ZAVOD ZA

KOLSTVO

Odsje za ontinuirani profesionalni razvoj

MENTORSTVO - priruni za nastavni e -

Podgorica, 2009.

MENTORSTVO - priruni za nastavni e -

mr Du an a Popovi mr Ljiljana Suboti mr Sne ana Grbovi Ljubica Bulatovi

Nata a Gazivoda mr Biljana Maslovari

Recenzenti: Doc. dr Sa a Mili dr Tatjana Novovi

Uredni : dr Dragan Bogojevi

Le tor a: Ale sandra Ve ovi-Ivanovi

Dizajn i tehni a priprema: IVPE

tampa: IVPE

Tira : 1000

Izdava: Zavod za

Naa Luter e

olstvo

Podgorica, 2009.

CIP

.............. . ........... ......... ....... .......... .... ...., ......

371.213.3 (497.16) (035)

MENTORSTVO : priruni za nastavni e / Du an a Popovi ... [et al.1. Podgorica : Zavod za 79 str. :

olstvo, 2009 (Cetinje : IVPE) .

ilustr, ; 25 cm

55-76.

Izvod iz recenzije / Sa a Mili: str. 79.

- Bibliografija: str. 77-78 i uz te st.

ISBN 978-86-85553-68-4 1. ......., ....... [.....] .) .......... .......... COBISS.CG-ID 13931792 .......... .... ....

Tira : 1000.

Pojmovni : str. 54

Prilozi: str.

S A D R

A J

Uvod............................................................................ .....3 1. O ...7 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. mentorstvu ................................................................ Tradicionalni i savremeni pristup mentorstvu....................7 Mentors i proces usmjeren na uenje..............................8 Vje tine i znanja mentora.............................................11 Koristi od mentorstva...................................................11

2. Uloge mentora................................................................ .14 2.1. Savjetni .................................................................. ..14 2.2. Saradni ................................................................... ..16 2.3. Voditelj................................................................... ....17 2.4. Fle sibilnost uloga........................................................ 18

3. Mentors i ci lus 3.1. Ka o prepoznati potrebe poetni a i odgovoriti na njih......23 3.2. Faze u prvoj godini izvoenja nastave.............................23

4. Od nastavni a poetni a do nastavni a e sperta.............28

5. Komuni acija 5.1. Blo ade u razumijevanju.................................................30 5.1.1.

Ja slu anje............................................................30

5.2. Stru turirani razgovori .................................................. ..30 5.3. Verbalna sredstva usmjerena na uenje.............................37

6. Opservacija asa ............................................................41

7. A tivnosti za unapreenje uspje nosti mentors og procesa........................................................44

8. Profesionalni portfolio...................................................... 50 8.1. Formiranje profesionalnog potfolija....................................51

9. Struni rad ................................................................... ....53

10. Pojmovni ...............................................................54

11. Prilozi .................................................................... .55 Prilog 1: Stadardi za nastavni a poetni a Prilog 2: Instrument za samoprocjenu nastavni a poetni a Prilog 3: Instrument za samoprocjenu mentors og odnosa Prilog 4: Dnevni za refle siju Prilog 5: Instrument za procjenu profesionalnog portfolija Prilog 6: Program rada mentora sa nastavni om pripravni om Prilog 7: Primjeri plana rada mentora sa nastavni om pripravni om

6.1. Ka o pratiti i vrednovati

ols i as?................................42

UVOD Onaj o se usudi da poduava, ni ada ne smije prestati da ui. John Cotton Dana Mentorstvo je nain na oji se sve vi e ui u gotovo svim sferama ivota i rada. Mentorstvo postaje sredstvo da se unaprijedi, ne samo valitet rada pojedinca, ve i valitet rada organizacije u cjelini. U svijetu se razvija ultur a mentorstva ao nain osposobljavanja i unapreenja valiteta rada u razliitim oblastima, u obrazovanju posebno. U literaturi se mo e nai vi e definicija procesa mentorstva. Izdvojili smo sljedeu:

Mentorstvo je omple san, intera tivan proces oji se odvija izmeu pojedinaca razliitog nivoa is ustva i strunosti, u ojem strunja (mentor) daje podr u svom olegi a o bi postao efi asniji u radu i doprinio ostvarenju ciljeva ustanove u ojoj radi. Krajnji cilj jeste profesionalni razvoj i napredovanje u arijeri1.

Mentorstvo postoji gotovo oduvije u obrazovanju, bilo u formalnom ili neformalnom obli u. Mentors i pristup temelji se na razumijevanju naina na oji ue odrasli2. Nastavnici oji stiu nove vje tine i znanja prolaze roz itav niz faza polazei od posmatranja ( a o mentor radi), demonstriranja sopstvene pra se ( a o ja radim) tj. od uenja po modelu do voene pra se i, na raju, do samostalne primjene nauenog. Mentorstvo jeste obli profesionalnog razvoja, jer mentor mo ete biti svom olegi iz one oblasti u ojoj ste najbolji, ao i on vama - u oli o je e spert za ne u oblast. Mentorstvo podrazumijeva partners i odnos izmeu mentora i mentorisanog. Nastavni poetni treba da vidi sebe, ne samo ao nastavni a, ve ao partnera i olegu svome mentoru.

Potreba da u obrazovnom sistemu Crne Gore imamo nastavni e obuene da budu mentori, tj. da posjeduju mentors e vje tine, poznaju mentors i proces i na pravi nain vode nastavni a poetni a, po azala se odmah na on uvoenja reforms ih rje enja u na e ole i osmi ljavanja pripravni og sta a i strunog ispita na drugaiji nain od dotada njeg. Ka o biti mentor nastavni u poetni u, a o biti mentor studentu, a o biti mentor olegi oji eli da ui od vas, a o uop te biti mentor - vje tina je oja ne postoji u programima za inicijalno obrazovanje na ih nastavni a. Zato se o ovom pitanju u Zavodu za olstvo, posebno Odsje u za ontinuirani profesionalni razvoj, poelo razmi ljati jo

prili om onstituisanja Zavoda. Meutim, uslovi da se na tome, ao dijelu sistema profesionalnog razvoja nastavni a intenzivno radi, te sada su se u potpunosti ste li (postoje pravilnici, Program rada mentora sa nastavni om 1 Carmin, C. (1988): Issues in Research on Mentoring: Definitional and Methodolo gical. International Journal of Mentoring 2.2.: 9-13.

2 Vidi: Intera tivna obu a

program za trenere, Zavod za

olstvo, Podgorica, 2008.

pripravni om3 oji se oristi tri godine, is ustva mentora, pripravni a i lanova omisija u realizaciji pripravni og sta a i novog naina polaganja strunog ispita i sl.). olstvo, Podgorica,

4 Osim Op tim za onom o obrazovanju i vaspitanju, ova oblast regulisana je i Pravilni om o polaganju strunog ispita nastavni a (Sl. list RCG, br. 67/03) i Pra vilni om o pripravni om sta u nastavni a (Sl. list RCG, br. 68/03).

Radna grupa oja se bavila ovim pitanjem formirana je od savjetni a i nadzorni a Zavoda za olstvo, ao i nastavni a predmetne i razredne nastave, pedagoga, dire tora i pomoni a dire tora iz ola: 1. Jasmina Vu a evi, dire tor, O Vu Karad i Podgorica 2. Vesna Orlandi, pomoni dire tora, O tampar Ma arije Podgorica 3. Svetlana Ni oli, profesor maternjeg jezi a i nji evnosti, O Braa Labudovi Ni i 4. Ljubica Bulatovi, profesor razredne nastave, O Milorad Musa Burzan Podgorica 5. mr Biljana Maslovari, oordinator a obrazovnih programa, NVO Pedago i centar Crne Gore, Podgorica 6. Slaana Foli, profesor istorije, O Dr Dragi a Ivanovi Podgorica 7. Kovilj a Teodorovi, nadzorni , Zavod za olstvo 8. mr Sne ana Grbovi, samostalni savjetni , Zavod za olstvo 9. mr Ljiljana Suboti, samostalni savjetni , Zavod za olstvo 10.mr Du an a Popovi, ru ovodilac Odsje a za ontinuirani profesionalni razvoj, Zavod za olstvo.

U rad radne grupe u ljuivali su se, po potrebi, i drugi nastavnici, savjetnici i nadzornici. Kljuni zadaci radne grupe bili su: analizirati postojea do umenta, i, u oli o je potrebno, izvr iti njihovo us laivanje (pravilinici, program...); prepoznati znanja i vje tine oje treba da posjeduje mentor nastavni u poetni u i studentu (NPS); definisati mentorstvo iz ugla mentora nastavni u poetni u i studentu; uraditi program obu e za mentore NPS-u, i realizovati ga; uraditi priruni za mentore oji e nastavnicima mentorima biti smjernica za rad i pomo u radu. Na poet u rada posebno je bilo va no u azati na razli u izmeu vi eg zvanja nastavni mentor i mentora nastavni u poetni u i studentu. Naime, sistemu profesionalnog razvoja potreban je mnogo vei broj nastavni a mentora nastavni u poetni u i studentu, nego to e ih biti proizvedeno u vi e zvanje za dogledno vrijeme. e ati da ne o dobije vi e zvanje a o bi obavljao mentors i posao, znailo bi zaustaviti procese obavljanja pripravni og sta a i polaganja strunog ispita, ao i u idanje mogunosti da se pojedinci profesionalno razvijaju roz proces mentorstva, bilo ao mentori, bilo ao mentorisani. Nastavnici nosioci bilo ojeg vi eg zvanja, ta oe mogu i treba da budu mentori, a o nastavni u poetni u i studentu, ta o i svojim olegama. U s ladu sa Op tim za onom o obrazovanju i vaspitanju (Sl.list RCG,

3 Program rada mentora sa nastavni om pripravni om, Zavod za 2006.

64/02, 31/05 i 49/07, lan 103)4 mentora nastavni u poetni u odreuje dire tor ustanove na predlog strunog a tiva. Ia o u Za onu ne postoje uslovi za izbor nastavni a u to zvanje, biti izabran trebalo bi da znai biti priznat za svojevrsnog e sperta oji posjeduje valitete ojima mo e doprinijeti razvoju

Za dobijanje vi eg zvanja mentor postoje posebni uslovi i procedura opisana u Pravilni u o vrstama zvanja, uslovima, nainu i postup u predlaganja i dodjeljivanja zvanja nastavnicima. U istom Pravilni u mentorstvo nastavni u pripravni u boduje se sa dva, a studentu sa tri boda (lan 19). Grupa je analizirala standarde za vi e zvanje mentor5, ao i poslove i zadat e oje u oli treba da obavlja nosilac ovog vi eg zvanja. Uporeivanjem standarda za vi e zvanje mentor, ao i poslova i zadata a oje treba da obavlja, sa vje tinama i znanjima oje treba da posjeduje mentor nastavni u poetni u i studentu, grupa je onstatovala da je vi e zvanje mentor op tije i sveobuhvatnije definisano, te da mentor nastavni u poetni u i studentu treba da posjeduje i ne a specifina znanja i vje tine. Grupa je, roz analizu poslova i zadat a mentora nastavni u poetni u i studentu precizirala specifina znanja i vje tine oje treba da posjeduje ovaj nastavni (vidi tabelu 2). Analiza a tivnosti oje obavljaju ova dva mentora i definisanje znanja i vje tina oje treba da posjeduje nastavni mentor nastavni u poetni u i studentu, omoguili su grupi da onstatuje da ova dva zvanja, ia o oznaena istim imenom, ne is ljuuju jedno drugo, ve su povezana, i oba su sistemu profesionalnog razvoja potrebna. Grupa je, uz pomo sopstvenih is ustava i raspolo ive literature, na sljedei nain definisala mentorstvo nastavni u poetni u i studentu:

Mentorstvo nastavni u poetni u i studentu jeste proces u ojem nastavnici daju podr u studentu ili nastavni u poetni u, a o bi ih uveli u pra su i doprinijeli sticanju odreenog is ustva za uspje an zavr eta studija, odnosno svrsishodan i uspje no o onan pripravni i sta .

U Zavodu za olstvo, Odsje u za KPR, u cilju pru anja podr e nastavnicima mentorima i unapreenju procesa mentorstva, realizovali smo istra ivanje oje nam je pru ilo podat e o moguim nainima podr e mentora i unapreenju samog proces. Ispitivali smo a o se odvija mentors i proces u olama, ao i potrebe nastavni a mentora i nastavni a poetni a. Navodimo ne e za lju e istra ivanja, meu ojima se nalaze i oni oji se dire tno odnose na vrstu podr e oja je mentorima potrebna:

Nastavnici mentori do ivljavaju ulogu mentora ao posebno priznanje od strane uprave ole i ole tiva. Ponosni su na to to su u oli prepoznati ao strune, radne, odgovorne i reativne linosti, od ojih se oe uje da svoje znanje i is ustvo prenesu olegama oje osposobljavaju za samostalno obavljanje posla. Nastavnici mentori svoj rad veinom planiraju u s ladu sa Programom

vlastite profesije. Mentor treba da bude nastavni o i profesionalno.

oji je primjer drugima, i lin

5 Na a

ola, Standardi za nastavni a zvanja, Zavod za

olstvo, Podgorica, 2008.

rada mentora sa nastavni om pripravni om, to potvruje pretpostav u da je taj do ument dobra osnova i pomo mentoru u procesu planiranja mentors og rada. Nastavnici mentori su nedovoljno pripremljeni i ne posjeduju odgovarajua znanja i vje tine za realizaciju ovog procesa.

Nastavnici mentori ne posjeduju odgovarajuu literaturu oja bi im pomogla u uspje noj realizaciji procesa mentorstva, ili samo posjedovanje te literature nije dovoljno. Nastavnici mentori u osnovnim olama nijesu imali odgovarajuu obu u za realizaciju ovog posla. Pedago o-psiholo a slu ba pru a znaajnu podr u i pomo nastavnicima mentorima.

Izradu ovog Priruni a podr alo je mi ljenje na ih nastavn a mentora oji su na pitanje: oja vrsta pomoi bi im, u ovom poslu, bila potrebna i efi asna, odgovorili na sljedei nain: 61,9% 33,33% 4,76% obu aprirucni razmjena is ustavavrste pomoci

Za izradu ovog Priruni a posebno su nam bila va na is ustva na ih mentora i pripravni a steena to om mentors og procesa, lina is ustva ( ao lanova omisije za polaganje strunog ispita), ao i veli o i dugogodi nje is ustvo razvijenih obrazovnih sistema Evrope i cijelog svijeta. Sve navedeno objedinile smo na, po na em mi ljenju, najbolji mogui nain. Pra sa e, meutim, po azati a o to mo e biti jo efi sanije i jo bolje.

mr Du an a Popovi, ru ovodilac Odsje a za KPR

1. O mentorstvu

1.1. Tradicionalni i savremeni pristup mentorstvu

Proces unapreenja valiteta ojim se osigurava efi asnost i postizanje postavljenih ciljeva, oncept je o ojem se promi lja u svim profesijama, pa i u obrazovanju. Krajnji cilj mentorstva, ao jednog od naina da se unaprijedi valitet rada nastavni a u oli, jeste unapreenje valiteta ueni ih znanja. Poznato je da mentora mo e imati bilo oji nastavni iz pra se (ne samo poetni ), u oli o eli da se usavr i ili unaprijedi u oblasti u ojoj je njegov olega ve postigao zapa ene rezultate ili ima dodatno odgovarajue i formalno obrazovanje (specijalisti e studije, do torat, posebna priznanja, sertifi ate i sl.). Proces unapreenja valiteta uop te, zahtijeva da osoba razmi lja o tome oli o je dobro ono to radi, ta je to to eli da unaprijedi, te na oji nain to postii. Savremeni pristup mentorstvu razli uje se od tradicionalne pra se oja se, uglavnom, sastojala od ontrole i nadgledanja nastavni a. O a vim razli ama je rije vidi se u tabeli 1:

Tabela 1 TRADICIONALNI PRISTUP SAVREMENI PRISTUP Uspjeh nastavni a procjenjuje se na osnovu pripremanja i realizacije nastave, ao i ocjena ueni a u odjeljenju.

Nastavnici se podr avaju da unaprijede svoja znanja i vje tine a o bi pobolj ali postignua ueni a. Podstie ta mienje meu nastavnicima (ta miars i sistem).

Podstie saradnju i razmjenu is ustava ( ooperativni sistem).

Ne po tuju se individualne potrebe.

Naglasa je na pojedincu (nastavni u).

Naglasa je na slabostima. Naglasa je na ja im stranama. Nastavni e motivi e strah od neuspjeha na poslu. Nastavnici imaju unutra nju motivaciju za unapreenje valiteta vlastitog rada. Profesionalni razvoj povezan je sa ontrolom i provjerom rada nastavni a.

Profesionalni razvoj povezan je sa eljom za stalnim unapreenjem vlastitog rada. Bodovi za struno usavr avanje sa upljaju se radi bodova, a ne odra avaju potrebe pra se.

Profesionalni razvoj i struno usavr avanje planiraju se na osnovu procjene potreba ole, ueni a i vlastitih potreba u odnosu na standarde nastavni e profesije i donose bodove za struno napredovanje. Nastavnici su u ljueni u sistem ontrole valiteta.

Nastavnici su dio sistema obezbjeivanja valiteta. Nastavnici nedovoljno meusobno sarauju. Nastavnici sarauju sa svojim mentorima i olegama.

6 Lautenet Daloz, 1998. 7 Sintagma stvaranje izazova upotrebljava se u znaenju stvaranja problems ih situ acija ijim rje avanjem nastavni poetni napreduje.

1.2. Mentors i proces usmjeren na uenje

U mentors om procesu usmjerenom na uenje mentor utie na proces sticanja profesionalnog is ustva nastavni a poetni a, i na emocionalnom i intele tualnom nivou. Ovaj jasno stru turiran ulaza nastavni a poetni a u profesiju trasira njegov put uenja i napredovanja od poetni a do is usnog nastavni a. Da bi se odgovorilo na potrebe nastavni a poetni a, od veli og znaaja je da znamo odgovore na pitanja: Ko smo mi ao mentori? Ka o to radimo? ta radimo? Kljuna omponenta u mentors om procesu usmjerenom na uenje je jasno razumijevanje uloga i odgovornosti oba uesni a u tom procesu. Prvi ora jeste formiranje identiteta mentora ao ne og o izgrauje apacitete od druge osobe. Jedna od va nih fun cija mentora jeste poveati uspje nost mentorisanog u procesu rje avanja problema i dono enja odlu a na struan nain. Mentors i proces poinje uspostavljanjem odnosa usmjerenog na uenje, a nastavlja se njegovim odr avanjem. Uloga mentora u tom odnosu je da odr i ravnote u izmeu tri postup a ojima vodi nastavni a poetni a roz proces uenja6: podr avanje, stvaranje izazova7, graenje vizije profesije (Ka o vidim nastavni u profesiju?). Ovi postupci mogu da fun cioni u nezavisno jedan od drugog u odreenim situacijama, ali u irem onte stu moraju biti povezani. Njihova uravnote enost pospje uje napreda i uenje. Sama podr a stvara osjeaj neosnovanog zadovoljstva samim sobom. Izazov bez podr e mo e poveati uznemirenost i strah od neuspjeha. Podr a i podsticanje bez vizije mogu nas ostaviti da na tom putu lutamo bez cilja. Podr avanje. Ovaj nain rada sa nastavni om poetni om manifestuje se u etiri razliite oblasti: emocionalnoj, fizi oj, nastavnoj i institucionalnoj. Pone ad je poetni u potrebno rame za pla anje, zagrljaj ao nagrada za izuzetan uspjeh ili ne i drugi nain pru anja podr e na emocionalnom planu. esto se ta podr a sastoji od pomjeranja lupa i formiranja centara uenja, pripremanja posebne oglasne table ili zidnih postav i, do dono enja njiga iz ols e bibliote e i sl. Jasno je da ovaj nain podr e pripada fizi oj podr ci. Nastavna podr a obuhvata razliite izvore oji se tiu ciljeva i sadr aja nastavnog procesa (nastavni programi, metodi a i struna literatura i sl.), ao i

Institucionalna podr a obuhvata informacije oje se tiu razliitih procedura u oli (procedure vezane za procjenu uspje nosti rada nastavni a,

pra tine savjete zasnovane ( a o raspolagati vremenom, procjenjivanja znanja ueni planiranje i pripremanje za

na istra ivanjima i godinama bogatog is ustva razliite nastavne stategije, strategije a, ideje za uspostavljanje organizacionih rutina, nastavu i slino).

organizaciju izleta i e s urzija, dopuns e i dodatne nastave, ue e u a tivnostima profesionalnog razvoja, nabav u odgovarajue literature, du nosti u oli prije i poslije asova, lo alne inicijative, odsustvovanja i slino). U mentors om odnosu usmjerenom na uenje mentor podr ava na taj nain to: pa ljivo i sa punim po tovanjem slu a poetni a oji sa njim eli da podijeli brige, strepnje, is ustva i nove ideje, reaguje sa empatijom prihvata osjeanja i dijeli sa poetni om brige, strepnje i is ustva, stvara sigurno o ru enje obraa pa nju na verbalnu i neverbalnu omuni aciju, uspostavlja dobre odnose i podstie na razmi ljanje, planira vrijeme oje mo e biti posveeno trenutnim i hitnim pitanjima, a o linim, ta o i strunim, nudi resurse obezbjeuje vrijeme i materijale da bi ubla io probleme sa ojima se poetnici esto sretaju, obezbjeuje informacije o pra si i opredjeljenjima ole a o bi ubla io i ola ao u ljuivanje poetni a u ols u zajednicu; o izvoenju nastave a o bi podr ao razvoj uspje ne obrazovne pra se.

Izazovi. Iz is ustva znamo da mentori veinu svog vremena provode pru ajui podr u, ao to je prethodno opisano. Meutim, a o podr a i izazov nijesu uravnote eni, poetnicima us raujemo mogunost da napreduju i ue. A o je cilj pripravni og sta a i mentors og procesa da nastavni poetni postane samostalan i efi asan pra tiar, onda je od veli e va nosti da preuzima odgovornost za sopstvenu pra su. Da bi napredovao, poetni treba da razvija svoje apacitete, da informacije oje dobija od strane mentora primjenjuje i prilagoava svojoj pra si. Na ovaj nain daje se smisao novim informacijama i is ustvima. Time se poetni osposobljava da primjenjuje, usavr ava i stvara alternativne strategije oje se zasnivaju na potrebama ueni a, zahtjevima programa i standardima nastavni e profesije. Vje ti mentori uspostavljaju ravnote u izmeu izazova i podr e. U odnosu oji je usmjeren na uenje izazovi se stvaraju u o viru sljedeih a tivnosti: analiziranje pra se roz stru turirane razgovore, uestvovanje u postavljanju ciljeva i voenje razgovora oji su ciljno usmjereni, usmjeravanje pa nje na uenje ueni a, to obuhvata i pru anje pomoi u analizi informacija o njihovoj uspje nosti i odreivanju uzronoposljedinih odnosa, razmatranje primjera a ueni ih radova i dis usija o pozitivnim i negativnim rezultatima nastavne pra se, a tivno u ljuivanje poetni a u rje avanje problema i dono enje odlu a, pomaganje u identifi aciji i arti ulaciji riterijuma za vr enje izbora i definisanje posljedica tih izbora, uspostavljanje veza izmeu teorije i pra se u uionici, osmi ljavanje i realizacija a cionih istra ivanja. Izazovi treba da budu ciljno usmjereni i zasnovani na podacima oji podstiu na razmi ljanje.

Ka o vidim nastavni u profesiju? Poetnici te o mogu da predviaju na osnovu s romnog is ustva ojim raspola u. Nemaju dovoljno referentnih

taa a na osnovu ojih bi predvidjeli dalji razvoj ueni a u ne oj oblasti. Ne postoje sjeanja oja bi izbila na povr inu a o bi predvidjeli ta e se de avati to om ols e godine.

U odnosu oji je usmjeren na uenje, razmi ljanje o sopstvenoj profesiji i stvaranje odgovarajue sli e posti e se: postavljanjem viso ih, ali ostvarljivih oe ivanja za poetni a uzimajui u obzir standarde oji defini u ta uspje an nastavni treba da zna i mo e da uradi, pomaganjem u identifi aciji ishoda uenja (za ueni e) oji su iri po opsegu od jednog cilja, integracijom sadr aja povezivanjem predmetnih oblasti meusobno i sa primjenom u stvarnom ivotu, razvijanjem a cionih planova, odreivanjem prioriteta i identifi ovanjem resursa za postizanje ciljeva, omoguavanjem saradnje sa drugim mentorima i drugim poetnicima, obli ovanjem profesionalnog identiteta oji je primjer najboljeg to znamo. Mentori treba da brinu o stvaranju ravnote e izmeu ova tri postup a (podr e, izazova i vizije), a o bi se poetni razvijao ta o da mo e da ispuni zahtjevne standarde nastavni e profesije i savlada izazove profesionalnog ivota. Kada uloga mentora u oli nije bila formalno dodjeljivana, nastavnici poetnici su o lijevali da potra e pomo, pla ei se da e ih smatrati ne ompetentnim. Is usni nastavnici su, meutim, o lijevali da ponude pomo da ne bi izgledalo da se nameu. Na ovaj nain, nehotice, jo vi e se poveavala izolovanost oju je osjeao nastavni poetni . a i ad su uloge definisane, uspostavljanje i odr avanje mentors og odnosa usmjerenog na uenje je izazov. Emotivna sigurnost neophodna je da bi se obezbijedila ognitivna omple snost. Podr avanjem nastavni a poetni a na emotivnom, intele tualnom i fizi om planu ubrzava se njegov razvoj od nastavni a poetni a a narednim stepenicama u profesiji (nastavni s is ustvom, ompetentan nastavni ...). Mentori treba da, pa ljivo balansirajui izmeu podr e i izazova, obezbijede sigurno o ru enje gdje neverbalna i verbalna omuni acija u azuje na punu pa nju i viso a oe ivanja od nastavni a poetni a. Ove omponente omoguavaju mentoru i nastavni u poetni u da razmjenjuju pitanja, brige, informacije i nedostat e u odnosu na razliite vje tine.

Treba nastojati da, ada god je to mogue, a tivnosti predviene programom rada mentora sa nastavni om pripravni om budu sastavni dio realizacije drugih inicijativa u oli, a o mentori ne bi imali dodatna optereenja. Na primjer, razliite a tivnosti u radu sa poetni om mogu se u lopiti u a tivnosti profesionalnog razvoja na nivou ole/vrtia (PRN /V) (informacije o nastavnim metodama i njihovoj primjeni, in luzivno obrazovanje i individualizacija nastavnog procesa, otvoreni asovi, dis usije i o rugli stolovi i sl.). Da le, mnoge a tivnosti iz programa rada mentora sa nastavni om poetni om mogu se smjestiti u onte st odreenih relevantnih incijativa oje ve postoje.

Stalno promi ljanje o tome a o vide nastavni u cjelo ivotnog ueni a oji eli da se usavr ava. ui a o da izvodi nastavu, a istovremeno, ao i izvoenja nastave. Izgraivanje vizije profesije

profesiju stvara Nastavni poetni je onaj oji svi nastavnici, ui iz sopstvenog je umulativno i razvojno.

1.3. Vje tine i znanja mentora

Mentor treba da posjeduje odreene vje tine i znanja a o bi mogao uspje no da realizuje mentors i proces. U tabeli 2 data su znanja i vje tine mentora oje se, to om mentors og procesa, meusobno prepliu i dopunjavaju.

Tabela 2 Znanja: Vje tine: - a o ue odrasli, - uloga mentorstva u profesionalnom razvoju, - razvojne faze nastavni a poetni a, - odnosi izmeu mentora i mentorisanog, - uloge mentora (savjetni , saradni , voditelj), - opservacija i tehni e opservacije asa, - praenje i procjenjivanje ( riterijumi i tehni e), - poznavanje programa inicijalnih studija, - metodologija istra ivanja, - prepoznavanje potreba i izbor a tivnosti za sopstveni profesionalni razvoj. - verbalna i neverbalna omuni acija (a tivno slu anje, postavljanje pitanja...), - uspostavljanje i odr avanje odnosa mentor - mentorisani (odnos zasnovan na povjerenju, po tovanju individualnosti...), - opservacija i bilje enje, - tims i rad, - utvrivanje stanja i procjena potreba, - davanje onstru tivne

povratne informacije, - samoprocjenjivanje i a ciono planiranje.

1.4. Koristi od mentorstva Brojna istra ivanja realizovana u svijetu po azuju da postoji vi estru a orist od mentors e podr e nastavnicima. Prema tim istra ivanjima: poveava se efi asnost nastavni a u rje avanju problema i dono enju odlu a oje se tiu razliitih i efi asnih naina poduavanja, nastavnici vi e meusobno sarauju i razmjenjuju ideje, sedam od deset nastavni a oji bar jednom nedjeljno imaju podr u mentora smatra da su znaajno unaprijedili vje tine poduavanja, nastavnicima poetnicima ola ava prelaz sa studija u pras u i poma e im da potencijalni neuspjeh pretvore u uspjeh, djeca dobijaju valitetnije poduavanje.

8 Killon P., J. (1990): The benefits of an induction program for experienced tea chers, Journal of staff development, v 11, n 4, p. 32 36.

Koristi ima i nastavni oji obavlja posao mentora, jer je to nain da se i on profesionalno razvija8: 1. Razvoj. Radei s nastavnicima poetnicima mentor promi lja o vlastitoj pra si, preispituje svoj rad i uvjerenja oja ima o nastavi i obrazovanju uop te. Taj uvid mu poma e da defini e ili izmijeni vlastitu filozofiju poduavanja. 2. Priznanje. Biti izabran za mentora znai dobiti priznanje za zasluge, biti priznat za svojevrsnog e sperta i imati ta ve valitete ojima se doprinosi razvoju vlastite profesije. 3. Nova znanja i posebna uloga. Od osobe oja je mentor zahtijeva se da savlada ne e nove vje tine i znanja a o bi uspje no obavljala ulogu oja joj je dodijeljena. Mentor je svojevrsni voa u obrazovanju, oji je primjer drugima, i lino i profesionalno. 4. Povezanost. Mentor ima prili u da se sretne i dru i s olegama bilo roz posjete drugima, bilo primajui ih u svoju grupu/odjeljenje. Na taj nain mentor izlazi iz profesionalne izolacije ojoj su mnogi nastavnici izlo eni.

1. Pred ols a ustanova/ ola ima osoblje oje radi valitetnije. 2. Meu svim zaposlenim zaista se stvara atmosfera cjelo ivotnog uenja. 3. Osoblje je zadovoljnije i motivisanije za napredovanje. 4. Nastavnicima raste samopouzdanje. 5. Kada nastavnici dobro rade i posti u svoje ciljeve, i sama organizacija je produ tivnija.

Saradnja mentora sa ru ovodstvom ustanove. - Uprava ole/vrtia, posebno dire tor, treba da shvati znaaj uloge mentora i dodatnog vremena oji taj posao zahtijeva. Veoma je va no da uprava pru i podr u mentoru u njegovom radu, uoi potrebno vrijeme i dodatno anga ovanje oje je neophodno za obavljanje mentors og posla. Ta oe, da po tuje i uva ava plan rada mentora sa nastavni om poetni om i obezbijedi mogunosti za njegovu realizaciju (prostor za sastan e, hospitovanje od drugih olega, sastanci sa pedago o-psiholo om slu bom i upravom ole, roditeljima i predstavnicima lo alne zajednice i sl.). Mentori nijesu procjenjivai i ocjenjivai, ve saradnici i olege, povjerljive osobe sa ojima treba odr avati otvorenu omuni aciju, neophodnu da bi se profesionalni razvoj odista ostvario. Razli u izmeu mentora i evaluatora treba jasno napraviti i predstaviti i nastavnicima i upravi (tabela 3). Kljuni element uspje nog mentors og odnosa sa nastavni om je povjerenje, oje nastavnicima pru a prili u da razmi ljaju o sebi i svom radu, i da ste nu osjeaj da su oni gospodari svog procesa uenja. Uspje na saradnja mentora sa upravom

Koristi od mentorstva imaju i pred organizacije:

ols e ustanove i

ole ao

ostvaruje se ada i jedni i drugi podr avaju cilj mentors og pristupa, to jest, unapreivanje postignua pojedinaca sa ciljem da postanu efi asniji i uspje niji nastavnici.

Tabela 3 Razli a izmeu uloge mentora i uloge procjenjivaa jasna je u sljedeim va nim oblastima podr e:

MENTOR

.. PODRUJE

..

PROCJENJIVA Gradi povjerenje i unapreuje vje tine nastavni a. 1. Uloga Procjenjuje efi asnost rada nastavni a. Postavljaju ih nastavnici. 2. Kriterijumi procjene Postavlja ih uprava vrtia/ ole. Strategije poduavanja u grupi/odjeljenju. Naini na oje djeca ue. Pona anje 3. Teme oje se po rivaju U upno profesionalno postignue. Donosi ih nastavni . 4. Vrednosni sudovi Donosi ih uprava vrtia/ ole. Odreuje je nastavni .

5. Uloga posmatraa Odreuje je uprava vrtia/ ole. Formativna, to om cijele godine. 6. Procjena uspje nosti Sumativna, za razdoblje oje odredi ustanova.

9 U literaturi o mentorstvu oristi se termin onsultant i onslutovanje ao pos ebnan nain savjetovanja, odnosno u znaenju oje smo dali u Pojmovni u str. 54. U istom znaenj u, u ovom Priruni u, oristiemo termin savjetni i savjetovanje.

2. Uloge mentora

Mentor mo e imati tri razliite uloge: savjetni / onsultant9, saradni i voditelj, zavisno od potreba nastavni a poetni a u odreenoj situaciji (savjetuje, sarauje ili vodi). Zauzimanjem razliitih uloga u svome radu, mentor pru a upravo onu vrstu podr e oja je nastavni u u tom trenut u najpotrebnija. U ulozi savjetni a obaveze i poslovi mentora su najobimniji, a a o proces napreduje i uloge se smjenjuju (saradni , voditelj), mentorisani preuzima veinu obaveza i poslova, do ga mentor samo vodi roz taj proces (sli a 1).

Sli a 1

SAVJETNIK SARADNIK VODITELJ

1. nain na oji nastavni u poetni u predstavlja informacije, 2. nain na oji obja njava ras ora izmeu planiranih ciljeva i stvarno postignutih rezultata.

Postoje dva osnovna polazi ta na osnovu ulogu e imati u mentors om procesu:

ojih mentor odluuje

oju

Mentors a podr a zavisi od toga u ojoj fazi razvoja se poetni i ta mu, zaista, treba. Ka o vrijeme prolazi i mijenja se i oliina informacija i znanja oju on ima, ue e u analizi sopstvenog rada ( ta se dogodilo, za to

nalazi nastavni nastavni napreduje, ao i njegovo vlastito i sl.).

A o sa nastavni om poetni om razgovara iz pozicije savjetni a, mentor sam analizira situaciju, daje informacije ili nove ideje, i obja njava, na primjer , za to je do odreene pojave do lo. Uloga savjetni a daje mogunost da se nastavni u poetni u prenesu znaajne informacije o procedurama u oli (za oni i pravilnici, propisi i pravila u oli, pedago a i druga do umentacija), o uenju i onima oji ue, o programima i njihovom sadr aju, o standardima i uspje noj pra si.

- oliina informacija i analiza oju daje MENTOR -znanje NASTAVNIKA, uestvovanjeu analizi

Prva ategorija obuhvata procedure u oli, u ljuujui i za ons u i drugu regulativu. To, na primjer, mogu biti pitanja oja se odnose na disciplinu u ,

Mentor oji savjetuje pru a informacije iz dvije va ne oblasti: a o fun cioni e i a o se organizuje vaspitno-obrazovni proces.

ola oli

2.1. Savjetni

10 POJMOVNIK.

Druga ategorija u ljuuje informacije o nastavnom procesu (nastavni programi, organizacija rada u uionici, upravljanje vremenom, nastavne strategije i tehni e, metode i oblici rada...). Na taj nain nastavnici poetnici imaju mogunost da prave izbore i donose odlu e zasnovane na relevantnim informacijama.

Ne e od strategija oje mentori mogu primjenjivati iz uloge savjetni a

RAZMI LJANJE NAGLAS. Korisna strategija jeste pru anje ta, za to i a o informacija u vezi sa ne om idejom ili predlogom. Na primjer, mentor mo e rei: Evo na ta ja obino obratim pa nju u situaciji ao to je ova; evo za to je to va no, a evo i naina na oji se to mo e uraditi . Mentor, potom, razmatra ta jo treba uzeti u obzir, ao i razloge za onani izbor odreene a tivnosti. Kada mentor pove e odreenu strategiju sa op tim principima dobre pra se, nastavni poetni ui a o da primijeni princip, ao i pojedinanu ideju. Kada mentor izlo i nain razmi ljanja oji vodi do odreenog rje enja, nastavni poetni e dublje razumjeti sam proces rje avanja problema. Jedna o je va no i to to se razmi ljanjem naglas razbija mit o tome da is usni nastavnici uvije i za sve imaju spreman odgovor. MENI IDEJA. A o je u mentors om procesu na a namjera da poveamo apacitete nastavni a poetni a a o bi mogao samostalno da odluuje, moramo mu ponuditi mogunosti za to. Ka o nastavni poetni nema dovoljno is ustva na oje bi se mogao osloniti, treba mu ponuditi meni ideja. Predla emo da to budu najmanje tri ideje. Na ovaj nain on ima mogunost da izabere i pri tome se osloni na mentorovo is ustvo. Kora dalje jeste da, ada nastavni poetni napravi izbor, mentor tra i od njega da obrazlo i svoju odlu u. Arti ulisanje riterijuma za dono enje odlu a ini nastavni a poetni a sposobnim za rje avanje problema.

BANKA IDEJA. Ban a ideja ta oe obezbjeuje mentorovo is ustvo ao podr u. Meutim, do meni predstavlja spontano stvaranje predloga, ban a ideja se stvara proa tivno10, na osnovu predvienih potreba nastavni a poetni a. Na primjer, ban a ideja o uspostavljanju odreenih rutina rada u uionici uvije e biti dobrodo la na samom poet u ols e godine. Ka o bi se ova strategija uinila usmjerenom na uenje, veoma je va no da nastavni u poetni u bude na raspolaganju onda ada uvidi da mu je potrebna. U protivnom, ostala bi u domenu dobrog savjeta oji mo e, ali ne mora biti prihvaen. UGLEDNI AS. Demonstracija je dobar nain za preno enje uspje ne pra se. Ugledni as pru a jasan primjer dobre pra se prilagoen potrebama nastavni a poetni a. Korist od demonstracije je vea u oli o mentor pa nju nastavni a poetni a usmjeri na odreene segmente rada prije izvoenja samog asa. Na primjer, tra ite od nastavni a poetni a da obrati pa nju na naine postavljanja pitanja, nain podjele u grupe itd. Za formalniju strategiju posmatranja mo e se oristiti e lista. Snima asa mo e se oristiti na on to je as zavr en. Na osnovu oba instrumenta mo e se promi ljati o asu.

zatim nain dobijanja odobrenja za izlet ili e s urziju, a o voditi pedago do umentaciju (planovi rada, svjedoanstva i nji ice, matina njiga...).

SNIMLJENI ASOVI. Video zapis omoguava da usporavamo i ponavljamo veoma slo ene i zanimljive situacije u nastavnoj pra si. Posmatranje snim a dobrog asa pru a mogunost neposredne analize uspje ne pra se. Snimci mogu biti upljeni ili napravljeni u samoj oli. Kada mentor posmatra snima iz pozicije savjetni a, onda istie ljune segmente oji pra su ine uspje nom ili, a , zaustavlja snima a o bi usmjerio pa nju nastavni a poetni a na te segmente ili tra io predvianje i uoavanje uzrono-posljedinih odnosa prije nastavljanja proje cije. LITERATURA, SAVREMENA ISTRA IVANJA. Upuivanjem na strune ud beni e i asopise, analizom savremenih istra ivanja obrazovne pra se, ao i predstavljanjem mogunosti profesionalnog razvoja, mentor usmjerava nastavni a poetni a a pronala enju a tuelnih informacija i razumijevanju potrebe cjelo ivotnog uenja.

A o je mentor u ulozi saradni a, on i nastavni zajedno analiziraju situaciju, pronalaze relevantne informacije i predla u nove ideje, a o bi unaprijedili valitet rada. U ovoj situaciji mentor i nastavni poetni zajedno dolaze do relevantnih informacija. Ovo je est sluaj onda ada je problem uoen i definisan i treba pristupiti njegovom rje avanju. Saradni a intera cija podrazumijeva zajedni u analizu, promi ljanje i odluivanje prili om rje avanja problema. Recipronost, ao osnovna ara teristi a saradnje, obuhvata zajedni o uenje, uzajamno po tovanje i zajedni i napreda . Obje strane uestvuju, naizmjenino slu aju, parafraziraju i razmatraju, a o bi se do lo do zajedni og razumijevanja i produ tivnih ishoda. Odabir prioriteta, procjenu i, onano, primjenu mo e vr iti bilo mentor bilo nastavni poetni , tj. onaj oji je najvi e u ljuen u ne u a tivnost ili je odgovoran za nju.

Do uloge saradni a dolazi se uglavnom spontano, ada mentor defini e problem ili izdvoji odreeni zadata , ili, ada to om razgovora ispliva centralno pitanje. Pa ljivo pravljenje pauza i parafraziranje od strane mentora otvara emotivni prostor i prostor za razmi ljanje u ojem se ova uloga u potpunosti ostvaruje. Upotrebom zamjenica poput nas, na e i mi ili mi smo nastavni poetni se poziva da bude a tivan saradni . Na on parafraziranja (npr.: ta o da imamo spisa od sedam stav i o ojima treba da promislimo...) mentor se mo e pomjeriti u ulogu voditelja ili savjetni a, na osnovu sopstvene procjene ili osjeanja oja bi uloga najbolje odgovarala u datom trenut u. Izbor uloge saradni a upuuje na po tovanje i oe ivanje saradni og odnosa. Veoma je va no oduprijeti se sopstvenoj impulsivnosti i odmah uraditi analize i saop titi svoja promi ljanja. Pauza ojom se nastavni u poetni u ostavlja vrijeme da razmisli i iznese svoje ideje, poruuje mu da vjerujemo u njegove line i profesionalne apacitete.

2.2. Saradni

11 Bujica ideja (brainstorming) je tehni a/strategija uenja to om oje pojedinac ili grupa imaju mogunost da predlo e to vi e ideja za datu temu ili problem. Pri tome se primjenjuju s ljedei principi: princip neprosuivanja, vantitet donosi valitet, dobro je sve to padne na pamet, to neobinija ideja to bolje, ombinovanje i razvoj ideja i sl. 12 Studija sluaja je tehni a/strategija uenja to om oje, na osnovu realne ituacije, grupa vr i analize, donosi rje enja, rje ava probleme... Ne e od strategija oje mentori mogu primjenjivati iz uloge saradni a

BUJICA IDEJA11. Jedna od osnovnih a tivnosti saraivanja jeste zajedni o pri upljanje informacija. S obzirom na to da ova strategija nema za cilj procjenjivanje, njenom primjenom mentor zadr ava ulogu saradni a. Na taj nain ot rivaju se uzroci dogaaja, dobija mnogo razliitih ideja, ao i moguih rje enja odreenih problema.

PRIJATELJI U UENJU. Mentor i nastavni poetni mogu postati prijatelji u uenju odluujui da zajedno istra uju nove metode i strategije uenja, itaju lan e o savremenim istra ivanjima u oblasti rada u uionici, realizuju sopstvena istra ivanja i sl. Zajedni i cilj podstie nastajanje novih ideja. Uenje se produbljuje ada se prepoznaju i saop te povratne informacije o zajedni om e sperimentisanju, te na osnovu toga postave novi ciljevi uenja i razmjene. AKCIONO ISTRA IVANJE. Pro irivanje odnosa prijatelja u uenju na vi e formalan proje at a cionog istra ivanja produbljuje uenje i podstie znati elju o sopstvenoj pra si. Dodatno, uspostavljanje norme e sperimentisanja u arijeri jednog nastavni a dobar je nain da nastavni poetni formira profesionalnu viziju do ivotnog uenja. STUDIJE SLUAJA12. Studije sluaja pru aju mogunost za dijalog o pra si. Otvorena priroda veine sluajeva nudi mogunost razmatranja omple snosti procesa nastave. Istra ivanje tipa studije sluaja iz pozicije saraivanja mo e biti interesantno is ustvo uenja za oba uesni a u procesu.

2.3. Voditelj

A o je mentor u ulozi voditelja, tada nastavni poetni analizira situaciju, iznosi nove ideje i rje enja i uoava eventualni ras ora izmeu postavljenih ciljeva i postignutih rezultata. Mentorova uloga je da vodi razgovo r,

ZAJEDNIKO PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVE. Zajedni i rad na planiranju asa i produ avanje te a tivnosti ta o to e mentor i nastavnii poetni zajedno odr ati as, dobar su primjer saradni og odnosa. Mentori usmjereni na uenje treba da budu sigurni da su nastavni a poetni a u potpunosti u ljuili u proces, reirajui ta o istins u saradnju.

ivotne s

pita i parafrazira. Ta o mu omoguava da pro iri sli u o svom radu i uvidi va ne pojedinosti. U ulozi voditelja mentor podstie nastavni a poetni a da razmi lja o pojedinim va nim pitanjima, rje ava probleme, razmatra i obja njava ciljeve i sl. Oe ivani rezultat rada iz ove uloge jeste vea strunost nastavni a poetni a ada su u pitanju: planiranje, promi ljanje o pra si, dono enje odlu a o pojedinostima oje se tiu nastave.

U ulozi voditelja mentor podr ava stvaranje ideja nastavni a poetni a ta o to postavlja pitanja, parafrazira, pravi pauze i pita o detaljima. Ova pitanja, osim to se odnose na ta se desilo i a o je bilo ada se analiziraju pro li dogaaji ili ta i a o raditi ada se planiraju naredne a tivnosti, usmjerena su i na za to, ada su u pitanju izbori, mogunosti i povezivanja. Krajnji cilj ove uloge jeste razviti unutra nje snage nastavni a poetni a za samostalno uenje. To om vremena nastavni poetni samostalno provjerava sebe oristei pitanja oja mu je postavljao mentor to om procesa.

Ne e od strategija oje se mogu primjenjivati iz uloge voditelja

ULOGA MENTORA KOJA NEMA ZA CILJ PROCJENJIVANJE. Uloga voditelja je, po definiciji, intera cija oja is ljuuje procjenjivanje. Jedine procjene su one oje nastavni poetni obavlja do planira, promi lja, rje ava probleme i pravi odreene izbore. POSTAVLJANJE PITANJA. Treba pitati o uspjesima, brigama ili bilo emu to je nastavni u poetni u potrebno da razmotri. Pri tome treba oristiti pitanja otvorenog tipa. Pitanja sa veim brojem moguih odgovora podstiu razmi ljanje i daju mogunost izbora (poglavlje 4.2. Verbalna sredstva usmjerena na uenje). DEFINISANJE CILJEVA. Mentor vodi razgovor usmjeren na potrebe i interesovanja nastavni a poetni a ada je u pitanju njegov dalji razvoj. Razgovori o ciljevima bie svrsishodni ada se balansira podr a sa izazovima, ta o to se prepoznaju i uspjesi i oblasti u ojima bi nastavni poetni mogao jo da napreduje. Va no je istai da mnoge strategije, u ljuujui ne oli o onih oje smo prethodno opisali, mogu da se prilagode a o bi se us ladile sa sva om od navedenih uloga. Na primjer, uzorci ueni ih radova mogu se analizirati iz sve tri uloge, u zavisnosti od mentorove procjene. Kao savjetni mentor mo e u azati na ono to primjeuje ili prepoznaje u pogledu rada ueni a sa pozicije stru e (jezi , matemati a, biologija...). Razgovor se mo e pomjeriti a poziciji saradni a ada se, na primjer, putem ori enja strategije bujica ideja, uoe i izdvoje razlozi za uspjeh ili neuspjeh ueni a. Ili, mentor se mo e pomjeriti u ulogu voditelja ta o to e od nastavni a poetni a tra iti da pronae sline primjere u drugim ueni im radovima ili da utvrdi ne e uzrono-posljedine veze ada je uspjeh ueni a u pitanju. U sva oj poziciji, povjerenje i izgraen odnos, ao i zajedni i definisani ciljevi i jasnost ishoda od posebnog su znaaja za uspjeh. Vje ta primjena razliitih uloga mentora u procesu usmjerenom na uenje, podstie nastavni a poetni a da ui od i sa mentorom, ao i da samostalno ui.

2.4. Fle sibilnost uloga

Is usni mentori oslu uju i bilje e naine na oje nastavni poetni opisuje probleme i brige. Oni uglavnom zapoinju razgovor iz blage pozicije voenja oja je otprili e ne to izmeu saraivanja i voenja. Sve do ne sazna a o nastavni poetni vidi problem, mentor obino ne zna oju ulogu da odabere. Izbor uloge zavisi i od resursa ojim nastavni poetni raspola e za rje avanje on retnog problema. Sagledavanje problema, samo po sebi, predstavlja ljuni napreda .

Kada se rje ava problem, njegovo definisanje i opisivanje je podjedna o va no ao i dola enje do rje enja. U oli o se neprestano pris ae u pomo davanjem savjeta, to mo e stvoriti zavisnost nastavni poetnii e oe ivati da uvije dobije gotovo rje enje. Samostalno uoavanje problema i njegovo obja njenje u osnovi su sva og razvoja i napret a. Mentori oji su orijentisani na razvoj moraju imati na umu da ne smiju gubiti iz vida iri onte st, a o bi mogli da, ulazei iz jedne uloge u drugu, odgovore na problemati u i emocije sada njeg trenut a. U razgovoru to om ojeg se promi lja, percepcije i perspe tive nastavni a poetni a su, na poet u, mnogo va nije nego bilo ta drugo to mentor smatra da se desilo. To va i i u sluaju ada je prisustvovao tom dogaaju, ili ada nije, posebno a o je u pitanju opservacija asa. Komentari, povratne informacije ili predlozi za unapreivanje oje mo e uputiti mentor, treba da uva avaju onte st nastavni a poetni a (njegova znanja, vje tine, njegov svijet i vienje svijeta). Kada je ne i problem prepoznat i definisan, mentor tada mora izabrati najade vatniju ulogu iz oje e reagovati u datoj situaciji. Ovaj izbor zavisi od znanja, vje tina i emocionalnih resursa ojima nastavni poetni raspola e u toj situaciji. Izbor, ta oe, zavisi i od znanja, vje tina i emocionalnih resursa mentora. Mentori poetnici esto biraju ulogu savjetni a jer im nedostaju znanja i vje tine za ulogu voditelja i saradni a. esto se pres ae definisanje problema i tra enje rje enja i prelazi dire tno na ono: evo a o ja to radim. U oli o se ini da je nastavni poetni zbunjen i da mu ponestaje ideja za rje enje problema ili realizaciju odreenog cilja, mentor tada treba da mijenja ulogu. Kao savjetni , on mo e predlo iti ne e od naina da se razmisli o problemu i ponuditi mogue a tivnosti. Zatim, prelazi u ulogu voditelja a o bi nastavni u poetni u pomogao da razmotri predlo ena rje enja i osmisli ora e oje treba preduzeti. Pa ljivim praenjem razmi ljanja i stvaranja ideja nastavni a poetni a, mentor pode ava svoje djelovanje i odluuje da li e ostati u ulozi voditelja ili prei u ulogu saradni a ili nazad - u ulogu savjetni a. Isto ta o, mo e se desiti da mentor u ulozi voditelja ili saradni a uvidi da nastavni poetni nema ideja i ne pronalazi puteve za rje avanje problema. Mentor oji je toga svjestan, tada uzima ulogu savjetni a a o bi pru io informacije i dao svoje predloge. Neverbalna omuni acija u o viru razliitih uloga. - Neverbalna sredstva, ao to su dr anje tijela, gesti ulacija i intonacija glasa dis retni su po azatelji uloge oju mentor zauzima. U ulozi savjetni a, dr anje je uspravno sa laganim naginjanjem od stola. Mentorov glas je manje ritmian, a vi e uvjerljiv u odnosu na glas uloge voditelja. To je dr anje i glas is ustva i mudrosti, i oristi zamjenicu ja ao u primjeru: Evo a o ja... U ulozi saradni a, dr anje je, u prenesenom znaenju, a esto i fizi i rame uz rame. Ton glasa je olegijalan, samouvjeren, to je glas oji poziva na saradnju. Naizmjenino se oriste zamjenice mi i Vi (ti). U ulozi voditelja vi e je prisutan onta t oima, nagla ena neposrednost, naslanjanje i vi e ritmini obrasci govora. Glas poziva na saradnju i otvorenost. Stvara se psiholo i bezbjedan prostor za mi ljenje i promi ljanje. Dominira zamjenica Vi (ti) ao u primjeru: Da le, Vi primjeujete da u Va oj uionici...

Struno mentorstvo zahtijeva itav repertoar znanja i vje tina za u ljuivanje nastavni a poetni a u produ tivne formalne i neformalne

razgovore. Ovi profesionalni resursi pru aju osnovu za uspje ne i produ tivne razgovore sa olegom. Svestranost je va na. U bilo ojem razgovoru, bilo oja od tri uloge mo e biti odgovarajua. itajui verbalne i neverbalne signale nastavni a poetni a sa ojim radi i odgovarajui na njih, mentor mo e fle sibilno zauzimati razliite mentors e uloge. Ta fle sibilnost u ulogama lju je uspje nog mentors og odnosa, ao i podr e i razvoja nastavni a poetni a. A o je cilj da se od nastavni a poetni a povea apacitet za samousmjeravanje, onda mu mentor mora onstantno nuditi mogunosti razmi ljanja, promi ljanja i rje avanja problema to om uenja o tome a o se priprema i realizuje nastavni proces. Sposobnost mentora da ontinuirano predvia, nadzire i fle sibilno mijenja svoje uloge omponenta je od su tins og znaaja za razvijanje i odr avanje odnosa usmjerenog na uenje.

TABELA 4: ULOGE MENTORA

C I LJ E V I

SAVJETNIK

SARADNIK

VODITELJ

Pru iti informacije i savjete o procedurama u ustanovi; uenju, uenicima, nastavnom programu i dobroj pra si. Upoznati nastavni a poetni a sa standardima nastavni e profesije.

Zajedni i doi do informacija, ideja i rje enja. Uspostaviti saradni i odnos ao

standard profesionalne pra se.

Podr ati stvaranje ideja, dono enje odlu a i promi ljanje o pra si nastavni a poetni a. Poveati sposobnost nastavni a poetni a za samousmjeravanje i samouenje.

A K T I V N O S T I

Obezbjeivanje resursa i upuivanje na istra ivanja.

Demonstriranje procesa i procedura. neformalno i roz otvorene asove.

Nuenje menija sa opcijama oje treba razmotriti.

Upoznavanje, po potrebi, sa osobama odgovornim za usavr avanje i razvojne resurse na nivou obrazovne ustanove i ire. Nuenje strunih omentara o uzorcima ueni ih radova. Razmjenjivanje principa dobre pra se roz odgovore na pitanja ta, za to i a o u odnosu na probleme i predlo ena rje enja.

Definisanje predstavljenih problema u o viru ireg onte sta i obezbjeivanje strunih naina za pristupanje Bujica ideja. Zajedni o planiranje i zajedni o realizovanje asova.

Planiranje e sperimenata oji e se isprobati u uionici i poreenje bilje i o rezultatima.

Zajedni o analiziranje uzora a ueni ih radova Zajedni o definisanje problema i predlaganje moguih naina za njihovo rje avanje. Naizmjenino parafraziranje i izrada rezimea sopstvenog izlaganja i

ohrabrivanje nastavni a poetni a da parafrazira i rezimira do stvara ideje i razmi lja. Naizmjenino nuenje ideja i ohrabrivanje nastavni a poetni a da i on da svoj doprinos.

Zadr avanje uloge oja is ljuuje procjenjivanje, sa punom pa njom na emocionalnim i mentalnim procesima od nastavni a poetni a.

Postavljanje pitanja, parafraziranje i istra ivanje specifinosti oje iznose na vidjelo perspe tive, percepcije, probleme i brige nastavni a poetni a. Postavljanje pitanja, parafraziranje i istra ivanje specifinosti oje podr avaju planiranje, rje avanje problema i promi ljanje o pra si nastavni a poetni a. Postavljanje pitanja, parafraziranje i istra ivanje specifinosti a o bi nastavni poetni bolje upozao sebe i razvio svijest o sebi ao nastavni u.

problemima i brigama.

Isticanje principa dobre pra se na ojima se zasnivaju izvr eni izbori.

S I G N A L I

Kori enje uvjerljivog glasa. o Uspravno sjedjenje ili sa blagim naginjanjem natrag od stola. Kori enje zamjenice ja: Evo a o ja razmi ljam o problemima ao je ovaj .

Kori enje fraza za oznaavanje nagla avanja poput: veoma je va no da... , imajte na umu da..., obratite pa nju na...

to

Kori enje samouvjerenog glasa i glasa oji poziva na saradnju.

Kori enje zamjenica mi i nas. Kori enje fraza poput: Hajde da razmislimo o... , Hajde da naemo... , Ka o bismo mogli...?

Kori enje zamjenice Vi ao u: Da le, Vi ste zabrinuti za.. .

Prili om odgovaranja, oristi se obrazac pauziranja i parafraziranja da bi se podsta lo na razmi ljanje ili istra ivanje specifinosti.

Na oje naine biste mogli da...? ,

Postavljanje pitanja razmi ljanje, ao:

Puna pa nja i odr avanje oima.

onta ta

Kori enje glasa saradnju.

oji poziva na

Sjedjenje rame uz rame; pa nja je usmjerena na zajedni i problem.

oja podstiu na

Koje su opcije o ojima razmi ljate? Koje su to veze oje ste napravili izmeu...?

P A

NJ A! U oli o se pretjerano oristi uloga savjetni a to mo e dovesti do zavisnosti od mentora prili om rje avanja problema. Davanje savjeta bez obja njenja za to je uraen taj izbor, obino ne omoguava razvijanje sposobnosti nastavni a poetni a za primjenu znanja u novoj situaciji ili samostalno rje avanje problema. Mentori moraju pa ljivo nadzirati sopstvene a tivnosti ada su u ulozi saradni a. Njihov entuzijazam i zagrijanost za temu ili problemati u mo e prevazii namjeru da se zajedni i doe do ideja i moguih izbora. Pogre no saraivanje onda postaje preru eno savjetovanje. Uloga voditelja podrazumijeva da nastavni poetni posjeduje resurse za stvaranje ideja. A o to nije sluaj, zauzimanje ove uloge mo e ga frustrirati. Ne mo ete voditi

onoga o o tome o emu govorite ne posjeduje odgovarajua poetna znanja, vje tine i is ustva.

3. Mentors i ci lus

3.1. Ka o prepoznati potrebe nastavni a poetni a i odgovoriti na njih

Potrebe poetni a veoma se razli uju, jer sva i pojedinac donosi razliita vienja, is ustva i osnovna znanja o nastavi. Postoje razli e u metodama rje avanja problema ojima daju prednost, stilovima uenja i obrazovnoj filozofiji. Mogue je, ipa , napraviti generalizacije oje se odnose na potrebe, oe ivanja i emocionalne faze roz oje poetni prolazi to om prve godine izvoenja nastave. U studiji oju je uradio Simon Veenman (1984) vi e od 1000 poetni a rangirali su brige oje su imali prije nego to su, po prvi put, u li u uionicu. Ta lista po lapa se sa rezultatima drugih studija (Bullough 1989, Odell 1986, Cover t et all 1991). Ove studije u azuju da nastavni e poetni e brinu uenici, disciplina u uionici, motivisanje ueni a, ocjenjivanje i diferencirana nastava. Ta oe, izra avaju zabrinutost u vezi sa rasporeivanjem vremena, planiranjem, izvr avanjem svih radnih zadata a i uspostavljanjem ravnote e izmeu linog i profesionalnog ivota. Brinu ih i odnosi sa olegama, upravom i roditeljima. Iz navedenog mo e se za ljuiti da poetni e brine ono to treba da rade, ada to da urade i da li e uraditi dobro ili ne.

3.2. Faze u prvoj godini izvoenja nastave

Istra ivai ove oblasti identifi ovali su niz mentalnih i emocionalnih izazova oji se odigravaju to om prve godine rada. Ia o sva i nastavni ne prolazi u potpunosti roz navedene faze, ta uop tavanja orisna su za predvianje i odgovor na potrebe poetni a. Pet faza oje su istra ivai prepoznali jesu: oe ivanje, pre ivljavanje, razoarenje, obnavljanje i refle sija. Za poetni a je orisno da razumije da e, najvjerovatnije, proi roz sve ove faze to om prve godine rada (pripravni og sta a). to se tie mentora, prepoznavanje i razumijevanje ovih faza poma e mu da uspostavi ravnote u izmeu podr e i izazova. Slijede ideje o primjeni tri uloge nastavni a mentora roz sva u od navedenih faza.

a) Oe ivanja

Nada je uzbuena i uznemirena zbog poet a svoje prve godine u

oli.

Ima povjerenja u svoje znanje i eli da ga na pravi nain prenese svojim uenicima. Jedva e a da ue u uionicu i sve pripremi.

Poetnici formiraju svoja oe ivanja na osnovu is ustava oja su ste li do su ao studenti izvodili nastavu. Ulaze u uionicu sa posveeno u i esto nejasnim i idealisti im shvatanjima o tome a o da ostvare svoje ciljeve. Glavne brige su: organizacija prostora u uionici, lociranje nastavnog materijala i uspostavljanje odnosa sa uenicima i njihovim roditeljima, sa olegama,

13 Graenje vizije profesije. strunim saradnicima i upravom ole. Pritisa zadata a i emocije prouzro ovane novom odgovorno u esto ih guraju naprijed to om prvih ne oli o sedmica. Podr a. To om ove faze podr u treba pru iti obezbjeujui valjane informacije o materijalima, procedurama, obaveznoj ols oj do umentaciji i a tivnostima ueni a. Ta oe, treba naglas razmi ljati o sopstvenim strategijama poduavanja i razlozima za odabir a tivnosti ueni a, organizaciji prostora u uionici, onta ata sa roditeljima i strunim saradnicima. Prili e za zajedni i rad ogledaju se u zajedni om planiranju prvog dana ili sedmice u oli. Izazov. Usmjerenost na uenje odr ae se ta o to e mentor i nastavni poetni postaviti poetne ciljeve u procesu uenja, ao i u njihovom odnosu. Pri tome treba oristiti standarde u ombinaciji sa procjenom potreba poetni a. Neophodno je razmotriti naine praenja realizacije ciljeva. Ka o vidim nastavni u profesiju?13. Tra iti od poetni a da opi e idealnog nastavni a. Razmijeniti vizije profesije. Razgovarati o idealnoj uionici i to povezati sa postavljenim ciljevima. Uvjeriti poetni a da je potpuno u redu da se, za sada, stvari rade jedna po jedna.

b) Pre ivljavanje

Subota uvee, 30. septembar. Realnost poinje da izbija na povr inu. Nada provodi najmanje pola vi enda i veinu veeri radnim danima po u avajui da pripremi sve to za olu treba. Bori se sa dnevnim pripremama, administracijom, sastancima sa roditeljima i praenjem napredovanja ueni a. Pita se da li to ona zaista mo e.

Krajem septembra, realnost sva odnevnog rada u uionici poinje da pritis a poetni a. Suoen je sa mnogim problemima, ima malo is ustva i raspola e sa malo vje tina svog zanata pomou ojih starije olege uvaju i vrijeme i energiju. Veina poetni a u ovoj fazi naporno radi a o bi opstala i ima malo vremena za refle siju ili planiranje unaprijed. Za pripremanje nastave potrebno im je mnogo vi e sati sedmino od olege sa is ustvom. esto je nastavni program nepoznat, pa je poetni , obino, jednu ili dvije le cije ispred plana u pripremanju narednih asova. Postoji stalna potreba da se zapamte sadr aji, napi u dnevne pripreme, isprave radovi ueni a, naue i razviju sistemi procjenjivanja, naprave i sa upe nastavni materijali. Veina poetni a nema realna oe ivanja ad je u pitanju obim posla oji se od te profesije oe uje, ali veina uspijeva da odr i energiju i posveenost uenju ueni a na samom poet u pripravni tva. Podr a. To om ove faze nastavni u poetni u treba pru iti podr u putem razmjene materijala i davanjem savjeta za organizaciju rada. Vrijeme je dragocjeno i ne treba ga tro iti na izmi ljanje tople vode. Treba dati savjete za uspostavljanje rutina i upravljanje dnevnim a tivnostima; razmi ljati naglas o

va nim pitanjima. Pri ruci treba imati papir i olov u a o bi se to om dana zapisivale uspje ne tehni e oje, za mentora, mogu biti nesvjesne i automats e, ali bi poetni u bile orisne. Posvetiti mu punu pa nju i slu ati ga sa empatijom, posebno ada doe do zabrinutosti za pojedine segmente nastavnog procesa. A o procijeni da je to dobro, mentor mo e ponuditi svoje modele asova.

Izazov. Postavljati pitanja oja poetni u poma u da prepozna uspje ne izbore. Ponuditi svoje ideje. Tra iti od poetni a da saop ti svoje mi ljenje o tome ta procjenjuje ao uspje no i za to. Pa ljivo postavljati izazove tra ei od poetni a da vodi dnevni za refle siju (prilog 4). Zapise iz dnevni a oristiti z a usmjeravanje razgovora.

c) Razoarenje

Izgleda da sve ide naopa o. Hospitovanje nije pro lo ona o ao je Nada oe ivala. E speriment nije uspio, uenici nisu uestvovali i izgubila je nastavni materijal za jednu a tivnost. Mo da nije trebalo da prihvati ovaj posao, niti da postane nastavni . Mo da nije asno da se o rene ne om drugom poslu.

Na on naizgled nepre idnog rada od est do osam sedmica, poetnici obino udare u zid ulazei u fazu razoarenja. Ova faza se razli uje po intenzitetu i trajanju. Poetnici poinju da preispituju svoju posveenost, sposobnost i vrijednost. Ovi fa tori u ombinaciji sa umorom mogu da oslabe imuni sistem. Nije neuobiajeno da se poetni u ovom periodu i razboli. U tom periodu i redovna dogaanja mogu izazvati stres. No pred odlaza u olu poetni obino ima tremu i osjea zabrinutost zbog toga to roditelji, mogu dovesti u pitanje njegovu ompetentnost. Ubrzo slijedi prvi niz onsultacija sa roditeljima to je, uz pripremanje asova, dodatno vremens o optereenje. Tu je i prva formalna procjena radne uspje nosti od strane dire tora. Nedovoljna upuenost u taj proces i, u ne im sluajevima, nedovoljno poznavanje dire tora, dodatni su stres. esto poetnici previ e ulo e u pripremanje reprezentativnog asa tro ei veinu raspolo ivog vremena.

Nije neuobiajeno da postoji zabrinutost zbog organizacije rada u uionici i odgovora na potrebe pojedinih ueni a, to o upira veinu pa nje poetni a. Rutine i modeli reagovanja nijesu jo vrsto uspostavljeni i od mentora se tra i savjet po tom pitanju. Slo enija pitanja oja se tiu nastave i uenja esto e aju do se jednostavnija ne rije e i ne stabilizuju. Ova faza obino je najte i izazov oji poetni treba da savlada. Sumnja u sebe i pritisa lanova porodice i prijatelja oji se ale na to oli o mu vremena oduzima ola, dodatni su teret ve postojeem bremenu oji nastavni poetni nosi. Podr a. Nastaviti sa savjetima za voenje pedago e do umentacije i ouvanje energije. Usmjeriti se na ono to je postignuto i naueno do sada. Pomoi u prevazila enju nepotrebnih ili neefi asnih rutina i procedura. Saraivati u zajedni om planiranju dogaaja u oli. Razmi ljati naglas u vezi sastan a sa roditeljima i ocjenjivanjem u prvom polugou.

Ka ne je je

o vidim nastavni u profesiju? Proslaviti ve ostvarene ciljeve (ili e njihove djelove) i postaviti nove. Razgovarati sa poetni om o tome ta ga privu lo da bude nastavni i ta ini privlanim nastavni i poziv, ta misli da posebno va no u nastavni oj profesiji i ta ga ispunjava zadovoljstvom.

Analizirati razloge za neuspjeh u ne oj a tivnosti. Objasniti nastavni u poetni u da e esto prisutno osjeanje neuspjeha, vremenom, nestati samo od sebe. Uvjeriti poetni a da sva i nastavni is usi periode razoarenja i da sva o pravi gre e i osjea se nesigurno. Ras rin ati mit o profesionalnoj sigurnosti. Ne a poetni zna da mentor nema odgovore za sve probleme, zato to ih

jednostavno nema. Istai da su najbolji oni izbori oje smo zasnovali na znanju uzimajui u obzir onte st. Izazov. Stvarati izazove poma ui poetni u da ui iz is ustva. Podr avati razmi ljanje i refle siju. Saraivati na metodama za unapreenje pra se. A o je stru turirani dnevni za refle siju teret, oristiti rae formular e za usmjeravanje razgovora. Ka o vidim nastavni u profesiju? Graditi viziju profesije origovanjem postojeeg stanja i usmjeravanjem oe ivanja poetni a prema eljenom stanju i ciljevima oje treba ostvariti do raja prve godine sta a. Tra iti od poetni a da prepozna i ista ne primjere dosada njeg sopstvenog napret a i saop ti on retne stvari oje je zapazio. Nastaviti sa povezivanjem poetni a sa ostalim osobljem u oli/vrtiu radi izgraivanja pripadnosti zajednici.

d) Obnavljanje

Izvanredno! Na on dvije sedmice izgleda da posao ipa mo e da se uradi. Nada provodi vi e vremena sa porodicom i prijateljima. Kada se prisjeti prvog polugodi ta, prosto se zaudi oli o je ve postigla i nauila. Na poet u drugog polugodi ta formirane su odreene rutine i njena oe ivanja su realnija. Bli i se raj ols e godine, to po azuje da je veina posla savladana, a i ljetnji odmor je na vidi u.

Zims i raspust znai odmor i rela saciju, a vrijeme provedeno sa porodicom i prijateljima podsjetilo je poetni a na ivot van uionice. Odmor i opu tanje vraaju energiju i tijelu i du i. Iz ove pozicije poetni postaje svjestan da je njegova profesija ne to to se mo e nauiti i da e, vremenom, sve probleme savladati. Mnogi poetnici vrate se sa raspusta sa jasnim razumijevanjem realnosti uionice i sistema u ojem rade. Poinju da osjeaju odreeni napreda , ta oe. Samopouzdanje, ad su u pitanju rutine i odnosi sa o ru enjem, poveava se a o poetni automatizuje obrasce pona anja, upravljanje vremenom i organizacijom rada u uionici. Na ovaj nain oslobaa se vrijeme za dalje prouavanje programa, nove nastavne strategije i planiranje na du e staze. Ova faza obino traje to om proljea sa pone om prepre om i iznenaenjem. Ka o je raj godine na vidi u, poetni brine o tome da li e sve planirano stii da uradi. U tom periodu ocjenjuju se postignua ueni a to pone ad, poetni a navodi da posumnja u svoje nastavni e ompetencije. Podr a. Razmijeniti i istai ostvarene ciljeve. Mentor treba da bude proa tivan u pru anju pomoi poetni u a o bi se to bolje organizovao i spremno doe ao raj ols e godine. Izazov. Nastaviti podsticanje usmjeravanjem na nastavne rezultate i odnos uzro posljedica. Postavljati pitanja o novim saznanjima i njihovoj

primjeni. Pomoi poetni u u analizi postignua ueni a. Tra iti prili e za saradni u, tims u nastavu. Planirati prili e za profesionalni razvoj i zajedni i praviti planove za primjenu i procjenu novih ideja. Sastajati se i razmatrati rezultate. Razgovarati u ci lusima o planiranju, sa upljanju podata a i refle si ji. Ka o vidim nastavni u profesiju? Saraivati sa poetni om planirati rad na terenu i zajedni i uraditi pripremu. Dopustiti poetni u da samostalno radi, te prihvatati njegove savjete. Probati ne to novo to je poetni predlo io i zatra iti od njega da pru i mentoru podr u u uenju.

e) Refle sija

Jo samo tri sedmice! Nada je svjesna sopstvenog napret a to om ove godine i ponosna na ono to je ostvarila. Kada se osvrne na prote li period, ima stvari oje ni ad ne bi ponovo uradila ili bi ih uradila drugaije. Sljedea godina bie uzbudljiva. Nee vi e biti poetni i ima realne planove za rasporeivanje vremena i zadata a. Ta oe, bolje se snalazi ad je u pitanju sadr aj predmeta i postavljanje oe ivanja za ueni e.

Posljednje sedmice prve godine vrijeme su za refle siju i osvrt na uraeno. Mentori poma u poetnicima da se prisjete svega to su nauili, ta je fun cionisalo, ta se mijenjalo, ta je ostavljeno sa strane... Razmatraju ta bi sljedee godine mogli uraditi drugaije. Rutins i poslovi na raju godine zahtijevaju vrijeme i energiju. Komuni acija sa roditeljima i puno administracij e zahtijevaju posveenost detaljima. Za mnoge, rastajanje od prve generacije ueni a sa ojima su radili poseban je dogaaj sam po sebi. Podr a. Ponuditi pomo to om faze refle sije dajui informacije i savjete ad je u pitanju pedago a do umentacija na raju godine. Razmijeniti rutine za realizaciju zadata a na raju godine. Izazov. Posredovati u preciznoj analizi i interpretaciji informacija o postignuima ueni a. Usmjeravati refle siju putem razgovora usmjerenog na uenje i postavljanje ciljeva za narednu godinu. Ka o vidim nastavni u profesiju? Izvr iti analizu povezivanjem onog to se oe ivalo i eljelo sa onim to se stvarno postiglo. Razmotriti postignua ueni a i identifi ovati va ne pre retnice i za nastavni a poetni a i za ueni e. Zajedno raditi na planu profesionalnog razvoja za narednu godinu. I proslaviti!

4. Od nastavni a poetni a do nastavni a e sperta

Izvoenje nastave predstavlja jedan od najslo enijih intele tualnih i emocionalnih zadata a u dru tvu, a uenje je cjelo ivotni proces. Ni o nije roen sa tim da zna a o se poduava. Uspje no uenje poinje dobrim savjetima i smjernicama. Da bi uenje poduavanja (izvoenja nastave) bilo u najveoj moguoj mjeri usmjereno a postavljenom cilju, mentorima su potrebne smjernice i terminologija za opisivanje omple snosti nastave. Ova omple snost obuhvata dvije glavne oblasti: (1) o emu struni nastavnici razmi ljaju i na ta posebno obraaju pa nju u svom odjeljenju i (2) a vo je njihovo mi ljenje o tome prije, za vrijeme i poslije nastave. Ta znanja utiu na nain na oji e struan nastavni planirati, rje avati probleme i donositi odlu e. Da bi se ste la pra tina znanja u nastavi, potrebno je vrijeme. Prelaza od nastavni a poetni a do nastavni a e sperta realizuje se u fazama pri azanim u tabeli 5. U tom prelas u, Dejvid Berliner identifi uje sljedeih pet faza (Calderhead, 1996):

Tabela 5: Faze u razvoju nastavni a od poetni a do e sperta.

FAZE KARAKTERISTIKE NASTAVNIK POETNIK Po tuje pravila i recepte za voenje a tivnosti. POETNIK SA IZVJESNIM ISKUSTVOM Istra uje onte stualna i strate a znanja i poinje da razumije ada su pravila po eljna, a ada se mogu r iti. KOMPETENTAN NASTAVNIK Donosi odlu e o tome a o da prati i us lauje svoje a tivnosti da bi ostvario ciljeve. NASTAVNIK S ISKUSTVOM Djeluje intuitivno sa pozicije znati a o, posmatra a tivnosti cjelovito, bilo da su ciljevi

rat oroni ili dugoroni.

NASTAVNIK EKSPERT Integri e nastavni a i postavljeni zadata , djeluje po automatizmu, za njega postoji veoma mali broj neoe ivanih situacija, ontroli e situaciju.

Nastavni poetni . - Nastavnici poetnici nastoje da po tuju pravila i procedure. Sa veoma malo is ustva na oje se mogu osloniti, oni se trude da opiraju as opisan u metodici ili priruni u za nastavni e. U poet u ima veoma malo odstupanja od tog modela i posveuje se nedovoljno pa nje individualnim potrebama ueni a u odjeljenju. Nastavni poetni realizuje as ona o a o pi e u metodici ili priruni u, strogo pratei pripremu.

Poetni sa izvjesnim is ustvom. - Nastavnici poetnici oji su ste li izvjesno is ustvo, poinju da mijenjaju redosljed onoga to predla e autor metodi e ili priruni a i sve e e primjenjuju savjete svojih olega. Poinju da

prepoznaju ono to im, u odnosu na ueni e sa ojima rade, uslove i line afinitete, vi e odgovara za uspje nu realizaciju asa. Kompetentan nastavni . - Kompetentni nastavnici usmjereni su na realizovanje ciljeva, ia o u nastavi nailaze na pote oe. Oni znaju a o da promijene to asa da bi odgovorili na potrebe ueni a. To om planiranja i realizacije asa oni e uzeti u obzir i specifine potrebe pojedinih ueni a i prilagoditi ne e djelove asa da bi svima omoguili da razviju odreene vje tine. Stalno procjenjuju napredovanje ueni a i to utie na osmi ljavanje asova. Priruni za nastavni e vi e ne ontroli e proces nastave. Nastavni sa is ustvom. - Nastavnici sa is ustvom mogu da fun cioni u na vi e nivoa istovremeno. Oni postavljaju ciljeve za cijelo odjeljenje, za sva og ueni a pojedinano i za sebe. Vje to organizuju nastavu oja ima i rat oronu i dugoronu oherentnost. Nastavni e spert. - Nastavnici e sperti pro iruju svoje lino i profesionalno is ustvo u svim oblastima rada u oli. Nastavnici u ovoj fazi predviaju potencijalne probleme i interveni u prije nego to se problem pojavi. Oni la o primjenjuju iro repertoar znanja i vje tina o uenju i uenicima. Prelaza od poetni a do e sperta. Prema Berlineru, prva faza traje godinu dana. Veina nastavni a dosti e fazu ompetentnog nastavni a za tri ili etiri godine, do samo mali procenat dostigne fazu is usnog, a jo manji fazu nastavni a e sperta. Napredovanje od nastavni a poetni a do is usnog nastavni a zahtijeva vi e od jednostavnog sticanja is ustva. To je, ta oe, i potpuno individualno putovanje morem profesionalnog usavr avanja odraslih. Imati vje tog navigatora oji e usmjeravati urs i pronalaziti sigurne lu e znai imati bezbjedno putovanje u ojem se mo e u ivati. Vje t mentor je opremljen artom, ompasom i ve poznaje mar rutu.

5. Komuni acija

5.1. Blo ade u razumijevanju

Jedna od osnovnih vje tina mentora jeste a tivno slu anje. A tivnim slu anjem signalizira se podr a i uspostavlja bezbjedno o ru enje za zajedni o promi ljanje. Uz to, poveavaju se lini apaciteti za razumijevanje i pru anje valitetnije podr e nastavni u poetni u.

5.1.1. Ja slu anje

Postoje tri razliite ategorije radoznalost i sigurnost u sebe.

ja slu anja: upuivanje na lino, lina

Ova vrsta slu anja mo e biti va na ada je mentor u ulozi savjetni a, ali te na on to je siguran da razumije brige, probleme i potrebe nastavni a poetni a. LINA RADOZNALOST. esto se slu a i iz line radoznalosti. Tada smo zainteresovani za ono to sagovorni govori, ali ne da bismo razumjeli njegove potrebe, ve zato to elimo vi e informacija za nas. Na primjer, nastavni poetni govori o ori enju interneta u pripremanju nastavne jedinice o e ologiji. Mi smo zainteresovani i elimo saznati oji su web-sajtovi dostupni, oja vrsta hardvera ili softvera je potrebna... Ova va pitanja odvlae pa nju od nastavni a poetni a. Pone ad, a i prije nego to na sagovorni u e problem, sigurni smo da znamo rje enje. Zato odmah postavljamo pitanja tipa: Da li si po u ao...? ili: Da li si Na taj nain spreavamo nastavni a poetni a da razmi lja o svoja rje enja.

A o sagovorni u posvetimo punu pa nju, nee biti problema u omuni aciji. Dobra omuni acija i a tivno slu anje unutar nje, uslov su za

SIGURNOST U SEBE. potpunosti defini nudimo savjet ili razmi ljao o...? problemu i donosi

UPUIVANJE NA LINO. Upuivanje na lino je i ja isto ili ja ne bih ni ad slu anje. Umjesto da razumije sagovorni a, mentor razmatra to to on govori roz vlastito is ustvo i na osnovu toga vrednuje ono to mu nastavni poetni govori.

Da bi mentor a tivno slu ao, njegova pa nja mora biti usmjerena na ono to nastavni poetni eli da saop ti. Meutim, esto se desi da sagovorni to om slu anja bude usmjeren a sebi, a ne a onome oga slu a. Ovo pomjeranje a sebi ometa razumijevanje. Za mentore usmjerene na uenje naroito je znaajno da ovoga budu svjesni.

5.2. Stru turirani razgovori

Ka o bi ma simalno is oristio vrijeme i usmjerio pa nju, mentor treba da razgovara o onome to je nastavni u poetni u done le poznato ili su se prethodno dogovorili da to bude tema razgovora. Na taj nain podstie se razmi ljanje u o viru zadatog onte sta. Na primjer, ada mentor i nastavni

produ tivan i efi asan razgovor oji vodi

a uenju.

poetni zajedno planiraju as, stru turirani razgovor omoguava usmjerenost na odreenu temu i njegovo la o odvijanje. Stru turirani razgovor pru a mogunost preciznijeg predvianja, a samim tim i efi asnog planiranja. Isto va i i ada je u pitanju proces razmi ljanja i rje avanje problema. Forme za stru turirani razgovor predstavljene na narednim stranicama mogu poslu iti ao efi asni vodii za uspje nu omuni aciju. Zasnivaju se na savremenim teorijama uenja (vidjeti na primjer Bransford, Brown & Coc ing, 1999; Marzano 2001) oje istiu znaaj ciljno voenog razgovora usmjerenog na uenje. Stru turirani razgovor realizuje se roz tri faze: faza a tiviranja i anga ovanja, faza istra ivanja i ot rivanja i faza organizovanja i integrisanja. Sva a faza u razgovoru ima odreeni cilj. Faza a tiviranja i anga ovanja uvodi u onte st i daje smjernice za dalji razgovor. Ona a tivira prethodno znanje i is ustvo i otvara promi ljanje nastavni a poetni a o temi o ojoj se razgovara. Ta oe, a tivira nastavni a poetni a i na ognitivnom i na emocionalnom nivou i priprema ga za razgovor usmjeren na uenje. Faza istra ivanja i ot rivanja omoguava istra ivanje detalja vezanih za dogaaj, izvoenjem za ljua a i analiziranjem is ustava. Faza organizovanja i integrisanja podr ava izvoenje op tih za ljua a iz ovih istra ivanja i otvara prostor za nova uenja. Ova op ta forma mo e se prilagoditi razliitim namjenama. Forma za planiranje podr ava efi asno planiranje i rje avanje problema, a forma za promi ljanje otvara proces promi ljanja i razmjenu is ustva. Svrha ovih formi je usmjeravanje pa nje na odreene ognitivne ishode. Na primjer, od planiranja, mentorovo parafraziranje i postavljanje pitanja treba da podsta ne nastavni a poetni a da planira, predvia, prognozira i opisuje. To om promi ljanja, mentor navodi nastavni a poetni a na analizu, uoavanje uzrono-posljedinih odnosa i sintezu. Obje forme podstiu razmi ljanje i dovode do za ljua a, hipoteza i uspostavljanja novih veza meu pojedinim elementima pitanja o ojem se promi lja.

Razliitost uloga mentora (savjetni , saradni i voditelj) sastavni je dio primjene formi za razgovor. Mentor defini e pitanja iz uloge voditelja, a da bi podr ao nastavni a poetni a u procesima razmi ljanja u sva oj od faza, on mijenja svoje uloge. Na primjer, ao savjetni to om razgovora oji se tie planiranja, mo e ponuditi odreen broj ciljeva od ojih nastavni poetni bira ne e, prilagoava ih i modifi uje. Kao savjetni , mentor, ta oe, mo e ponuditi ne e indi atore uspje nosti za ove ciljeve. U razgovoru usmjerenom na promi ljanje, mentor mo e imati ulogu saradni a i sa nastavni om poetni om izlistati sve mogue uzrono-posljedine veze odreenog dogaaja i mogue postup e i a tivnosti o ojima nastavni poetni treba da promisli.

Ono to slijedi ne i su op ti savjeti i uputstva za primjenu formi za razliite vrste razgovora. Razgovori oji se tiu postavljanja ciljeva. Faza a tiviranja i anga ovanja u razgovoru o postavljanju ciljeva slu i da se pojasne uloge,

Mogue primjene formi za razgovor. Forme za razgovor predla emo ao o vire, a ni a o recepte ojih se treba slijepo pridr avati. Pitanja u o viru sva e faze data su ao modeli i mogunosti, a ne ao jedini izbor.

odgovornosti i opcije, a o mentora, ta o i nastavni a poetni a. Dis utovanje o oe ivanjima mentora i nastavni a poetni a umanjuje mogunost razoarenja ili nerazumijevanja to om rada. A o nastavni poetni zna da mentor mo e

imati tri uloge, on e zahtijevati odreenu vrstu intera cije u zavisnosti od svojih

Fazu istra ivanja i ot rivanja treba oristiti za postavljanje jasnih ciljeva odnosa mentor nastavni poetni . Dalje, ada nastavni poetni jasno arti uli e svoje ciljeve uenja, mentor mo e usmjeriti energiju i resurse a o bi mu pomogao da ih postigne. Jasno, on retno i odreeno postavljanja ciljeva va no je za odnos usmjeren na uenje. Forma za planiranje predstavlja efi asnu stru turu za voenje ovih poetnih razgovora o postavljanju ciljeva. U to u faze organizovanja i integrisanja, razgovor o postavljanju ciljeva zavr ava se ta o to nastavni poetni sa eto izla e svoje razumijevanje cilja i navodi sljedee ora e. Razgovori oji se tiu planiranja. Ovi razgovori omoguavaju razmi ljanje usmjereno prema cilju. Uspje ni nastavnici postavljaju jasne ciljeve i prepoznaju naine za praenje njihovog ostvarivanja. Oni, ta oe, analiziraju mogue rizi e za sluaj da se njihovo poetno planiranje, to om primjene, po a e neuspje nim. Pa ljivo planiranje i is ustvo u razumijevanju naina na oji is usni nastavnici razmi ljaju o svojim planovima, veoma su va ni za razvoj nastavni a poetni a. Primjena forme za planiranje poma e mu da usvoji ljune segmente oji se moraju uzeti u obzir prili om planiranja. Radei na ovaj nain i uz pomo mentora, poetni poveava svoje samopouzdanje i apacitete za efe tivno, nezavisno planiranje nastavnih a tivnosti. U fazi a tiviranja i anga ovanja, mentor i nastavni poetni analiziraju onte st, odnosno o ru enje u ojem se realizuje as ili ne i dogaaj. Is usni mentori roz ovu fazu reu se to je mogue efi asnije.

Druga faza, faza istra ivanja i ot rivanja, jeste faza u ojoj se dobar dio vremena provodi u razgovoru o planiranju. etiri oblasti ureene su po prioritetnosti (ciljevi i ishodi; po azatelji i do azi uspje nosti; pristupi, stra tegije i resursi; alternative). Ovo je naroito va no naglasiti nastavnicima poetnicima oji, obino, najvi e vremena potro e u osmi ljavanju a tivnosti i pristupa, a manje vremena posvete poja njavanju ciljeva i po azatelja uspje nosti. Nastavnici poetnici treba da naue da prili om planiranja polaze od ciljeva, a ne od a tivnosti. Faza organizovanja i integrisanja slijedi iz samog to a razgovora. Ova faza usmjerena je na pro irivanje svjesnosti i dubljem razmi ljanju o nastavi. To om vremena, vje ti mentori bilje e potencijalne oblasti daljeg razvoja nastavni a poetni a i biraju pitanja i/ili sugestije u o viru ovih oblasti. Razgovori oji se tiu rje avanja problema. Forma za planiranje je, ta oe, orisna za pru anje podr e pri rje avanju problema. Glavna ara teristi a osobe oja uspje no rje ava probleme jeste sposobnost da defini e to to eli i precizira ishode rje enja, ao i da uspje no arti uli e po azatelje uspjeha.

Razgovori oji se tiu rje avanja problema mogu biti isplanirani ili se mogu desiti spontano u onim ima minut trenucima na hodni u ili u zbornici. Faza a tiviranja i anga ovanja ima done le drugaije znaenje i fun cije u ovoj vrsti razgovora u odnosu na razgovore oji se tiu planiranja. Vje ti mentori veoma pa ljivo slu aju predstavljene probleme i brige nastavni a poetni a. Ne i razgovori oji se tiu rje avanja problema zavr e ogroman dio posla u fazi a tiviranja i anga ovanja. Parafraziranjem, postavljanjem pitanja, ponovnim

potreba. Na osnovu forme mogu se praviti bilje podsjetili postavljenih ciljeva.

e a o bi se to om godine

definisanjem problema i nuenjem alternativnih o vira, nastavni poetni se obuava da vi e vremena posveuje poja njavanju i definisanju problema.

Poetnici u rje avanju problema prebrzo prou roz fazu poja njavanja problema i esto se desi da previ e vremena tro e na iznala enje rje enja za pogre no definisane probleme. Jednom ada su problemi definisani, faza istra ivanja i ot rivanja odvija se veoma slino ao od razgovora oji se tiu planiranja. Naroito je va no pojasniti ciljeve i po azatelje uspje nosti. Ovaj proces obezbjeuje provjeru tanosti definisanja problema i valiteta moguih ishoda. Za posebno zamr ene ili omple sne probleme, poetnicima mo e biti potrebna savjetodavna pomo to om ove faze. Oni mo da nee imati dovoljno znanja i is ustva za rje avanje ta vog problema. U fazi organizovanja i integrisanja, to om razgovora oji se tiu rje avanja problema, uenje je produ tivno.

Forma za PLANIRANJE i RJE AVANJE PROBLEMA

Razgovori usmjereni na uenje

1. faza AKTIVIRANJE I ANGA OVANJE

Konte stualne informacije Kada razmi ljate o asu/prezentaciji/problemu/dogaaju je to to utie na Vas? Informacije o dogaaju Koja su to Va a pitanja ili interesovanja u pogledu ovog asa/prezentacije/problema/dogaaja? Predstavljanje problema/briga Koje su Va e brige o ovom asu/prezentaciji/problemu/dogaaju?

ta

Perspe tive i percepcije Kada ponete razmi ljati o asu/prezentaciji/problemu/dogaaju ta Vam mo e pomoi da imate iru sli u o tome? 3. faza ORGANIZOVANJE I INTEGRISANJE

Veze

Generalizacije A o biste ovome (planu, problemu, brizi) morali da date ne o ime/naslov, ta bi to bilo? Primjene ta je za Vas najva nije pri zapoinjanju ovog asa/prezentacije/problema/ dogaaja? Lino uenje Koji su to ciljevi uenja oje treba da imate na umu? 2. faza ISTRA IVANJE I OTKRIVANJE

Ciljevi i ishodi Do razmi ljate o svom asu/prezentaciji/problemu/dogaaju, oje ciljeve imate na umu? Po azatelji i do azi uspje nosti ta oe ujete da ete vidjeti ili uti ada se Va i ciljevi budu ostvarili?

Na oje naine se ovo is ustvo u lapa iru sli u?

Pristupi, strategije i resursi A o imate mogunost da jo jednom razmotrite Va plan, oje su to a tivnosti oje biste mogli preduzeti a o biste osigurali uspjeh? Alternative Koji fa tori bi mogli uticati na Va e a tivnosti i ishode?

Razgovori oji se tiu promi ljanja. Ovi razgovori pro iruju profesionalna znanja i vje tine. Oni se mogu odvijati na on odreenih dogaaja ao to su asovi ili sastanci, ili u planiranim vremens im intervalima a o bi se razmi ljalo o nastavnoj pra si i uenju ueni a. Ovaj proces naroito je oristan u prelaznim ta ama nastavnog programa, ada se sa jedne teme prelazi na drugu, ili ne im znaajnim periodima to om ols e godine, ao to su lasifi acioni periodi. I ovdje je, ponovo, faza a tiviranja i anga ovanja od presudnog znaaja. Va no je izvui na povr inu probleme i brige i/ili perspe tive i percepcije nastavni a poetni a. U zavisnosti od toga ta se pojavi, vje ti mentor e odabrati ulogu iz oje e istra iti trenutni nivo razumijevanja nastavni a poetni a. Na primjer, u oli o nastavni poetni pomene ne a pitanja oja su mu va na, a ne i druga za oja mentor smatra da su jedna o va na, mentor mo e ao savjetni dodati ova pitanja listi tema oje treba razmotriti to om faze istra ivanja i ot rivanja. To om faze istra ivanja i ot rivanja, ada se od nastavni a poetni a tra i da odredi prioritete, ne samo da se is azuje po tovanje prema njemu, ve se omoguava i onte stualno procjenjivanje naina na oje se on razvija ao profesionalac. Is usni nastavnici zapa aju vi e od poetni a. Uoavajui ono to nastavni a poetni a brine, vje ti mentor mo e izabrati odgovarajuu ulogu i pomoi mu da prepozna sadr aj o ojem treba promisliti.

U to u faze organizovanja i integrisanja is usni mentori pro iruju razgovor sa neposrednih pitanja i problema na iru oblast. Povezivanje, generalizovanje, primjenjivanje i uenje oje nastaje u ovoj fazi poveava mogunosti sticanja i preno enja novih znanja. Ovo je pravi test razgovora usmjerenog na uenje. Izgraivanje navi e promi ljanja o pra si od nastavni a poetni a i podr a graenju znanja roz proces uenja, ljune su odgovornosti mentora. Razvijanje pra tiara oji promi ljaju (refle tivnih pra tiara) veoma je va an aspe t odnosa mentor nastavni poetni . Date forme za razgovore usmjerene na uenje daju ogroman doprinos razvijanju ove sposobnosti. Zapamtite da je forma promi ljanja reirana da dovede do linih ot ria, ao i novih saznanja o nastavnoj pra si. Kao rezultat, na on ne oli o primjena formi razgovora, nastavni poetni dolazi pripremljen na sastana planiranja ili promi ljanja, a o bi odgovorio na zahtjevna pitanja mentora. Ova spremnost i samopouzdanje stvara uslove za sve strunije razgovore o nastavnoj pra si i sve efi asnija rje enja neizbje nih izazova rada u uionici. Pitanja i naini razmi ljanja oji su istra ivani to om stru turiranih razgovora postaju unutra nji glas poetni a ada pone da radi samostalno.

Forma za REFLEKSIJU/ PROMI LJANJE

1. faza AKTIVIRANJE I ANGA OVANJE

Konte stualne informacije Do promi ljate o tom dogaaju, oje Vam stvari padaju na pamet? Informacije o dogaaju Koji su fa tori uticali na ono Predstavljanje problema S obzirom na Va e prisjeanje, je zao upilo Va u pa nju? Perspe tive i percepcije ta primjeujute vezano za Va e rea cije u odnosu na taj dogaaj? 3. faza ORGANIZOVANJE I INTEGRISANJE ta je to to to se desilo?

Veze Na oje naine se ovo is ustvo u lapa u iru sli u? Generalizacije Na osnovu ovog is ustva, oje biste savjete dali drugima oji su u slinoj situaciji? Promjene

ta ete is oristiti iz ovog is ustva budunosti uticati na Va u pra su? Lino uenje

to e u

ta ste nauili o sebi, svojim uenicima, nastavnom programu, ovom aspe tu Va e nastave? 2. faza ISTRA IVANJE I OTKRIVANJE

Odreivanje prioriteta S obzirom na Va e vienje problema, na se mo emo usmjeriti, a da to bude naj orisnije za Vas? Tra enje obrazaca Do promi ljate o ovom dogaaju, ojih obrazaca ste svjesni? Poreenje/ ontrastriranje Ka o opisujete razli e izmeu onog to ste predvidjeli i onog to se stvarno desilo? Analiziranje uzrono-posljedinih odnosa Odaberite jedan va an element ovog dogaaja. ta ga je prouzro ovalo? ta

5.3. Verbalna sredstva usmjerena na uenje

Granice mog jezi a su i granice mog svijeta. Gloria Steinmen

Jezi i mi ljenje su intera tivni procesi. Oni se meusobno pot repljuju i ograniavaju jedno drugo. Razgovori usmjereni na uenje stvaraju, njeguju i odr avaju razvoj jezi a. Krajnji cilj ta vih razgovora je da podr e apacitete izra avanja i razmi ljanja nastavni a poetni a. To om procesa, mentor esto pro iruje i vlastite apacitete izra avanja i mi ljenja.

pravljenje pauza a o bi se stvorio prostor za razmi ljanje, parafraziranje da bi se povealo razumijevanje, postavljanje pitanja a o bi se usmjerilo na stvaranje novih veza i znaenja, pojasnilo razmi ljanje i poveala preciznost.

utanje mo e biti zlato. - Tempo razgovora utie i na emocionalnu i na intele tualnu limu. este pauze, napravljene na pravom mjestu, doprinose samopouzdanju nastavni a poetni a. Za veinu ljudi, ipa , svjesno pravljenje pauza a o bi se obezbijedio prostor za razmi ljanje, zahtijeva strpljenje i pra su. Ti ina/utanje mo e izgledati neugodno, jer brzi tempo na eg ivota te i a podr avanju vjerovanja da postoji veza izmeu brzine i inteligencije. No, omple sno mi ljenje tra i vrijeme. Strpljivo odvajanje vremena za utanje podr ava neometano razmi ljanje i mo e da predstavlja jedan od najveih po lona nastavni u poetni u. Na on postavljanja pitanja treba napraviti pauzu a o bi se: dozvolilo vrijeme za razmi ljanje, dala podr a razmi ljanju, demonstriralo da se vjeruje u apacitete razmi ljanja nastavni a poetni a.

Zatim, treba napraviti pauzu na on to nastavni poetni odgovori, a o bi se omoguilo vrijeme za prisjeanje dodatnih i/ili informacija u vezi sa odgovorom. Pauzu treba napraviti i prije sljedeeg pitanja ili odgovora (mentor) a o bi se linim primjerom po azala potreba da se razmisli prije davanja odgovara. Kori enje parafraza. - Kori enje parafraziranja u azuje na na u punu pa nju. Ono prenosi poru u da razumijemo misli, brige, pitanja i ideje nastavni a poetni a ili da se trudimo da razumijemo. Ta oe, omoguava nam da provjerimo da li smo ne to ispravno shvatili. A tivno slu anje daje nam pravo da pitamo o detaljima i tra imo obja njenje. Bez parafraziranja, postavljanje pitanja bilo bi shvaeno ao ispitivanje. Dobro osmi ljene parafraze

Verbalna sredstva oja se

oriste za uenje su:

izjednaavaju onoga o govori sa onim o odgovara, uspostavljajui razumijevanje i brigu o omuni aciji. Pitanja, bez obzira na to oli o dobru namjeru imaju, udaljavaju onoga o pita od onoga ome je pitanje upueno.

Potvrivanje i poja njavanje. - Po svojoj su tini ova vrsta parafraziranja prenosi elju da se razumije i cijeni osoba sa ojom razgovaramo, ao i ono to

Postoje tri vrste parafraziranja: parafraziranje da bi se potvrdilo i pojasnilo, parafraziranje da bi se rezimiralo i organizovalo, parafraziranje e pomjera nivo apstra cije (navi e ili nani e).

oj

ona osjea i govori (uoljivo je namjerno eliminisanje line zamjenice ja u primjerima parafraze oji slijede). Na primjer, nastavni poetni mo e izjaviti: Ne znam a o u uspjeti da uradim sav ovaj posao: da pregledam pismene zadat e, da ocijenim ueni e, a tu je i sva administracija na raju ols e godine! Na to mentor mo e odgovoriti: Da le, osjeate se veoma zabrinutim zbog svega ovo doba godine . to treba da uradite u

Ka o da potvrdite i pojasnite

Da le, osjeate se ______________ Primjeujete da ________________ Drugim rijeima ________________ Hmmm, vi u azujete na __________

Rezimiranje i organizovanje. - Parafraziranje rezimiranjem i organizovanjem orisno je ada je mnogo toga reeno u jednom podu em izlaganju. Ova vrsta parafraze o uplja ljune elemente i nudi su tinu na oju govorni mo e reagovati. Na primjer, nastavni poetni mo e izjaviti: Ta o sam zbunjen. Na asovima maternjeg jezi a moji uenici dobro rade u grupama, svi uestvuju u radu na asu i urade zadat e. Na asovima matemati e nijesu oncentrisani, moram im stalno zadavati individualne zadat e da bih odr ao ontrolu u uionici . Na ovo mentor mo e odgovoriti na sljedei nain: Primjeujete znaajne razli e izmeu postignua Va ih ueni a u nastavi maternjeg jezi a i njihovih postignua u matematici .

Ka o da rezimirate i organizujete Da le, izgleda da imamo dva ljuna problema ovdje __________ i ____________.

U tom sluaju za Vas se javljaju tri teme ________________.

S jedne strane imamo ____________, do _______________.

s druge strane imamo

Izgleda da ovdje razmatrate ne i redoslijed ili hijerarhiju _____________.

Pomjeranje nivoa apstra cije. Ova parafraza uop tava ili specifi uje problem, pomjerajui ga a vi im ili ni im logi im nivoima. Ka vi im logi im nivoima pomjeramo se ada imenujemo oncepte, ategorije, ciljeve i vrijednosti, a a ni im ada je apstra cijama i onceptima potrebno utemeljenje u detaljima. Na primjer, nastavni poetni mo e izjaviti:

Moji uenici imaju problema pomo .

ad poinju da rade zadat e. Uvije tra e

Ili (pomjeranje nani e spu tanje na ni i nivo): Vi nalazite da Va i uenici nijesu sposobni da prate uputstva . Parafraza oja podi e nivo apstra cije esto je naroito efi asna od situacija rje avanja problema. U poet u, apstra tniji jezi pro iruje set moguih rje enja i podstie ire istra ivanje ideja i strategija za rje avanje problema. Na primjer, nastavni poetni mo e izjaviti:

Mentor mo e parafrazirati sa: Da le, Vi tra ite nastavne materijale oji e zadovoljiti potrebe svih Va ih ueni a .

Primjer za tri vrste parafraziranja Nastavni poetni je re ao: Zaista imam pote oe sa ovim odjeljenjem. Njihovi nivoi sposobnosti su toli o razliiti da pra tino moram planirati 24 razliite pripreme .

POTVRDITE/POJASNITE REZIMIRAJTE/ORGANIZUJTE POMJERITE NIVO APSTRAKCIJE Vi ste zabrinuti zbog planiranja za jednu ta o raznoli u grupu ueni a. Da le, izgleda da ovdje imamo dva problema iro spe tar nivoa uspje nosti u ovom odjeljenju i namjeru da se planira prema potrebi sva og ueni a. Izgleda da Vi cijenite obezbjeivanje ade vatnog nivoa uenja za sva o dijete.

Postavljanje pitanja. - Vje ti mentori pa ljivo postavljaju pitanja jer ona mogu da podsta nu na razmi ljanje ili da ga usmjere u odreenom pravcu. U oba sluaja pitanja sadr e verbalne i neverbalne elemente ija je uloga da

Ovaj matemati i zadata je isuvi e te a

za veinu mojih ueni a .

Na to mentor mo e odgovoriti (pomjeranje navi e podizanje na vi i nivo): Da le, jedan od Va ih ciljeva je da stvorite vee samopouzdanje Va ih ueni a .

od

navedu na razmi ljanje. Pitanja oja podstiu razmi ljanje otvorenog su tipa i mentor ih, uglavnom, postavlja ada je u ulozi saradni a ili voditelja. To su pitanja na o ja se ne mo e odgovoriti sa da ili sa ne. Na primjer, umjesto da pitate: Da li ste primijetili bilo a va neuobiajena pona anja? , pitajte: Koja ste pona anja primijetili? Zato pitanja ne treba poinjati sa: da li mo ete, da li ste, da li hoete ili da li imate. Pitanja oja usmjeravaju razmi ljanje tra e veu specifinost informacija. Ova pitanja iznose na vidjelo primjere, riterijume i detalje oji podr avaju preciznost odgovora, jer jezi a preciznost odra ava preciznost razmi ljanja. Rijei ojima izra avamo jezi u nepreciznost su rijei oje se esto uju u sva odnevnom ivotu ole, ao, na primjer: moji uenici, moje odjeljenje, moje etvrto tromjeseje, pona anje ueni a, roditelji, uprava itd. Za mnoge nastavni e, ne o imenovan sa oni uzroni je veine problema u njihovom odjeljenju ili oli. A o ujemo nastavni a poetni a da a e: Moji uenici ne razumiju razlom e , treba, u stvari, saznati oli o ueni a se ne snalazi sa razlomcima i oji elementi uenja o razlomcima im predstavljaju najvei problem. Bez ovih su tins ih detalja ne znamo gdje i na oga da usmjerimo na u energiju i pa nju

Rijei poput: planirati, pobolj ati, stvoriti, modifi ovati, unaprijediti i pripremiti nemaju naroit smisao bez poja njavanja i detalja. Kad nastavni poetni a e: Dana nji as da ispitamo dvije stvari: na oji je nain U oli o ne ot rijemo riterijume za bolje, razgovor. Da li je bolje uspjeh oji treba je bio mnogo bolji. , va no je as bio bolji i/ili ta je to bilo bolje? ne znamo a o da nastavimo dalje nadograivati ili da li ovo bolje

ostaje nepoznanica zato to nijesmo razumjeli zbog ega je as bolji. Sline rijei su, recimo: najbolji, vei, sporiji, vi e, manje i najmanje. Mentori podr avaju nastavni e poetni e ta o to im poma u da odrede riterijume i standarde poreenja. Ovom a tivno u podstie se dosljednost u planiranju i rje avanju problema, to vodi ciljanoj a tivnosti i mjerljivim po azateljima uspje nosti. Kada nastavni poetni a e: elim da moji uenici postignu bolje rezultate na sljedeem testu , mentor mo e uzvratiti pitanjem: elite li da to bude bolje od prosje a u odjeljenju ili se to odnosi na ne a druga pobolj anja u radu ueni a? Ta oe, esto treba potra iti nenavedeni omparator. Na primjer, da li je ovaj as bio bolji od najboljeg asa oji je nastavni poetni odr ao do sada ili je bolji od njegovog najgoreg asa? Nastava razgovora umnogome e zavisiti od odgovara na ovo pitanje. Nije dobro oristiti rijei ao to su: svi, sva o, ni o, ni ad i uvije . U tom sluaju mentor treba da usmjeri razgovor ta o da se doe do mjerljivih detalja i podata a. Na primjer, ada nastavni poetni a e: Ova djeca ni ada ne dou na vrijeme. , mentor mo e odgovoriti: Ni ada? Da li se i ada desilo da ih veina doe na vrijeme?

u procesu rje avanja problema. Su avanjem polja djelovanja identifi ujemo podgrupe ueni a sa posebnim potrebama uenja. Njima se nastavni poetni mo e sistemats i baviti. Ta oe, neophodno je utvrditi ta nastavni poetni podrazumijeva pod terminom razumjeti. Jednom ada utvrdimo o ima problem, moramo pojasniti i cilj razumijevanja. ta zapravo ovaj nastavni smatra pod tim razumjeti i a o e uenici ispoljiti njihovo razumijevanje?

6. Opservacija asa

Opservacija asa va na je vje tina oju nastavni mentor treba da posjeduje. Ova vje tina stie se i unapreuje, prije svega primjenom tj. pra ti ovanjem.

- inicijalnom obrazovanju nastavni a, - programima uvoenja nastavni a poetni a u posao, - profesionalnom razvoju nastavni a, - programima obu e trenera, - programima obu e trenera trenera.

Svrha opservacije asa, ta oe, mo e biti vi estru a: obuavanje, profesionalni razvoj i procjena. Kada govorimo o mentorstvu, opservaciju asa mo emo smatrati sredstvom za uenje i profesionalni razvoj nastavni a ao refle tivnog pra tiara. Nastavni poetni je saradni i ravnopravan uesni u tom procesu. Uionica je glavni izvor informacija na osnovu ojih e nastavni poetni unaprijediti svoje znanje o tome ta nastavu i uenje ini uspje nim. Opservacija asa omoguava: - nain sticanja uvida o tome ta se de ava u uionici tj. sa upljanje podata a i informacija o nastavi i uenju, - nudi drugu perspe tivu dogaanja u uionici,

- sagledavanje realnosti uionice i obilje informacija i is ustava oji e poslu iti za razmatranje i refle siju,

- upotrebu metajezi a uenja,

razgovor o uionici i raznim aspe tima nastave i

U svim ovim oblastima uloge onoga o opservira i onoga o se opservira mogu se uzajamno mijenjati: u programima uvoenja nastavni a poetni a u posao mentor opservira asove nastavni a poetni a, ali i nastavni poetni opservira asove mentora.

Opservacija asa ima

iro u primjenu u:

Opservacija asa je omple san proces oji obuhvata ne samo vrijeme provedeno u uionici, ve i vrijeme posveeno razgovoru za pripremu, vrijeme posveeno razgovoru na on opservacije.

ao i

- bolje razumijevanje nastave i uenja, a time sistemats o i ompetentnije dono enje odlu a, - dalji razvoj vje tina interpretiranja i razumijevanja podata a,

- razumijevanje odnosa teorije i pra se i uspostavljanje smislenog odnosa izmeu teorijs ih znanja o nastavi i uenju i sopstvene sva odnevne pra se, - izgraivanje odnosa sa olegama oji su zasnovani na uzajamnom po tovanju i podr avanju, - po tovanje uionice ao laboratorije za uenje; - po tovanje pristupa nastavi zasnovanog na podacima i zdrav s epticizam ad su u pitanju tvrenja za oje ne postoje do azi.

Na proces opserviranja utiu: - fa tori oji utiu na to to vidimo: ranija is ustva, interesovanja, linost, strategije prisjeanja, fizi e sposobnosti (vid, sluh i dr.), - tehni e prisjeanja: detalji (predmeti, radnje, ljudi) ili globalna sli a, tendencija interpretiranja onoga to vidimo ada je u pitanju as obino prelazi u vrednosni sud u s ladu sa na im stavovima i vjerovanjima, - tehni e bilje enja: ljune rijei, itave reenice, sheme...

Nastavni as ao osnovna vremens a jedinica rada u nastavi, jedan je od osnovnih inilaca razredno-predmetnog sistema nastave. Sva i as treba da predstavlja zao ru enu vremens u, sadr ajnu, logi u i organizacionu cjelinu. as ima ograniene vremens e o vire, no i u tim o virima on po svom sadr aju treba da predstavlja zao ru eni dio nastavnog procesa. Nastavni je organizator cjelo upnog rada na asu, onaj oji odgovara za njegov to i rezultate i oji vodi proces nastave i uenja. Osnovni cilj opservacije je unapreivanje obrazovno-vaspitnog rada. Sa stanovi ta na e teme, opservacija nastavnog asa podrazumijeva praenje rada nastavni a poetni a od strane mentora ili drugog ompetentnog lica. Praenje se mo e definisati ao sistem razliitih postupa a, tehni a i instrumenata ojima se utvruje razvojni to dida ti ih procesa na asu. Praenjem se dobijaju odgovori na pitanja a o nastavni organizuje as i ta uenici rade na asu.

Jedna od naje e primjenjivanih tehni a u vrednovanju asa je posmatranje oje mo e biti prigodno (sluajno, nesistemats o) i plans i organizovano (obje tivno posmatranje). Prigodno posmatranje nije pripremljeno, povr no je i nepouzdano, pa ne mo e biti osnova za obje tivno procjenjivanje dida ti e efi asnosti asa. Plans o posmatranje temelji se na unaprijed definisanom cilju opservacije. Precizno odreenje cilja opservacije asa pru a jasne smjernice za pripremanje instrumenata oji e se oristiti za evidentiranje odreenih a tivnosti na asu. Na taj nain smanjuje se mogunost da ne i va ni elementi izma nu obje tivnoj procjeni. Pri plans om posmatranju mogu se oristiti razliite metode, s ale, e liste, evidentne liste i sl. Instru cije za opservaciju ols og asa. - Opservacija je omple san proces. To nije samo vrijeme provedeno u uionici, ve u ljuuje i vrijeme posveeno razgovoru za pripremu opservacije, ao i vrijeme razgovora na on zavr ene opservacije asa.

Prije asa: Sastanite se sa olegom da bi ga upoznali sa ciljem opservacije. A tivno u ljuivanje nastavni a poetni a to om ove faze obezbijedie njegovu motivaciju i posveenost.

6.1. Ka o pratiti i vrednovati

ols i as?

Za vrijeme trajanja asa bilje ite: 1. a tivnosti nastavni a - da li je, ada i a o stvarao prili e za uenje, 2. a tivnosti ueni a: oje a tivnosti su planirane i realizovane; a ve su; da li su, i u ojoj mjeri relevantne za predmet, cilj i sadr aj; oli o je ueni a a tivno i oli o te a tivnosti traju; 3. svoje utis e i pitanja oja ete postaviti nastavni u na on asa; 4. da li su planirani ciljevi postignuti.

Na on zavr enog asa: Razgovor na on opservacije u ljuuje analizu, razmatranje i interpretaciju bilje enih podata a. Prirodno, u razgovoru se analiziraju svi elementi asa oji smo posmatrali. Veoma je va no naglasiti ono to je bilo uspje no u radu, to ne znai da treba zaobii propuste a o ih je bilo. Nije orisno davati uop tene i nedovoljno utemeljene ocjene ao to su: Bilo je izvrsno, as je uspio i sl. Svestran i struan razgovor, voen u atmosferi saradnje i razumijevanja, sa precizno formulisanim instru cijama, dogovorima i za ljucima predstavljae puto az u daljem radu nastavni a. Koraci su sljedei: 1. Razgovarajte sa nastavni om o tome ta se de avalo na asu. 2. Zamolite ga da vam a e ta je po njegovom mi ljenju bilo uspje no, a ta bi promijenio u buduem radu. 3. Pa ljivo ga slu ajte. 4. Opi ite ta se iz va eg ugla de avalo na asu.

5. Zajedno sa nastavni om procijenite as i planirajte dalji rad u fun ciji unapreenja valiteta nastave i uenja. Da bi se izbjegla negativna osjeanja pri opservaciji asa, veoma je va no uspostaviti odnose povjerenja i uzajamnog po tovanja izmeu mentora i nastavni a poetni a.

7. A tivnosti za unapreenje uspje nosti mentors og procesa

Navodimo ne e a tivnosti oje mogu unaprijediti mentors i proces i valitet odnosa mentora i nastavni a poetni a. Ne e strategije pogodne su za poeta ili raj ols e godine, do se ne e mogu primijeniti to om godine.

AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Upoznaj, pozdravi i podijeli

Cilj: Povezati nastavni a poetni a sa ustanovom ta o da se obuhvate njegove profesionalne i line potrebe

To : Za a ite rata sastana prije ili poslije nastave za nastavni e istog razreda ili predmeta. Tra ite od sva og nastavni a da za sastana pripremi dvije stvari: ne i zabavan dogaaj sa asa i omiljeno nastavno sredstvo. U opu tenoj atmosferi is oristite prili u da razmijenite is ustva o ove dvije stvari. Ta razmjena obogatie is ustvo nastavni a poetni a novim idejama o resursima oje mo e oristiti, ojaae olegijalnost u oli i u azati na ne e potrebe.

Dodatne a tivnosti: Sauvajte prie i ideje o ori enju nastavnih sredstava u svom dnevni u a o biste ih mogli oristiti i u ne oj drugoj prilici. Ne a sva i nastavni pripremi listu oja e sadr ati zapis o tome ta to znam sada to sam elio da znam ne ada. Is oristite strategiju Upoznaj, pozdravi i podijeli za sastan e grupe mentora i nastavni a poetni a.

Savjeti: U ljuite nastavni a poetni a u razgovor ta o is ustva sa fa ulteta.

to e navesti svoja

AKTIVNOST

Poeta

ols e godine

VRIJEME REALIZACIJE Zajedni o planiranje

To : Idealno, ovaj se sastana organizuje najmanje dvije sedmice prije poet a ols e godine. Sljedei sastana mo e se odr ati na poet u drugog polugodi ta ili ada god se pojavi elja ili potreba za zajedni im planiranjem. Forma za planiranje i rje avanje problema (str. 34) mo e se oristiti ao osnova za razgovor o asovima ili ne im djelovima procesa nastave. Planirajte rad od najmanje 60 minuta, bez pre ida. Zajedni i isplanirajte prvi dan u oli, raspored namje taja i dida ti og materijala u uionici itd. Pregledajte ciljeve i standarde navedene u nastavnom programu. Pregledajte svoje planove rada za prvu sedmicu ols e godine.

Cilj: Saradni i izraditi plan rada za prvu sedmicu u

Poeta

ols e godine

oli.

Dodatne a tivnosti: Is oristite zajedni o planiranje da defini ete svoje ciljeve i ciljeve va ih ueni a. U zajedni o planiranje u ljuite nastavni e istog razreda ili istog predmeta.

Savjeti: Posvetite vrijeme predvieno za sastana da razmijenite informacije o pitanjima oja se smatraju ritinim za poeta ols e godine i da ujete pitanja/probleme va ih nastavni a poetni a. Vodite rauna da izbalansirate oliinu pitanja o ojima raspravljate sa vremenom potrebnim za njihovu pripremu i primjenu. Napravite raspored sljedeih sastana a da biste se pozabavili pitanjima oja e is rsnuti to om implementacije planova.

AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Bilje e zanimljivih ideja

Cilj: Upoznati nastavni a poetni a sa izvorima i idejama provjerenim u uionici.

To : Bilje e mogu biti nainjene prije poet a ols e godine i dopunjene na poet u drugog polugodi ta. Tra ite od olega da daju doprinos dopisivanjem svojih ideja. Mo ete u ljuiti sljedee: prie iz nastave, pjesme, crtane filmove, ledolomce14, savjete ( a o la e zapamtiti imena ueni a i sl.), omiljeni dodatni materijali, naine podjele ueni a u grupe, a tivnosti uenja itd.

Dodatne a tivnosti: Pro irite bilje u idejama o metodama i strategijama uenja, ocjenjivanju i adresama relevantnih web-sajtova. Kategori ite ideje prema predmetu, dobu godine, postavljenim standardima itd. Napravite bilje u oja e biti rezultat zajedni og rada na nivou razreda ili predmeta.

Savjeti: Ideje i predlozi treba da sadr e nain primjene, potrebno vrijeme, ono to treba ili ne treba uraditi da bi implementacija bila uspje na.

AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE

Profesionalni uta

Poeta

ols e godine

14 Opu tajue igre

ojima se stvara prijatna atmosfera u grupi/odjeljenju.

To om godine

Ciljevi: Obezbijediti mehanizam za razmjenu najnovije literature, istra ivanja, bro ura i drugih va nih i interesantnih informacija. Obezbijediti pogodan prostor za itanje strune literature.

Odredite pogodan dio zbornice, bibliote e ili ne e druge prostorije u oli da bude uta za itanje. Plans i odaberite najmanje fre ventno mjesto u ojem nema mnogo galame. Obezbijedite dovoljno svjetlosti, udobnu stolicu i sto. Literatura mo e biti: struna literatura (asopisi ili nedavno objavljenje njige), lanci u asopisima oje je oznaio ne i prethodni italac, primjeri dobre pra se, strune publi acije ( ole, NVO, Zavod za olstvo, Univerzitet, CSO, Ispitni centar Crne Gore...),

ols e bro ure, bilje e...

Dodatne a tivnosti: Tra ite od nastavni a poetni a da u profesionalni uta prilo i ono to on posjeduje od strune literature (posebno u periodu izrade strunog rada).

Obezbijedite literaturu oja se tie a tuelnih dogaaja u oli. Po eljno ja da se nastavnici povremeno sastaju (na primjer, jednom mjeseno) i razmijene literaturu o ne oj a tuelnoj temi.

Savjeti: Obnavljajte materijale a o informacije ne bi zastarjele. Ovu a tivnost mogao bi da nadgleda bibliote ar.

AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Imam/potrebno mi je To om godine

Cilj: Efi asno upravljati resursima i obezbijediti optimalan pristup pone ad ogranienim materijalima ili opremi.

To : Postavite tablu ili list papira u profesionalni uta .

Zamolite nastavni e da u tabelu upi u nazive dida ti og materijala, tehni ih pomagala i sl. oja bi voljeli da podijele sa drugima ( olona imam) i nazive oni h oja su im potrebna ( olona potrebno mi je).

Ime Imam Datum

Profesionalni uta ci lusima.

mo e se organizovati po razredima, predmetima ili

Potrebno mi je Datum

Dodatne a tivnosti: Predstavite ovu a tivnost na sastan u a tiva.

Savjeti: Koristite ovu razmjenu da unaprijedite omuni aciju izmeu nastavni a. Podat e o nastavnim sredstvima oja se najvi e upotrebljavaju u nastavi is oristite ada donosite odlu u o narednoj nabavci nastavnih sredstava za olu.

AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Partnerstvo u rje avanju problema To om godine

Cilj: Ojaati tims i rad u rje avanju problema.

To : Jednom u to u tri mjeseca sazvati sastana a tiva na ojem e mentor i nastavni poetni dobiti prili u da razmijene is ustva sa ostalim lanovima a tiva i zajedni i rje avaju a tuelne probleme svih. Razgovarati i ponuditi rje enje za ne i od predstavljenih problema.

Dodatne a tivnosti: Koristite partnerstvo u rje avanju problema i na nivou razreda, cu lusa i sl. Primijenite ovu strategiju u nastavi ada ueni e upoznajete sa vje tinama rje avanja problema. Rje avanje problema pro irite na razgovor o posljedicama.

Savjeti: Vodite rauna da na sastancima svi podjedna o uestvuju u razgovoru. Ponite ta o to ete prvi iznijeti svoj problem da biste nastavni a poetni a oslobodili i predstavili model tims og rada.

AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Profesionalni razvoj To om godine

Cilj: Promovisati model cjelo ivotnog uenja.

To : Razmotrite sve ponude za struno usavr avanje ojima biste prisustvovali zajedno sa nastavni om poetni om. Na on toga, razgovarajte o nauenom i o strategijama za primjenu onoga to ste nauili. Dogovorite metode evaluacije i sa upljanja podata a.

Dodatne a tivnosti: Zajedni i ocijenite rezultate dobijene na osnovu pri upljenih podata a i izvedite za ljua . Podijelite rezultate sa ostalima na nivou razreda, a tiva ili ole. Pove ite se sa mentorom i nastavni om iz druge ole a o biste uporedili strategije, rezultate i uspjehe. Ova a tivna razmjena bogati znanja svih uesni a. Planirajte i implementirajte jedan zajedni i proje at.

Savjeti: Ne zaboravite da pri razmjeni rezultata date i svoje sugestije, savjete i u a ete na va ne detalje.

AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE Proslavite uspjeh

Cilj: Prepoznati napore i uspjeh pojedinca i zajednice. Razmijeniti i pro iriti dobre ideje. Nagraditi profesionalni i lini trud.

To : Proslavite uspjeh zajedni ih a tivnosti, partners e saradnje, implementacije odreene inicijative ili ne o drugo postignue ta o to ete: podijeliti sa drugima pozitivna postignua svog nastavni a poetni a, istai saradni e proje te u ojima je uestvovao nastavni poetni njihovim objavljivanjem u ols om biltenu, ne om strunom asopisu ili isticanjem na nastavni om vijeu.

Dodatne a tivnosti: Informacije o uspjehu saop titi u biltenu za roditelje ili na sastancima ojima prisustvuju predstavnici roditelja.

Kraj

ols e godine

AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE AHA tabela

Cilj: Na efi asan nain sa upiti i razmijeniti razmi ljanja i ono mentor i nastavni poetni .

Zamoliti nastavni a poetni a da popuni AHA tabelu. Ovom se tehni om podstie i prati ontinuirano uenje na osnovu is ustva i uveava baza profesionalnih znanja.

AHA TABELA Poeta godine Sredina godine Kraj godine Drago mi je znam... to

Volio bih da sam znao...

Jo uvije pitam...

se

Kraj

ols e godine

to su nauili i

Dodatne a tivnosti: Istu tabelu treba da ima mentor. Is oristite rubri u Jo uvije se pitam... za planiranje buduih a tivnosti profesionalnog razvoja.

Savjeti: Tabele treba uvati u razvojnom dijelu profesionalnog portolija.

Savjeti bez ojih se ne mo e

Evo jo ne oli o ideja oje su suvi e dobre da bi bile izostavljene. Mogu biti od oristi da se u tedi vrijeme, stvore uslovi za dodatno uenje, izgrade odnosi i pru i dodatna pomo.

U teda vremena 1. Od tampajte pravila i procedure sa napomenama i nazna ama. 2. Predlo ite nastavni u poetni u da stalno vodi listu a tuelnih pitanja/potreba za odjeljenje. 3. Zajedno napravite alendar oji e sadr ati dane sa posebno obilje enim va nim datumima i periodima veli e gu ve. 4. Poruite potreban materijal prije nego to vam bude potreban. 5. Predvidite uobiajene probleme. Napravite registar spasilaca sa pra tinim idejama oje mo ete primijeniti u odreenim situacijama.

Prili e za uenje 1. Izvr ite sele ciju informacija da biste izbjegli njihovu navalu. 2. Isplanirajte sastan e za saradni o rje avanje problema (najmanje tri godi nje) na ojima e sva i uesni iznijeti svoj problem, a ostali biti u ljueni u procjenjivanje i dono enje odlu e. 3. Planirajte saradni i rad sa va im nastavni om poetni om ( ao npr. meusobne opservacije). 4. Po a ite nastavni u poetni u modele ne ih nastavnih postupa a i glasno razmi ljajte o riterijumima za odabir odreenih strategija i onome to ste vi lino nauili iz is ustva u nastavi.

Izgradnja odnosa 1. Zajedno sa nastavni om poetni om analizirajte probleme sa ojima se susree i pripremite strategije za njihovo prevazila enje. 2. Odr ite sastana do etate ili sjedite negdje napolju a o biste umanjili stres. 3. Izgradite meusobno povjerenje. 4. Izgradite zajedni i rjeni .

Dodatna pomo

1. Ostavljajte poru e podr e, posebno to om prve dvije sedmice u ao i u periodima intenzivnog administrativnog posla.

oli,

2. Koristite strunu literaturu u ojoj ete naznaiti va ne stvari. 3. Pratite nastavni a poetni a na njegovom prvom zadat u oji nije u vezi sa radom u uionici. 4. Upoznajte nastavni a poetni a sa ostalim osobljem u oli, ao i sa poslovima oje obavljaju. 5. Pomozite nastavni u poetni u u procesu prepoznavanja ueni a sa posebnim potrebama.

8. Profesionalni portfolio

Profesionalni portfolio predstavlja zbir u do aza o profesionalnom razvoju nastavni a. To su do umenti oji do azuju da je nastavni pohaao odreene programe obu e i uestvovao u raznim a tivnostima profesionalnog razvoja, a o u oli ta o i van nje. Ta oe, materijali oji po azuju ta je nastavni radio ili trenutno radi na razvoju vlastite pra se, njegova razmi ljanja o onome to je radio i uradio, ao i ostvareni rezultati. Na osnovu materijala oji se nalaze u portfoliju, potreba ueni a sa ojima radi, ao i potreba ole ao organizacije ojoj pripada, nastavni e la o napraviti lini plan profesionalnog razvoja (LPPR) na godi njem nivou, oji, ta oe, postaje dio njegovog profesionalnog portfolija. Kao i ostale a tivnosti profesionalnog razvoja, ta o se i realizacija onih oje su predviene LPPR-om do umentuje u profesionalnom portfoliju.

Profesionalni portfolio je oigledan do az o ontinuiranom profesionalnom razvoju to om itave radne arijere oji svjedoi o talentima i snagama, vje tinama i znanjima nastavni a. Profesionalni portfolio obino se sastoji iz dva dijela: prvi dio sadr i do aze o postignutom (diplome, sertifi ate i potvrde o zavr enim programima obu e i ursevima, potvrde o steenim zvanjima, potvrde o posebnim zadu enjima i odgovornostima...); drugi dio je razvojni i u njemu se nalazi lini plan profesionalnog razvoja nastavni a, evidencija o sopstvenim is ustvima, vje tinama i sposobnostima, linom napredovanju i procesu uenja, razmi ljanja o nainima na oje se ui i poduava, analize ja ih strana i onih oje treba dalje usavr avati, postavljeni prioriteti i planirani sljedei oraci...

Profesionalni portfolio formira se na poet u pripravni og sta a i prati nastavni a na njegovom profesinalnom putu. Mentor poma e nastavni u poetni u da formira svoj profesionalni portfolio, oji e on, to om svoje radne arijere dopunjavati i odr avati.

Portofolio mo e da obezbijedi dragocjenu osnovu za po retanje razgovora o profesionalnom razvoju. To su razgovori oji se mogu realizovati izmeu samih nastavni a, nastavni a i dire tora, nastavni a i strunih saradni a i slino. Oni mogu postati sastavni dio ocjene i procjene profesionalnog uspjeha i mogu poveati mogunosti za napredovanje u arijeri.

Osim to je zbir a do aza o profesionalnom razvoju, ovaj do ument odsli ava ompletan rad svog vlasni a i postaje osnova za samoprocjenu i procjenu, registar i pri az profesionalnih ciljeva, razvoja i postignua, osnov za usmjeravani profesionalni razvoj to om cijele arijere.

ao i

Kao zbir a nastavni ovih radova, portfolio je efi asan nain predstavljanja nastavni ovih sposobnosti. Primjeri nastavni ovog rada oji se nalaze u portfoliju najbolje istiu va ne informacije o nastavni u i njegovom radu u uionici.

Refle sija o sopstvenoj pra si poveava svijest o strategijama ori enim u nastavi, njihovim dobrim stranama i onima oje treba unaprijediti. Portfolio j e mono sredstvo za omuni aciju izmeu nastavni a i uprave (dire tora, pomoni a dire tora), nastavni a i ostalih administratora (supervizora, sertifi atora, evaluatora...). Ta oe, podstie profesionalni dijalog izmeu nastavni a i drugih profesionalaca u oli ( olega, strune slu be). Portfolio pru a nastavnicima mogunost da: demonstriraju vlastito uenje, razvijaju apacitete za riti i odnos i procjenu vlastite pra se, imaju oristi od osvrta i evaluacije drugih, budu odgovorni za svoj plan profesionalnog razvoja.

8.1. Formiranje profesionalnog portfolija

Formiranje profesionalnog portfolija nastavni a poetni a poinje prilaganjem osnovnih do umenata. To su lini podaci i diploma/uvjerenje o zavr enim studijama (foto opije). Na on toga prila u se ostala relevantna do umenta oja nastavni poetni posjeduje: izborni ili specijalisti i predmeti, is ustvo u oli, volonters e a tivnosti i lina interesovanja relevantna za nastavu, oblasti u ojima je posebno uspje an ili posebna interesovanja (samoprocjena), oblasti na ojima treba raditi (samoprocjena), potvrde o pohaanim ursevima/seminarima uz studiranje (u oli o ih ima). To om prve godine u oli obino se dodaje: raspored nastave i opservacije asova, bilje e sa opservacija asova, zapisi sa mjesenih sastana a sa mentorom, u ljuujui do aze o postignuima, izbor priprema za realizovane asove, materijali oji prate proces izrade strunog rada, samoprocjena i analiza nastave na raju godine, prepoznavanje oblasti u ojima je bio posebno uspje an i oblasti oje treba razvijati to om naredne godine, ao i posebna interesovanja. U izradi profesionalnog portfolija mogu se pratiti sljedei oraci:

Tim mogu da ine: mentor, nastavni srodne stru e i nastavni pripravni . Zadata lanova tima je da sarauju sa poetni om na formiranju profesionalnog portfolija to om prve godine izvoenja nastave.

Poetni se sastaje sa timom za podr u da razmotri oja do umenta treba prilo iti u portfolio. Ta oe, analiziraju se specifinosti uzrasta sa ojim e pripravni raditi, ciljevi oje uenici treba da postignu (nastavni program), ao i profesionalna znanja i vje tine nastavni a potrebne da uenici postignu svoje ciljeve. Na osnovu svega navedenog formuli u se ciljevi oje pripravni eli da

2. Odr ati sastana

za poetno planiranje.

1. Formirati tim za podr

u.

ostvari to om godine pripravni og sta a.

3. Napraviti plan za razvoj usmjeren na uenje. Mentor i nastavni poetni izrauju plan realizacije nastave i nain praenja.

4. Redovna refle sija. Poetni mo e sva odnevno bilje iti refle sije u svom dnevni u. Jednom sedmino ova refle sija mo e biti formalnija i bolje stru turirana a o se pripremi u o viru dnevni a za refle siju.

5. Sa upiti i odabrati dodatne radove. Sva e dvije sedmice, iz ole cije radova, poetni bira one oje e prilo iti u portfolio. To su oni radovi oji su relevantni za ilustraciju realizacije plana i profesionalnog napredovanja.

Poetni se sastaje jednom mjeseno sa mentorom ili drugim lanom tima za podr u a o bi analizirali i razmotrili prilo ena do umenta, izdvojili suvi na i planirali prilaganje novih.

Na raju prvog polugoa oba lana tima za podr u sastaju se sa nastavni om poetni om, a o bi razmotrili postignua, revidirali postojee ili dodali nove ciljeve razvoja i odredili dodatne potrebe za podr om.

8. Predstaviti portfolio.

Jedan od ciljeva formiranja profesionalnog portfolija jeste postaviti jasna oe ivanja i povezati mentors i proces sa profesionalnim standardima. Prili om postavljanja ciljeva mentors og procesa, odnosno pripravni og sta a, mogu se oristiti standardi za nastavni a poetni a (prilog 1). Na osnovu ovih standarda obavie se razgovor sa nastavni om poetni om, definisati on retni ciljevi i uraditi planovi za ostvarivanje tih ciljeva. Ta oe, predvidjee se oja su to do umenta ili do azi oji e se odlagati u profesionalni portfolio i oji e omoguiti procjenu i samoprocjenu rada i napredovanja nastavni a poetni a.

Nastavni a poetni a treba podsticati da vodi dnevni oji e sadr ati njegova razmi ljanja. Zanimljiva a tivnost jeste paralelni dnevni : napraviti tabelu sa dvije olone; nastavni poetni upisuje svoja razmi ljanja, ideje, probleme i pitanja u lijevu olonu, a mentor odgovore upisuje u desnu olonu. Po to i mentor ima svoj profesionalni portfolio, dobro je da ga povremeno razmijeni sa nastavni om poetni om. Treba voditi rauna o tome da materijali (do umenta, do azi...) u portfoliju odgovaraju ciljevima postavljenim na poet u pripravni og sta a. Pregledanje portfolija mo e biti jedan od podsticaja za razmi ljanje o postavljenim ciljevima.

Poetni predstavlja svoj portfolio, dajui sa eta

nauenog timu za podr u.

7. Odr ati sastana

tima za podr u.

6. Voditi sastana

za podr u jednom mjeseno.

9. Struni rad

U s ladu sa Pravilni om o polaganju strunog ispita (Sl.list RCG, br. 67/03, lan 12 i 13) struni rad je pisani rad iz stru e nastavni a oji obuhvata teorijs o-pra tinu razradu ne og problema iz podruja vaspitanja i obrazovanja. Ovaj rad treba da po a e oli o je nastavni pripravni to om rada u ustanovi osposobljen da oristi literaturu i steeno pedago o is ustvo u obradi pitanja iz nastavne pra se, te oli o je osposobljen da struni rad pismeno izlo i i obrazlo i sa stanovi ta savremenih zahtjeva ojih. Izbor teme. - Temu strunog rada biraju nastavni poetni i mentor ru ovodei se interesovanjima nastavni a poetni a. Boravei u oli i upoznajui ols u sredinu, ao i ontinuirani nastavni proces, uz posebna interesovanja oja mnogi nastavnici donesu sa studija, nastavni poetni , ve to om prvog mjeseca pripravni og sta a, mo e usmjeriti svoju pa nju i razmi ljanje na oblast nastave ojom bi elio intenzivnije da se bavi. Tema strunog rada treba da se odnosi na nastavu i da obuhvata nastavni rad, odnosno is ustvo nastavni a poetni a oje je ste ao to om pripravni og sta a. To je, naje e, metodi i pristup odreenoj nastavnoj oblasti. To om prva tri mjeseca pripravni og sta a, na sastancima oji se organizuju rajem nedjelje (nedjeljni sastanci), mentor i nastavni poetni intenzivno razgovaraju o posebnim interesovanja nastavni a poetni a, a zatim o temi oju je izabrao. Mentor i nastavni poetni poinju sa planiranjem a tivnosti oje e poetni u pomoi da sa upi to vi e materijala neophodnih za izradu rada (sastanci, literatura, hospitacije, samostalno dr anje asova i dr.). Stru tura strunog rada. - Struni rad mo e biti napisan u formi eseja, a mo e se zasnivati na istra ivanju obrazovne pra se. Predlog osnovne stru ture strunog rada:

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Uvod Teorijs a obrada strunog pitanja/teme Metods i pristup u nastavi Za ljua /za ljuci Predlozi i preporu e u odnosu na struno pitanje/temu Literatura

10. POJMOVNIK

EFEKTIVNOST Termin oji se oristi da oznai da li je ne i planirani cilj, uticaj ili rezultat postignut; sposobnost da se postignu utvreni ili dogovoreni ciljevi, o em u se prosuuje na osnovu rezultata oji su postignuti, odnosno na osnovu uticaja ili pr omjena oje su se stvarno desile. Pri tome, postizanje rezultata ili uticaja mora biti mjerljivo, mora se zasnivati na obje tivnim do azima. Procjena se zasniva na jasno definisa nim standardima i indi atorima.

zadata uspje no obavljen uz optimalno ori enje opreme...). Procjena efi asnosti se, ta oe, donos

KONSULTOVATI Od latins og glagola consultare, to znai dati ili primiti savjet. Ovo je mnogo vi e od jedostavnog davanja savjeta. Ponuditi savjet ao mentor znai dati za taj savjet i za to i ta i a o.

PODUAVATI Od francus og coche, njema og utsche i maars og ocsi po Kocs-u, gradu u Maars oj gdje su izraivane fine oije. Mentor ao trener predstavlja vozilo oje vodi olegu od jednog do drugog mjesta. Mentor/trener je i vodi i podr a.

PROAKTIVNOST Preduzimanje a tivnosti u cilju prouzro ovanja promjene, a ne samo reagovanje na promjenu ada do nje doe.

REFELEKTIVNI PRAKTIAR Nastavni oji promi lja o uinjenom u cilju identifi ovanja problema i nala enja novih i efi asnih rje enja.

EFIKASNOST Oznaava stepen u o u odnosu na produ tivnost i ulo mo o tome da li je jedan posao ili sredstava (npr. vremena, novca, i na osnovu indi atora.

ojem je ostvaren jedan rezultat ili vi e njih, a sve t ene resurse. Kada procjenjujemo efi asnost, govori

11. P R I L O Z I

PRILOG 1 STANDARDI ZA NASTAVNIKA POETNIKA

Struni tim Zavoda za olstvo predlo io je standarde oji obuhvataju razumijevanja i znanja oje nastavni poetni treba da posjeduje na raju zavr enog pripravni og sta a.

Standard 1

Poznavanje predmeta

Nastavni razumije glavne oncepte i stru turu predmeta oji predaje i mo e da reira smislene situacije za uenje; poznaje zvanini program predmeta oji predaje i razumije nastavno-ciljni pristup u planiranju.

Nastavni poznaje principe i razumije nastavni proces usmjeren na ueni a; zna a o djeca ue i a o se razvijaju i mo e da obezbijedi mogunosti za uenje oje podr ava intele tualni, socijalni i lini razvoj djeteta.

Nastavni zna ta znai individualizacija nastavnog procesa, razumije a o se uenici razli uju po stilovima uenja i reira situacije za uenje prilagoene razliitim stilovima.

Standard 4

Primjena raznovrsnih nastavnih metoda i strategija uenja

Nastavni razumije i oristi raznovrsne nastavne strategije a o bi podsta ao intele tualni razvoj ueni a i njihova postignua.

Standard 5

Motivacija u uionici i organizacione vje tine

Standard 3

Prilagoavanje nastave potrebama ueni a

Standard 2

Znanje o razvoju i uenju djece/ueni a

Nastavni oristi poznavanje motivacije ueni a (grupe ili pojedinaca) i stvara o ru enje za uenje oje podr ava pozitivnu dru tvenu intera ciju, a tivno u ljuivanje i samomotivaciju.

Nastavni oristi znanje o uspje nim verbalnim, neverbalnim i medijs im omuni acijs im tehni ama da bi podr ao a tivno uestvovanje u razgovoru i intera ciju u uionici.

Standard 7

Vje tine planiranja

Nastavni planira nastavu na osnovu poznavanja predmeta, ueni a, lo alne zajednice i ciljeva obrazovnog programa.

Standard 6

Komuni acijs e vje tine

Nastavni razumije i oristi raznovrsne strategije ocjenjivanja i procjenjivanja ueni a, a o bi im pru io odgovarajuu podr u i obezbijedio stalni intele tualni, socijalni i fizi i razvoj.

Standard 9

Profesionalna posveenost i odgovornost

Nastavni je refle tivni pra tiar oji stalno procjenjuje uticaj svojih izbora i a tivnosti na druge (ueni e, roditelje i druge olege); a tivno tra i mogunosti za profesionalni razvoj i uestvuje u njima.

Standard 10

Partnerstvo

Nastavni odr ava i podstie dobre odnose sa olegama, roditeljima i institucijama u iroj zajednici a o bi podr ao uenje i napreda svojih ueni a.

Standard 8

Ocjenjivanje uenja ueni a

PRILOG 2 INSTRUMENT ZA SAMOPROCJENU NASTAVNIKA POETNIKA

odgovara. Koristite ovaj upitni zajedno sa mentorom da biste odredili oblasti z a podr u, identifi ovali resurse i postavili ciljeve uenja.

Nivo 1: Ovo me zaista brine. Nivo 2: U redu je, ali bi bilo dobro o tome popriati.

Informacije o propisima i procedurama: ________ sistem procjene uspje nosti rada nastavni a, ________ administracija i ro ovi, ________ oe ivanja dire tora,

________ omuni acija sa roditeljima, ________ standardizovani testovi.

Rad sa uenicima: ________ sticanje rutine u uionici, ________ motivisanje nedovoljno zainteresovanih ueni a, ________ odr avanje discipline ueni a, ________ procjenjivanje potreba ueni a, ________ diferencirana nastava, ________ realizacija programa,

________ oe ivanja

olega,

Nivo 3: Ovo imam pod

ontrolom, bar za sada.

U datim oblastima, na liniju ispred tvrdnje, unesite nivo (broj)

oji vama najvi e

________ procjena napredovanja ueni a.

Procjenjivanje resursa: _________ organizovanje/ureenje uionice, _________ procjenjivanje nastavnog materijala i resursa, _________ organizovanje izleta, _________ naruivanje materijala, _________ ori enje bibliote e i medijate e, _________ saradnja sa strunom slu bom.

Upravljanje vremenom: __________organizovanje dana/sedmice, __________planiranje asa, __________realizacija dnevnih/sedminih planova, __________prisustvovanje sastancima, __________realizacija vannastavnih a tivnosti, __________mogunosti za profesionalni razvoj, __________odr avanje ravnote e izmeu linog i profesionalnog.

Oblasti za dalji razvoj: ________________________________________________________________ _______________________________________________________________

PRILOG 3 INSTRUMENT ZA SAMOPROCJENU MENTORSKOG ODNOSA

Ovaj instrument mo ete oristiti za samoprocjenu odnosa mentor nastavni poetni . Odaberite nivo oji najbolje odgovara u globalu i ne oe ujte potpuno slaganje sa sva om tvrdnjom.

Nivo 4 Konta ti izmeu mentora i poetni a su esti i zadovoljavaju potrebe partners og odnosa, ao i ostvarivanje Programa rada mentora sa nastavni om pripravni om. I mentor i poetni stalno iniciraju razgovore oji su usmjereni na uenje nastavni a i ueni a. Mentor demonstrira svestranost to om davanja savjeta, saradnje i pru anja individualne podr e, s namjerom da se razviju apaciteti nastavni a poetni a. Mentors a intera cija promovi e vezu izmeu nastavne pra se i rezultata ueni a. Lino uenje se prenosi i primjenjuje na drugi sadr aj i onte st.

Nivo 3

Mentor i nastavni poetni razvijaju saradnju roz zajedni o planiranje, rje avanje problema, dono enje odlu a i ue jedan od drugoga. Razgovori usmjereni na uenje fo usirani su na implementaciju programa i na prepoznatim primjerima dobre pra se. Mentor omoguava povezivanje sa olegama istog razreda ili predmeta i promovi e prili e za saradnju.

Nivo 2 Konta ti se odvijaju a o je planirano i zadovoljavaju potrebe poetni a ada su u pitanju potrebne informacije.

Mentor i nastavni

poetni odr avaju redovne onta te.

Poetni uestvuje u postizanju ciljeva profesionalne ols e zajednice.

ole i postepeno djeluje ao lan

Mentor obli uje procese rje avanja problema i refle tivne pra se oje poetni usvaja.

Mentor daje vi e informacija. Razgovori su usmjereni na rje avanje trenutnih problema. Dis usije su usmjerene na odreene epizode i situacije. Zadovoljavanje potreba poetni a mo e postati vremens i veoma intenzivno za mentora.

Nivo 1 Konta ti mentora i poetni a su neredovni. Mogunosti za saradnju nastavni a poetni a veinom su usmjerene na druge poetni e ili is usne olege iste stru e. Mentor daje sugestije i savjete samo onda ada se to tra i i u odnosu na trenutne potrebe nastavni a poetni a. Uenje nastavni a poetni a se, uglavnom, odnosi na oblast organizacije nastave i, po pravilu, nema procjene uticaja te nastave na znanje i uspjeh ueni a i na profesionalni napreda nastavni a poetni a. U uenju nastavni a poetni a nagla ene su strategije za pre ivljavanje.

Mentor obezbjeuje orijentaciju i uvoenje u profesionalnu

ols u zajednicu.

PRILOG 4 DNEVNIK ZA REFLEKSIJU

U oli o elite da se nastavni poetni razvije u refle tivnog pra tiara, po eljno je da vodi dnevni za refle siju, po mogunosti u ele trons oj formi. U sljedeoj tabeli ponuene su rubri e sa zapoetim reenicama oje e nastavni poetni dovr iti u s ladu sa svojim potrebama. Nije obavezno da u odreenom vremens om periodu popuni sve, ve ono to je za taj period a tuelno.

Za mjesec: ___________

Va ni dogaaji za mene bili su...

Kao posljedica ovih dogaaja nauio sam...

Shvatio sam da moram da znam vi e...

Najvi e se ponosim...

Uzbuen sam zbog mogunosti da...

Primijetio sam da dobro radim...

Radoznao sam u vezi sa...

Do raja polugoa elim da budem... sposoban da...

Razmi ljajui o organizaciji rada u uionici shvatam da ad...

U ovom trenut u znam da mogu da ontroli em...

Do raja godine biu sposoban da...

Kad je u pitanju ori enje vremena primijetio sam...

Zadovoljan sam ad...

Kad je u pitanju ori enje vremena primjetio sam...

Zadovoljan sam ad ja...

Administracija i drugi zadaci

Moji uenici...

Strategije oje elim da zapamtim su...

Kao rezultat nastave moji uenici mogu...

Kada je moje odjeljenje u pitanju, u program bih u ljuio...

A o bih mogao ponovo da pro ivim jedan dan ili as ovog mjeseca, to bi bio...

S obzirom na ono to sad znam promjenio bih...

Najva nija le cija oju sam nauio ovog mjeseca je...

Kad razmi ljam o drugim olegama, bio bih zainteresovan da radim sa... u vezi sa...

Mogu da doprinesem profesionalnoj ols oj zajednici ta o to...

Kad razmi ljam o ciljevima ole i proje tima, treba da znam vi e o...

su mi la

i ad...

PRILOG 5 INSTRUMENT ZA PROCJENU PROFESIONALNOG PORTFOLIJA

Koristiti ovu s alu za procjenu profesionalnog portfolija.

Nivo 4 Zahtjevi po pitanju portfolija su ispunjeni. Odabrani radovi jasno ilustruju napredovanje/uenje. Profesionalni ciljevi povezani su sa postavljenim ciljevima uenja ueni a. Izabrane a tivnosti povezane su sa dobrom pra som i duhom promjena u obrazovanju (reformom). Dnevni za refle siju po azuje saznanja i napreda nastavni a poetni a u vezi sa uenjem ueni a.

Nivo 3 Zahtjevi po pitanju portfolija su ispunjeni. Odabrani radovi u azuju na napredovanje nastavni a poetni a. Postoji veza izmeu oe ivanih ishoda za ueni e i profesionalnih ciljeva nastavni a poetni a. Oe ivanja u vezi sa ueni im postignuima i postignuima nastavni a u saglasnosti su sa postavljenim linim oe ivanjima. Koraci u realizaciji planiranih a tivnosti logini su i realni, a izabrane a tivno sti povezane su sa dobrom pra som i duhom promjena u obrazovanju (reformom). Promi ljanjem se dolazi do razliitih rje enja u nastavi. Odgovarajui izvori za postizanje ciljeva u ljuuju profesionalnu zajednicu.

Nivo 2 Zahtjevi za portfolio su ispunjeni. Odabrani radovi povezani su sa ciljevima, al

Portfolio u ljuuje do aze iz razliitih izvora (unutar i izvan sistema).

ole/ ols og

U pripremama nastavni a poetni a jasno se prepoznaje povezanost rezultata uenja ueni a sa a tivnostima i nastavnim strategijama oje nastavi poetni planira i primjenjuje.

i jasno ne po azuju razvoj i/ili uenje na osnovu is ustva. Ishodi za ueni e postavljeni su zajedno sa profesionalnim ciljevima. Izabrane a tivnosti povezane su sa dobrom pra som i duhom promjena u obrazovanju (reformom).

Nivo 1 Zahtjevi po pitanju portfolija nijesu u potpunosti ispunjeni. Ciljevi za ueni e i nastavni a identifi ovani su, ali nijesu jasno povezani. Refle sije se bave postignuima, ali prvenstveno spolja njim po azateljima.

Resursi su identifi ovani, ali im je opseg ogranien.

Lino uenje je epizodino i rijet o se pra sa i do lo do orisnih za ljua a.

oristi a o bi se prepoznala uspje na

Identifi ovani su resursi

oji treba da pomognu primjeni strategija/a tivnosti.

Refle sija ot riva saznanja o uenju ueni a i nastavni a, ali ne pravi uvije jasnu vezu izmeu a tivnosti i rezultata.

15 Pod nazivom mentor u ovom Programu podrazumijeva se nastavni oji prati i podr ava nastavni a poetni a to om pripravni og sta a, to nije identino sa vi im zvanjem nastavni mentor. Nastavni za ovaj posao dobija odreeni broj bodova (u s ladu sa Pravilni om o vrstama zvanja, uslovima, nainu i postup u dodjeljivanja nastavni a, Sl. list RCG 10/04) oji doprinose sticanju uslova za dobijanje jednog od vi ih zvanja. 16 Pod nazivom nastavni u ovom Programu podrazumijeva se nastavni u pred ols om, osnovnom i srednjem vaspitanju PRILOG 6

CRNA GORA

PROGRAM RADA MENTORA15 SA NASTAVNIKOM PRIPRAVNIKOM

Prva godina rada u oli znaajan je period profesionalnog razvoja nastavni a16. To om svog inicijalnog obrazovanja nastavni je ste ao prva is ustva rada u

Zavod za

olstvo

nastavi. Uz strunu pomo mentora, nastavni u poetni u pru a se mogunost unapreenja steenih znanja i ompetencija za budui samostalan rad u oli. Ovaj program treba da pomogne nastavni u mentoru u praenju nastavni a poetni a to om obavljanja pripravni og sta a i pripremanju nastavni a poetni a za polaganje strunog ispita. U s ladu sa Op tim za onom o obrazovanju i vaspitanju (Sl.list RCG, 64/02, 31/05 i 49/07, lan 103) mentora odreuje dire tor ustanove, na predlog strunog a tiva. Zadata mentora je da upozna nastavni a pripravni a sa radom ole, organizuje praenje i izvoenje nastave, podr i istra iva i rad nastavni a pripravni a, pru i usmenu i pisanu informaciju o njegovom radu.

Program rada sastoji se iz sljedeih cjelina:

1. Nastava, vannastavne i druge a tivnosti u oli 2. Formiranje profesionalnog portfolija nastavni a pripravni a i dopunjavanje to om

pripravni og sta a 3. Struni rad

18 Dogovara sa svojim olegama nain i vrijeme prisustvovanja NP-a njihovim asovima. Mjesec Nastava, vannastavne i druge a tivnosti u oli Formiranje profesionalnog portfolija nastavni a pripravni a i dopunjavanje to om pripravni og sta a Struni rad

prvi Mentor upoznaje NP17-a sa organizacijom i radom ole; obezbjeuje mogunost prisustvovanja NPa nastavi i u drugim razredima i odjeljenjima u oli18. Mentor zajedno sa NP-om formira njegov profesionalni portfolio oji e dopunjavati to om itave arijere. Mentor organizuje individualne

17 NP s raenica za nastavni poetni /pripravni

sastan e na ojima identifi uje

posebna interesovanja nastavni a pripravni a vezana za temu strunog rada. drugi Mentor organizuje razliite tipove asova (obrada, utvrivanje, ponavljanje...) ojima prisustvuje NP i demonstrira razliite obli e i metode rada. Organizuje individualne razgovore o posmatranim asovima.

NP prila e svoje opservacije asova. NP prila e spisa moguih tema za struni rad. Mentor organizuje individualne sastan e na ojima razgovara sa nastavni om pripravni om o temi strunog rada. trei Mentor priprema mjeseni plan hospitovanja nastavni a poetni a na asovima u drugim odjeljenjima istog razreda i od drugih olega iste stru e

Mentor prila e svoje mi ljenje o napredovanju NP-a i bilje (najmanje jednom mjeseno).

e sa odr anih sastana a

(25% od u upnog vremena); priprema plan hospitovanja NP-a asovima vezanim za temu strunog rada to om pripravni og sta a. NP zajedno sa mentorom planira i realizuje jednu nastavnu jedinicu/ as sva og nastavnog dana. Mentor organizuje individualne razgovore o posmatranim i odr anim asovima. NP prila e svoje opservacije asova. NP prila e pripreme za realizovane asove. NP prila e temu za struni rad.

Mentor organizuje sastan e sa NP-om na ojima vodi razgovor o temi strunog rada i poma e mu u izboru teme.

etvrti Mentor priprema mjeseni plan hospitovanja nastavni a poetni a na asovima u drugim odjeljenjima ostalih razreda i od drugih olega iste stru e.

NP prila e svoje opservacije asova. NP prila e pripreme za realizovane asove. Mentor prila e svoje mi ljenje Mentor i NP donose onanu odlu u o temi strunog rada i onaan plan hospitovanja asovima vezanim za temu; organizuje sastan e sa

19 Sadr ina rada data to om petog mjeseca pripravni og sta a mo e se planirati za ne i drugi mjesec, zavisno od toga u ojem mjesecu je pripravni poeo sa sta iranjem. NP planira i realizuje nastavu to om itavog dana jednom nedjeljno, ostalim danima realizuje jedan as (prisustvo mentora nije obavezno na sva om asu). Mentor organizuje individualne razgovore o posmatranim i odr anim asovima.

napredovanju NP-a i bilje e sa odr anih sastana a.

peti Mentor upuuje NP-a u voenje ols e administracije19. Mentor i NP pregledaju i sreuju postojeu do umentaciju, po potrebi dodaju novu. Mentor i NP obavljaju dalje onsultacije o strunom radu. esti NP priprema i samostalno realizuje asove u odjeljenju mentora ( tri dana nedjeljno) ; tims i sa mentorom realizuje

pedagogom i psihologom dire tora...

ole, dire torom ili pomonicima

nastavu u drugim odjeljenjima (jedan dan nedjeljno). Mentor prati najmanje jedan as nedjeljno oji realizuje NP i organizuje sastana sa njim na ojem vodi razgovor o njegovom profesionalnom napredovanju. Mentor i NP prila u do umentaciju o temi za struni rad. NP prila e pripreme za realizovane asove. Mentor prila e svoje mi ljenje o odr anim asovima NP-a.

Mentor i NP potvruju izbor teme ( planiraju istra ivanje, literaturu, prave plan rada...) . Mentor, u oli o je potrebno, organizuje sastan e sa pedagogom i psihologom ole, dire torom ili pomonicima dire tora... Mentor poma e nastavni u poetni u u izradi plana istra ivanja odnosno stru ture budueg strunog rada. sedmi Mentor priprema raspored samostalnog realizovanja nastave od strane NP-a

Mentor prila e svoje mi ljenje o napredovanju NP-a i bilje

e sa odr anih sastana a.

poev i od prvog radnog dana u sedmom mjesecu praenja njegovog rada. NP samostalno izvodi nastavu tri dana nedjeljno u mentorovom odjeljenju i jedan dan nedjeljno u drugim odjeljenjima (80% od u upnog vremena).

Mentor organizuje raznovrstan program praenja i realizacije asova i drugih NP prila e do umetaciju o izradi strunog rada. Mentor prila e svoje mi ljenje o odr anim asovima NP-a i bilje e sa odr anih sastana a.

Mentor organizuje sastan e sa NP na ojima vodi razgovor o napredovanju u izradi strunog rada i pru a mu odgovarajuu podr u.

a tivnosti: slobodne a tivnosti u oli, dopuns a nastava, dodatna nastava, se cije, izrada godi njeg i mjesenog/nedjeljnog plana rada, izrada 20% sadr aja nastavnog programa iz stru e, saradnja sa roditeljima. Mentor organizuje nedjeljne sastan e sa NP-om na ojima razgovaraju o posmatranim asovima. osmi Mentor organizuje raznovrstan program praenja i realizacije asova i drugih a tivnosti: drugaiji tipovi ola (grads e, seos e, ombinovana odjeljenja), rad pedagoga i psihologa u oli, -

inovativni obrazovni programi ( Kora po ora , AU/N, In luzivno obrazovanje...) . NP samostalno realizuje nastavu u s ladu sa rasporedom. Mentor prati realizaciju u s ladu sa sopstvenom procjenom ili is azanom potrebom NP-a, organizuje sastan e na ojima razgovaraju o realizovani m asovima ( analiziraju as). Mentor i NP prila u do umentaciju o izradi strunog rada. Mentor prila e svoje mi ljenje o realizovaim asovima. Mentor prila e svoje mi ljenje o napredovanju NP-a. Mentor organizuje sastan e na ojima vodi razgovor o napredovanju u izradi strunog rada i pru a podr u NP-u. deveti Mentor organizuje raznovrstan program praenja i realizacije asova i drugih a tivnosti. NP samostalno realizuje nastavu u s ladu sa rasporedom. Mentor prati realizaciju u

s ladu sa sopstvenom procjenom ili is azanom Mentor i NP objedinjavaju do umentaciju o izradi strunog rada. Mentor prila e Izvje taj o to u i rezultatima pripravni og sta a ( mi ljenje o realizovanim asovima i o napredovanju NPMentor poma e u dovr avanju strunog rada i daje svoju ocjenu.

Prijavljuje se polaganje strunog ispita. Mentor i NP ompletiraju portfolio a o bi se mogao dati na uvid omisiji za polaganje strunog ispita. deseti Mentor upuuje NP-a u voenje ols e administracije na raju ols e godine. Mentor i NP izdvajaju relevantna do umenta o izradi strunog rada oja e ostati u profesionalom portfoliju. Mentor prila e onano mi ljenje o profesionalnim postignuima NP to om pripravni og sta a. Mentor i NP prila u do umentaciju o polo enom strunom ispitu. Struni rad se mo e dostaviti strunom asopisu ili objaviti na nivou ole.

NAPOMENA: Savjet za op te obrazovanje je Odlu om br. 01-229/1, od 02.11.2006. godine dao pozitivno mi ljenje o Programu rada

potrebom NP-a, organizuje sastan e na

ojima razgovaraju o realizovanim asovima.

mentora sa nastavni om pripravni om.

PRILOG 7. Primjer dijela plana rada mentora sa nastavni om pripravni om Primjer 1: I mjesec: Mentor upoznaje NP-a sa organizacijom rada u oli, njenim specifinostima, ulogom i obavezama uprave, nastavnog i tehni og osoblja. NP prati izvoenje nastave u odjeljenjima mentora. Uestvuje u izradi godi njeg i mjesenog plana rada, prisustvuje roditeljs om sastan u i upoznaje se sa pedago om do umentacijom oju vodi nastavni mentor. Sva e nedjelje organizuju se individualni sastanci na ojima mentor i NP razgovaraju o asovima i na ojima NP daje ne a svoja zapa anja.

II mjesec: NP prati nastavu, u ljuuje se u sve a tivnosti ao i u prethodnom mjesecu, u ljuuje se u rad dopuns e i dodatne nastave ao i slobodnih a tivnosti. III mjesec: U treem mjesecu NP poinje sa samostalnim izvoenjem nastave u odjeljenjima mentora po planu i programu oji je napravljen za taj mjesec. Ta oe,

Na raju mjeseca pi e jedan zapisni oji obuhvata sve a tivnosti i saradnju mentora i NP.

pravi se i plan hospitacija od drugih nastavni a iste stru e. NP prila e svoje pripreme za odr ane asove, a sa mentorom razgovara i iznosi svoja razmi ljanja o moguim temama vezanim za struni rad.

IV mjesec: NP ve prila e ne oli o tema za svoj struni rad, pa e se u dogovoru sa mentorom, i u zavisnosti od afiniteta NPa, odluiti za jednu temu. Sve ostale a tivnosti trebalo bi uraditi ao u prethodnom mjesecu. S obzirom na to da je raj polugodi ta, NP e se a tivno u ljuiti u a tivnosti o o za ljuivanja ocjena.

V mjesec: NP poinje sa pripremama na izradi strunog rada uz potrebne onsultacije sa mentorom. Ta oe, u dogovoru sa mentorom pravi plan hospitacija

Mentor i NP odr avaju nedjeljne sastan e, a prave jedan zapisni trebalo da sadr i sve a tivnosti NPa i njegova razmi ljanja o posmatranim i odr anim asovima.

oji bi

asovima od drugih nastavni a oji su vezani za temu strunog rada. U odjeljenjima mentora realizuje nastavne ciljeve po ve uraenom planu, hospituje asovima od nastavni a iste stru e, u mlaim ili starijim razredima. Uestvuje u svim ve spomenutim a tivnostima. S obzirom na to da je raj III tromjeseja, zajedno sa mentorom za ljuuje ocjene.

Sa mentorom omentari e svoje asove, daju svoja vienja i razmi ljanja o uraenom i eventualnim ore cijama u buduem radu. Sastanci i zapisnici vode

Primjer 2:

mjesec I I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja

upoznati NP-a sa organizacijom rada u oli, njenim specifinostima, ulogom i obavezama uprave, nastavnog i tehni og osoblja. Sastanci: - uprava (dire tor i pomonici dire tora), - pedago o-psiholo a slu ba, - a tiv. Pedago a do umentacija: godi nji i mjeseni planovi rada, pripreme za nastavu. Nedjeljni sastana : Prva nedjelja u oli - utisci i zapa anja. NP prisustvuje svim asovima

mentora i prati izvoenje nastave u odjeljenjima mentora.

Sastanci: roditeljs i sastana (upoznati poetni a sa dnevnim redom, i osnovnim ciljem sastan a), -odjeljenjs o vijee (fun cija, namjena).

- odjeljenjs a njiga.

Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova, - formiranje profesionalnog portfolija. NP prisustvuje svim asovima mentora i prati izvoenje nastave u odjeljenjima mentora.

Sastanci: - nastavni o vijee, -pedago o-psiholo a slu ba (program rada, poslovi i zadaci pedagoga).

Pedago

a do umentacija:

Pedago

a do umentacija:

- odjeljenjs a njiga. Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova, - analiza i odabir poetnih do umenata za profesionalni portfolio.

NP prati izvoenje nastave u odjeljenjima mentora.

Sastanci:

Pedago a do umentacija: - zapisnici sa sastana a, njige a tiva...

Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova, - razgovor o posebnim interesovanjima NPa.

- pedago

o-psiholo a slu ba (program rada, poslovi i zadaci psihologa).

- napisati zapisni

oji obuhvata sve a tivnosti;

mjesec II I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja

- organizacija razliitih tipova asova (obrada, utvrivanje, ponavljanje...) ojima prisustvuje NP. Sastanci: - a tiv prirodne grupe predmeta (pro ireni a tivi).

Pedago a do umentacija: - godi nji i mjeseni planovi rada - analiza realizacije i plan za naredni period, -pripreme za nastavu. Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova (poseban osvrt na metode i obli e rada) , - zapa anja o asovima (profesionalni portfolio) .

- organizacija razliitih tipova asova (obrada, utvrivanje, ponavljanje...) ojima prisustvuje NP.

Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu, - izvje taj o uspjehu ueni a.

Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova (poseban osvrt na metode i obli e rada) , - zapa anja o asovima (profesionalni portfolio) . - organizacija razliitih tipova asova (obrada, utvrivanje, ponavljanje...) ojima prisustvuje NP.

Sastanci: - a tiv dru tvene grupe predmeta (pro ireni a tivi).

Sastanci: - uprava (dire tor i pomonici dire tora).

Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu, - izvje taj o uspjehu ueni a. Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova (poseban osvrt na ori enje nastavnih sredstava),

- zapa anja o asovima (profesionalni portfolio) . - organizacija razliitih tipova asova (obrada, utvrivanje, ponavljanje...) ojima prisustvuje NP.

Sastanci: bibliote ar u oli.

Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu.

Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova (poseban osvrt na ori enje nastavnih sredstava),

- zapa anja o asovima (profesionalni portfolio) , NP prila e spisa moguih tema za struni rad, - mi ljenje o napredovanju NPa i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) .

mjesec III I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja

- izrada mjesenog plana hospitovanja NP-a asovima u drugim odjeljenjima istog razreda i od drugih olega iste stru e (25% od u upnog vremena); NP hospituje asovima i realizuje jedan as dnevno u odjeljenju. Sastanci: - a tiv (ocjenjivanje) - ue e u a tivnostima profesionalnog razvoja na niovu Pedago a do umentacija: - godi nji i mjeseni planovi rada - analiza realizacije i plan za naredni period, - izrada pripreme za realizaciju asa (zajedno sa mentorom). Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova, -

ole.;

analiza odr anih asova - izrada plana hospitovanja NP-a asovima vezanim za temu strunog rada to om pripravni og sta a; - NP hospituje asovima i realizuje jedan as dnevno u odjeljenju.

Sastanci: - roditeljs i sastana (radionice na odabranu temu).

Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu.

Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova, analiza odr anih asova (samorefle sija), - priprema za odr ani as i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) , - razgovor

o temi za struni rad - NP hospituje asovima i realizuje jedan as dnevno u odjeljenju.

Sastanci: - pedago o-psiholo a slu ba (ocjenjivanje ueni a).

Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu.

Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova, - analiza odr anih asova (samorefle sija), - priprema za odr ani as i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio), - NP hospituje asovima i realizuje jedan as dnevno u odjeljenju. Sastanci:

- oordnator i tim za profesionalni razvoj cilj i znaaj profesionalnog razvoja nastavni a.

-pripreme za nastavu, plan profesionalnog razvoja na nivou ole, -lini plan profesionalnog razvoja, -samoprocjena. Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova, analiza odr anih asova (samorefle sija), - priprema za odr ani as i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) , - izbor teme za struni rad, - prilo iti mi ljenje o

Pedago

a do umentacija:

(samorefle sija), - priprema za odr ani as i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) . ( analiza tema sa prilo enog spis a).

- razgovor o temi za struni rad. napredovanju NP-a i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) . mjesec IV I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja

- izrada mjesenog plana hospitovanja nastavni a poetni a na asovima u drugim odjeljenjima istog razreda i od drugih olega iste stru e; NP planira i realizuje nastavu to om itavog dana jednom

nedjeljno, ostalim danima realizuje jedan as. Sastanci: - ue e u a tivnostima profesionalnog razvoja na niovu Pedago a do umentacija: - godi nji i mjeseni planovi rada - analiza realizacije i plan za naredni period, -pripreme za nastavu. Nedjeljni sastana :

ole.

realizuje planom),

- priprema onaanog plan hospitovanja asovima vezanim za temu,

dire tora u s ladu sa temom rada... Sastanci: - a tiv (slobodne a tivnosti ueni a). Pedago a do umentacija: -pripreme za nastavu, - planovi realizacije slobodnih a tivnosti.

- organizacija sastana a sa pedagogom i psihologom

- praenje nastavni a hospituje asovima i nastavu u s ladu s

a tivnosti poetni a (NP

ole, dire torom ili pomonicima

Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova, - praenje a tivnosti nastavni a poetni a (NP hospituje asovima i realizuje nastavu u s ladu s planom).

Sastanci: - logoped u oli, - vezani za izradu strunog rada. Pedago a do umentacija: - pripreme za nastavu. Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova, NP prila e svoje opservacije praenih asova (profesionalni portfolio) , analiza odr anih asova - praenje a tivnosti nastavni a poetni a (NP hospituje asovima i realizuje nastavu u s ladu s planom).

Sastanci: -vezani za izradu strunog

rada.

- pripreme za nastavu.

Nedjeljni sastana : - analiza posmatranih asova, NP prila e svoje opservacije praenih asova (profesionalni portfolio) , - analiza odr anih asova

Pedago

a do umentacija:

- analiza posmatranih asova, analiza odr anih asova (samorefle sija), NP prila e svoje opservacije praenih asova (profesionalni portfolio) , prilozi i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) , - onaan izbor teme za struni rad.

- NP prila e svoje opservacije praenih asova (profesionalni portfolio) , analiza odr anih asova (samorefle sija), - priprema za odr ani as i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) , - mi ljenje o napredovanju NP-a i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio)

, -planiranje a tivnosti za izradu strunog rada (sastanci, literatura. . .). (samorefle sija), - priprema za odr ani as i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) , - mi ljenje o napredovanju NP-a i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) , - planiranje a tivnosti za izradu strunog rada (sastanci, literatura.. .). (samorefle sija), - priprema za odr ani as i zapa anja o njemu (profesionalni portfolio) , - mi ljenje o napredovanju NPa i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) ,

- mi ljenje o napredovanju NPa i bilje e sa odr anih sastana a (profesionalni portfolio) . mjesec V I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja

- upuivanje NPa u voenje ols e administracije. Sastanci: - ue e u a tivnostima profesionalnog razvoja na niovu Pedago a do umentacija: - godi nji i mjeseni planovi rada - analiza realizacije i plan za detaljna analiza predmetnog programa (stru a nastavni a poetni a) i plana za naredni period; analiza realizacije plana i ore cije

ole.

u oli o je potrebno. Sastanci: - a tiv, - vezani za izradu strunog rada. Pedago a do umentacija: - odjeljenjs a njiga - analiza uspjeha ueni a i utvrivanje potreba za realizacijom dopuns e i dodatne nastave.

Sastanci: - a tiv, - nastavni o vijee. Pedago a do umentacija: - plan izvoenja dopuns e

Sastanci: - a tiv (izleti i e s urzije u narednom periodu - drugo polugodi te), - vezani za izradu strunog rada. Pedago a do umentacija: - godi nji i mjeseni planovi rada - analiza realizacije i plan za naredni

naredni period, - svjedoanstva, a e nji ice. Nedjeljni sastana : pregledati i srediti postojeu do umentaciju u profesionalnom portfoliju i, po potrebi, dodati novu, - onsultacije o strunom radu. (za ljuivanje ocjena...) . Nedjeljni sastana : - onsultacije o strunom radu.

i dodatne nastave. Nedjeljni sastana : - onsultacije o strunom radu.

period. Nedjeljni sastana : - onsultacije o strunom radu.

LITERATURA

1. Bransford, J., Brown, A., & Coc ing, R. (Eds) (1999): How people learn:Brain, mind, experience and school, Washington DC: National research Council 2. Bruce Joyce & Beverli Showers (2002): Postignua ueni a roz usavr avanje nastavni a u: Kreiranje obu e i vr nja e edu acije: Na e potrebe za uenjem 3. Bruner, J. (2000): Kultura obrazovanja, Educa, Zagreb 4. Bullough, R. (1989): First-year teacher:A case study, New Yor :Teachers Colle ge Press 5. Calderhead, J. (1996):Teachers: Beliefs and nowledge. In D. Berliner & Calfe e, R.C. (Eds.), Handboo of Educational Psyschology (pp. 709-725). New Yor : Simon & Schuster Macmillan 6. Carmin, C. (1988): Issues in Research on Mentoring: Definitional and Methodological. International Journal of Mentoring 2.2. 7. Craft, A. (2000): Continuing professional development: a practical guide for teachers and schools, London and New Yor : Routledge/Falmer 8. Covert, J., Williams, L. & Kennedy, W. (1991):Some perceived professional nee ds of beginning teachers in Newfoundland,The Alberta Journal of Educational Administration, 27 (1), 3-17. 9. Daloz, L.,(1999): Mentor: Guding the journey of adult learners, San Francisco : Jossey-Bass 10. Gordon, T. (1998): Ka o biti uspe an nastavni , Kreativni centar, Beograd. 11. Hargreaves, D. (1995): School culture, school effectiveness and school improvement, School effectiveness and school improvement, Lisse Netherlands, 6 (1). 12. Hassel, E. (1999): Professional development: learning from the best. Illinoi s: NCREL 13. Hatton, N. & Smith D. (1995): Reflection in teacher education: Towards defin ition and implementation 14. Holly, P & Southworth, G. (1989): The developing school, Falmer, London. 15. Killon P., Joellen (1990): The benefits of an induction program for experien ced teachers, Journal of staff development, v 11, n 4. 16. Lipton, L., Wellman, B. with Humbard, C. ( 2003): Mentoring matters: A pract ical guide to learning-focused relationships, MiraVia LLC, Sherman CT 17. Malderez, Angi & Bodocz y, Carolina (1998): Mentor Courses, A resource boo for trainer-trainers, University press, Cambridge 18. Marzano,R.J., Pic ering, D.J., & Polloc , E. (2001): Classroom instruction t hat wor s: Research-based strategies for increasing student achievement Alexandria, VA: Association for Supervision and Curriculum Development 19. Miller, B., Myers, K. and Richardson, A. (2002): A professional portfolio fo r educational inspectors advisers and consultants, Leadership for Learning, Facult y of Education, University of Cambridg

20. Mullins, L. J. (1996): Management and Organizational Behaviour, London, Pitm an Publishing 21. Na a ola, Standardi za nastavni a zvanja, Zavod za olstvo, Podgorica, 2008. 22. Odell, S. (1986): Iduction approach to new teachers: A functional approach, journal of Teacher Education, 37 (1), 26-29. 23. Op ti za on o obrazovanju i vaspitanju, Sl.list RCG, 64/02, 31/05 i 49/07.

24. Popovi, D., Suboti, Lj. i dr. (2008): Profesionalni razvoj na nivou ole, prirun i za ole, Zavod za olstvo, Podgorica 25. Poster, C. & Poster, D. (1992): Teacher Appraisal: A Guide to Training, New Yor : Routledge 26. Pravilni o polaganju strunog ispita nastavni a, Slu beni list RCG, br. 67/03. 27. Pravilni o pripravni om sta u nastavni a, Slu beni list RCG, br. 68/03. 28. Program rada mentora sa nastavni om pripravni om, Zavod za olstvo, Savjet za op te obrazovanje, Odlu a br. 01-229/1, od 02.11.2006. 29. ........, .., ......, .. (1999): ............ .........., ..... .......... ........ ......, ....... 30. Rieman, P. L. (2000): Teching Portfolios: Presenting Your Proffesional Best. Boston: Mc Graw Hill 31. Senge, P. (1990): The fifth discipline: The art and practice of the learning organization, Doubledaz, New Yor 32. Stoll, L.; Fin , D. (2000): Mijenjajmo na e ole, Educa, Zagreb 33. Suboti, Lj.; Dimitrijevi, V. i dr. (2008): Intera tivna obu a, program za tren ere, Zavod za olstvo, Podgorica 34. Trnavac, N. (1996): Pedagog u oli, Uiteljs i fa ultet, Beograd 35. VanBal om, D., Mijatovi, S. (2006): Struno usavr avanje is ustva edu atora za edu atore (zborni radova o profesionalnom razvoju), Kanads a agencija za meunarodni razvoj, Grafi i atelje Dereta, Beograd 36. Villegas-Reimers, E. (2001): Jaanje obrazovanja nastavni a: nove strategije i dobra pra sa, Harvard 37. Veenman, S.(1984): Perceived problems of beginning teachers,Review of Educational Research, 54(2), 143-178

IZVODI IZ RECENZIJE

Doc. dr Sa a Mili, Filozofs i fa ultet, Ni i

...Analizirajui te st ovog priruni a stie se dojam da je is usni autors i tim po ri o zaista sve bitne elemente mentors og rada, od definisanja samog pojma mentorstva, pre o uloga mentora i specifinosti mentors og ci lusa, pa sve do on retnih elemenata mentors og odnosa oji podrazumijevaju interpersonalnu omuni aciju, ospervaciju nastavnog asa i r eiranje profesionalnog portfolia nastavni a. Uvjereni smo da e ova struna publi acija u zn aajnoj mjeri trasirati put rada mentora i, to je posebno va no, pomoi u osposobljavanju nastavni a poetni a za valitetnu realizaciju vaspitno-obrazovnog procesa na razliitim nivoima obrazo vnog sistema. Kvalitet publi acije nalazimo i u mno tvu savremenih i fun cionalnih znanja oje nudi, ao i u brojnim on retnim primjerima i savjetima a o na najbolji mogui nain realizov ati zadata povjeren mentoru. Ade vatna primjena mentors ih strategija i principa iznesenih u ovoj publi aciji sigurno e podstai prevazila enje jaza izmeu teorije i pra se i pru iti nezamjenljivu vr ijednost is ustva. Koli i je znaaj valitetnog mentors og rada govori i injenica da je obra zovanje jedan od rijet ih poslova u ojem se od samog poet a oe uje puna odgovornost za obavljen i posao. A tu punu odgovornost nastavni poetni mo e ispuniti samo uz znaajnu, ciljanu i strunu podr u mentora. Dodatnu vrijednost ove publi acije vidimo i u injenici da su u pedago oj literaturi u Crnoj Gori, ao i u zemljama regiona, rijet i naslovi oji se bave problemati om mentorstva.

Dr Tatjana Novovi, Filozofs i fa ultet, Ni i

...Priruni o ljunim aspe tima mentors og rada, autors og tima Zavoda za olstvo, predstavlja sveobuhvatan, omple san struni pregled svih etapa uvoenja i nedire ti vnog usmjeravanja nastavni a u procesu profesionalnog razvoja i napredovanja, putem o tvaranja prili a za promi ljanje, istra ivanje i reiranje vlastite pra se.

Mentors i proces je ompatibilan sa cjelo upnim holisti im obrazovnim pristupom usmjerenim na dijete. U osnovi profesionalnog razvoja je unutra nja potreba za uenj em, vlastitim preispitivanjem i usavr avanjem uz odgovarajuu strunu podr u. Na taj nain se meu svim zaposlenicima stvara o ru enje za permanentno uenje. Nastavnici (vaspitai, uitelji, p rofesori) vi e sarauju sa svojim olegama i vi e su u ljueni u meusobnu razmjenu ideja. Autors i tim detaljno razmatra omple snost i vi edimenzionalnost mentors ih uloga (savjetovanje, saraivanje, voenje), prednosti i izazove, nudei on retne metods e s trategije u cilju obezbjeivanja podr e nastavnicima poetnicima na putu njihovoga profesionalnog napredovanja. Zauzimanjem uloga savjetni a, saradni a i voditelja u svome radu, mentor pru a upravo onu vrstu podr e oja je nastavni u u tom trenut u potrebna. A tivnosti za unapreenje uspje nosti mentors og procesa predstavljaju s up razliitih

Konano, predlo eni Priruni o mentorstvu, autors og tima Zavoda za olstvo, predstavlja fun cionalno obli ovan, struno i metodolo i cjelishodno stru turiran t e st orisnih uputstava za rad buduih mentora i nastavni a te dalje unapreivanje cjelo upne vasp itnoobrazovne pra se i ompetentnu primjenu proje tovanih reforms ih ciljeva.

postupa a proje tovanih s ciljem osna ivanja a poetni a i mentora.

valiteta omuni acije izmeu nastavni