Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Nadilazeći Boga, Interview: S. Paulson / Karen Armstrong

Nadilazeći Boga, Interview: S. Paulson / Karen Armstrong

Ratings: (0)|Views: 19 |Likes:
Published by Zeničke sveske
Zeničke sveske 16/12
Zeničke sveske 16/12

More info:

Published by: Zeničke sveske on Dec 23, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/20/2014

pdf

text

original

 
 269
Nadilazeći Boga
*
P
ovjesničarka i biv{a opatica Karen Armstrong kaže da je zagrobni životzabluda, mržnja prema religiji patologija, te da se mnogi Zapadnjaci držeinfantilne predstave o Bogu.Karen Armstrong cijela je izdavačka industrija u jednoj ženi, ona je autorica
gotovo 20 knjiga o religiji. Nakon proboja knjigom
 Povijest Boga
koja sepojavila 1993. godine, ova britanska spisateljica ubrzo je postala poznata kao
jedna od vodećih svjetskih povjesničarki duhovnih tema. Njen rad oslikava{iroko znanje o religijskim tradicijama – od monoteističkih religija do budizma.
Ono {to zapanjuje jeste da se za takvu karijeru izborila nakon {to je odustala od
života u crkvi. Kad joj je bilo 17, Armstrong je oti{la u časne sestre.Nakon sedam mučnih godina napustila je katolički samostan. “Nisamuspjela podariti se Bogu,” napisala je u nedavnim memoarima
Spiralne stepenice
. I dok je očajavala {to ne uspijeva osjetiti prisutnost Boga,Armstrong se također ježila na restriktivan život kakav nameće samostan, a
koji je opisala u svojoj prvoj knjizi
 Kroz uzana vrata
. Kad je 1969. napu{tala
samostan, niti je čula za Beatlese, ni za rat u Vijetnamu, ali je izgubila i vjeruu Boga. Počela je raditi za britansku televiziju na kojoj je postala čuvena kaosekularna komentatorica religije. I onda se ne{to čudno dogodilo. Nakon{to se TV projekt raspao, ponovno je otkrila religiju radeći na dvije knjige:
 Povijesti Boga
i Muhamedovoj biografiji. Njeno izučavanje svetih tekstova
*
Razgovor koji je Steve Paulson vodio s Karen Armstrong za
Wisconsin Public Radio
, maja 2006,preneseno prema
 
www.salon.com
 
^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku
 270
napokon joj je pružiilo dugo žuđeno uvažavanje religije – ne religije kao
sustava vjerovanja, nego kao kapije svijeta tajnog i neiskazivog.
 Muhamed: Biografija Proroka
knjiga je koja ju je načinila jednom od najprominentnijih
braniteljica islama.
Danas Armstrong sebe naziva “freelance monoteistkinjom”. U dana{njemsvijetu koji traga za duhovno{ću lako je razumjeti njenu privlačnost. Kaobiv{u časnu sestru, razumiju je ljudi koji su otpadnici od organizirane religije.Armstrong ne tolerira bukvalno tumačenje Biblije, nego tvrdi da sveti tekstovidaju vrlo duboke uvide ukoliko ih čitamo kao mit ili poeziju. Naročito je privlačimistična tradicija koju – po njenom mi{ljenju – često izvrće institucionaliziranareligija. I dok su je njene knjige učinile jako popularnom, ne iznenađuje daje također uspjela razbjesniti i kr{ćanske fundamentaliste i ateiste. U svojoj
najnovijoj knjizi
Velika preobrazba
, Armstrong pi{e o religijama koje su se
pojavile tokom „aksijalnog doba“ - izraz je skovao njemački folozof KarlJaspers. To je razdoblje u kojem se pojavljuju mnogi veliki mudraci, kao Buda,
Sokrat, Konfucije, Jeremija i mistici Upani{ada. Razgovarao sam s Armstrong
usred njene naporne američke turneje na kojoj je predstavljala knjigu. Mrziletjeti u malm avionima, pa je njen izdavač unajmio auto i vozača da je vozi iz
Minnesote u Wisconsin, gdje smo razgovarali prije njenog sastanka s grupom
vjernika. Žena koja me je pozdravila po izlasku iz auta, bila je prilično niska ienergična, pomalo mrzovoljna zbog zahtjeva za intervju u zadnji čas. Ali čimsmo se smjestili, promolila se njena strast za religiju. Bila je puna iznenađenja.Armstrong odbacuje zagrobni život kao nebitan, i povlači neke intrigantneanalogije: ba{ kao {to postoji dobar i lo{ seks, dobra i lo{a umjetnost, tako
imamo dobru i lo{u religiju. Religija je, veli ona, naporan rad.
 Za{to Vas toliko zanima aksijalno doba? 
Zato {to je ono bilo prvotno, osovina, oko koje se vrtio budući duhovni razvojčovječanstva. Nikad se nismo udaljili od ovih prvobitnih uvida. A toliko toga imajunam reći i danas, jer često u na{im vjerskim institucijama proizvodimo upravoonu vrstu religioznosti koje su se htjeli rije{iti Buda i ljudi slični njemu. Dok samistraživala za ovu knjigu, činilo mi se da se oni obraćaju izravno nama u ovom
na{em nesretnom vremenu.
 
 Zeničke sveske
 271
 Koje su se religije pojavile tokom aksijalnog doba? 
Od 900. do 200. godine p.n.e. tradicije koje je čovječanstvo nastavilonjegovati ili su nastale, ili vode porijeklo iz četiri velike regije svijeta. Pa takoimamo konfučijanizam i taoizam u Kini, hinduizam, budizam, džainizam u Indiji,monoteizam u Izraelu i filozofski racionalizam u Grčkoj.
 Kažete da su se te različite religije razvile neovisno jedna od druge. Ali nosile su jednu zajedničku poruku koja se javila gotovo istovremeno.
Da. Bez doticaja, one su sve do{le do zapanjujuće sličnih rje{enja za duhovnebolesti čovječanstva. Prije aksijalnog doba, religije su bile vrlo različite. Zasnivalesu se uglavnom na izvanjskim ritualima koji su ljudima pružali veliku bliskost.Međutim, prije aksijalnog doba nije postojala disciplinirana introspekcija. Aksijalnimudraci otkrili su unutarnji svijet. A religije su postale mnogo oduhovljenije jerje čovječanstvo napravilo skok naprijed. Ljudi su stvarali mnogo veća carstva ikraljevstva nego ikada prije. Trži{na ekonomija bila je u povoju. To je značilo dastare, prilično uske vizije vi{e nisu odgovarale. A ova je podneblja raskidao nikadprije viđeni kre{endo nasilja. U svakom pojedinom slučaju, odbijanje nasilja bilo
je katalizator za religijsku promjenu.
 Dakle kakva je ta duhovna poruka koja se protivila nasilju? 
Prje svega, sve one su inzistirale na odustajanju od i napu{tanju ega. Mudraci
su tvrdili da korijeni patnje leže u na{oj očajničkoj brizi za same sebe, a to čestozahtijeva uni{tenje drugih da bi se sebe sačuvalo. Pa su tako oni istrajavali natome da ukoliko iskoračimo izvan ega, tada bismo mogli susresti ono {to zovemoBrahma ili Bog, nirvana ili Tao.
 Kažete da je jedna od zajedničkih poruka u svim ovim religijama ono {to danas
 nazivamo Zlatnim pravilom. A Konfucije je vjerojatno bio prvi koji je iznio tu ideju.
Svi ti mudraci, s izuzetkom grčkih, uspostavili su ideologiju suprotnunasilju njihova vremena. Najsigurniji način da se rije{e egotizma bio je putemsuosjećanja. Prva osoba koja je obznanila Zlatno pravilo, a koje je kamentemeljac te empatične duhovnosti, bio je Konfucije 500 godina prije Krista.

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->