Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V.

Afri)

Upute: ova skripta NE sadrava SVE sa Afrievih power-pointova, nego ono najbitnije. Neke su definicije skinute s Afrieve baze znanja ( http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/default.asp), jer on ponekad ne napie definiciju, a onda oekuje da ju znamo, i to onako kako pie na bazi znanja. Ravnim crtama razmaknuta su razliita gradiva. Sastoji se od skraenih sljedeih predavanja(idu po redu u skripti): 1_Struktura_kvantitativnih_nacrta_istrazivanja 2_Kauzalnost_i_korelativnost.pdf 3_Eksperiment 4_Anketno_istrazivanje 5_Koristenje_anketnih_metoda. 6_Testovi_znanja 7_Mjerenje_stavova_interesa_i_motivacija 8_Indeksi 9_Indeks_socijalnog_statusa. 10_Socijalna_statistika 11_Evaluacijska_istrazivanja 12_Oblikovanje_uzorka 13_Koristenje_SS. Svu sreu elim!:)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V. Afri)

Kvantitativne metode istraivanja Jedinice analize- najmanji izvor informacija koji e koristiti u odgovoru na pitanje istraivaa Vrste: pojedinci, drutvene grupe(domainstva, organizacije) socijalni artefakti Nacrt istraivanja- proceduralni plan kojim je obuhvaen cjelokupan istraivaki proces, sastoji se od operacionalizacije varijabli, postavljanja hipoteza, izbora uzorka, prikupljanje podataka za testiranje hipoteza i analizu podataka) Tipovi- broj kontakata-jedan(jednokratno), dva(prije/poslije), 3 ili vie(longitudinalno) Referentni period-retrospektivno, prospektivno, retrospektivno-prospektivno Priroda istraivanja- eksperimentalno, ne-eksperimentalno, polu-eksperimentalno Funkcije: 1.konceptualizacija izvedbenog plana-to znai da e razliite procedure i zadaci omoguiti uspjeno provoenje istraivanja, 2.Kontrola varijance-osiguranje da su procedure adekvatne za postizanje valjanog, objektivnog i preciznog odgovora na istraivaka pitanja. Istraivaki proces sastoji se od: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Konceptualizacije Izbora istraivakih metoda Operacionalizacije (odreivanja)Populacije i uzorka Prikupljanja podataka Sreivanja podataka Analize podataka Interpretacije podataka

Konceptualizacija se sastoji se od- pregleda podruja istraivanja, povijesne perspektive, pregleda glavnih teorija ako postoje, identifikacija podruja u kojem se odvija istraivanje, utvrivanja glavnih problema/nedostataka u dosadanjem znanju, utvrivanja glavnih razlika u pristupu problemima i utvrivanja oekivanih doprinosa. Operacionalizacija-logika derivacija pojma koja pronalazi znaenje nekog pojma Dijelovi objektivne stvarnosti koji se odnose na pojam varijable koju elimo operacionalizirati zovu se indikatori ili pokazatelji. Pri operacionalizaciji treba misliti o odabiru onih korelata koji se odnose na pojam nae varijable. Zato se pri operacionalizaciji trebamo odluiti za vei broj indikatora varijable koju elimo operacionalizirati.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V. Afri)

Kauzalnost-ukljuuje ideju uzorka i posljedica te da su 2 pojave meusobno povezane Kauzalno objanjenje- ukljuuje ideografski i nomotetski model objanjenja, -tipovi kauzalnog uvjeta-neophodni i dovoljni Ideografski model objanjenja- cjelovito objanjenje POJEDINOG fenomena koritenjem kauzalnih faktora Nomotetski model objanjenja- objanjava KLASU fenomena, koristi se malim brojem kauzalnih faktora Oba se temelje na ideji kauzalnosti.

Eksperiment: svako istraivanje u kojem se prouava odreena pojava pod KONTROLIRANIM uvjetima Laboratorijski eksperiment(kontrolirani uvjeti) / prirodni eksperiment(nisu kontrolirani)uvijek moe neto nepredvieno utjecati na eksperiment(in vivo) *Ex-post facto-koristi se sekundarnim podacima(ve prikupljenim u druge svrhe), oni se stavljaju u meusobne odnose i na osnovi njihove obrade mogue je provjeriti odreene hipoteze Pretestiranje i postestiranje pre test i post-test istraivanje je isto po sadraju kao i istaivanje poprenog presjeka, samo to se sadri iz 2 istraivanja u kojem je drugo napravljeno izvjesno vrijeme nakon prvog Hawtorne efekt- Roethlisberger i Dickson istrauju kako promjene uvjeta rada utjeu na zadovoljsto i produktivnost Regresijski efekt- djelovanje pre-testa na rezultate post-testa(ispitanici zbog sumnje da su bili prenegativni ili prepozitivni u pre-testu mogu u post-testu teiti sredini ljestvice) Kontola na slijepo- u eksperimentalnom nacrtu kontrole na slijepo postoje 2 kontrolne grupe umjesto jedne, to istraivau omoguuje bolju kontrolu regresijskog efekta Placebo efekt- sastoji se od 3 grupe. Prva grupa dobiva tretman, druga grupa dobiva placebo tretman (kaemo da inimo neto, ali ne inimo nita), a trea je kontrolna grupa koja ne dobiva nikakav tretman Nocebo-ne izaziva pozitivan uinak, ljudi misle da je uinak negativan Dvostruka kontrola na slijepo- niti istraiva niti sudionici ne znaju koja je eksperimentalna a koja kontrolna grupa

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V. Afri)

Tri pred-eksperimentalna nacrta istraivanja (Campbell i Stanley)- oni nisu eksperimenti jer nemamo kontrolnu grupu niti stimulans 1. Jednokratna studija sluaja 2. Jedno-grupni pretest-postest nacrt istraivanja 3. Komparacija nepokretnih grupa Izvori interne nevaljanosti u eksperimentalnom istraivanju:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Povijest Odrastanje Testiranje Instrumentacija Statistika regresija Selekcijske predrasude Moralnost eksperimenta Kauzalnost vremenskog poretka Difuzija ili imitacija postupaka Kompenzacija Suparnitvo Demoralizacija

Izvori eksterne nevaljanosti- problemi koji se odnose na poopavanje eksperimentalnih rezultata u realnom svijetu. ak i kad su eksperimenti stvarno valjani (interna valjanost), pitanje je govore li nam oni stvarno o realnom ivotu u divljini drutva Solomonov nacrt eksperimentalnog istraivanja- sadri 4 grupe, testiramo interakciju u odnosu na stimulans- kontrola eksterne validnosti, u realnom svijetu ne moemo kontrolirati sve uvjete,varijable pa je Solomon smislio nacrt s 2 kontrolne i 2 eksperimentalne grupe radi vee "sigurnosti."

Anketa- poseban oblik neeksperimentalnog istraivanja koji kao osnovni izvor informacija koristi osobni iskaz o miljenjima, stavovima pribavljenih odgovorom na niz pitanja - ono slui za postavljanje pitanja odreenim ljudima na odreeni nain da bi se dobili toni odgovori sa svrhom generalizacije podataka dobivenih na uzorku na cijelu populaciju -Anketna istraivanja moemo podijeliti s obzirom na svrhu istraivanja, pa tako imamo ona koja tee opisu, ona koja tee istraivanju i ona koja tee objanjavanju. -anketni upitnik ili intervju (strukturirani-pomno isplaniran i nestrukturirani-razgovor, tema isplanirana, formulacija pitanja tokom razgovora)

Fokus grupa je tip kvalitativnog istraivanja koje se sastoji od neformalne diskusije na zadanu temu sa malim brojem izabranih uesnika, koji izmjenjuju vlastita iskustva i razmiljanja, te se uputaju u kvalitetnu diskusiju koju voditelj intervjua potie i moderira. Diskusija je voena od strane iskusnog moderatora koji ne utjee na ishod ali osigurava da se razmotre sva polja zadane teme i da stavovi uesnika budu to je mogue jasniji.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V. Afri)

-15-20 ljudi, voena diskusija, na temelju relevantnosti izabrani sudionici, u istoj sobi, to se o nekom predmetu uope moe misliti, najee vie od 1 grupa (strah od atipinosti), sudionici su ljudi koje istraivai smatraju ekspertima za to podruje -zasniva se na meusobnoj interakciji, voena moderatorom Delfi metoda- je kvalitativna metoda istraivanja koja se koristi u prirodnim i drutvenim znanostima u svrhu predvianja trendova, istraivanja nedovoljno poznatih fenomena, rjeavanja kompleksnih problema ili donoenja odluka. -temelji se na prikupljanju velikog broja miljenja od ispitanika kako bi se dobila ira slika problema

Testovi znanja- njima mjerimo socijalni mentalitet pripadnika razliitih drutvenih skupina. -slue nam za prouavanje drutvenih skupina na individualno-psiholokom planu Vrste testova- 1.Testovi sposobnosti(ispitivanje psiho-motorikih vjetina, ispitivanje percepcije-Dvorinov test-slijepilo za boje) 2.Testovi znanja 3.Testovi za mjerenje stavova, interesa i motivacija Neprojektivne metode- test opisom dogaaja, test pseudoznanja, prinudni izbor, test asocijacija, semantiki diferencijal(Osgood, polazi od pretpostavke da pojedini meusobno suprotstavljeni pojmovi sadre razliiti stupanj pozitivnog, odnosno negativnog emocionalnog znaenja) Projektivne metode- crtei i slike, verbalni materijal(test zavravanja reenice) Testovi situacija- situacijski test-eksperiment, simulacije Znanje- informacija koja je bila opredmeena i koja je prola testove validnosti Polanyeva distinkcija razliitih tipova znanja-skriveno-tacit-osobno znanje eksplicitno-kodificirano Sociometrijski testovi- njima se eli doprijeti do mikrostrukture manjih grupa -uzajamna biranja otkrivaju klike unutar grupe -sociogram moe izvrsno odrediti sociometrijsku strukturu malih grupa

Tri razine drutvenog ponaanja: 1.Individualna ili inter-individualna, u kojoj prevladavaju individualni motivi u odnosu na ponaanje spram drugih ljudi 2.Grupna ili kolektivna gdje se pojedinac ponaa kao lan vrsto integrirane zajednice 3.Institucionalna ili ope-drutvena, gdje pojedinac reagira kao lan organizirane drutvene grupe ili kao predstavnik drutvenih normi i pravila. Stav-trajna organizacija motivacijskih, perceptivnih i spoznajnih procesa s obzirom na odreene vidove individualnog svijeta, to je izraz osnovne varijable na koju zakljuujemo posredno preko kovarijacija u nizu neposrednih odgovora, a podatke koje moemo promatrati nazivamo indikatorima

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V. Afri)

Vjerovanje-dio pogleda na svijet, itava skupina u sebi povezanih miljenja,trajnije organizacije Miljenje- neki vid ili poseban odnos prema nekoj stvari kao dijelu nadzora na svijet, trajnije organizacije Sud-uvjetovan percepcijom, neposrednom situacijom i podraajima koje primamo iz nje s jedne strane i utjecanjem stavova i miljenja s druge Znanstvena klasifikacija-osnovni logiki pojam kojim nastaje neka klasifikacija,to je dijeljenje kojim se opseg nekog openitijeg pojma dijeli na svoje ue dijelove ( taj pojam se zove rod ili logika klasa, a ui dijelovi koji nastaju zovu se vrste ili podklase) - polazi od najopenitijeg pojma (summum genus), -mora ispuniti neke odreene 1. logike (dosljednost, potpunost, iscrpnost, meusobno iskljuivanje klasifikac.grupa) i 2. teorijske zahtjeve (preciznost, homogenost) Indeksi- relativni brojevi koji pokazuju odnos izmeu 2 stanja jedne pojave u razliitim mjestima ili momentima jednog vremenskog niza Ako se pomou njih prati razvoj jedne pojave u vremenu, onda je rije o individualnim indeksima Ako se pomou indeksa prati razvoj dviju ili skupa promjena, onda je rije o skupnim indeksima. Oni se pojavljuju u dva oblika, kao verini indeksi i kao indeksi na stalnoj bazi (bazni indeksi). Konstruiraju se akumulacijom rezultata pripisanih individualnim atributima 1.Izbor moguih iskaza(itema)- logika valjanost, unidimenzionalnost, openit ili specifian, varianca 2.Ispitivanje njihovih empirijskih odnosa-uspostavljen kada odgovori respondenata na jedno pitanje omoguuju da predvidimo kakvi e biti na druga, 2 tipa relacije(bivarijantni-relacija izmeu 2 varijable, multivarijantni-izmeu dvije ili vie varijabli) 3.Sastavljanje indeksa 4.Provjera valjanosti indeksa Zamjenjivost indeksa- kad kriamo dva indeksa s nekom treom varijablom, a rezultat ostane gotovo isti Skale- konstruiramo kad treba jo vei nivo ureenosti od ureenosti indeksa Bogardusova skala socijalne distance Thurstonova skala Likertova skala Indeksi socijalnog poloaja- predstavljaju analitiki i teorijski napor da se objektivni indikatori poveu sa subjektivnim indikatorima kako bi doli do indeksa koji najbolje predstavljaju neiji socijalni poloaj u drutvenoj sredini.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V. Afri)

Statistika- podruje matematike posebno pogodno za provoenje razliitih analiza -ona omoguava istraivau da rezimira podatke, izmjeri povezanost izmeu varijabli, i izvede zakljuke iz uzorka populacije Socijalna statistika dijeli se na opisnu-sredstvo za opis podataka u formi njihova znaenja i analitiku-slui izvoenju zakljuaka iz nalaza utemeljenih na promatranju uzorka vee populacije, temelji se na zakonu velikih brojeva( 1 dio cjeline e pokazati iste pravilnosti kao i cjelina)

Parametrijska statistika je ona koja se bavi pretpostavkama o parametrima opisane populacije iz koje je uzet uzorak. Statistika znaajnost govori o vjerojatnosti da se neki parametar nalazi u izvjesnom rasponu (interval povjerenja) Nivo znaajnosti- odreeni interval povjerenja koji predstavlja vjerojatnost da je izmjerena povezanost nita vie do greka u uzorku. Redukcija podataka- odbacivanje nebitnih detalja i uzimanje u obzir samo bitnih(sumarnih)podataka Mjerenje povezanosti izmeu dvije varijable mogue je temeljiti na modelu proporcionalne redukcije greke-to su vie povezane 2 varijable, vea je i redukcija greke Goodman-Kruskal lambda- mjera za povezanost dvije nominalne varijable(rod, zaposleniki status) Gamma- mjera povezanosti dvije ordinalne varijable (drutvena klasa, religija, alijenacija) Pearsonov produkt znaajnosti r- mjera povezanosti intervalne i omjernih varijabli(godine, prihod, stupanj obrazovanja) Sve se ove mjere temelje na pogaanju vrijednosti jedne varijable na temelju poznavanja vrijednosti druge. Regresijska analiza- metoda odreivanja specifine funkcije odnosa X i Y Vrste- linearna, viestruka, parcijalna, krivuljasta Linearna regresija-Y=a+b(X)

Y=f(X)

Regresijska jednadba- matematiki opis odnosa izmeu varijabli, prikazuje se linijom koja prolazi najblie tokama koje su vrijednosti varijabli Objanjena varijacija je razlika izmeu totalne varijacije i nerazjanjene varijacije Ako objanjenu varijaciju podijelimo s totalnom varijacijom, dobit emo mjeru proporcionalne redukcije greke. Nerazjanjena varijacija-suma kvadriranih razlika stvarne i oekivane vrijednosti Y-a (Y i Y')

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V. Afri)

Evaluacijsko istraivanje- nije metoda, ve primjena drutvenih istraivakih metoda, proces kojim se odreuje da li je drutvena intervencija poluila planirani rezultat ili ne, to je oblik primijenjenog istraivanja, namjera je postii neke realne efekte Tipovi evaluacijskog nacrta istraivanja: 1. Eksperimentalni nacrt istraivanja 2. Kvazi-eksperimentalni nacrt istraivanja ili nacrt vremenskih serija 3. Kvalitativne evaluacije Najznaajniji problemi vezani za socijalni kontekst evaluacijskih istraivanja su: 1. Logistiki problemi 2. Etiki problemi 3. Problemi uporabe rezultata

Uzorak- konani dio statistike populacije ija se obiljeja izuavaju kako bi se dobile informacije o cjelini Osnovni skup(populacija) i uzorak- Struktura populacije ista je kao struktura uzorka. Uzorak predstavlja ili reprezentira populaciju, Uzorak je podgrupa populacije koja nas zanima. Tipovi uzorakaSluajni(random)/vjerojatni uzorci-probabilistiki sastoje se od jednostavnih random, stratificiranih random(proporcionalni stratificirani i disproporcionalni stratificirani) i klasterskih uzoraka (zonski, dvozonski i viezonski) Namjerni(non-random)/vjerojatni uzorci- neprobabilistiki sastoje se od kvotnih, prosudbenih, prigodnih i snjena gruda- uzoraka Mjeani uzorci sastoje se od sistematskih. Uzorkovanje- akt, proces ili tehnika odabiranja odgovarajueg uzorka ili reprezentativnog dijela populacije u svrhu odreivanja parametara ili karakteristika itave populacije -odabir elemenata, slijeenjem propisanih pravila iu definirane populacije ( elementiindividue, domainstva, parcele zemljita, poslovnih transakcija) - provodimo ga kako bi poopili ili izveli zakljuak o populaciji koju izuavamo, te kako bi bilo jednostavnije i efikasnije

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V. Afri)

Probabilistiki uzorak ukljuuje izbor uzorka iz populacije, utemeljen na principima sluajnog odabira ili jednake anse. -mnogo kompleksniji, skuplji i zahtjeva vie vremena od ne-probabilistikog uzorka -on definira populaciju, granice jedinica/elementa analize i prostor jedinice analize Ne-probabilistiko uzorkovanje - u toj vrsti uzorkovanja, sve dok su elementi izabrani arbitrarno nema naina procijeniti vjerojatnosti za bilo koji ukljueni element u uzorku - nema sigurnosti da je bilo koji element imao ansu biti ukljuen, to ini nemoguim procjenu varijabilnosti i greke na uzorku Teorijska podloga uzorka- popis ili resursi koji konstituiraju elemente analize, slaganje definirane populacije s teorijskom podlogom uzorka Problemi: neispravnost, nekompetentnost popisa, nedostatak informacija Veliina uzoraka odabir veliine zavisi od mnogo ega. -ciljana populacija=populacija koju elimo promatrati, istraivana=ona koju moemo promatrati -cilj: istraivana populacija to blia ciljanoj (to imati na umu jer se rezultati istraivanja mogu primijeniti samo na istraivanu populaciju) - pouzdanost jednog uzorka ne raste proporcionalno s njegovom veliinom. - ak i kod uzorka odabranog sasvim sluajno, pouzdanost rezultata zavisi od drugog korijena veliine uzorka. Istraiva koji je etiri puta poveao svoj uzorak, dobiti samo dvostruko veu pouzdanost rezultata. - sluajna pogreka uzorka se smanjuje, kad se uzorak poveava, ali samo ako sve ostale stvari ostanu podjednake. - Sluajne pogreke ili varijabilnost jednog uzorka mjere se standardnom pogrekom sredina, proporcijom totala, koeficijentom korelacije pojedinaca koji su dali odreeni odgovor. - Istraivaa zanima kako se poveanjem uzorka smanjuje standardna pogreka, odnosno varijabilnost oekivanih rezultata. Reprezentativnost - Uzorak kojim mjerimo stavove ili miljenja odreene skupine ljudi, mora predstavljati ili reprezentirati itavu populaciju iz koje je izvuen. - Oekujemo da e se rezultati iz uzorka sasvim usko poklapati s rezultatima koje bismo dobili iz itave populacije - da bi zadovoljio naelo reprezentativnosti uzorak mora predstavljati neku minijaturu populacije ili mase Reprezentativni uzorak je takav uzorak koji za odreeni niz varijabli lii na osnovni skup, iz kojega je izvuen, do te mjere da izvjesne specifine analize izvrene na njemu daju rezultate koji e pasti unutar prihvatljivih granica, postavljenih za odgovarajue vrijednosti osnovnog skupa, a jedino e u maloj proporciji rezultati takvih analiza uzorka pasti izvan tih granica.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V. Afri)

Preciznost i tonost uzorka- vrijednost uzorka raste ako moemo isti trenutak poveati njegovu preciznost i tonost. -Budui da nam uzorak slui da bismo osnovu dobivenih vrijednosti zakljuili o pravoj vrijednosti populacije ili osnovnog skupa, to emo nastojati da bi nae ocjene tih pravih vrijednosti bile to preciznije . -Ovu preciznost moemo izmjeriti na osnovu rauna vjerojatnosti. Pod mjerenjem preciznosti jedne ocjene misli se na to koliko e se usko jedan niz moguih ocjena na osnovu uzorka poklapati s pravim vrijednostima osnovnog skupa. Preciznost nae ocjene zavisi, dakle u prvom redu od planiranja samog uzorka. - Preciznost je to vea, to su manje statistike ili sluajne greke ili pristranosti uvjetovane izborom uzorka. -Za razliku od preciznosti tonost e ovdje znaiti odsutnost ili smanjenje pristranih, nestatistikih ili sistematskih pogreaka do kojih moemo doi u prikupljanju i izraunavanju prikupljenih podataka. -Potonje pogreke mogu se izbjei paljivim planiranjem, savjesnim provoenjem i viekratnim kontroliranjem anketnih postupaka. -Postoji jedno pravilo koje kae da je uzorak to precizniji, to je vei, to jest to se vie pribliava veliini osnovnog skupa. -Meutim sama veliina ne odluuje o preciznosti uzorka, jer ona u konkretnim istraivanjima zavisi od niza meuzavisnih varijabli, od kojih su najznaajnije slijedee: 1.Varijabilnost obiljeja koje mjerimo. Na primjer, ako elimo ispitati inteligenciju estogodinje djece, potreban nam je manji uzorak, nego ako elimo ispitati inteligenciju odraslih ljudi, jer je varijabilnost kod djece manja. 2.Veliina jedinice uzorka jedan uzorak od mnogo malih jedinica, sluajno odabranih, valja uvijek pretpostavljati uzorku iste veliine, ali sastavljenom od manjeg broja velikih jedinica, makar ove izgledale vrlo dobro odabrane. 3.Upotreba stratifikacije svaka klasa ili grupa iz osnovnog skupa mora biti na valjan nain zastupljena u uzorku. Na primjer, u demografskom izuavanju puanstva nastojat emo da sve grupe po dobu i spolu budu zastupljene u odgovarajuim proporcijama. 4.Veliina grupe koju izuavamo. Neki smatraju da je to odluujui faktor u odabiranju veliine uzorka. U praktinom izboru potrebno je nai ravnoteu izmeu dva faktora: stupnja preciznosti i veliine vremena i novca koje netko moe potroiti. Ovdje vrijedi pravilo da trokovi jednog uzorka rastu proporcionalno s brojem sluajeva, dok preciznost uzorka raste proporcionalno s drugim korijenom od broja sluajeva.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

10

Sociologija 2. godina Kvantitativne metode istraivanja (kod prof. V. Afri)

Sekundarna analiza podataka- analiza podataka koje je ve netko prikupio u druge svrhe Prednosti- enormne, jeftinije, bre se provode od vlastitih prikupljanja podataka, uimo o sortiranju i prikupljanju podataka od najboljih profesionalaca Mane- glavna mana je validnost, jer su oni prikupljani u druge svrhe, tako da mi zapravo ne znamo jesu li podaci odgovarajui za nae svrhe - pitanje preciznosti jer pitanja obino nisu formulirana onako kako bi to nama trebalo Analiza postojeih statistika- mogue je poduzeti istraivanje u kojem se mogu koristiti slubene ili kvazi-slubene statistike (Durkheim) Jedinice analize u slubenoj statistici obino nisu individue ve su to politiko-geografske jedinice poput regije, drave, pokrajine grada ili domainstva. Problem valjanosti- kad koristimo podatke koji ve postoje, ogranieni smo na ono to postoji. Najee se ti podaci ne odnose na ono to nas zanima i stoga naa mjerenja(podaci) ne moraju biti valjana reprezentacija varijabli i pojmova koje elimo objasniti. Problem preciznosti- analiza postojeih statistika ovisi uglavnom o kvaliteti postojanih statistika.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

11