Sociologija prava: je dio sociologije ljudskog duha koji prouava drutvenu stvarnost prava, poinjudi od njenih opipljivih i spolja

uoljivih manifestacija, socioologija prava tumai ova ponaanja i manifestacije. Pretae sociologije prava: su veoma brojne jer je ova grana nastala spontano tokom historijskih prouavanja vezanih za pravo.Prije nastanka sociologije prava autori su se uglavnom bavili porijeklom

prava. Anticka pravna misao: Aristotel:Aristotelova sociologija prava moe se nai u njegovim djelima Nikomahova etika i Politika.Da bi ustanovio znaenje pravde Aristotel prvo opisuje razliite vrste pozitivnog pava u njihovom odnosu prema NOMOSU, FILIJI i KOINONIAI, meu kojima je dravna kruna na samom vrhu.Cjelokupno pravo koje je uspostavljeno ovjekovom voljom ili neovisno od nje je racionalna formulacija zahtjeva nomosa, nomos je cjelina ivoh i spontanih pravila o drutvenom ponaanju.Tipovi prava mogu se ustanoviti samo kao funkcije razliitih tipova filije(predstavlja drutvenu povezanost bez obzira da li je zasnovana na ljubavi, zadovoljstvu ili interesu) i koinonije(grupe koje imaju u sebi viestruke oblike drutvenosti.Aristotel razlikuje 3 vrste prava: -Krivino pravo zasnovano je na filiji sjedinjenoj putem mores -Ugovorno pravo zasnovano je na filiji povezanoj pravilima koja djeluje meu jednakima -Distributivno pravo zasnovano je a regulatornoj filiji meu nejednakima. Aristotel je svoju ideju prava htio ostvariti kroz idealnu dravu, koja nastaje od ovjeka koji je politiko bie.Razvijanje potpune ljudske prirode mogue je samo u zajednici, u kojoj je osnovni oblik porodica a najpotpuniji oblik drava.Drava je iznad pojedinca i iznad porodice.Kod Aristotel postoje 2 stalea-gospodari i robovi.Smatrao je da se ljudi po prirodi raaju slobodni ili kao robovi, te da je jedan dio ljudi po svojim sposobnostima nii i moraju se pokoravati ljudima koje je priroda obdarila razumom.Drava treba da bude srednje veliine, onolika kolika je sama sebi dovoljna.Po Aristotelu postoji 6 dravnih oblika: -Kraljevstvo, vladavina jednog koji po zakonima vlada za ope dobro. -Aristokracija, vladavina onih koji se najvie odlikuju etikim i intelektualnim osobinama. -Republika, vladavina naroda sa jednakou naroda -Tiraniija, vladavina jednog koji za cilj ima dobit samo za sebe. -Oligarhija, vladavina najbogatiijh. -Demokratija, vladavina siromanih. Platon:Je takoer htio stvoriti idealnu dravu koja bi imala 3 stalea, koja su odgovarala trima osobinama ljudske due.Smatrao je da meu graanima treba vladati jedinstvo miljenja, te da ovjek svoj ivot mora podvrgnuti dravi.Platonova drava ima 4 osobine: mudrost, hrabrost, trezvenost i pravinost.Pravedna drava je ona u kojoj se svaki pojedinac dri svog stalea i pravedan je svaki pojedinac koji obavlja posao za koji je predodreen. Hobs i Spinoza:Su razgradili drutvo na elemente koij su predstavljali izolovane pojedince postavljene u jednu hipotetiku prirodnu dravu.Hobes je u raspravu uveo zahtjeve razuma samo da bi zaustavio rat svih protiv svih te je apsolutnu mo dao dravi, dok je Spinoza smatrao da je razum sam po sebi sila te je zakljuio da prednost imaju individualna sloboda i demokratija.On je mislio da bi mehanika sila drave bila nesposobns da prodre u

unutranjost ovjekove svijesti jer bi je zaustavila nepobjediva snaga individualnog razuma, povezana sa beskrajnim razumom Boga. Srednji vijek: Aurelije Augustin:Boija drava je utemeljena na boijoj milosti i zadaa joj je da sve krane ujedini u vjenu zajednicu blaenstva.Ovozemaljska drava je produkt zla i od avola je. Toma Akvinski:Boija drava je zajednica onih koji su slobodnom voljom odluili da ustraju u nadi u bolji ivot.Bog samo mali dio ovjeanstva izabire za vjeni spas te oni zajedno sa anelima ine Boiju dravu.Zemaljska drava je mjeavina bia i nebia u kojoj ljudi ive prema tijelu a ne prema duhu Graanska epoha: Monteskije:Naslov njegovog djela Duh zakona nosi dvistruki smisa a)potreba izlaenja iz formalnih pravnih pravila kako bi se dolo do onoga to ih inspirie; b)ustanovljenje zakona kao prirodnih regularnosti kojima bi se objasnila geneza razliitih politiko-pravnih tipova.Pravo govori o onome to jest a ne o onome to treba da bude.Kae da svaka vlast i institucija tee da se iskvare, zloupotrebljavaju se,a to se moe ograniiti samo podjelom vlasti.
-Zakoni su ustanovljeni, to su posebne ustanove koje je specificirao zakonodavac -Mores su nadahnuti, mores i naini svakodnevnog ponaanja su ustanove itavog naroda.

Hobbes:Je razvio teoriju prirodnog stanja.Prirodno stanje ovjeka nije ni drutveno ni dravno stanje.ovjek je po prirodi slobodan pojedinac.Nije ni drutveno bie nego egoista i njegova osnovna tenja je tenja za odranjem.Zakljuio je da bi ovjek trebao prevladati prirodno stanje. Rimsko pravo: Zakonik 12. ploa- najvaniji dokument rimskog prava, nastao 450 godina p.rkr. koji nikada nije pronaen rezan na ploe od slonove kosti. Rimski pravnici su uveli pojam prirodnog uma koji je omoguio ovjeku da postavi norme meunarodnog prava. U njih je pravo definirano kao ostvarenje pravde.