja okrunio se Arpadovi Koloman. Presudnu ulogu u mirnoj smjeni vlasti u Hrvatskoj i gradovima na obali imao je trogirski biskup Ivan (1111), kojeg Trogir, zbog mnogih uda kojima se iskazao, slavi kao blaenika i gradskog zatitnika. Koloman se 1107. u Trogiru zakleo da e tititi prava grada, podarivi mu povlastice koje su potvrivali i njegovi nasljednici.

1171. Mletaka vojska rui Trogir. Ukradeni relikvijar ruke bl. Ivana bio je izloen u crkvi Sv. Ivana na Rialtu. Legende (i mletaki kroniari) prenose da se zbog toga s te ratne ekspedicije u Veneciju vratilo samo sedamnaest od sto troveslarki, a da je nakon povratka flote gradom zavladala kuga. 13/14. XI. 1173. Aneo vraa u katedralu svetaku ruku ,letom preko Jadrana, dogaaj praen bljeskom kometa: zvijezda repatica u grbu grada asocira taj udesan dogaaj. 1203. Biskup Treguan sastavio je ivot Blaenog Ivana Trogirskog, svog velikog predasnika, i to u jeziku hrvatskom. Ueni prelat, rodom Firentinac, zapoeo je i gradnju nove romanike katedrale koja je vjekovima ostala simbolika i vizualna os malenog grada. 11. VII. 1236. Trogirska komuna sklapa ugovor o savezu s Ankonom (i 1415) pozivajui se na zajedniko antiko podrijetlo. U isto vrijeme svijest o lokalnoj autonomiji rezultira donoenjem gradskih statuta, kovanjem vlastita novca. 1240. Majstor Radovan najbolji od svih u ovoj umjetnosti, kako oituju kipovi i reljefi, poinje klesati glavni portal katedrale. Radovan nije portal dospio dovriti nego je on ve sredinom druge polovice XIII st. znaajno proiren. 1242. Kralj Bela IV. u Splitu i Trogiru trai azil pred tatarskom najezdom. 1243. Borba za kraljevske povlastice i mee u Katelanskom polju goni Trogir i Split u herojsko-burleskne ratove. Proslavu velike pobjede nad Splianima izvojevane na Tusti etvrtak ,trogirani su do kasnobaroknih vremena slavili obrednim klanjem bika u kneevoj nazonosti i sveanom misom na oltaru Sv. Ivana Zatitnika s onim izlivima radosti koji prate trijumfe i pobjede. 1270. Posveenje netom dovrene crkve uz drevni benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja. 1271. Spominje se ljekarna u gradu - jedan od najstarijih spomena takve institucije u Europi, prvi u Hrvatskoj. Druga polovica 13. st. (i poslije). Ovalnom prstenu romanikog grada - refleksu izvorne geoloke forme niskog otoia na kojemu je Trogir formiran - dograen je Borgo/Varo (Pasike) s utvrdom na jugozapadnom uglu nasutog terena. 1300-ih godina. Gradnjom komunalne loe i opinske palae poinje program oblikovanja glavnog gradskog trga, na mjestu nekadanjeg rimskog foruma. 1322. Kodifikacija gradskog zakonika - prvog komunalnog Statuta. 3. VIII. 1323. Umire dominikanac Augustin Kaoti, proglaen blaenikom poradi udesa koja su se zbivala oko njegova groba u Luceri, gdje je bio biskup. Studirao je u Parizu, potom je 1303. imenovan za biskupa u Zagrebu, gdje je utemeljio katedralnu kolu te uveo tzv. zagrebaku liturgijski obred. 1. V. 1348. U godini Crne smrti koja je decimirala grad, u Trogiru umire i Mladen III. ubi - clippeus Croatorum (tit Hrvata), kako stoji na nadgobnom natpisu u katedrali.

5. XII. 1359. Pobuna puana, obrauni izmeu plemikih obitelji. Opljakano 14 plemikih kua, najvie roda Ceginih. Sve to bijahu odjeci trajnih viedesetljetnih familijarnih sukoba. 1378. Pomorska bitka enoveza i Mleana u trogirskoj luci 23. VI. 1420. Grad se predao Veneciji nakon viednevnog bombardiranja, uz mnogo mrtvih i mnogo poruenih kua i palaa, oteenih kula i zidina. Trogir je bio jedan od zadnjih gradova koji se nije htio predati Veneciji, koja je postupno zauzimala Dalmaciju nakon to ju je 1409. kupila od Ladislava Napuljskog za 100.000 dukata. 22. V. 1426. Novo mletako Veliko vijee u Trogiru donosi zabranu slubene upotrebe hrvatskog jezika pod prijetnjom novane kazne. Povijest mletake uprave puna je paradoksa: upravo se u mletakoj Dalmaciji (naravno u Dubrovakoj republici posebno) raala u to doba hrvatska renesansna knjievnost, doslovce jedina meu slavenskim vernakularnim knjievnostima. Ba u Trogiru se sauvala najvanija antologija hrvatskih tekstova (njih 131 iz 15. i 16. stoljea) koje je u rukopisu pod nazivom Vartal kompilirao Petar Luci za potrebe asnih sestara samostana Sv. Nikole. 1420.- 1437. Uz staru poligonalnu kulu, na kljunom poloaju za nadzor zapadnog pristupa u gradsku luku, gradi se katel Kamerlengo (po Camerlengu - kneevom blagajniku). 1432. utemeljen Sv. Kri na iovu, prvi u nizu samostana reformiranog dominikanskog redovnitva. Isti dan kada i dominikanski, osnovan je na iovu i franjevaki samostan Sv. Ante na Dridu, nad spiljom u kojoj su od najranijih vremena ivjeli pustinjaci. 1439. Drvorezbar Ivan Budislavi dovrava izradu korskih klupa u katedrali. Nad njima je postavljeno monumentalno slikano raspelo Blaa Jurjeva Trogiranina - ime je zakljuena viedesetljetna kampanja preoblikovanja unutranjosti katedrale (oteene u bombardiranju 1420). 1440. Umro je Petar Cipico, sabira antikih spomenika i kodeksa te "jedan od prvih arheologa humanistike Europe" (prema rijeima T. Mommsena).

15.-16.stoljee. U gradu se formira istinska humanistika republika s plejadom imena meu kojima stri ime Koriolana Cipika (1425-1493). Njegova memoarska knjiga "De bello Asiatico", opisuje ratni pohod mletakog brodovlja na egejskim otocima. Kao dio plijena u Trogir je tih godina mogla doi i glasovita kopija Lizipova Kairosa - jedan je od zatitnih znakova Trogira - reljef s likom najmlaeg Zeusova sina, boanstva sretnog trenutka. 1465/66. Jedna od najstranijih u nizu epidemija kuge, s 2000 umrlih. 1467. Dovrenje krstionice katedrale (Andrija Alei uz suradnju Donatellova uenika Nikole Ivanova Firentinca), projektirane uz ugledanje na splitsku krstionicu (bivi Jupitrov hram) s kasetiranim svodom. 4. I. 1468. Potpisan Ugovor o poetku gradnje Kapele bl. Ivana Trogirskoga. Po amalgamu arhitekture i kamene skulpture antologijski je primjer umjetnosti Quattrocenta s pravpm antologijom renesansnih skulptura Andrije Aleija, Nikole Firentinca i Ivana Duknovia. 1485. Fra Urban gradi za katedralu nove orgulje za koje e vratnice s likovima Sv. Jerolima i Sv. Ivana naslikati

Gentile Bellini. 1509. Umro Ivan Duknovi, najvei trogirski i hrvatski kipar. Djeluje u zaviaju, u Rimu, gdje radi za papu Pavla II. ,te drugdje po Italiji, a potom u Ugarskoj gdje klee kipove za kralja Matiju Korvina. Djelo mu je aktualizirano injenicom da se jedan njegov reljef naao nad grobom pape Ivana Pavla II. 20. V. 1520. Smrt Trogiranina Petra Berislavia, kancelara ugarskog kralja, vesprimskog biskupa i hrvatskog bana, junaka u ratovanju protiv Turaka za to je od pape Lava X Medicija dobio blagoslovljeni ma i kardinalski eir. 1571. Trogirska ratna galija junaki sudjeluje u uvenoj pomorskoj bitci kod Lepanta. 1593. Gradnja Morskih vrata, djelo radionice Tripuna Bokania, u maniristikom stilu. 1603. Tripun Bokani dovrio zvonik katedrale. U pohvalnom natpisu ga se naziva virtuozom arhitektom, nasljednikom sjajne kamenarske i graditeljske trogirske tradicije. 1644. U muzeju obitelji Cipiko, nasuprot katedrale, pronaen je prijepis glasovite Petronijeve Trimalhionove gozbe (dio njegova Satirikona). Rukopis je neko pripadao Marku Maruliu, ocu hrvatske knjievnosti, koji je bio u srodstvu s Cipikovima. 11. I. 1679. U hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu sahranjen je Ivan Luci - Lucius, otac hrvatske moderne povijesne znanosti, pisac monumentalnog djela De regno Dalmatiae et Croatiae. Godine 1673. objavio je "Povijesna svjedoanstva o Trogiru", povijest rodnog grada do njegova pada pod Veneciju. 4. V. 1681. Sveano Primienje tijela bl. Ivana Trogiranina u njegovu konano dovrenu kapelu. Lipanj 1797. Mletaka uprava gradom zavrena je anarhijom svjetine, ubojstvom nekoliko plemia i pljakanjem plemikih kua meu kojima je najvie pretrpjela ona knezova Garanjin (iz palae je ukradeno i pet Tizianovih slika koje im je mletaka republika dala u zalog za posudbene novce). 1806-1816. Nakon intervala prve austrijske uprave, vlast preuzimaju Francuzi - malo gdje u Dalmaciji tako srdano doekani. Isuuju se malarine movare u okolici grada; zapoela je gradnja cesta prema zaleu i Splitu; otvorena je prva visokokolska ustanova u gradu. Za sve to podignut je 1808. na zapadnom rubu grada Marmontov glorijet, spomenik u znak zahvalnosti Francuskoj. 1814. Uspostavlja se austrijska vlast. 1828. Dokinuta tisuljetna trogirska biskupija. (Danas naslov Trogirskog biskupa nosi pomoni biskup Detroita!) 1836. Zadnja malarija u gradu. 1841. Umire Ivan Luka Graganin, iz Bea imenovan nadzornikom antikih spomenika i umjetnikih predmeta, odnosno prvim slubenim konzervatorom u Dalmaciji. 1890. Obnova Vijenice. Koncem 19. i poetkom 20. stoljea oblikuju se parkovi na mjestu nekadanjih bastiona

na Fortinu i udiki (sjeverozapadni i isto ni dio grada). Grade se neohistoricistike zgrade osnovne kole (1909.) te suda (1910.) na novoureenoj rivi. 1943-44. U bombardiranju saveznike ,anglo-amerike avijacije razoreni su cijeli blokovi kua na Pasikama, dijelom do danas neobnovljeni. Nakon 1945. Poslijeratni razvoj grada obiljeen je forsiranjem industrijalizacije (mastodontsko brodogradilite, aerodrom, mega-hoteli), zaputanjem povijesne jezgre i plodnih polja na kopnu. 1991-1995. U Domovinskom ratu Trogir je dao mnogo rtava. Uspomena na njih komemorira se u renesansnoj crkvici Sv. Sebastijana. 1997. Zbog iznimne vrijednosti povijesne jezgre i pojedinih spomenika grad je upisan u Registar svjetske batine UNESCO-a. Zadnjih godina poduzet je niz znaajnih zahvata u rehabilitaciji gradske infrastrukture (ureenje rive, eko-projekt Katelanskog zaljeva, obnova niza spomenika). 2001. Izloba Umjetniko blago iz Hrvatske. Trogir 1200-1600 u Veneciji. 2002. Nagrada Europa Nostra timu koji je proveo restauraciju kapele bl. Ivana Trogirskoga u katedrali. 2005. Otvorena prva faza Muzeja katedrale (Pinakoteka u upnom dvoru). 2006. Dovrena viegodinja restauracija Radovanova portala, predvorja katedrale i Aleijeve krstionice.