Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
1Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Gradjansko Pravo

Gradjansko Pravo

Ratings: (0)|Views: 526|Likes:
Published by Merima Bašić

More info:

Published by: Merima Bašić on Dec 24, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, DOC, TXT or read online from Scribd
See More
See less

12/24/2012

pdf

text

original

 
GRAANSKO (IMOVINSKO) PRAVO
Đ
Definicija posjeda: Faktička vlast nad stvariVrste posjeda:
a)Neposredan i posredan. Posjed je neposredan kada neko lično drži i korististvar. Posredan je kada se po nekom pravnom osnovu predmet posjedaustupi nekom drugom licu na korištenje. I posredan i neposredan posjednikimaju pravo na posjedovnu zaštitu u odnosu na svakoga ko ga uznemirava uvršenju posjeda ili mu oduzima posjed.b)Savjestan i nesavjestan. Savjesnost posjeda se uvijek pretpostavlja,nesavjestan posjed se mora dokazati. Posjed je savjestan kada posjednik nijeznao niti je mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. Samosavjestan posjednik može sti određena, zakonom predvena prava;nesavjestan posjednik ne može steći nikakva prava.c)Zakonit i nezakonit. Posjed je zakonit ako je zasnovan na punovažnompravnom osnovu, koji može posliti za sticanje prava vlasntva podpretpostavkom da nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom prava.
Posjed prava:
Posjed prava stvarne slnosti ima lice koje faktki koristinekretninu drugog lica (npr. pravo prolaza).
Suposjed:
Više lica može imati posjed na istoj stvari, i oni se smatrajusuposjednicima (npr. posjed prava korištenja tehničkih usluga). Ukoliko jedansuposjednik ometa druge suposjednike u vršenju prava, njima pripada pravo nazaštitu.
Idealni posjed:
Nasljednik postaje posjednik u času smrti ostavioca, što senaziva idealni posjed, te uživa posjedovnu zaštitu iako nema faktičku vlast nadstvari (član 78).
Detentor:
Lice koje na osnovu radnog ili sličnog odnosa drži neku stvar, tj. vršifaktičku vlast nad stvari u vlasništvu drugog lica, postupa po uputama tog lica, tese ne smatra posjednikom i ne pripada mu na posjedovnu zaštitu (član 76).
Prestanak ili gubitak posjeda:
Prestankom vršenja faktičke vlasti nad stvari,osim ukoliko nije spriječen u vršenju faktičke vlasti određenim okolnostima.
Ostvarivanje posjedovne zaštite: Tužba zbog oduzimanja ili smetanjaposjeda
Zakonski rokovi za posjedovnu tužbu: Postoje subjektivni rok (30 dana od danasaznanja za izvršeno oduzimanje ili smetanje posjeda i počinioca) i objektivni rok(1 godina od dana učinjenog oduzimanja ili smetanja posjeda). Ukoliko je tužbapodnijeta po proteku zakonom propisanog roka, onda se donosi rješenje kojim setužba odbija (primjena materijalnog prava, meritorna odluka!!).
Pravo na samozaštitu posjednika:
Protiv onoga ko mu smeta ili oduzimaposjed, pod uslovom da je opasnost neposredna, da je samopomoć nužna iadekvatna okolnostima u kojima se događa (član 81).1
 
Granice pružanja posjedovne zaštite:
Prema posljednjem mirnom stanjuposjeda, prema onom stanju koje je prethodilo uznemiravanju sud donosirjenje kojim se uspostavlja, utvrđuje i nalaže uspostavljanje ranijegposjedovnog stanja, uz zabranu daljeg uznemiravanja pod prijetnjom novčanekazne. Rasprava je ograničena samo na utvrđivanje faktičkog posjeda i činauznemiravanja; isključeno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu.Radi se o hitnom postupku gdje se utvrđuju samo navedene dvije činjenice. Akolice koje uznemirava posjed tvrdi da je on vlasnik predmeta, on treba da koristivlasničku tužbu.
Pojam vlasništva:
Pravo vlasnika da stvar posjeduje, koristi i raspolaže s njom uskladu sa njenom prirodom i namjenom (tzv. pravna vlast nad stvari). Svakivlasnik dužan je da se uzdržava od nanošenja štete ili ometanja drugog vlasnikau njegovim pravima.
Ograničenje ili oduzimanje vlasništva:
Samo i izuzetno u javnom interesu i uskladu sa posebnim zakonom, s tim što vlasniku uvijek pripada pravo na pununaknadu
Res in commercio:
Stvari koje su u prometu, stvari na kojima postoji pravovlasništva (samo zakonom se mogu propisati uslovi za ograničavanje ili stavljanjestvari van prometa)
Res extra commercium:
Stvari koje nisu u prometu, stvari u opštoj upotrebiume, jezera). Njihovo korištenje određuje se posebnim zakonom. Posebnimzakonom se može odrediti da neke stvari mogu biti samo u vlasništvu FederacijeBiH, ili u vlasništvu nekih fizičkih lica (ali uz odobrenje nadležnih organa)
Predmet prava vlasništva:
Mogu biti pokretne i nepokretne stvariMineralne sirovine, riba, divljač smatraju se stvarima u smislu ZOVO-a kada senad njima stekne posjed (na osnovu koncesije ili odluke nadležnog organa)
Nekretnine:
Zemljište, građevinski objekti, posebni djelovi zgrada, poslovneprostorije, pripatci trajnog karaktera, te sporedni objekti koji služe iskorištavanjuglavne stvari.Vlasniku zgrade pripada pravo vlasntva na zemljtu na kojem je zgradaizgrađena, kao i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade (član 12).
Nosioci prava vlasništva:
Mogu biti fizička i pravna lica, domaća i strana
Posebne vrste vlasništva:
a)Suvlasntvob)Zajednko vlasntvoc)Etažno vlasništvo
Pojam suvlasništva:
Kada nepodijeljena, pokretna ili nepokretna stvar pripadaviše lica, tako da je njihov suvlasnički dio unaprijed određen (idealni dio).
Zajedničko vlasništvo:
Za razliku od suvlasništva, ovdje se ne zna unaprijedudio svakog od zajedničara, već su ti udjeli odredivi po nekim kriterijima.
Prava suvlasnika:
Pravo na posjed stvari, pravo na korištenje stvari srazmjernosvom suvlasničkom dijelu (bez ometanja drugih suvlasnika), neodrecivo pravo na2
 
fizičku diobu stvari (u svakom trenutku, izuzev u vrijeme kada bi se tom diobomnanijela šteta samoj stvari!), pravo raspolaganja svojim suvlasničkim dijelom,pravo pre kupnje, pravo na zajednko upravljanje sa stvari (troškoveupravljanja i održavanja stvari suvlasnici snose zajedno, srazmjerno svojimsuvlasničkim dijelovima)
Pravo preče kupovine:
Obaveza suvlasnika da svoj udio prilikom prodaje prvoponudi ostalim suvlasnicima (ponuda se dostavlja u pisanom obliku, te morasadržavati identitet nekretnine, cijenu i ostale uslove prodaje). Neophodno jeutvrditi datum prijema ponude, jer je rok za prihvat ponude 30 dana od njenogprijema. Ako se ponuđeni suvlasnik ne ituje u datom roku, smatra se daponudu ne prihvata i suvlasnik koji prodaje svoj dio ima pravo da ga prodatrem licu ali pod istim uslovima. Ukoliko izvrši prodaju pod povoljnijimuslovima, suvlasnici sa pravom preče kupovine mogu tužbom kod suda tražitiponištenje tog ugovora (i istovremeno deponirati kupovnu cijenu kod suda!).O spornim pitanjima vezanim za upravljanje sa stvari u suvlasništvu, svakisuvlasnik može se obratiti sudu, kod opravdanih razloga, o čemu sud odlučuje uvanparničnom postupku.
Osnovi sticanja prava vlasništva:
a)Po samom zakonub)Na osnovu pravnog poslac)Odlukom nadlnog organad)NasljivanjemKod pokretnih stvari, pravo vlasništva se samim zakonom stiče: stvaranjem novestvari, spajanjem, miješanjem. Kod nekretnina, pravo vlasništva se po osnovuzakona stiče: građenjem na tuđem zemljištu i dosjelošću (oboje originarni načinisticanja vlasništva, kao i sticanje vlasništva od nevlasnika).
Stvaranje nove stvari:
Pravo vlasništva na novoizgrađenoj stvari stiče lice koje je od svoga materijala i svojim radom izgradilo tu stvar. Kada neko svoj materijalpreda drugom licu, da bi to drugo lice svojim radom i na temelju ugovora izradilonovu stvar, onda ta stvar pripada vlasniku materijala (ako nije drugijeugovoreno). Kada neko tuđim materijalom i svojim radom izradi novu stvar, tastvar mu može pripasti ukoliko je savjestan, te ukoliko je vrijednost uloženograda veća od vrijednosti upotrebljenog materijala. Ako je njihova vrijednost jednaka, vlasnici materijala i rada stiču pravo suvlasništva nad novoizrađenojstvari (član 25).
Spajanje i mješanje:
Postoji u slučaju kada se pokretne stvari različitih vlasnikaspoje ili pomiješaju na način da se ne mogu razdvojiti bez nastanka nesrazmjerneštete ili trkova. Tada oni postaju suvlasnici, a njihov suvlasnički udiosrazmjeran je vrijednosti stvari koje su se spojile. Ako je jedan od vlasnika biosavjestan, a drugi nesavjestan, onda savjesni vlasnik može tražiti da mu cijelanovonastala stvar pripadne u vlasništvo, ili da stvar pripadne nesavjesnomvlasniku uz obavezu naknade prometne vrijednosti njegove stvari (ovaj zahtjevmože se postaviti u roku od godinu dana od izvršenog spajanja). Ako je ugrađen3

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->