Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Florilegij refleksivnih sravnjavanja:

Florilegij refleksivnih sravnjavanja:

Ratings: (0)|Views: 13 |Likes:
Published by Zeničke sveske
Zeničke sveske 16/12
Zeničke sveske 16/12

More info:

Published by: Zeničke sveske on Dec 23, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/10/2013

pdf

text

original

 
Florilegij refleksivnih sravnjavanja:
Bertrandu Russelu, velikom ateistu, postavili su pitanje {to će učiniti kadjednom stigne gore, pred Boga. On je odgovorio: “Mogli ste dati neke dokaze:” Toje lijep odgovor, za koji imam mnogo razumijevanja…Svatko od nas trebao bi –mogao bi to reći i Kant, ali svi smo mi patuljci u Kantovoj sjeni – imati u du{i mali
notes sa slikom apsoluta koje ne smijemo prekr{iti.George Steiner,
Građanski rat i suton Evrope
Ganutljiva bi bila saradnja nauke i umetnosti u ime napretka, ali pesnik bi
morao već da zna da će ga u tom nežnom zagrljaju profesor ugu{iti. Nauka jezver. Ne verujmo čovečnosti nauke, jer ne ja{e čovek na njoj, nego ona na njemu!Ako ste radoznali kako će izgledati naučna “čovečnost” čoveka u budućnosti,pogledajte neke lekare. Njihova “dobrota” – njihova “ljudskost”? Da, ali kakva?…Paklena hladnoća i
 neverovatna ravnodu{nost 
Witold Gombrowicz,
 Dnevnik 
, 1961
Racionalnost iracionalnoga: jedan na izgled apsolutno racionalan čovek, kao{to je Hugenau, kadar je da ne razlikuje zlo i dobro. U apsolutno racionalnom
svetu nema apsolutnog vrednosnog sistema, nema gre{nika, najvi{e ako ima
{tetočina…Ni esteta ne razlikuje dobro od zla, stoga i fascinira. Ali on vrlo dobrozna {ta je dobro a {ta zlo, samo ne želi da to razlikuje. I to ga čini pokvarenim…Doba koje je toliko racionalno da bez prestanka mora bežati.Hermann Broch
,
 Mesečari III, 1918. Hugenau ili trezvenost 
Ja sam Adam u ba{ti i treba da ponovo dam imena svim zvijerima u poljui svim bogovima na nebu. Treba da pozovem ljude pokisle od vremena da se
oporave, da iziđu iz vremena i da oku{aju svoj ro
d
ni besmrtni zrak.Ralph Waldo Emerson,
 
 Dnevnik, 1839
 
^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku
 290
Trivijalnost postaje bijednim, nihilizam paklenskim efektom, ako jedemistifikacija transcendencije u isti mah uklonila svako fundirano, u ljudskomi svjetskom sadržaju utopijski fundirano transcendere. U trivijalnosti se dodu{eukida strah, ali uz cijenu jedne druge uskosti: kržljanja. U nihilizmu se takođerukida strah, ali uz jo{ vi{u cijenu: očajanja…Da bi čovjek postupao moralno,nebo mora biti nepostojeće, prazno, pogotovu prazno kao zajamčena nagradnablagajna za dobra djela, bez čega ta djela ne bi imala motiva; ali ono {to se
utopijski intendira u smislu neba kao carstva na{e slobode, mora biti isto tako
na{a geo-grafska utopija, ako čovjek hoće trajno održati jedno održavajuće iorjentirajuće
Summum bonum
 
svojih svr{nih nizova.Ernst Bloch,
 
 Ateizam u kr{ćanstvu
Dakle, islamski subjekt vi{e nije čovjek “da”, koji zrači u svijetu i stvarabiće koje je po prirodi hegemonsko. On se od suvrena malo pomalo pretvoriou čovjeka “ne”, onoga koji odbija, koji vi{e nije aktivan nego reaktivan, kojinagomilava mržnju i čeka čas osvete…isalmski se subjekt od aristokratskogmalo pomalo pretvorio u subjekta resentimana, tog frustriranog čovjeka,nezadovoljnoga, koji smatra da je iznad okolnosti koje su mu nametnute; poputsvakog poluintelektualca on se potvrđuje (u svojem odbijanju i svojoj nagomilanojmržnji) kao kandidat za osvetu, predodređen za pobunjeničko djelovanje i za varkei žrtve koje ono obuhvaća…Kada je postao svjestan svoje jalovosti, islamski duhpostao je neutje{an u vezi sa svojim propadanjem…Abdel Wahab Meddeb,
 Bolest islama
Kad se iscrpu sve mogućnosti monologiziranja, kad se dođe do krajnjihgranica samovanja, tad čovjek – u nedostatku drugog sugovornika – izmi{ljaBoga, najvi{i izgovor za dijalog…Pravi vjernik vrlo malo se razlikuje od luđaka;ali njegovo ludilo je legalno, prihvaćeno; da njegove zablude nisu obojene vjerom,otjerali bi ga u ludu kuću…Onaj ko ne pristaje na sopstveno ni{tavilo – du{evni jebolesnik. Od svih ljudi vjernik je ponajmanje voljan da na nj pristane.Emile M. Cioran,
 
 Kratki pregled raspadanja, Oholost molitve
 
 Zeničke sveske
 291
Nalazimo se u prostoru gdje svaka samoza{tita neokrnjenog, očuvanog/ 
svetiteljskog i spa{enog, svetog
 
(
 heilig
,
 hol
) treba da se za{titi od vlastiteza{tite, od vlastite policije, vlastite moći da odbaci, sasvim kratko njegovuvlastitost, {to znači protiv svake imunosti. To je zastra{ujuća, ali i sudbonosna
logika
 auto-imuniteta neokrnjenog
 
koja će uvijek pratiti Nauku i Religiju.
Jacques Derrida,
Vjera i znanje
Ne veliča se slučajno u ironiji raspoloženje koje ima pregled svega i kojese “beskrajno uzdiže na svim onim {to je uslovljeno, čak i nad sopstvenomumjetno{ću, vrlinom, ili genijalno{ću”; u ironiji se susreću znanje i umijećeživljenja, jer ona je “spoj životno-umjetničkog smisla i znanstvenog duha”, a njen“istinski značaj”, u to je bio uvjeren Friedrich Schlegel, jeste filozofija…Ironijaje potom umjetnost pu{tanja drugog da zasvijetli…”Ironično pretvara tjeskobu
sputanog pogleda, koji skoro vi{e ne vidi izlaza, u prostranstvo slobodnog
prostora u kom se može disati.” (Beda Aleman)…A opasnosti ironije?…Kierkegaard govori i o “propasti stvarnosti” u konsekventoj ironiji: “Ironija jebeskrajno laka igra s ni{tavilom, igra koja se ne da zastra{iti od ni{tavila.”…Upromi{ljeno umijeće življenja otuda ulazi i njeno odmjereno, probirljivo kori{tenje.Wilhelm Schmid,
 Lijep život, uvod u umijeće življenja
Da se izjasnim: tri milenija svedoče od prvih tekstova Starog zaveta dodanas: tvrdnja o jedinom Bogu, nasilnom, zavidnom,, kavgadžiji, netolerantnom,ratobornom, rodila je vi{e mržnje, krvi, mrtvih, svireposti nego mira…Jevrejski
fantazam o izabranom narodu koji opravdava kolonijalizam, eksproprijaciju,
mržnju, omrazu među narodima, zatim autoritarnu i naoružanu teokratiju……Vekovi retorike, milenijum teolo{kih sofističkih nadmudrivanja, čitavebiblioteke sholastičkih preganjanja omogućavaju kori{ćenje znanja kao oružja…Primeti li se hri{ćaninu da je od preobraćenja Konstantinovog Crkva odabralatabor moćnika ne hajući za one male i jadne, on odgovara: “to je teologijaoslobođenja”…Navede li se ona očigledna stvar da je Pavlovo hri{ćanstvo, značiono zvanično, omalovažilo telo, put, uživanje, da ono prezire žene, isti odgovorglasi: “mistična ekstaza”…Ako mu se prigovori o genocidima nad američkimIndijancima u ime vrle katoličke vere, o poricanju du{e i ljudskosti kod Indijanaca

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->