Professional Documents
Culture Documents
Sistem
je
zatvoren,
Radno telo je idealan gas,
Svi procesi su reverzibilni,
Hlaenje je zamenjeno
izduvavanjem
produkata
sagorevanja
Ottov proces -
motori
s unutranjim sagorevanjem
pri
konstantnoj zapremini,
koriste se gorive
smee
(gorivo
i vazduh) pripremljene izvan cilindra, a pale
se u
njemu, elektrinom iskrom; gorivo su lako isparljivi naftni derivati (benzin), alkohol i
gorivi gasovi (generatorski, zemni i sl.).
Dizelov proces -
motori
s unutranjim
sagorevanjem
pri
konstantnom pritisku, za
koje
se goriva
smea stvara
u radnom
cilindru
rasprivanjem
goriva
u vazduhu
koji
je
komprimovan
u cilindru, a gorivo
se pali
bez
spoljanjeg delovanja zbog
visoke
temperature komprimovanog vazduha; gorivo
su
tei
naftni
derivati
(dizel
gorivo).
Sabatheov ili Seiligerov proces -
motori s meovitim sagorevanjem delom pri
konstantnoj zapremini, a delom pri konstantnom pritisku, prema vrsti goriva,
nainu njegovog dovoenja i paljenja ne razlikuju se od motora sa sagorevanjem
pri konstantnom pritisku.
( )
( )
2 3
1 4
1 1
T T c
T T c
Q
Q
Q
Q Q
Q
W
KKD
v
v
t
h
t
h t
t
= =
= =
( )
( ) 1 /
1 /
1
2 3 2
1 4 1
=
T T T
T T T
KKD
Pronalaza
je Nikolaus Otto. Ciklus je ozvanien 1876.
OTTOV CIKLUS
k
|
|
.
|
\
|
=
1
1
2
1
2
v
v
T
T
k
|
|
.
|
\
|
=
1
4
3
4
3
v
v
T
T
(v
2
/ v
1
) = (v
3
/ v
4
)
4
3
1
2
T
T
T
T
=
2
3
1
4
T
T
T
T
=
RELACIJE
VEZANE ZA OTTOV CIKLUS
budui
da
je:
2
1
1
T
T
KKD =
k
=
1
1
v
r KKD
3
4
2
1
v
v
v
v
r
v
= =
Ako
se definie
kompresioni
odnos:
zavisnost
KKD od
kompresionog odnosa
avionski
motori
rv
= 7.5
9,
motori za putnike automobile rv
= 6
9,
motori za autotrke rv
= do 12,
motori za motocikle rv
= 6
8.5,
motori za motocikle (trke) rv
= do 12.
2 3
1 4
1 1
T T c
T T c
Q
Q
KKD
p
v
t
h
-
-
= =
1
1
1
2 3 2
1 4 1
-
-
T / T T
T / T T
KKD
k
=
Pronalaza
je Rudolph Diesel. Ciklus je patentiran u SAD, 1898.
DIESELOV CIKLUS
SABATHEOV CIKLUS
Predstavlja kombinaciju Otto i Diesel ciklusa. Ima vei stepen korisnog dejstva od oba
posebno.
Posljednjih godina mnogi proizvoai intenzivno rade na razvoju motora koji
usisavaju gorivu smeu i u kojima ta se
homogena smjesa pali uslijed poveanja
temperature kod kompresije (tzv. HCCI-proces, engl.
Homogeneous Charge
Compression Ignition), razlike izmeu Ottovih i DIESELovih motora
postaju sve manje.
Stoga se moe oekivati da e SABATHEov proces postati referentnim
procesom svih
klipnih motora.
kompresioni odnos
kompresioni odnos
Kod dvoatomnih gasova
je izentropski eksponent
1.4, dok je kod troatomnih
1.3.
Dieselovi motori rade s vikom vazduha:
> 1; kod Ottovih motora je
= 1,
a kod
punog optereenja pada na
0.8 do 0.9.
Ottov proces predstavlja teorijske granice svakog drugog tehniki izvodljivog procesa
u motorima s unutranjim sagorevanjem.
Svi ostali procesi, koji rade s istim
kompresionim odnosom i izmeu istog grejnog
i istog
rashladnog rezervoara, mogu u
najboljem sluaju imati termiki stepen
delovanja t
jednak Ottovom procesu, a nikako vei.
Idealni Ottov ciklus
najekonominiji, u stvarnosti je Dizelov motor, za kojeg vai
idealni Sabatov ciklus, ekonominiji od Ottovog jer ima priblino dvostruko vei
kompresioni odnos, a i neke druge teorijske prednosti (manji rad promene radnog
fluida kod smanjenog optereenja, gorivo vee gustine).
ekspanzija
sagorevanje
paljenje
kompresija
Pritisak
okoline
usisavanje
izbacivanje
Ciklus sastavljen od 2 izobare i 2 izoterme, u okviru koga se toplota dovodi u 2 procesa i
odvodi u 2 procesa.
ERICSSONOV CIKLUS
Ciklus sastavljen od 2 izohore i 2 izoterme, u okviru koga se toplota dovodi u 2 procesa i
odvodi u 2 procesa. Levokretni se primenjuje u toplotnim pumpama.
STIRLINGOV CIKLUS
Belgijanac Jean Joseph tienne Lenoir patentirao je 1860 god. jedan od najstarijih ciklusa.
Pokretao je jedan od prvih konstruisanih automobila.
Lenoirov ciklus je postao ponovo aktuelan za rad raketnih
motora.
LENOIROV CIKLUS
Deava se u postrojenju sa gasnom
turbinom, a radno telo je smea
produkata sagorevanja goriva. Identian
je sa Rankineovim ciklusom
sa vodenom
parom.
realna
ekspanzija
realna
kompresija
JOULEOV
(BRAYTONOV)
CIKLUS
William John MacQuorn Rankine
1820-1872
Deava se u parnom postrojenju
RANKINEOV CIKLUS
Suvozasicena para
Pregrejana para
Vlazna
para
Pothladena
tecnost
Zasicena tecnost
Zasicena
tecnost
Suvozasicena para
TABLICE
A
A
Najva
Najva
niji delovi
niji delovi
parnog postrojenja
parnog postrojenja
2 PARNA TURBINA
1 GENERATOR PARE
4
2
1
3
1.
1.
Sagorevanje goriva
Sagorevanje goriva
2.
2.
Ekspanzija i kondenzacija
Ekspanzija i kondenzacija
pare
pare
3.
3.
Elektri
Elektri
ni generator
ni generator
4.
4.
Rashladni toranj
Rashladni toranj
RANKINEOV CIKLUS
Pregrejana para
vlazna para
Pothladena
tecnost
PROCESI KOJI INE CIKLUS
GENERATOR PARE
(PARNI KOTAO)
KONDENZATOR
1
2
2
,
3
4
toplota dovedena
u kotlu:
q
2,3
=h
3
-h
2
q
4,1
=h
1
-h
4
toplota odovedena
u kondenzatoru:
rad turbine:
w
3,4
=h
3
-h
4
rad pumpe:
w
3,4
=h
3
-h
4
=h
1
+v
1
(p
2
-p
1
)
Parno postrojenje je otvoren sistem i razmenjene toplote i radovi jednaki su promeni
entalpija, kao to sledi:
RADOVI I TOPLOTE
dovedeno
neto
Q
W
KKD =
a c a : POVRSINA
: POVRSINA
KKD
'
'
=
3 2 2
1 4 3 2 2 1
KKD - SUVA PARA NA ULAZU U TURBINU
dovedeno
neto
Q
W
KKD=
a d a : POVRSINA
: POVRSINA
KKD
'
'
'
'
'
=
3 3 2 2
1 4 4 3 3 2 2 1
KKD - PREGREJANA PARA NA ULAZU U TURBINU
s
r
s
W
W
= q
Ako postoje gubici toplote u turbini, ekspanzija pare se ne deava po adijabati,
nego je praena porastom entropije kao to pokazuje slika.
Odstupanje se moe definisati tzv. izentropskim stepenom ekspanzije,
koji predstavlja odnos realnog i idealnog rada.
s
s
h h
h h
2 1
2 1
= q
ODSTUPANJE OD IDEALNOG PROCESA
Ako
postoji
pretvaranje
rada
u toplotu
pri
pumpanju
vode
u kotao, kompresija
se ne
deava
po
adijabati, nego
uz
porast
entropije
kao
to pokazuje
slika.
2 1
2 1
h h
h h
s
s
= q
r
s
s
W
W
= q
Odstupanje
se moe definisati
tzv. izentropskim
stepenom kompresije,
koji
predstavlja
odnos
idealnog
i realnog
rada.
RANKINEOV CIKLUS SA DVE TURBINE
bez
Rankineovog
ciklusa
nema
proizvodnje elektrine
energije
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIIJE
organski
Rankineov
ciklus
ORC