Miralem Brki

ZA

LIKOVNA KULTURA 5.
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE

RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA

NAM Tuzla, 2007.

Sadraj:

UVOD OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA 5. RAZRED

Okvirni program likovn kulture za 4. razred Tematske cjeline/tematske oblasti, Motivi- teme, Metode rada, Naini rada, Oblici rada, Ocjenjivanje,

ZNAAJ LIKOVNOG IZRAZA

Likovna kultura i razvoj ovjeka, razvoj stvaralakih sposobnosti, Psiho-motoriki razvoj, Intelektualno-estetski razvoj.

RAZRADA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

Uzrasne specifinosti Linija, Boja, Ploha, Masa, volmen i prostor, Povrina,

POJANJENJA PRIMJERA IZ UDBENIKA OKVIRNA EMA ZA IZRADU GODINJEG PLANA

Potovani uitelji i nastavnici,

Ovaj prirunik za udbenik likovne kulture za 5. razred devetogodinjeg obrazovanja zamiljen je kao pomono sredstvo za va rad i koritenje udbenika. Prirunik daje okvirni nastavni plan i program llikovne kulture za peti razred devetogodinjeg obrazovanja odobren od strane Koordinacijskog tijela za provoenje i praenje obrazovne reforme u FBiH, metodike savjete, pojanjenja primjera iz udbenika i prijedlog godinjeg makro plana. Izbjegavao sam da ponavljam stvari koje su ve reene u ranijim razredima i posv etim malo vie panje posmatranju samih likovnih djela, bez namjere da djeca ue imena umjetnika i njihove biografije, elio sam spomenuti barem reenicu, dvije da djeca i na taj nain shvate da se zadovoljan, uspjean i priznat moe postati zahvaljujui svom radu.Na naine malo drugaije nego su to zvijezde koje svakodnevno gledamo na televiziji. Kao to sam naveo uz udbenik za etvrte razrede, moja elja je da pruim udbenik koji e osvjeiti veze uenik udbenik, uitelj udbenik i uenik-uitelj, ali i uitelj-autor udbenika te vam se zahvaljujem za dosadanje sugestije i molim vas da ih aljete na e-mail adresu miki@tesanj.net. P.S. Ovdje je prilika da barem donekle ispravim greku koja se potkrala u udbeniku gdje nisam naveo naeg velikog umjetnika Safeta Zeca kao autora crtea na naslovnoj stranici udbenika. Puno uspjeha u vaem radu, Miralem Brki

 UVOD Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodinjeg obrazovanja predstavlja osnovu za izradu udbenika i prirunika, ali kako sam elio ponuditi vie mogunosti za koritenje udbenika i korelaciju sa ostalim predmetima, odluio sam se za ovaj pristup. Naravno, kako se nalazimo na poetku jo jedne reforme, ni udbenik niti ovaj prirunik nee moi u potpunosti dati sva rjeenja za probleme koji se mogu javiti u nastavi. Dovoljno je samo spomenuti nepotrebno dugu neizvjesnost o samom izboru predavaa nastave likovne kulture u 5. razredima. U konanici je odlueno da nastavu i dalje izvode uitelji razredne nastave ili, samo uz odobrenje rukovodstva kole, nastavnici likovne kulture. Koliko se ovakva odluka i moe pravdati potrebom da uitelji i uiteljice ne ostanu bez norme asova, razumljivo je negodovanje nastavnika likovne kulture koji ve godinama bivaju rtve svake reforme. Kao posmatra ovih procesa u obrazovanju mogu samo izraziti aljenje zbog ukupnog zapostavljanja ovog predmeta u kojem se na jedninstve nain oblikuje kulturno, kreativno i duhovno ljudsko bie. Pri tome posebno alim za vjerovatno na dugo vrijeme izgubljenim blok asom likovne kulture kao nezamjenjivim uslovom da se u radnom procesu kreira i preispita ideja i na sistematian nain provede proces izrade likovnog djela. Kako u svakoj reformi prvo prepoznajemo negativne strane ipak nam samo preostaje da u uionici izvuemo maksimum koristi u datom vremenu i prostoru. Pozitivna strana novog pristupa je podjela na tematske cjeline koje se kontinuirano obrauju kroz sve razrede, ali lino vidim problem u uzrasnoj neprilagoenosti planova za prva tri razreda tako da nastavnik ne moe kvalitetno procijeniti oekivane rezultate. Ukojem stepenu se moe oslanjati na ranije usvojena znanja, na koji nain najbolje savladati do tada nepoznate pojmove i vriti pripremu za razumijevanje sloenijih pojmova koji e se obraivati u kasnijim razredima. Kako niko od nas nema ni na nivou oekivanih ciljeva predstavu o tome ta emo traiti od djece u 6. razredu nastavnici su preputeni istom instiktu da procijene kako sa djecom obraivati probleme likovne forme i terminologije. Uitelji i uiteljice koji i u 5. razredu predaju likovnu kulturu moraju biti svjesni da pred sobom imaju sasvim novi zadatak. To jesu djeca iji uzrast odgovara njihovim nekadanjim etverogodinjacima, alil osim to je broj asova smanjen na 35 i pristup radu ve sada treba biti usmjeren na sloenije oblike izraavanja, ali i doivljaja umjetnosti. Ve uz prirunik za 4. razred istakao sam potrebu da uenici koriste i svesku A4 formata u koju e koristiti ne samo da zapisuju usvojene pojmove ve i za izradu skica, piktograma, krokija, lijepljenje reprodukcija umjetnikih djela i primjera dizajna. Nastavnik i djeca svake godine mijenjaju udbenik, ali njihov udbenik koji samostalno piu treba biti sveska iju izvedbu i dizajn nastavnik kontinuirano treba ocjenjivati. To nipoto ne znai da sada naglasak treba staviti na usvajanju likovne terminologije i teorije forme, kreativni rad je osnova nastave likovne kulture, ali nastavnik nakon etiri godine kolovanja mora otvarati nove puteve , ne samo u teoriji ve i shvatanju i doivljaju umjetnikih djela. Analiza kao verbalizacija onoga to se vidi na slici veoma je bitan dio cjelokupnog odgoja. Ako to i moe predstavljati potekou za dijete, nastavnik mora biti spreman da pokae primjerom da se u likovnim djelima moe otkriti i ono to je nevidljivo prvom pogledu. Koliko god to trailo dodatni trud, uitelj treba shvatiti da u ovoj oblasti treba biti spreman na dodatno obrazovanje i nove metodike postupke.

Programski sadraji u udbeniku su obraeni kroz likovne priloge iz bosanskohercegovake umjetnosti tako da as zapoinje analizom izdvojenog primjera dok se na susjednoj stranici, pomou dodatnih primjera, objanjavaju likovni pojmovi. Povod za postavljanje samo likovnih priloga iz nae domovine naao sam u elji da ostvarim maksimalno moguu korelaciju sa predmetima Drutvo i Kultura ivljenja.Drugi povod za ovaj izbor dijela, za mene kao autora veoma bitan (i sretan sam to su i recezenti to uoili, nazivajui udbenik najbosanskohercegovakijim) bila je elja da naglasim bogatstvo i ljepotu bosanskohercegovake likovne umjetnosti. Mada je danas izraenija elja da se govori o posebnostima i razlikama kultura naroda Bosne i Hercegovine, postoji i znaajan broj djela velike kulturne vrijednosti koja se mogu prouavati samo kao nae zajedniko naslijee (npr prethistorijska ili antika umjetnost). Kao to su i nai narodi na ovom prostoru dodira razliitih civilizacija uticali jedni na druge razvijajui specifine umjetnike forme. Uenici trebaju shvatiti da je patriotizam pozitivna vrijednost koja se ne dokazuje svaom sa drugima ve kroz razvijanje pozitivnih radnih navika i ouvanje kulturnih i prirodnih ljepota nae domovine. Istovremeno, moram priznati, da su pojedini recezenti imali zamjerke na skuenost i iskljuivost ovog pristupa u koji nisu uvrtena reprezentativna djela svjetske umjetnosti. Mada sam istakao dovoljno razloga za svoj izbor moram priznati da se mogu javiti sline dvojbe. Uitelji na asovima mogu podsjetiti uenike da govorei o naoj umjetnosti obraujemo djeli svjetske historije umjetnosti. Takoer, ukoliko ima vremena, kada govori o djelima iz odreenog razdoblja bilo bi dobro da predstavi barem jedan primjerak iz tog vremena izvan nae zemlje.elja mi je da ovim tekstovima doprinesem motivaciji nastavnika i uenika bez ije saradnje i nadopunjavanja nema naina da nastava likovne kulture rezultira planiranim ciljevima i zadacima.

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOENJE I PRAENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM

za 5. razred devetogodinjeg osnovnog obrazovanja

LIKOVNA KULTURA
(jedan sat sedmino - 35 sati godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA
PROGRAMSKI SADRAJI
TEMATSKE CJELINE MOTIVI I TEHNIKE

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajui ciljevi

OEKIVANI REZULTATI Sa uenicima se radi na daljem usvoju i proirivanju znaja o upotrebi materijala i sredstva koji se koriste u oblasti taka i linija: - da znaju razlikovati vrijednosti linija, po intenzitetu /jaini/, po prostirnoj orijentaciji, - da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu, - da mrlju i taku koriste kao likovni elemenat u predstavljanju razliitih tekstura i osmiljavanju kompozicije, organizacije kompozicije: statina i dinamina, vodoravna /horizontalna/, okomita /uspravna/, kruna, piramidalna, slobodna - da znaju da je povrina omota nekog oblika /objekta, predmeta/ u prostoru - da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta /neke graevine/ - da usvoji termine, elementi graenja, arhitektura, konstrukcija, zid, stub, stup, krov - da dalje usavravaju tehniku koritenja; olovke, tua i drvceta, tua i kista, da savladaju tehniku laviranog tua, za oblast slikarstva: - da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, kolau, pastelu, flomasterima u boji, mozaiku - da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja /da jedna boja moe biti svjetlija i tamnija/ da se mijeanjem mogu dobiti tonovi drugih boja - da proiruju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slau, a nalaze se u suprotnosti/, - usvojit e da nain na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/, lazurno i pastuozno, rukopis autora za oblast ploha/grafika: - da usvoje pojam klie, ablon /matrica/, grafiki otisak, grafiar, tampanje - da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za visoki tisak, linorez, papir grafika - da znaju osmiljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst, izrada stripa, naslovne strane knjige za oblast povrina, masa i prostor: - da uoavaju odnose u prostoru, uoavaju proporcije, prepoznaju karakter oblika - da su sposobni organizovati kompoziciju po principu pokretne ravnotee /mobili/, - da znaju ta je simetrija i asimetrija, - da su u stanju izvesti prostorni crte /crte sa tankom mekom icom/ - da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ - da raspoznaju ta je puna plastika /figura u prostoru/, a ta reljef: plitki, meco i visoki reljef - da rade na jednostavnim rjeenjima grafikog dizajna, odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu, plakat, papir za pakovanje../ - da kreiraju kadar stripa ili strip, TV spot. - da usvoje pojmove, vizuelna informacija, kadar, strip, fotografija

10

STRUKTURA PROGRAMA 1. TAKA I LINIJA Likovno podruje crtanje: Organizacija kompozicije, smjetanje rada u zadati format, dinamina i statina kompozicija, horizontalna /vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kruna, piramidalna /trougaona/, slobodna /rasprena/, dominacija 2. BOJA Likovno podruje slikanje: U slikanim radovima primjenjivae se kao izraajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje, potezi, lazurni /tanki/ nanos boje, pastuozni /debeli/ nanos boje, harmonian /skladan/ odnos boja, ritam, dominacija 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizovae se sve likovne oblasti koje se u svojoj konanici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi; crte, slika, grafika. U petom razredu, pored navedenih organizacija kompozicije, dalje e se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta, s obzirom na uzrast interes uenika biti e usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike, jednobojne i viebojne /visokog tiska/, u tehnici papir grafike i linoreza. 4. POVRINA Tematska oblast Povrina realizuje se kroz likovne oblasti; dizajna, grafikog dizajna, industrijskog dizajna, primijenjene umjetnosti, kompjuterske grafike, spot, TV poruka, plakat, navedenih kompozicionih odnosa: dinamina i statina kompozicija, horizontalna /vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kruna, piramidalna /trougaona/, slobodna /rasprena/, dominacija. Znakovi vizuelnih komunikacija, kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. Uenici rade na izradi stripa, znakova vizuelnih komunikacija, anlizi fotografije, uoavanju i razumijevanju spota, vizuelne medijske poruke. 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje, graenje, primijenjenu umjetnost i dizajn. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izraen interes za oblikovanjem u prostoru, koje djeca doivljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralakim procesom. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupani uzrastu i psihofizikim mogunostima djeteta. Definiu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici, mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef, meco reljef, visoki reljef/. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija, zid, stub, stup, krov.

11

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Likovna kultura u V razredu, podrazumijeva poetak sintetikog koncipiranja vizuelnog doivljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno steenim znanjem, bogaenjem novim likovnim sadrajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doivljavanja likovne umjetnosti. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja. Za oblikovanje na plohi kroz podruja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz podruja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. razreda. 1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma obezbjeuje kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu preglednost i sistematizovanje gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i razrijee putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika 12

razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja. Motivi teme /likovni sadraji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema svojo vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ - iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u prirodi, biljke.. - sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, bajka, poslovica, basna, pjesmica, matematike, prirode i drutva, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture ivljenja - iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee - znaajna umjetnika ostvarenja iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti - likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ula, muzika... POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove organizacije kompozicije: statino-dinamino, vodroravnouspravno, kruno, piramidalno i slobodno SLIKANJE: uoavanje znaaja obogaivbanja izraza uvoenjem vie valerskih vrijednosti boje, usvojeni pojmovi mrlja, ploha, potez, pastuozni namaz, lazurni namaz, kompozicija boja, harmonija, ritam, dominacija GRAFIKA: malo-veliko, statino-dinamino, svijetlo-tamno, klie za visoki tisak linorez, karton grafiku, inicijal, kaligrafija, minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: masa, prostor, gradnja, arhitektura, graenje, elementi graenja, zid, stub, stup, krov, niski /plitki/ reljef, meco reljef, visoki reljef, mobili /skulptura u pokretu, pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafiki dizajn, vizuelna informacija /poruka/, industrijski dizajn, spot, TV poruka, statino, dinamino

13

OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na injenicu da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: 1. estetskog 2. psiholokog 3. pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta; 1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadraja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu. Uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da usvajaju likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji djete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

14

ZNAAJ LIKOVNOG IZRAZA

* Ovo poglavlje je objavljeno u priruniku za etvrti razred, ali ga ovdje ponavljam jer se nije naodmet
podsjetiti pojedinih razmiljanja o znaaju obrazovanja uenika u oblasti likovne kulture.

Na doivljaj svijeta se prvenstveno odvija preko ula vida. Najveu koliinu informacija iz okruenja (posebno u dananjem digitalnom dobu) primamo posredstvom oiju. Takoer, i ljudi oko nas informacije i stavove koje izgovaramo procjenjuju posmatrajui nau mimiku, pokrete tijela i cjelokupni izgled. Tako da je razumno pretpostaviti da likovno izraavanje predstavlja jedan od prvih ljudskih pokuaja da opie i izrazi svoj odnos ka svijetom putem ulno razumljivih zapisa. Razvojem intelektualnih sposobnosti, moralnih obrazaca i tehnika biljeenja dostignua u drutvenim odnosima, kao bitan segment opte kulture cjelokupne civilizacije razvija se i LIKOVNA KULTURA. Veliki broj teoretiara likovne kulture u novijem dobu istiu da je izraz VIZUELNA KULTURA mnogo prikladniji jer ona danas ne podrazumjeva samo likovno stvaralatvo i zanatsku likovnu naobrazbu profesionaliziranih pojedinaca ve bitan dio opteg cjelovitog vaspitanja ljudskog bia kroz cijeli njegov ivot. Razvijanje svijesti o bitnosti stvaranja estetski kvalitetnog urbanog i arhitektonskog ivotnog okruenja od ulice, radnog mjesta i doma do odijevanja, minkanja i danas sve rasprostranjenijih internet i poslovnih prezentacija. LIKOVNA KULTURA I RAZVOJ OVJEKA

Koliko god moemo pratiti trag ouvanih artefakta u poetke ljudskog oblikovanja svijeta, svjedoimo o potrebi da se prirodni oblik preoblikuje u novi oblik mijenjan fizikom snagom ruke praene kontrolom oka i usmjeravane umnom idejom. To i jeste ono to nas izdvaja od ostalih ivih bia, sposobnost i potreba da stvorimo novu vrijednost, ne instiktivno poput ptiijeg gnijezda ili mravinjaka, ve progresivnim putem iznalaenja varijacija i stvaranjem sasvim novog oblika. Razvoj orua pokazuje taj progresivni slijed ljudske sposobnosti oblikovanja. Mada e mnogi, sa pravom, upozoriti na probleme otuenja ovjeka u dananjem automatiziranom dobu i problem sve vee ovisnosi o mainama, ipak je neosporno da je dananje ovjeku mnogo lake i da due ivi nego na predak koji je koristio kremene alatke. Uporedo sa oruima i orujem ovjek stvara i oblike koji nemaju isto funkcionalnu svrhu. Crtei u spiljama i rezbarene figurice vjerovatno prvobitno nastaju kao dio sloenih animistikih rituala, ali i kod njih od samog poetka primjeujemo elju za preoblikovanjem i stvaranjem novih odnosa. I kod ovog oblika stvaralatva oigledan je tehniki napredak koji se ogleda u iznalaenju novih tehnika i materijala. Dugo se smatralo da i kvalitet likovnog izraza prati ovu progresivnu tendenciju to je posebno izraeno od vremena renesanse kada se naglaava prosvjeenost novog doba u odnosu na varvarsku sirovost srednjovjekovnog izraza. Tek u XX st. umjetnici postaju svjesni izraajne snage djela iz davnih epoha i sve ee se inspiriu umjetnou drevnih civilizacija. Istovremeno se poinje vea panja posveivati djeijem likovnom izrazu gdje se kao poseban kvalitet istie spontanost oblikovanja. 15

Tako i u obrazovanju djece likovna kultura dobija drugaiji tretman nego u ranijem dobu. Dok se ranije insistiralo na reproduktivnom savladavanju tehnika i razvoju vjetine bez slobode izraza i mate, sada se sve vea panja posveuje ouvanju neposrednog doivljaja svijeta. Metodika likovnog vaspitanja je veoma kompleksna i puna zamki jer objedinjuje nastojanje da se razvija motorika i vjetine, oblikuje estetska svijest i ouva svjeina djeije spontanosti. Nastavnik nema empirijski nain da obavi procjenu ve mora zajedno sa uenicima da procjenjuje dosege u radu i traga za estetskim vrijednostima. Tako i ovaj prirunik nastaje kao elja autora udbenika da olaka ovo istraivanje i podsjeti nastavnika u neposrednoj nastavi na bitne pojmove i postupke u obrazovanju uenika u ovoj oblasti. RAZVOJ STVARALAKIH SPOSOBNOSTI

Kao kreativno bie ovjek svoje puno ispunjenje pronalazi u stvaralakom procesu. Potvrdu svojih vrijednosti i opravdanje svrhe vlastitog postojanja pronalazimo u sposobnosti stvaranja novih oblika. Psihiki poremeaji koji su sve ei u savremenom dobu izmeu ostalog su rezultat automatizacije, mehanizacije i fragmentacije radnog procesa gdje se radnik ne realizira kao samostalni zanatlija ponosan na kvalitet i cjelovitost svog rada ve tek kao segment procesa proizvodnje koji se sve lake mijenja mainama. Vrijednost i znaaj nastave likovne kulture ostvaruje se upravo u nastavi kreativnog stvaralakog rada kroz koji se razvijaju vjetine, samostalnost i duevno zadovoljenje. Otkrivati kod djeteta i mladog ovjeka one spontane pokrete koji karakteriziraju njihovu psiho-motorinu prirodu, razvijati ih i pretvarati u sisteme svjesnih aktivnosti, pedagoki angaovati njihovu bujnu, pokatkad i burnu emocionalnu prirodu, estetski oblikovati njihove najintimnije misli i osjeanja, posredstvom linije, boje, oblika, materije, zvuka, tona, formiratinjihove izraajne sposobnosti i usmjeravati ih u pravcu naprednih aktivnosti, osposobljavati mladu generaciju za stvaralaki rad, to je pravi sadraj savremene umjetnike pedagogije. Hakija Kulenovi 16

PSIHO-MOTORIKI RAZVOJ

Kao to smo ve rekli, nametanje likovne kulture kao isto tehnikog procesa u kojem uenik kroz zadane vjebe ui ve zacrtana rjeenja predstavlja najgori put u likovno izraavanje, ali nastavnik je taj koji treba da oblikuje i razvija motorike sposobnosti i usmjerava uenike da shvate odnose u prirodi. Od toga da nastavnik treba pratiti nain na koji uenik sjedi na stolici i naina na koji se dri pribor i gdje ga uenik razmjeta na stolu, preko kontrole rada sa otrim noiima za linoleum i gips, nastavnik pazi na djeija tijela i odjeu razvijanjem kulture rada i uenjem o organizaciji radnog prostora. Kod vjebi po posmatranju nastavnik treba posvetiti malo veu panju onome to uenik stvara na svom crteu iz jednostavnog razloga to kratka sugestija na poetku rada moe rezultirati kvalitetnim iskorakom u ovladavanju likovnim izrazom. Tako e kod opisa pojedinih vjebi biti naglaeni oekivani ishodi. Normalno je da sva djece ne pokazuju istu sklonost i mogunost likovnog doivljaja i izraza i da ne treba kanjavati ocjenom one koji tee postiu zadovoljavajui rezultat, ali kroz poduavanje osnova likovne forme nastavnik moe procjeniti trud koji uenik ulae u ovladavanju osnovama LIKOVNE FORME i individualni napredak svakog uenika sa obzirom na poetni stadij. Poznavanje obraenih likovnih pojmova, karakteristike tehnika i upotreba pribora te ovladavanje prostorom crtea (ta je lijevo-desno, gore-dole, ispred-iza, dimenzije oblika i produbljivanje prostora) su segmenti likovnog obrazovanja u kojima se moe u ovom uzrastu, uz obostrani trud uenika i nastavnika, postii znaajan napredak. INTELEKTUALNO-ESTETSKI RAZVOJ

Kao to se danas izbjegava govoriti o empirijski mjerljivoj intelegenciji, a sve vie se istie znaaj tzv. emocionalne intelegencije tako se nastava likovne kulture treba tretirati kao bitan segment razvoja cjelovite linosti. Dugo vremena kroz cijelo XX st. forsiran je kult spontanog djeijeg crtea i podsticalo preputanje eksperimentalnom izrazu. To je bila posljedica naglaenog interesa umjetnika u ijim istraivanjima podsvjesnog i simbolikog oblikovanja svijet djeijeg crtea biva otkriven kao dotad nepoznat svijet. U to vrijeme shvatanje vrijednosti nesputanog djeijeg crtea predstavljalo je veliki iskorak u prouavanju ljudske psihologije, ali i obogaenje likovnog jezika novim poimanjem kvaliteta i nivoa doivljaja, izraza i tumaenja. Za likovnu pedagogiju to je predstavljalo nerjeiv problem: da li pristupiti korektivnoj analizi uenikih postignua i sputati isti nekalkulativni izraz ili postati samo posmatra koji ima zadatak da se 17

oduevljava rezultatima koje postie dijete eksperimentiui sa likovnim tehnikama i stvarajui bez uzora i upute. Naalost, kao u svemu ostalom, nastavnik se ne moe apriori opredjeliti za jedan od ovih puteva. Ako se uenje u cjelokupnom ivom svijetu zasniva na primjeru i imitaciji ni likovna edukacija ne moe zaobii te principe. U nastavi je neophodno posmatranje djela renomiranih umjetnika pa i kopiranje odreenih rjeenja ako je to opravdano shvatanjem odreene vrijednosti, a ne usvajanja tueg rukopisa. Igra je, takoer, bitna kao tehnika razvijanja motorike, intuicije i originalnih rjeenja. Stoga je veoma bitno njegovanje igre u svakom obliku rada pa i u likovnom izraavanju, ali nastavnik mora shvatiti da ovo nije as odmora i zabave (mada je divno postii da se djeca raduju asu), posebno ne za njega. Njegovati slobodu izraza, ohrabrivati eksperiment, podsticati i isticati spontan i subjektivan izraz sve su to zadaci likovnog pedagoga. Ali jo je vea njegova obaveza da ono to je postignuto nesvjesno prevede u zonu svjesnog i pohrani u iskustvo tako da to znanje uenik zna i upotrebiti u situaciji kada otkriveni likovni efekat bude mogao posluiti tome da se preko njega likovno uoblii neka misao. Jer tek kada materijalizaciju ideje na likovnom djelu uenik postigne zahvaljujui aktivnom misaonom procesu, a ne pukim eksperimentom on moe osjetiti puno kreativno ispunjenje i zadovoljstvo te stei samopouzdanje u vlastitu inteligenciju i sposobnost izraavanja, odnosno komuniciranja sa svijetom. Istovremeno dijete tie pouzdanje u vlastiti ESTETSKI SUD za koji zaista ne vrijede naune norme mjerljivosti ve se uvijek iznova potvruje ona stara izreka da o ukusima ne vrijedi raspravljati. Ipak, treba biti svjestan da je estetski sud neto vie od ukusa pojedinca. Estetika tei pronalaenju optih principa koje opisujemo pojmom LIJEPO. Uenik treba shvatiti razliku izmeu prirodno lijepog i umjetniki lijepog koje nastaje kao rezultat djelovanja ljudskog stvaralatva. Ljudsko oblikovanje se prepoznaje kao bezinteresno svianje, to podrazumjeva da umjetniko djelo nema drugu funkciju do da kroz likovnu formu (raspored likovnih elemenata) predstavi interesantnu vizuelnu estetku senzaciju, a kroz likovni sadraj (teme i motive) motivira na intelektualni i duevni doivljan hranei nau duu i razvijajui moralne i pozitivne drutvene osobine. Poseban oblik estetike predstavlja estetika industrijskog oblikovanja. U dananjem industrijsko-potroakom vremenu zadatak dizajnera predmeta za svakodnevnu upotrebu esto se doivljava kao osnovna karakteristika na osnovu koje se neki predmet procjenjuje. Pored toga to dati oblik treba odlikovati funkcionalnost i prilagoenost ergonomiji tijela, oblik svojim likovnim karakteristikama doprinosi humanizaciji rada i ivota.

18

RAZRADA OKVIRNOG PLANA LIKOVNE KULTURE

Planom i programom za predmet likovna kultura predvieno je prouavanje sadraja kroz 5 tematskih cjelina koje se obrauju i produbljuju kroz svih devet godina kolovanja. Predvieni koncept je pozitivna novina jer obezbjeuje kontinuiet i ravnopravan tretman svih pojmova i tehnika ije se poznavanje produbljuje kroz faze primjerene uzrastu uenika. Istovremeno, nastavnik mora paljivo razraditi naine realizacije kroz svaku godinu da ne bi dolo do zasienja ponavljanjem ve savladanog i neinventivnim reproduciranjem poznatih tema i rjeenja. Fleksibilan pristup realizaciji zadataka otvara i vei prostor za korelaciju sa ostalim predmetima tako se kroz ovaj udbenik i razradu operativnog godinjeg plana tei konkretnoj povezanosti posebno sa predmetima: Drutvo, Priroda, BHS jezik i knjievnost, Muzika kultura, Tehnika kultura, ali i ostalim nastavnim sadrajima. Poznat je stav da u prvom razredu skoro sva djeca postiu likovno zanimljive rezultate znaju crtati dok na kraju osnovnog kolovanja samo rijetki pojedinci dostiu relevantne rezultate. To i moemo prihvatiti kao tano samo ako podrazumjevamo da je zadatak nastave likovne kulture proizvodnja umjetnika i u tom kontekstu bi rezultati bili oajni i trebalo bi se pitati ta to unitava tolike talente sa poetka kolovanja. Na svu sreu cilj ovog predmeta je mnogo iri od selekcije talenata ije individualne potencijale moemo podsticati kroz rad u sekciji. Opteobrazovni ciljevi nastave i razvoj likovne pismenosti stvara kreativnu osobu koja kroz niz zadataka razvija odnos prema likovnoj umjetnosti, ali i shvatanje o proimanju umjetnosti sa historijom, naukom, religijom i drugim oblastima savremenog ivota.

Uzrasne specifinosti:
Tokom 20. vijeka djeija psihologija kao sredstvo anallize djeijih intelektualnih i motorikih sposobnosti posebnu panju posveuje djeijem crteu. Uoavanjem razliitih faza razvoja djeijeg crtea utvrene su odreene zakonitosti preko kojih se oituje intelektualni razvoj djeteta, kulturoloki uticaji, polne specifinosti, uoavanje talentovanih pojedinaca od najranije dobi i, ne najmanje bitno, crte koristi kao terapijsko sredstvo u djeijoj psihologiji. Naravno, razliiti pedagozi su, u zavisnosti od pristupa , definisali vie podjela na razvojne faze u djeijim crteima. Tako pojedini u zavisnosti od vjetine realistikog predstavljanja uoavaju faze: sluajnog realizma, neuspjelog realizma, intelektualnog realizma i vizuelnog realizma., dok drugi naglasak stavljaju na sposobnosti ovladavanja emama i simbolikim izraavanjem. Poto na ovom mjestu nismo u prilici podrobnije govoriti o pojedinim teorijama, potrebno je barem navesti neke od karakteristika veine djece uzrasta izmeu 10. i 12. godine: Veina pedagoga ovo razdoblje smjeta u prelomnu fazu kada simboli i intelektualni doivljaj preputaju primat vizuelno-optikom realizmu. Sve vea panja se posveuje postizanju tanosti forme, veliina i perspektivne tanosti. Sveukupni intelektualni razvoj, racionalizacija i logiko promiljanje omoguuju ueniku da tanije uoava odlike oblika i odstupanja u likovnoj predodbi. Praktian rad treba pratiti razvoj uenika tako se nastavnik moe, vie nego ranije, bazirati na rad po posmatranju modela ili prirode. 19

Oekivani rezultati su: kosa linija kao perspektivno sredstvo, preklapanje oblika, elja da se predstavi trodimenzionalnost variranjem linije, valerskim sjenenjem i traganje za nainima da se crtakim sredstvima imitira tekstura. U likovnoj kompoziciji smjer se planski organizuje sa osjeajem za dominantni oblik i njegov poloaj, koloristiki kontrasti se uslonjavaju nastojanjem da se kreiraju tercijarne boje, otkrivaju se valerski prelazi postignuti mijeanjem boje sa bojom, a ne samo crnom i bijelom, elja da se boji da simboliki karakter. Kod oblikovanja mase uenik dodaje i oduzima masu traei ravnoteu, oblik se formira iz mase, a ne spajanjem segmenata. Razvija se interes za konstrukciju oblika i logika meuzavisnost dijelova (arhitektonski elementi). U grafikom izrazu, nnpr. Kartonskom tisku iz ablona, uenik ne trai samo jedno rjeenje ve shvata mogunosti likovne igre i ljepotu eksperimentalnog otiskivanja mijenjanjem ploha i boja. U visokom tisku sa linoleuma ili gipsa , crna i bijela linija se nadopunjuju ve sa tenjom ka apstrakciji. Ukoliko u nastavi postoji mogunost izvoenja bakropisa, ve sada se moe primjenjivati jer djeca pokazuju interes za sloene tehnoloke postupke i uivaju u neizvjesnoj igri na matrici i iznenaujuem rezultatu. Ukratko reeno, nastavnik se u ogranienom vremenu 35 asova susree sa djecom iji je intelekt sada sazrio za nove vrijednosti i on ga mora pratiti dajui nove problemske poticaje jer ako zadaci ostanu kao u niim razredima dobie pasivnog uenika kojem je dosadno. Takoe se nastavnik suoava sa poveanom nesigurnou kod uenika i prekritinim (potcjenjivakim) odnosom prema vlastitom radu. Lino ovo ne bih nazvao padom kreativnosti, ve rezultatom ovisnosti o emama i ablonskim predstavama ijih nedostataka sada uenik postaje svjesniji doivljavajui sebe kao nekoga ko ne zna u odnosu na uenike koji nadrastaju ablon. Ako bi se htio naaliti, moda je i poteno da uitelji koji su djecu vodili u niim razredima i sada, u najosjetljivijem periodu za ueniko likovno samopouzdanje, nastave rad sa njima. Ukoliko je nastavi likovne kulture ranije pristupao povrno i nemotivirajue, putajui ablonski rad, sada e imati razred u kojem je veina uenika nesamostalna i u radu vidi problem i prije nego povue liniju. Naravno, i kod najpredanijeg uitelja pojavie se djeca nesklona likovnom izrazu i iji likovni izraz kaska za oekivanim postignuima, zbog toga i govorimo o individualnom pristupu. Posebno govorei o uenicima sa posebnim potrebama i izradom posebnog plana za takve uenike nastavnik paljivo odreuje startnu osnovu i postavlja ciljeve. Nepotrebno je da ja kao autor udbenika teoretiem o inkulzivnoj nastavi uiteljima koji ve petu godinu rade sa djecom vodei posebne evidencije i planove. Samo moram spomenuti da i u okviru likovne kulture ovoj djeci treba posvetiti posebnu panju insistirajui na tome da ne posustaju i vrednovati svaki napredak. Likovno izraavanje ima snagu da otvori mnoge nedoreenosti u njihovim mislima i osjeajima, pokae im osjeaj zadovoljstva kreativnog stvaraoca, pa i talenat koji moe nadrasti sva oekivanja. Ako svi oko djeteta ustraju u otkrivanju njegovih mogunosti nagrada je sigurna.

20

 TEMATSKE CJELINE/TEMATSKE OBLASTI

Tematske cjeline koje su strukturirane kroz sve razrede osnovne kole programski su podjeljenje na: 1. 2. 3. 4. 5. TAKA I LINIJA BOJA PLOHA MASA I PROSTOR POVRINA

Ovako organizirane oblasti omoguavaju da u toku svake kolske godine uenik proe raznolike likovne tehnike prilagoene njegovom uzrastu, razumije specifinosti crtea, slikarstva, grafike i kiparstva kroz dvodimenzionalno oblikovanje na plohi i trodimenzionalno oblikovanje u prostoru. Treba biti jasno da je nemogue obraivati pojedine oblast strogo ih razgraniavajui. Kada govorimo o liniji, ona je prepoznatljiva zbog svoje obojenosti, ima svoje prostorno usmjerenje itd. Kao to se ni likovni izrazi u crteu, slikarstvu, grafici i kiparstvu danas nemaju samo svoje linearno, koloristiko ili prostorno odreenje ve se podruja i tehnike stalno proimaju. Razrada programa u ovom udbeniku zamiljena je kao upoznavanje sa primjerima iz bosanskohercegovake umjetnosti i uoavanjem osnovnih likovnih karakteristika kroz analizu djela to treba posluiti kao uvod i motivacija u razradi zadatka koji je naglaen na narednoj stranici. S tim da se znanje o likovnom elementu (linija, boja, ploha,...) proiruje sa uoavanjem kompozicionih odnosa (simetrija, ritam, smjer, dominanta,...). Tako da se udbenik ne koristi stranicu za stranicom ve svaku tematsku cjelinu ppovezuju viestruke veze sa ostalim primjerima. Na taj nain se pocrtava veza umjetnosti sadanjosti, prolosti i budunosti i pokazuje da je umjetnika kreativnost neto to ne zavisi od tehnolokog napretka ve od imaginacije pojedinca autora u svim vremenima. TAKA

Taka je matematiki pojam koji oznaava poloaj u prostoru bez mase i dimenzija. U likonoj kulturi, taka je najjednostavniji likovni elemenat. Meutim, kako je taka samo statina vrijednost ona ne omoguava vei raspon izraajnih mogunosti i vrijednosti osim to guim rasporedom taaka moemo doarati valersku vrijednost. Nae oi tee povezivanju taaka u prostoru i tako nastaje linija. LINIJA

Linija je osnovni elemenat preko kojeg dijete prvo zakorauje u svijet likovnog izraza. Putovanje u udesni svijet stvaralatva obino zapoinje sluajnim otrkiem da ruka u pijesku ostavlja trag ili da neki predmeti ostavljaju trag boje na podlozi. Prve spontane are nastale u igri ve zarana mogu ukazivati na karakter malog umjetnika. Pa i kasnije kada se likovni izraz pone uslonjavati bojama i oblicima linija dugo u djeijem crteu ostaje temelj iz kojeg se izvode ostale vrijednosti. Kroz tehnike kolaa, mozaika, plone grafike... djete e postajati svjesno i drugih naina gradnje slike uvijek se iznova vraajui liniji. 21

U teoriji je linija trag kretanja take u prostoru. Matematika je tretira kao osnovni pojam koji se ne definie. U prirodi ne postoji osim kao oblici razliitog volumena tj. deblji ili tanji. Stoga se moe slobodno rei da je linija proizvod naeg nastojanja da se izrazimo kao psihomotorina bia. U likovnoj umjetnosti linija opisuje oblik, definira mjesta dodira i preklapanje oblika te razliitosti u osvjetljenosti i obojenosti. Ali je jo bitnije to linijom izraavamo svoje emocije i komuniciramo. Kako rekosmo da je linija trag kretanja, ona je koncentracija energije te je doivljavamo kao aktivniju ili pasivniju. Uoavamo je kao vodoravnu/horizontalnu, uspravnu/vertikalnu, kosu, kratku, dugu, isprekidanu, ravnu, valovitu i zakrivljenu liniju. Osjeamo nemirnu i smirenu, nervoznu i oputenu, teku i laganu. Shvatamo da linijom opisujemo i komuniciramo. Razlikujemo ritmine odnose meu linijama.. Predznanje o liniji

U prva etiri razreda uenici su usvojili znanje o osnovnim odlikama linija. Razlikuju linije po duini, debljini, geometrijskom obliku, konturnu liniju i strukturnu liniju, upoznali su predstavljanje tekstura linearnim sredstvima, prostorne poloaje linije (uspravna, kosa, vodoravna) i shvatili pojam ritam. Ciljevi i oekivani rezultati

U petom razredu ponavljaju i razvijaju vjetine upotrebe linija. Uoavaju prostorne kompozicije (vodoravna, okomita, kosa, kruna, piramidalna, slobodna...) i primjenjuju u predstavljanju prostora (perspektive) i proporcija oblika u prostoru. Kombinuju liniju sa drugim likovnim elementima upoznavajui nove mogunosti izraavanja. Kombinuju tamne i svijetle linije (grafika i grata). Koristimo liniju kao dekorativnu vrijednost. Zakljuak: linijom opisujemo svijet oko sebe, izraavamo svoje osjeaje i prenosimo poruke kroz prostor i vrijeme. BOJA

Svaka linija je prije svega boja, razliitost od podloge, tako da linija i boja ine osnovne i neodvojive elemante likovnog iskaza. Ipak, na svakom djelu je prepoznatljiva sklonost umjetnika ka linearnom ili koloristikom izrazu. Kroz historiju umjetnosti stalno pratimo smjenjivanje razdoblja u kojima se prednost daje jednom ili drugom nainu likovnog izraavanja pa ne moemo govoriti o tome da li je linija ili boja presudna u likovnoj umjetnosti niti da vie vrijede djela raena jednim ili drugim stilom. Ostaje injenica da upotrebom boje otvaramo mnogo vie moguih varijacija tonova i valera. Onaj ko zna ta eli moe stvoriti arobne odnose zvonke poput najljepih melodija kao to boje mogu zavesti i unititi i najljepi crte. Pored optike, boje imaju psiholoku i simboliku snagu. O znaenjima boje razgovaraemo kroz sve razrede. Poseban znaaj ima boja u primjenjenoj umjetnosti i arhitekturi i jedan od ciljeva nastave likovne kulture jeste kako osposobiti uenike da naue vladati bojom u svom ivotnom prostoru. Niim se ki i neukus bre ne objave kao to to moe boja (pogledajte samo kroz prozor svo arenilo fasada naih domova).

22

Linija je imaginarna i rekli smo da je ovjek zamilja i koristi da opie (racionalizira) svijet. Boja je realna fizikalna pojava koja posjeduje svoje mjerljive vrijednosti. Stoga bi moglo biti neobino to boja ima tako snaan emocionalni uticaj na ovjeka. Meutim, kao to moemo objasniti da cvjetovi imaju intenzivne boje da bi privukli insekte i ptice koje ih oprauju, tako nema naina da objasnimo aobne boje pojedinih vrsta koje ive u najmranijim morskim dubinama. O fizikalnoj prirodi boje razmiljamo tek zadnjih dvjestotinjak godina, a od postanka ovjeka stojim zadivljeni pred raskoi boja koje nas okruuju. Raamo se sa veim ili manjim koloristikim senzibilitetom niti moemo mnogo uticati na sposobnost naeg oka da prepozna boje ili nijanse boje, ali moemo razviti svijest i estetskoj harmonji boja i njihovom uticaju na nau svakodnevnicu. Predznanje o boji

Uenici poznaju da je boja prozvod svjetlosti i da se u sunevoj svjetlosti nalazi spektar duginih boja. Znaju da se mijeanjem osnovnih dobijaju ostale boje. Da mijeanjem sa drugim boja postaje tamnijaili svjetlija, toplija ili hladnija. Da postoje ahromatske (neutralne) boje. Razlikuje tople i hladne boje. Poznaje komplementarni kontrast. Materijalno i optiko mijeanje boja. Zna da boja posjeduje ton i valer. Da postoji vie tonova boje. Da su crna, bijela i siva ahromatske boje. Da nainom nanoenja boje stvaramo utisak teksturalnih vrijednosti. Poznaje koloristike osobine tehnika pastela, akvarela, tempere. Ciljevi i oekivani rezultati

Obogatiti lokalni ton sve bogatijim meutonovima i valerskim razlikama. Nauiti razlikovati i koristiti lazurni i pastuozni nanos boje (faktura). Intenzitet boje se mijenja njenim mijeanjem sa drugim bojama (oslabljenost). Tehnike grataa i kolaa. Kompozicioni znaaj boje (harmonija, ritam, dominacije). Mogunosti valerskog predstavljanja trodimenzionalnosti oblika. Valersko obogaenje u grafikom izrazu. Boja kao dekorativna vrijednost, boja u vajarstvu i arhitekturi. PLOHA

Ploha je dvodimenzionalni oblik. Geometrijski pravilna ili nepravilna povrina neke boje. Nastala opcrtavanjem linijom ili kao bojena mrlja, ploha je likovni elemenat koji proizilazi iz osnovnih likovnih elemenata. Njen znaaj je u tome to omoguava svoenje sloenih trodimenzionalnih predstava na dvodimenzionalnu plohu. Egipatska, japanska, islamska i mnoge druge kulture su cijelim svojim postojanjem njegovale ploni likovni izraz. Plono oblikovanje posjeduje naglaenu dekorativnu crtu i izraajnost istih povrina u kojima su zanemareni nepotrebni detalji. Tako je posebno podesno za oblikovanje znakova, simbola i vizuelnih informacija.I u 5. razredu plono oblikovanje e biti uglavnom posmatrano u grafikom izrazu i primjenjenoj umjetnosti oblikovanja teksta.

23

Predznanje o plohi

Sama ploha nije posebno komplikovan pojam i sve njene likovne i psiholoke vrijednosti proistiu iz oblika i boje, tako da su o samom pojmu plohe uenici ve nauili dovoljno. Sada se to znanje moe potvrditi zapisivanjem u svesku i repetirati kroz vjebe o geometrijski pravilnim i nepravilnim plohama. Uglavnom je veliki broj vjebi zamiljen kao realizacija plonih odnosa to omoguava najjednostavnije shvatanje kompozicionih odnosa. U podruju grafikog dizajna ploha e ponovo imati najznaajniju ulogu. Ciljevi i oekivani rezultati

Razvijanje senzibiliteta prema grafici, svoenje oblika na osnovne karakteristike, oblikovanje simbola, stvaranje zanimljivih odnosa izmeu teksta i slike. MASA, VOLUMEN I PROSTOR

Masa i volumen su likovne vrijednosti koje oznaavaju prelazak likovnog problema iz dvije dimenzije plohe u tri dimrnzije prostora. Trodimenzionalni oblici imaju masu, volumen i povrinu. U fizici masa oznaava pritisak ili teinu kojom tijelo vri pritisak na podlogu. Volumen oznaava prostor koji neko tijelo zauzima, a povrina je granica oblika sa prostorom. Svaka od ovih vrijednosti je likovno neodvojiva od ostalih. Mada nae oko najlake percipira povrinu te volumen, a masu ne moemo vizuelno precizno odrediti, svaki od ovih pojmova odreuje konano likovno djelo bio to ukras na odjei, skulptura ili zgrada. Umjetnik je duan potovati zakonitosti materijala. Likovne umjetnosti skulpture i arhitekture odreene su masom i volumenom. Predznanje o masi, volumenu i prostoru

Trodimenzionalno oblikovanje je djeci intuitivno razumljivo. Tako se i oblikovanje u niim razredima razvija u skladu sa motorikim razvojem. Uenik predmet analizira i sastavlja iz dijelova. U etvrtom razredu usvojeni su osnovni pojmovi vajarskih tehnika. Poznaju pojmove simetrija i asimetrija i teksturalne vrijednosti trodimenzionalne povrine. Poznaju pojam arhitektura, maketa i tlocrt. Ciljevi i oekivani rezultati

Sada uenici produbljuju znanje o vajarskim tehnikama pune plastike i reljefa. Oblikuju cjelinu iz kompaktne mase, oblikuju trodimenzionalne crtee icom, uvode nove materijale u vizuelno oblikovanje, shvataju vajarsku kompoziciju, usvajaju pojmove mobil i instalacija. Poseban naglasak je na proirenju znanja o arhitekturi i elementima graenja. Shvataju komponovanje graevine u prostoru, nosive i noene elemente, razlikuju stup i stub, vrste stropova. Shvataju znaaj urbanistikog sklada i simbolikog znaaja graevina.

24

POVRINA

Povrina je likovni pojam koji smo upotrebljavali kroz sve tematske cjeline, ali ovdje je, prije svega, istaknuta kao obiljeje primjenjenih umjetnosti u smislu dekorativne opreme povrine upotrebnih predmeta. Realizujemo je kroz primjenjene umjetnosti (grafiki i industrijski dizajn), strip, fotografiju, film, raunarsku grafiku i animaciju. Istovremeno, u ovoj oblasti govorei o upotrebi linije, boje, plohe i volumena u dizajnu, rekapituliramo naueno u prethodnim cjelinama. Povrinu odreuju dimenzije i moe se javiti kao ravna ili zakrivljena. Povrina odreuje estetizirani prostor koji zauzima oblik i prostor oko oblika.

Predznanje o povrini

Uenici su do sada nauili da postoje razliite povrine koje se razlikuju po teksturi (glatke,hrapave, ravne i zaobljene, sjajne i nesjajne, prozirne i neprozirne), po boji i po dimenzijama. Sada produljuju naueno i usvajaju nove pojmove. Usvojili su pojmove: dizajn, primjenjena umjetnost, grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film, fotografija, kadar, strip, video. Ciljevi i oekivani rezultati

Nastavlja se upoznavanje sa karakteristikama i procesom nastajanja djela primjenjene umjetnosti, savremenih likovnih izraza i TV poruka. Kompozicija u ovim izrazima. Razumjevanje ovih izraza kao sloenih postupaka u ijem nastanku uestvuje vie kreatora. Razlikovanje sloenih umjetnikih izraza od onih koji se slue jednom vrstom ulnog izraza. Pojmovi: kadar, plan, scenograf,sinopsis, sinhronizacija.

MOTIVI-TEME
25

1. VIZUELNI MOTIVI 2. NEVIZUELNI MOTIVI 3. LIKOVNA FORMA (ODNOSI LIKOVNIH ELEMENATA) U programu je naglaeno da djete najlake razumije teme vezane doivljaje i spoznaje iz vlastitog iskustva tako da vizuelni poticaji iz neposrednog okruenja (dogaaji, porodica, kola, prostori i objekti te poticaji iz drugih predmeta) zauzimaju navei broj predloenih likovnih sadraja. U svakoj tematskoj cjelini predviene su i jedna do dvije vjebe zasnovane na nevizuelnim poticajima (ula, osjeanja, muzika...) na koje nastavnik mora obratiti posebnu panju jer kroz njih uenik shvata da likovno izraavanje nije samo preslikavanje oblika iz realnog svijeta ve i specifian nain izraavanja stavova, misli i osjeaja. Problemi likovne forme se posebno pocrtavaju na asovima estetskog procjenjivanje. Nastavnik kroz analizu ukazuje na likovne karakteristike, a zatim trai i od samih uenika da uoe kompozicione osobenosti na primjerima iz udbenika i vlastitim radovima. U petom razredu nastavnik sve vie tei verbalizaciji vizuelno uoenog jer na taj nain vieno ne postaje samo informacija ve postaje znanje.

METODE RADA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. ANALIZA DEMONSTRACIJA RAZGOVOR USMENO IZLAGANJE SCENARIJ RAD SA TEKSTOM KOMBINOVANJE VARIRANJE GRAENJE (SINTEZA)

Kao i svaki predmet likovna nastava ima svoje specifine zadatke. Pojedina likovna podruja i tematske cjeline postavljaju razliite metodske zadatke. Naravno, metodski pristup je prevashodno uslovljen uzrastom cjeline i individualnim specifinostima pojedinih uenika. Tako se i izdvaja osnovni problem pristupa radu sa uenicima: Kako optim pristupom podstai da svi uenici postignu individualni napredak i izbjegne ukalupljivanje. Nastavnik mora odabrati metodu koja e stimulirati iskren izraz karaktera i svijest da, ukoliko je proivljen, niti jedan rezultat nije pogrean. Stvoriti uslove da uenik eli pokuati neto novo, da ima hrabrosti izraziti svoju ideju i uslove da izabere meterijal koji eli, znai stvoriti mogunost da se javi kreativnost. Iz nje dalje se javlja elja za samostalnim radom i samopotvrivanjem. Otvara se put ka formiranju cjelovite iskrene osobe kao u malo kojoj drugoj oblasti. Poto je as likovne kulture najee usmjeren na samostalan rad uenika i individualne korekture, za klasine didaktiko-metodike pristupe preostaje samo uvodni i zavrni dio asa. Metode demonstracije i analize umjetnikih likovnih djela koja odgovaraju uzrastu i cilju asa, poto potencira vizelno razmiljanje esto je najbolji nain za shvatanje problema s tim da broj primjera ne bi smio biti manji od 3 niti vei od najvie 6 primjera. 26

Estetski procjenjivanje umjetnikih djela do skora nije imalo znaajno mjesto u likovnoj metodici jer nije bilo mogue doi do kvalitetnih reprodukcija. Dananja tampa udbenika omoguuje prezentiranje umjetnikih djela te skoro bezgraninu dostupnost primjera putem interneta, nastavnik mora izabrati primjere koji jasno ukazuju na zadatak, izbjei povrnost, ali i znati da odri koncentraciju na primjere i podstakne angaovanje. To i nije veliki problem kada se savladava odreeni likovni problem (npr, valerske vrijednosti laviranim tuem), meutim, kod kreativnih zadataka primjeri ne smiju pokazivati mogue rjeenje ve iznenaditi vizuelni aparat, izazvati emocionalnu reakciju i kreativnu glad za neim novim i drugaijim od ve vienog. Primjeri u udbeniku izabrani su i rasporeeni upravo da slijede ovako viestran pristup svakoj tematskoj cjelini, ali nastavnik treba stalno tragati (i zbog sebe i zbog uenika) za novim primjerima i nastojati da ih prezentuje na razliitim tehnikim pomagalima uz svijest da je uvijek najbolja prezentacija originalnog djela ili njegove kvalitetne reprodukcije na papiru. Pri svakom primjeru je potrebno odvojiti vrijeme za posmatranje u tiini, zatim se pristupa odreivanju teme i motiva te tehnike, kao trei korak dolazi prepoznavanje i analiza elemenata koji su bitni za na zadatak, a na kraju jo jednom usmjeriti na cjelinu (sintetizirati) i pokuati definisati utisak i doivljaj djela. Utvreno je da uenici koji posmatraju umjetnika djela na asovima postiu mnogo bri napredak i nastavnik se treba posebno pripremati za ove asove jer e rezultati biti vrijedni uloenog truda. Zanimljivi rezultati se mogu postii pri kopiranju nekog umjetnikog djela ili likovne senzacije tako da se djelo posmatra nekoliko minuta, a zatim se pokuava ponoviti vieno. Te vjebe se ne trebaju izvoditi esto, ali mogu podstai razvoj vizuelne memorije i pribliiti principe komponovanja na slici. Demonstracija problema metodom pokazivanja je esto neophodna pri definisanju zadatka, ali nastavnik na tabli koristi ideogramsku stilizaciju (jer ne pokazuje kako treba crtati ve pojanjava postupakkoji je potreban pri realizaciji), pazei da to manje vremena bude okrenut leima ka uenicima. Uvijek treba nacrtati format djeijeg lista iz bloka i uvijek potpuno izbrisati svoj crte na tabli. Verbalne metode poput razgovora, izlaganja i rada sa tekstom uvijek su prisutne, a posebno kod rada sa nevizuelnim podsticajima. Mada je metoda izlaganja bra, to je esto bitno da bi se dobilo to vie vremena za rad, potrebno je maksimalno koristiti razgovor, posebno pri analizi djela jer se samo tako vizuelno prenosi iz utiska u razumjevanje. Rad sa tekstom predstavlja est vid korelacije sa drgim predmetima, ali ga ne treba svesti samo na ilustrovanje odreenih tekstova ve pokazati zavisnost teksta od likovne opreme cijele knjige. Likovna kultura podstie kreativnost i eksperiment, ali oni ne smiju sebi biti svrha ve svakoj eksperimentalnoj metodi treba prilaziti vie sa tehnikog aspekta i upoznavanja tehnikih mogunosti nego kao konanog rezultata.

27

 NAINI RADA
1. 2. 3. 4. 5. RAD PO POSMATRANJU RAD NAKON POSMATRANJA RAD PO SJEANJU RAD PO ZAMILJANJU RAD PO IZMILJANJU Uz svaku oblast predloen je skup vjebi u kojima se potenciraju raznovrsni naini rada. Nastavnik planira vjebe prema mogunostima i uslovima rada, ali obavezno mora paziti na zastupljenost razliitih pristupa jer samo na taj nain ravnomjerno razvija vjetine, matu i kreativnost. Svaki od pristupa podstie razliite nivoe vizuelnog doivljaja svijeta. Posmatranjem razvijamo pecepciju, rad nakon posmatranja vizuelnu memoriju, sposobnost analize i sinteze, matu ... Kod svake predloene vjebe naglaen je nain rada i pristup temi koji treba omoguiti kvalitetne rezultate.

OBLICI RADA
1. 2. 3. 4. FRONTALNI OBLIK RADA INDIVIDUALNI OBLIK RADA RAD U PAROVIMA GRUPNI OBLIK RADA

Svaki as likovne kulture u sebi moe objediniti skoro sve oblike rada. Kao svi oblici kretivnog izraavanja inividualni pristup daje najpotpunije ispunjenje zadovoljstvom i rezultira utiskom jedinstvenosti i cjelovitosti rada. I nastavnik kroz individualni rad ostvaruje najbolji uvid u razvoj uenika i specifinosti njegovog karaktera. No, nemogue je pobjei od injenice da je rad u dananjem svijetu, skoro u svim oblastima, doivio potpunu fragmentaciju ida se trai razvijanje sklonosti ka grupnom radu. Stoga nastavnik u pojedinim vjebama gdje je vei naglasak na tehnici i likovnoj formi (npr. zasienost boje) moe biti izvedeno u parovima ili veim grupama. Kroz vlastito iskustvo preferiram rad u skupinama od 4 do 6 uenika Svaki uenik radi svoj rad, ali ima neposredan uvid u ono to drugi rade, mogu razmjenjivati pribor i zajedno istraivati efekte. Dok nastavnik vri korekciju pojedinog rada ostali uenici prate i uporeuju. U takvoj organizaciji disciplina vrlo lahko moe popustiti i zbog toga mora esto posjeivati skupine, ali kada se postigne puna radna atmosfera i kada se uenici posvete radu rezultati mogu biti iznenaujui. Preds nastavnicima se sada javlja problem manjka vremena. I djeca i nastavnik sada se po prvi put sreu sa izvoenjem nastave jedan as sedmino. ak mislim da e djeca lake prihvatiti ovo ogranienje dok e njihovi uitelji morati na mnogo bri nain organizovati uvodni dio asa i motivaciju za rad, odravati radnu atmosferu i tragati za temama koje se mogu obraditi u ovako kratkom vremenu. Jo jednom bih elio izraziti vlastiti stav (bez nade da e biti prihvaen): Za nastavu likovne kulture za djecu je vanije da imaju po dva asa u etvrtom, petom i estom razredu nego u prva tri razreda.

28

 OCJENJIVANJE
Ocjenjivanje je specifini problem kod nastave likovne kulture. Jedino u ovom predmetu ne postoji nikakva mjerljiva metoda ocjenjivanja neijeg rada i rezultata osim da ocjenjujui subjektivni izraz uenika i nastavnik zae u zonu subjektivnosti. Da to ne postane jedino mjerilo, nastavnik treba voditi evidenciju o sklonostima, talentu i dostignuima svakog uenika. Zbog toga je bitno da ima oformljen neki tip dosjea sa radovima svakog uenika da bi nakon ocjenjivanja pojedinanih radova mogao da procjeni i sveukupni rezultat. Takoer je veoma bitno pokazati da se cijeni trud i da je razumljivo da se do nekih rezultata moe doi uz vie potekoa. Kao to je ve reeno analizi djeijeg crtea pristupamo sa estetskog, pedagokog i psiholokog aspekta. Estetski kriterij: Estetika je grana filozofije koja prouava na doivljaj lijepog. Likovnim djelovanjem uenik stvara likovni rad koji posjeduje odreene estetske vrijednosti. Tu vrijednost prepoznajemo u vladanju elementima likovnog jezika i njihovim odnosima. Naravno da se estetska vrijednost jasnije oituje kroz napredak uenikovog vladanja materijalom. Vjetina da likovni cilj postigne na to jednostavniji nain, bez utiska nesigurnosti i lutanja, doprinosi kompozicionoj cjelovitosti. Koliko je uenik zainteresovan da vlastita dostignua iznova preispituje i oblikuje izbjegavajui ponavljanje ve vienog, tolika e biti njegova estetska nadogradnja. Psiholoki kriterij: oznaava potivanje uzrasta i individualnih mogunosti uenika, kao i drugih faktora koji utiu na uenikovu psihu. Motorika, predispozicije za likovno izraavanje i razumjevanje likovnog jezika, kao i matovitost, kreativnost te sklonost ka ekspresivnom izaraavanju su glavni od kriterija koje nastavnik prati i vrjednuje (uvijek procjenjujui postignua na osnovu stepena ranije usvojenih vjetina i individualnih mogunosti uenika). Na samo likovnoj kulturi svojstven nain, pratimo emotivni i racionalni razvoj linosti. Na ovim asovima ulazimo u svijet umjetnosti, nastavnik je tu da djeci odkrine ta vrata i da zaviri u njihove due putajui da svoje emocije (nekada i najskrivenije i najbolnije) oblikuju i izraze. Svaki uspjeh da se dopre do djeteta i njegova izraena elja da nam prenese svoje doivljaje rezultat je nemjerljiv sa bilo kojom vrstom ocjene i nesvakidanja je nagrada likovnom pedagogu. Pedagoki kriteriji: Kao to je vidljivo iz prethodna dva kriterija, likovna pedagogija danas naglaava potrebu za individualiziranim pristupom. Takoe, pedagoko djelovanje moe uzroiti pozitivne, ali i negativne efekte na uenika i njegov pristup likovnom izraavanju. Pored predavanja likovne teorije i objanjavanja pojmova, nastavnik je tu da pomogne kod savladavanja tehnike (medija), ukae na izraajne vrijednosti i mogunosti likovnih elemenata. Pri tome mu najvei neprijatelj moe postati vlastiti estetski sud.Kada na uenikim izlobama vidite da dominiraju radovi na kojima su naglaene konturne linije ili nepotrebni sladunjavi valerski prelazi, ili bilo koji likovni efekat u nesrazmjernoj veini, tu je pedagog onaj ko je izgubio sam od sebe. Istovremeno pedagog likovne kulture mora biti svjestan da njegov rad sa uenicima mlae dobi nema za osnovni cilj stvaranje buduih umjetnika (u pojedinanim sluajevima bie veliko dostignue i ast za nastavnika da razvije ljubav kod uenika da izabere put likovnog stvaranja). Nastavnik obrazuje cjelovitu kulturnu i humaniziranu linost, kreativnog i upornog stvaraoca (na blio kojem polju), ljubitelja umjetnosti svjesnog znaaja ouvanja kulturnih dobara, osobu irokih pogleda ... 29

Uz prirunik za 4. razred naveo sam da je kod usvajanja likovne terminologije najvanije da nastavnik to ee koristi predvienu likovnu terminologiju nego da kroz usmeno ispitivanje provjerava stepen usvojenih pojmova kod djece. Ve sada u 5. razredu potrebno je aktivnije vladanje likovnom terminologijom inae uenici ne mogu sa razumjevanjem koristiti udbenik i pratiti nastavu. Lino ne preferiram da nastavnik cijeli as izdvoji za usmeno ispitivanje, ve u uvodnom dijelu asa nastavnik moe podsjetiti uenike na prethodno usvojene pojmove ili na kraju asa traiti da se ponove usvojeni pojmovi i to ocijeniti. Takoe, kroz test nastavnik moe podstaknuti aktivnije vladanje likovnim pojmovima. Za ovaj uzrast broj pitanja bi se trebao kretati oko10-15. Ukoliko se nastavnik odlui za test, ocjena iz testa ne smije imat nita vei znaaj od bilo koje ocjene, naprotiv. as ranije sva pitanja treba preraditi zajedno na asu i objasniti tane odgovore. Nastavnik treba objasniti i roditeljima i djeci da ukoliko stariji lanovi porodice dovravaju djeije crtee to nije vid pomoi ve kazna kojom se kod djeteta razvija nesamostalnost i pasivnost. asovi analize su najbitniji segment ocjenjivanja uenikih postignua i prepoznavanja vrijednosti likovnog jezika. Mada e i tu ueniki dojam o pojedinom crteu biti subjektivan u vrednovanju rada svojih drugova ipak e kroz njega shvatati osnove likovnog komponovanja. Barem bi svaki 4. as trebao biti posveen analizi rezultata i upoznavanju sa djelima iz historije umjetnosti. Primjeri iz udbenika bi trebali biti samo uvod u temu koja e biti obogaena mnotvom drugih prezenacija kroz koje se mogu pokazati i dosezi tehnike te dokumentarni filmovi o poedinim umjetnicima ili djelima (npr. danas lako dostupni filmovi sa snimanja dugometranih crtanih filmova).

30

POJANJENJA PRIMJERA IZ UDBENIKA Stranice 6-7

Udbenik zapoinje sa prikazom najstarijeg pronaenog likovnog djela na teritoriji nae domovine. Gravura konja iz peine Badanj kod Stoca je sauvana samo u fragmentu lea i zadnjih nogu konja. Ovo je crte iz vremena kada ljudi nisu poznavali pismo pa su crteima esto i davali neki simboliki znaaj, a ne samo predstavu oblika iz prirode. Pojedine linije predstavljaju strelice to moe simbolizirati muki i enski princip u prirodi. Za poetak je bitno uoiti linije razliite debljine, duine, ritam linija. Razgovarajmo o tome kako linije mogu biti smirene, nemirne, grube, fine ... Primjer sa drevnim oruem, ukrasno oblikovanim predmetima iz prethistorije i primjerima savremene keramike da uoimo kako se ritminim nizanjem linija stvara zanimljiva cjelina. Prvi as zapoinjemo sa crtanjem postavke predmeta ugljenom na hrapavom papiru da bi se vidjelo kako taka prerasta u liniju. Bilo bi dobro na asu ili likovnoj sekciji izraditi glinenu kopiju crtea iz Stoca.

Stranice 8-9
Glinena posuda iz Butmira nam pokazuje napredak ovjeka u vremenu kada se poeo baviti zemljoradnjom. To je podstaklo i razvoj primjenjenih umjetnosti jer sada zemljoradnik mora praviti alate, posude od prua i gline, obrauju se metali pee glina ... Javlja se i viak proizvoda nego to je potrebno za preivljavanje, razvija se trgovina i nastojanje da predmeti kojima se trguje budu to funkcionalniji i ukraeniji. I sada lilnije imaju simboliki karakter pa spirala na posudi nije samo ukras ili ojaanje stijenke ve ima znaenje. Na narednoj stranici vie govorimo o simbolu. ta sve znai simbol srca? Razgovarajmo. ta je prijateljstvo? Kako ga predstaviti? Izvodimo vjebu dekorisanja glinamolom i temperom (vunica, ica i drugi materijali). Dekoriemo plastinu ili staklenu posudu.

Stranice 10-11
Oblikovanje predmeta od metala je slijedei korak u razvoju umjetnosti. Predmeti sada postaju prefinjeniji nego u kamenim dobima, ukrasi su sve sloeniji i nakit postaje skupocjenjeniji i esto se pokojnici ukraavaju da ga nose na drugi svijet. I danas se nakit proizvodi od skupocjenih metala, ali i od jeftinijih materijala i veoma se cijeni originalnost i vjetina izrade. Mnogi ljudi ive od izrade unikatnih ukrasa. Nakit koji radimo treba biti prilagoen obliku ljudskog tijela, previe arenila je neukusno, bolje diskretan nego nametljiv.

Stranice 12-13
Primjer dekorativne zidne povrine izvedene u tehnici mozaik slui kao primjer da nas uvede u kompozicioni pojam simetrije. O simetriji je ve ranije bilo govora i reeno je da je ona sveprisutna u prirodi i da bi slika djelovala skladno mora postojati odreena ravnotea. Likovni umjetnik obino tei tome da ravnoteu postigne kroz aktivan raspored razliitih elemenata. Meutim, na dekorativnim zidnim povrinama uklopljenim u arhitektonski okvir, kada se velika povrina eli uiniti zanimljivom,a li ne previe napadnom, umjetnik koristi geometrijsku ravnoteu. 31

Od uenika traimo da paljivo osmotre i prepoznaju oblike predstavljene na mozaiku. Opiimo ih, da li su u prirodi stvarno takvi ili ih je umjetnik pojednostavio. Uradimo mozaik na polovini lista iz bloka. Pazimo na razmake izmeu kvadratia (moraju biti najmanje 1mm).

Stranice 14-15
I ovdje govorimo o pojmu koji je ve obraen u etvrtom razredu. Namjerno nije data zasebna definicija niti je objanjavana razlika izmeu plitkog, srednjeg (meco) i dubokog reljefa. Ako nije ranije uvedena sveska za likovnu kulturu te pojmove sada treba objasniti i zapisati. I ovdje moram naglasiti da je sveska A4 formata neophodna za izvoenje nastave. Uenike podstaknimo da je ilustruju skicama primjera, zalijepe fotografije vezane za pojmove koje nau u novinama i koriste tu svesku kroz sve razrede jer je gradivo kasnije jo opirnije i neete imati vremena svaki put objanjavati taje reljef, ta je valer i sl. Na ovim stranicama izdvojeni su primjeri velike i male mase. Na asovima predmeta Dutvo bie govora o srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu, najznaajnijim banovima i kraljevima. Ovdje elimo pokazati da je Bosna tada bila snano i bogato kraljevstvo u kojem se cijenila ljepota i umjetniko oblikovanje (i danas kujundije na Baariji u bakru iskucavaju reljefne oblike). Sa stecima smo se ve sretali. Ovi nadgrobnici sa romanikogotikim reljefnim predstavama veinom se nalaze na tlu BiH i predstavljaju nae najznaajnije kulturno naslijee. Blagim lupkanjem po ravnoj povrini izravnamo glinamol i u njega utisnemo predmet sa reljefnom povrinom. Nakon suenja glinamola, premaemo ga kistom umoenim u malo ulja, a zatim ulijemo gips ili dlet masu. Nakon suenja paljivo odvajamo.

Stranice 16-17
Ovim stranicama sa prikazom Jajca elim potaknuti da se kolska ekskurzija organizuje u taj grad ili posjetom u Zemaljski muzej u Sarajevu. Stari dio Jajca je urbana cjelina sa mnotvom nacionalnih spomenika i savreno uklopljena u prirodni ambijent. Urbanizam je planska organizacija arhitektonskih elemenata sa sadrajima koji su neophodni, ali i onim koji ovjeka oblikuju kao kulturno, humano i socijalizirano bie. Podstaknimo razgovor o tome ta nae mjesto ini urbanim, a ta mu nedostaje. Na asu moemo slikati svoj grad tako da na list zalijepimo izrezanu fotografij znaajnog objekta ili njegovu sjenku ili konture dok okolni prostor i objekte dovravamo tehnikom tu-pera.

Stranice 18-19
Primjeri stranica rukopisnih knjiga izabrani su zbog razliitog odnosa teksta i slike. Danas koristimo irilino i latinino pismo, ali nekada su se kod nas koristile i druge vrste pisama.Posmatrajui primjere podsjetimo se ta znae pojmovi pismo, minijatura, inicijal, kaligrafija, ilustracija. Uenici imaju zadatak da na list prepiu pjesmu Bosanske rijeke od Branka opia ili Bosna ubori od M.M. atia. Linijarom mogu izvui pomone linije ukoliko ele utrdniji rad ili mogu pokuati da rijei niu u valovite nizove. Neka izvedu inicijal od prvog slova pjesme ili svake strofe. Tekstualni i slikovni dijelovi se mogu smjestiti u razliite dijelove lista ili preklapati. 32

Moemo ivesti crte od slova svoga imena ili napraviti inicijal prvog slova svog imena.

Stranice 20-21
Islamsko slikarstvo je najee vezano za minijature u knjigama i ukraavanje upotrebnih predmeta. Ovo slikarstvo vie naglaava bojene plohe i njihove meuodnose nego proporcije i perspektivu. Na minijaturi iz Hunername vidimo da umjetnik eli opisati dogaaj, ne izdvajajui pojedinaan trenutak ve sve spaja u prostor slike. Ali on najvie od svega trai harmoniju slike. Crvena se nadopunjava zelenom, plava se valerski stepenuje, Dijagonala topova povezuje dijelove slike ... Tako i savremeni umjetnik oblikujui ilustraciju bojenim plohama stvara arobne oblike. Planirano je da ove primjere uenici posmatraju na asu estetskog procjenjivanja boje u likovnom djelu, ali je mogue da poslue i kao uvod u vjebu ilustrovanja teksta iz lektire. Npr.Patuljak vam pria od A. Hromadia.

Stranice 22-23
Bizantsko slikarstvo je, kao i islamsko, vie ilustrativno i dekorativno nego to insistira na realistinosti. Mada slike raene u ovom stilu najee nalazimo u pravoslavnim crkvama, poto katoliko stanovnitvo nije lako prihvatalo renesansno i barokno slikarstvo, u katolikim crkvama i danas nalazimo slike raene u tradiciji vremena kada su bizantijski slikari izbjegli iz poraene Bizantije radili za naruitelje iz zapadne crkve. Pored uvezenih ikona i onih koje su radili pozvani ikonopisci, veliki broj ikona radili su monasi i ostali svetenici pravoslavne crkve.I danas postoje kole u kojima se obrazuju slikari da rade crkve u ovom starom stilu. U crkvama slike imaju poasno mjesto uz oltar u pregradi zvanoj ikonostas. Za neke slike se vjeruje da su udotvorne. Za vrijeme Bizantijskog carstva ak je izbio rat izmeu onih koji su bili za oboavanje ikona i onih koji su ih htjeli zabraniti. Nas ovdje zanima da vidimo kako se organizira kompozicija u prostoru razliitih slika. Ukoliko ste u mogunosti organizujte posjetu izlobi slika, muzeju ili pravoslavnoj crkvi. Napravimo izlobu radova u naoj uionici. Pokuajmo uspostaviti ravnoteu radova na zidu. Razgovarajmo o tome kako bi mogli oplemeniti nau uionicu.

Stranice 24-25
Razgovaramo o arhitekturi, po emu se razlikuju stare i nove graevine, koji materijali se koriste. Pojam stil. ta je stil u odjevanju, kakav stil moe imati graevina? Primjetite da se graevina moe predstaviti kao cjelina sastavljena od vie trodimenzionalnih geometrijskih oblika. Kako prepoznajemo kompoziciju elemenata na graevini? Ukoliko se odluimo raditi maketu crkve sv. Ive ili neke druge graevine na veem papiru pripremimo tlocrt te graevine, a zatim od pripremljenih kutija i kartona traimo oblike koji najproporcionalnije odgovaraju. Lino bih volio da uenici rade maketu vjerskog objekta konfesije koja je najmalobrojnija u njihovom mjestu. U svakoj sredini u naoj domovini, ljudi su pomagali jedni drugima i postoje svjedoanstva o tome da su ljudi davali svoju zemlju za gradnju vjerskih objekata drugih konfesija, davali priloge ili uestvovali u gradnji ne strahujui od toga da e time otetiti svoju vjeru ve naprotiv.

Stranice 26-27
33

Nekada su ljudi sve predmete za kuu koje mi kupujemo u salonima namjetaja izraivali unikatno, sami za sebe. Djevojke su rano poinjale pripremati svoje ruho za udaju. Koliko smo mi i nai roditelji danas osposobljeni da kreiraju neki predmet ili smo postali samo korisnici i potroai. Pojmovi za usvojiti: unikat, industrijska proizvodnja, dizajn. Radimo dizanersko rjeenje za kompletnu odjeu. Dobro bi bilo da unaprijed pripremimo komade razliitih platna i da djeca prvo izaberu platna od kojih e raditi svoju kombinaciju i da ta platna u uglu zalijepe na list. Kakvo je primjereno oblaenje za godinja doba, radno mjesto, izlet, kulturni dogaaj ...

Stranice 28-29
Sarajevska Vijenica je prikazana u nizu: reprezentativni objekat unitavanje ruevine obnova.elim predstaviti da je snaga stvaranja vea nego snaga destrukcije. Ukoliko uenici posjete Sarajevo organizujte posjetu i Vijenici. Uoimo elemente graevine. Nosivi: zid, stup, stub; noeni: strop, svod i krov. Posjetimo graevinu u naoj blizini i uoimo njene graevne elemente. Crtajmo unutranjost graevine.

Stranice 30-31
Djela Gabrijela Jurkia na ovim stranicama predviena su za as esteskog procjenjivanja.Uoimo karakteristike likovne kompozicije. Posmatrajmo oblike likovne kompozicije i na naim radovima. Moemo uraditi pejza akvarelom i opisati kompoziciju koju smo kreirali.

Stranice 32-33
Govorimo o nainu na koji umjetnik nanosi boju na podlogu. Usvajamo pojam fakture kao rukopisa umjetnika. Uz primjer Mazalieve slike i ostalih umjetnika na ovim stranicama govorimo o pastuoznoj fakturi u kojoj su potezi energini i gusti. Sve ove umjetnike karakterie slobodan, dinamian i ekspresivan potez.Tako su i teme njihovih slika dinamine: voda u pokretru, vjetar, pokret ... Tako da slika postaje pravi zapis karaktera umjetnika koji ju je stvarao. Uoimo naine valerskog oblikovanja u tempera tehnici. Temperama slikamo oluju. Pustimo da nai kistovi budu noeni tom olujom. Oluja je nemirna, vlana, snana, prljava, ali samo na naem listu, a ne oko njega.

Stranice 34-35
Lazurnu fakturu postiemo akvarelom . Boje se nanose u tankim i prozirnim slojevima, boja se nazire ispod sloja druge boje. Kaemo da su boje transparentne. Na taj nain dobijamo razlike u valeru i intenzitetu boje. Ukoliko dodajemo vie vode boja e biti svjetlija, a sa manje vode tamnija. Boja svoju svjetlosnu vrijednost mijenja ukoliko je pomijeamo sa tamnijom ili svjetlijom bojom.Potezi kista se stapaju i teko ih je razlikovati. Akvarel je veoma prefinjena i zahtjevna likovna tehnika u kojoj umjetnik ne smije lutati i cijela slika treba biti uraena u jednom mahu. Zato akvarel daje najljepe nijanse boja podesan je za stvaranje utiska snene atmosfere i svjeine. Akvarel moemo raditi na dva naina: Mokro na suho je nain na koji najee slikamo u koli. Tada slikamo po suhom papiru. Moemo ranije blago skicirati suhom olovkom, ali samo naznake oblika. Ne smijemo pritiskati olovkom jer je kasnije treba obrisati, a da se ne oteti slika. Tema neka nam bude jesenje drvo ili plodovi jeseni. Da bi pokazali mogunosti mijeanja 34

boja moemo postaviti zadatak da se smiju koristiti samo osnovne boje i njihovim mijeanjem dobiijati ostale nijanse. Slika Seada erkeza. Mokro na mokrom je istinska akvarelna vjetina u kojoj slikamo po zategnutom navlaenom papiru.U poetku nanosimo tonove pozadine i fine koloristike prelaze, a kako se papir sui moemo slikati preciznije detalje, teksturalne efekte i konkretne obrise. Slikaemo sluajui muziku kompoziciju. Slika Ljube Laha.

Stranice 36-37
Uz primjere raene pastel tehnikom analiziramo likovnu komoziciju i pojam dominante u likovnom djeli. Znamo da je dominanta elemenat koji se istie, ali moramo naglasiti da isticanje nije samo poloajem i veliinom ve i isticanje drugih likovnih elemenata poput boje. Pastel je zrnasta, konturno neotra tehnika u kojoj se teko izvode detalji. Podesna je za izraze u kojima se naglaava maglovitost, svjetlost, sumrak i teme sa isto likovnim problemima. Votanim pastelima emo slikati postavku predmeta. Izaberimo neki predmet koji e se koloristiki isticati u postavci (jabuka). Predmeti neka stoje na platnu svjetlije boje. Slikamo i prostor neposredno oko postavke.

Stranice 38-39
Sjetimo se nauenog o simetrinoj i asimetrinoj ravnotei. Navijai A. Hozia su raeni u nesimetrinoj ravnotei. Podsjetimo se znaenja pojma tekstura. Pogledajmo jo neke primjere karikatualnih crtea ili skulptura. Zapiimo osobine kompozicija prema ravnotei, utisku i orjentaciji. Skulptura sastavljena iz vie razliitih dijelova naziva se prostorna kompozicija. Radimo skulpturu od papirne mase kao to je navedeno u udbeniku. Moemo raditi skupinu domaih ivotinja. Npr. koka sa piliima.

Stranice 40-41
Na ovim stranicama su skulpture ije povrine imaju glatku teksturu. Na Jurievim skulpturama primjeujemo da je bijela najprozirnija, srednja je prozirnija, a desni oblik je vie mat od ostala dva. Na srednjoj je postolje geometrijski pravilno. Ovdje spominjemo pojam apstrakcija kao neto to ne postoji u prirodi ve je umjetnik stvorio oblik koji smatra zanimljivim, neobinim i skladnim. Organska apstrakcija i geometrijska apstrakcija se mogu spomenuti i pokazati primjeri, ali e se ti pojmovi kasnije paljivije prouavati. Koristei ice, raznobojne kamenie i ljepilo pravimo pahuljice iz mate koje emo objesiti na konac i napraviti mobilne skulpture koje se vrte.

Stranice 42-43
Grafika je vrsta likovnog izraavanja u kojem se obradom (drvene, metalne, plastine...) ploe dobija MATRICA ijim se nabojavanjem i otiskivanjem moe dobiti vie identinih otisaka (grafikih listova). U grafici dobijamo vie multioriginalnih otisaka, ali sa jedne ploe dobijamo otisak samo jedne boje. Ako elimo raditi viebojnu grafiku moramo uraditi onoliko ploa koliko je boja. Prednost grafike je u mogunosti mijenjanja, dorade i eksperimentisanja sa bojama i otiscima. Ploe su teke za obradu i treba dosta fizike snage i 35

vjetine u postupku izrade. Grafika zbog svega toga njeguje specifian likovni izraz sa naglaavanjem bitnih karakteristika i izraajnosti oblika. Grafike su nekada koristile kao ilustracije u prvim tampanim knjigama. Grafika Marine Finci uraena je za vrijeme opsade Sarajeva u sklopu izlobe grafika umjetnika u okruenju. Radimo grafiku u tehnici kartonskog tiska kao na primjeru.

Stranice 44-45
I na ovoj stranici posmatramo djela grafike umjetnosti. Grafika se najee izvodi na jednoj ploi sa ahromatskim kontrastima. Za sada ne moramo govoriti o posebnim grafikim tehnikama, ali samo spomenimo da je Draguljeva grafika uraena u tehnici mezzotinte (objanjeno u udbeniku), Obralieva je u tehnici bakropisa, Dugonjieva u savremenoj sito tampi, otrina je drvorez, a grafika Safeta Zeca u tehnici akvatinte. Oosobenostima tih tehnika bie govora u kasnijim razredima, sada samo primjetimo da je u pojedinim tehnikama kontrastcrno-bijelo izraeniji, a u nekim moemo postii vie sivih valerskih prelaza. Umjetnik i ovdje mora uskladiti svoju ideju i karakter sa izraajnim sredstvima tehnike koji je odabrao. Slikamo laviranim tuem. Tema neka nam bude oblik iz prirode.(kamen, staro drvo ili drvena ograda ...). Radimo skicu na polovini lista bloka i moemo slobodno eksperimentisati i prskati sa etkica, crtati perom po mokroj podlozi i posmatrati dobijene efekte. Skica tome i slui.

Stranice 46-47
Ovdje se upozanjemo sa slikarskom tehnikom kola. Dati su primjeri upotrebe razliitih materijala (papir, platno, karton, drvo, novinski papir). Posmatrajmo i razgovarajmo ta bi se jo moglo koristiti za kola tehniku. Nastavnik je u mogunosti da izabere izmeu dva zadatka: Klasina kola tehnika, lijepljenjem raznobojnih papira stvarati plonu koliristiku kompoziciju. Tema moe biti pijetao. Fotokola radimo izrezivanjem dijelova sa razliitih fotografija i sklapanjem detalja u novu, neobinu cjelinu.

Stranice 48-49
Grafiki dizajn je umjetniko oblikovanje tampanih materijala i drugih povrina kojima se prenose vizuelne informacije. Takoe, grafiki dizajn je osmiljavanje simbola (npr. ideogrami za sportove na OI), zatitnih znakova proizvoda i maskota raznih organizacija. Ovdje naglaavamo vezu pisma i grafikog dizajna. Na stranici 18. smo ve spominjali razliite vrste pisma ovdje moemo spomenuti razliite tipove slova (fontove) pomou kojih dizajner oblikuje vizuelno zanimljiv tekst. Pogledajmo plakat D. Kari, po emu je neobian i ta on znai? Pokuajmo napisati neku poslovicu bosanicom. Neka nam slova budu razliite veliine. Koristimo tu-pero i akvarel. Posluimo se peglom da malo patiniramo nae crtee. Pazimo! 36

Dizajnirajmo zajedno na hamer papiru nae odjeljenske zidne novine. Novine trebaju imati zaglavclje sa simbolom naeg razreda .Lijepimo slike, piemo tekstove. Moemo neke tekstove urediti na raunaru.

Stranice 50-51
Strip je pripovjedanje u slikama. Nekada su stripovi smatrani za zabavu u novinama, ali se danas esto nazivaju 9. umjetnou i tampaju u velikim tiraima. Sa stripom se sreemo jo od prvog razreda. Ovdje produbljujemo znanje razgovorom o vrstama planova u stripu. Pojmovi koje uimo razlikovati:strip, karikatura, ilustracija. U stripu stvaramo kadrove, u kadrovima su likovi prikazani u razliitim planovima (krupni, srednji, iroki). Izmeu kadrova su razmaci, a prostor od ruba papira do ivice kadra naziva se margina. Radimo strip od jedne stranice prema basni po izboru. Moemo se organizovati u grupe gdje e jedan uenik raditi crte olovkom, drugi crtati crtne konture tuom ili flomasterom, trei bojiti, etvrti upisivati slova ili da svako radi svoj strip.

Stranice 52-53
Znamo da je fotografija savremeni likovni izraz. esto je svrstavamo u oblast grafikog dizajna jer se fotografije najee objavljuju u novinama. Meutim, u rukama pravog majstora fotoaparat moe zabiljeiti najarobnije trenutke. U etvrtom razredu je bilo govora o razvoju fotografije i vrstama fotografija (novinska, modna, sportrska, porodina, nauna...). Ovdje posmatramo fotografije i razgovaramo o njima. Na svim fotografijama je voda u razliitim agregatnim stanjima. Negdje je voda u pokretu, negdje u mirovanju. Pokuajmo uoiti kako fotgraf stvara ritam fotografije. Ritam u muzici lako prepoznamo, meutim, svaki umjetniki izraz posjeduje naine da izrazi dinamian ili statian ritam. Krstanovi i Mulahusi stvaraju asimetrine kompozicije sa dijagonalnom kompozicijom da naglase pokret, dok kod Hadia i iia je kompozicija simetrina sa horizontalnim smjerom da naglase mirovanje vode. Ovaj as je predvien za analiziranje fotografija. Neka uenici donesu i neke fotografije koje su sami radili, a smatraju da su lijepe. Pogledajmo zajedno.

Stranice 54-55
Scdene iz animiranog filma Hvalisava ptica nas uvode u svima drag likovni izraz. Pokuajmo se sjetiti animiranih filmova koji su raeni klasinim crtanjem, plastelinom, lutkarski film ili raunarskom grafikom. Danas se najvei broj filmova radi pomou raunara. Postoje i umjetniki ili dokumentarni animirani filmovi koji se bave ozbiljnijim temama i namjenjeni su odraslima. U Zagrebu se odrava svjetski festival animacije ANIMA FEST, a u naem Neumu NAFF. Moemo potraiti na internetu isjeke nekih od prikazanih filmova i pogledati ih (u kasnijim razredima emo malo vie panje posvetiti ovim filmovima). Usvajamo pojmove:sinopsis,scenarij, animacija, sinhronizacija. Znaajno je prinjetiti da je animirani film rezultat zajednikog rada vie umjetnika, Animacija je sloena umjetnost jer u sebi objedinjuje vie umjetnikih izraza (pokret, slika, ton, muzika,...). Posmatramo animirani film i prilog o nastanku tog filma.

Stranice 56-57
Ova stranica je posveena naem preminulom filmskom stvaraocu Kemalu Hrustanoviu. Govorei o filmovima najee govorimo o glumcima i reiseru kao najvanijim linostima u 37

nastanku filma. Meutim, kao i animacija i igrani film zahtijeva uee mnogobrojne ekipe vrhunskih majstora u svojim zanimanjima. Hrustanovi je bio scenograf za najvei broj naih nagraenih filmova. Moramo shvatiti da i ono to podrazumjevamo kao manje vano, ustvari zahtijevalo mnogo truda i da je ambijent i atmosfera u kojoj se glumci kreu veoma vano. Nekada su se za snimanje filmova znali podizati itavi mali gradovi od filmskih kulisa, a danas, posebno za fantastine filmove, scenografi stvaraju kompjuterske efekte. Moemo raditi plakat za film koji smo gledali. Neemo kopirati, budimo originalni.

Stranice 58-59
Djela Mustafe Skopljaka slue nam kao povod za razgovor o savremenim likovnim izrazima. Koje materijale su kipari nekada koristili, a ta sve danas moemo koristiti. Kako nam djela savremenih umjetnika govore o svijetu u kojem ivimo? Odgovorimo zajedno na pitanja u udbeniku. Za zadau moemo postaviti zadatak da uenici pronau neki upotrebni predmet ili njegov dio,a zatim ga oboje ili sastave razliite oblike u jednu zanimljivu cjelinu.Djeca jo uvijek nisu spremna da potpuno prihvate apstraktni izraz pa e eljeti predstaviti figuru. Moemo ih aktivirati da od raznih materijala naprave klovna ili domau ivotinju.

Stranice 60-61
Likovna umjetnost nije samo predstavljanje obliak i stvaranje lijepih boja, odnosa i kontrasta. Umjetnost nam slui da izrazimo svoje misli, ideje i osjeaje. Ne osjeamo se uvijek sretnim i veselim. Normalno je da smo ponekada umorni, tuni i neraspoloeni. I to su nai osjeaji. Umjetnik moe slikati i ono to ga rastuuje. Osvojim osjeajima treba razmiljati i govoriti jer nas neko moda ini tunim iako ti ne eli. Pogledajmo Zaimovieve slike. Crte iz ciklusa Bol nastao je u toku rata. Po emu se razlikuje od druge dvije slike. Radimo crte tehnikom grata (votani zgrafito) kako je objanjeno u udbeniku. Moemo slikati tuan ili straan san. Nakon rada idemo se malo igrati.

Stranice 62-63
Ova lekcija je vezana za lekciju sa stranice 16. gdje smo govorili o urbanoj cjelini grada Jajca. Govrili smo da je urbanitet spoj prolosti i sadanjosti u ovjekovom ivotnom prostoru. Da grad i graevine imaju svoju funkcionalnu vanost, ali su nam potrebni i kao duhovni okviri.Posebno pojmovi rodno mjesto, zaviaj i domovina govore o ljudskoj vezi sa prostorom i objektima u prostoru. Ovdje posebno naglaavamo znaaj mosta kao veze meu obalama i ljudima. Naa domovina je prepuna prekrasnih rijeka koje ine bogatstvo nae domovine i povezuju razne gradove kroz koje protii povezujui nas sa dalekim zemljama i morima. Mostovi poput najljepeg prstenja ukraavaju nae rijeke i ine ljude blie jedne drugima. Volimo i uvajmo svoje mostove. Gradimo nove. Svaki dan druimo se i upoznajimo nove ljude. Slikamo most tempera bojama.

38

TEMA

NAPOMENA

Crtanje postavke trolane postavke razliitih oblika, npr. tikva, kutija i boca.

Str. 6 - 11

Moj grad, Sjeanje na kolski izlet, Sa ljetovanjaPrema sjeanju

Oblikovanje nakita ili oblika iz prirode (gnijezdo, stablo)

Str. 10

Str. 6

Plodovi jeseni, jesenje drvo ukoliko je mogue as u prirodiPo posmatranju

Str. 34.

Nevizuelni poticaj, slikanje uz sluanje muzike, prenoenje nevizuelnih poticaja u likovni izraz

Str. 35. zalijepiti Papir selotepom na podlogu i blago nakvasiti prije slikanja

OlujaPo zamiljanju,

Str. 32.

39

JEDINICANASTAVNA Upoznavanje sa planiranim gradivom, zadacima i nainom realizacije. Vrste i karakter linija crtea u format, uoavanje odnosa, preklapanje i proporcija, upotreba crtaeg Pravilno postavljanje materijala, uoavanje grae linije

CILJEVI I ZADACI

Organizacija linija u sloenoj kompoziciji

Uoavanje odnosa u okruenju, likovno predstavljanje prostora, ritam linija,

Linija u opisucrte Prostorni prostora, dekorativni oblici, karakteristike trodimenzionalnih oblika, prostorni odnosi

Na asu ili sekciji izraditi glinenu kopiju gravure konja iz peine Badanj kod Stoca Mijeanje osnovnih boja, izvedene boje, boja preko boje u akvarelu daje novu boju (valersku vrijednost, Lazurna faktura, akvarel, mokro na suho lazurnost (transparentnost), intenzitet boje

mokro na mokrovalerske vrijednosti, eksperiment u likovnom izrazu, harmonija boja, ritam kompozicije, Mijeanje boja, Akvarel, dinamino i statino.

Pastuozno, naglaen debeli nanos kista, proirivanje palete uoenih boja, valerske vrijednosti u tempera Pastuozna faktura, rukopis autora tehnici, ekspresivnost, dinamina kompozicija

Estetsko procjenjivanje

40

Analiza boje na umjetnikim djelima i uenikim radovima, vrijednosti boje (ton, valer, intenzitet), harmonija boja, komplementarni kontrasti na djelima, verbalizacija likovnih vrijednosti, samopouzdanje u vlastito prosuivanje

NAPOMENA

MJESEC CJELINA TEMATSKA

OBLIK RADA I TEHNIKE

Nakon suenja glinamol moe-mo premazati uljem i uliti svje gips . str. 14

LINIJA Grafitna olovka ili ugljeni tapi na hrapavom papiruIndividualno posmatranje,

Str. 38

SEPTEMBAR Tu-pero

Str. 40

ica, raznobojni kamenii, ljepilo

Str. 18-21

BOJA
Str. 22 novine se mogu oblikovati na kraju Zidne svakog polugodita

Boja, mijeanje boja, oslabljene i intenzivne boje

OKTOBAR

Str. 26.

Tempere

Frontalno

41

CILJEVI I ZADACI

TEMA

Realizacija plitkog reljefa, reljefne forme (niski, srednji (mezzo) i duboki), oblikovanje Utiskivanje reljefnih oblika u svje glinamol prostora,

Domae Prostorna kompozicija, ravnotea, (simetrija i asimetrija), ivotinje ili likovni iz Patuljak vam priaPo zamiljanju,

Shvatanje prostora i oblikovanje u prostoru, ravnotea i pokret u prostoru, instalacija (umjetniki oblik sastavljen od razliitih materijala,

PahuljiceMatanje,

Pismo kao skup znakova, umijee kaligrafije, pojmovi inicijal i minijatura, vizuelna Ilustracija pjesme Branka opia Bosanske rijeke informacija, grafiki dizajn, ilustracija, ureenje teksta

Uoavanje znaaja likovnog oblikovanja u prenoenju vizuelnih informacija, posmatranje novina i novinskih tekstova, znaaj grupnog rada u oblikovanju novina,

Izrada razrednih zidnih novina

Kreativna rjeenja, pojam unikatno, pojam dizajn, sklad i primjerenost odjevnih predmeta, pozitivan odnos prema tradiciji, samopouzdanje Estetsko obrazovanje, ureenje prostora, simetrija u prostoru, oplemenjivanje ivotnog prostora,

Dizajnerska ideja za odjeu

Usklaivanje teme i tehnike, kompzicija, samostalnost Ponavljanje gradiva i provjera nauenih pojmova,

Po izboru

42

MJESEC CJELINATEMATSKA OBLIK RADA I TEHNIKE NASTAVNA JEDINICA

MASA I VOLUMEN Glinamol, novii,drugi reljefni oblici,gipsRad po grupama

Skulptorski oblici, reljefne forme,

temperaPapirna pulpa,Individualno

Organizacija oblika u prostoru, trodimenzionalno obllikovanje

NOVEMBAR ica, raznobojni kamenii, ljepiloili grupno Individualno PLOHA TemperaTu-pero,Individualno, Ljepilo makazeKola, papir u boji, Grupni rad, POVRINA Individualno, Slobodni izbor tehnike Estetsko procjenjivanjeGrupni rad, Tehnika po izboruIndividualno, Frontalno

Prostorno oblikovanjeMobil - dinamina skulptura

Odnos slike i teksta u vizuelnom oblikovanju

Vrijednosti vizuelnog oblikovanjaIzrada razrednih novina

DECEMBAR

Primjenjena umjetnost

Izloba izabranih radova u uionici, posjeta izlobi ili muzeju

Slobodna tema Sistematizacija gradiva i utvrivanje ocjena,

43

TEMA

NAPOMENA

Dekoracija na upotrebnom predmetu

Str. 6-8

Otiskivanje tekstura iz prirode

Str. 6-11

Izrada dekorativnog motiva za zidnu povrinu

Str. 12

Slikanje pastelima predmeta

Postaviti predmete prozrane, svijetlih boja i pastelnih tonova, a samo jedan da se istie bojom (jabuka) str. 36 postavke

Analiza djela Gabrijela Jurkia i uenikih radova

Str. 30

Moemo i takati pomou etkice za zube, Po zamiljanju, oblici iz prirode, str. 44 crtati tuem i nanositi vodu na svje crte

Domaa ivotinjaMotiv prema elji,

Str. 42

Strip prema basni po izboru

Str. 50

44
Ukoliko smo u mogunosti uradimo i mi fotografiju vode Str. 52

CILJEVI I ZADACI

Linija kao dekorativni elemenat na upotrebnim povrinama, simbol, uoavanje ornementa na predmetima

Uoavanje karakteristinih linija u grai oblika , intenzitet linije, ritam linija, razvijanje sposobnosti kombiniranja, uoavanje vrijednosti pozitiva i negativa,

Uoavanje kompozicije na likovnom djelu, geometrijska organizacija dekorativne povrine, simetrija kao princip u prirodi, simetrija oblika, boja, suprotnosti ... , dekorativna povrina, ornament,

Uoavanje elemenata kompozicije, likovne vrijednosti i njihovi meuodnosi, koloristika dominacija, isticanje boje kontrastima,

Analiza boje na umjetnikim djelima i uenikim radovima, kompozicija boja, harmonija boja, oblik kompozicije, verbalizacija likovnih vrijednosti, samopouzdanje u vlastito prosuivanje

Razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu, razumjevanje grafikih odnosa i kontrasta, grafiki znak, ahromatske boje, valerski odnosi

elementimaShvatanje procesa od skice, oblikovanje matrice, nabojavanja i otiskivanja do konanog signiranog grafikog lista, eksperiment sa grafikim

Izraajne mogunosti stripa, sinteza teksta i slike, slikovni planovi, pojmovi strip, karikatura, ilustracija, sposobnost predstavljanja sadraja

45
Pojmovi statino i dinamino, ritam i smjer kompozicije, vrste fotografija, kada je fotografija umjetnost,

NAPOMENA

MJESEC CJELINATEMATSKA OBLIK RADA I TEHNIKE

JEDINICANASTAVNA

JANUAR LINIJA Glinamol, plastine flae, tempereIndividualno

Vano je pogledati prilog o nastanku filma (danas su esti na Str. 54 DVD)

Dekorativne linije

Indiidualno ili po grupama, Tu, oblici iz prirode (klas, list,

granica)

Linija kao teksturalna vrijednost

Str.24.Vjebu je mogue realizirati u saradnji sa nastavnikom Tehnike kulture.

BOJA FEBRUAR

Kola papir, kolor fotografije, makaze, ljepiloIndividualno Simetrija na likovnom djelu

Str. 28.Planirati posjetu znaajnom objektu i crtati u samoj graevini, ukoliko je mogue

PastelIndividualno,

Dominanta na likovnom edjelu

Frontalno

Estetsko procjenjivanje

Str. 62. PLOHA

Str. 16

Lavirani tu,Individualno,

Grafika, grafiki znak

ili linorezKartonski tisak Rad po grupama, MART

str. 58.

Grafiki proces

Za zadau, preo-blikovati upotrebni predmet

POVRINA

Tu-pero, flomasterIndividualno,

naracija u slikama Strip,

46
Frontalno, analiza fotografija Vrijednosti fotografije

CILJEVI I ZADACI

TEMA

Shvatanje animacije kao vizuelne umjetnike forme, osposobljavanje za razumjevanje i kreiranje vizuelnih informacija, pozitivan i kreativan odnos prema savremenoj tehnologiji, pojam kompjuterska grafika, mogunosti kreativne saradnje vie autora

Posmatranje animiranog filma

Razvoj sposobnosti pravoenja 2D u 3D oblike, organizacija oblika u prostoru, karakteristike Maketa crkve sv. Ive u Podmilaju, bosanske kue ili kole povrine graevine, graenje, pojam tlocrt, projekat, stilske osobenosti u razliitim vremenima

Uoavanje elemenata graevine, razvoj sposobnosti pravoenja 3D u 2D oblike podjela na noene i Crtanje unutranjosti objektaPo posmatranjuAnaliza objekta nosive elemente, nazivi dijelova graevine, razvoj ljubavi prema graditeljskom naslijeu

Shvatanje da urbano znai ne samo graevine ve i specifini duh prostora, Urbana je zgrada, most, park, graanin, urbano ponaanje, kulturni ivot, simbolina snaga arhitekture, urbani simboli, ta ini moje mjesto urbanim, ta nam nedostaje, kritiko promiljanje

Slikanje mostaPano sa fotografijama mjesta,

Usklaivanje teme i tehnike, kompzicija, samostalnost

Po izboru Analiza djela

posmatranjeSavremeni materijali u umjetnosti, upoznavanje djela M. Skopljaka, vrednosni sud i ukus, kritiko

Estetsko obrazovanje, reenje prostora, simetrija u prostoru, oplemenjivanje ivotnog prostora,

47
Ponavljanje gradiva i provjera nauenih pojmova,

NASTAVNA JEDINICA

Animacija

ja su potrebna za stvaranje filma, nacrttari scenu iz filma (naglasak na scenografskim

Prostorna kompozicija

Elementi graenja

Organizacija urbanog prostora

nae dravnosti kolijevka Bosne i Hercegovine razgovor o vienom i crtanje grada,

Slobodna tema Savremeni likovni izrazi

Izloba izabranih radova u uionici, posjeta izlobi ili muzeju

48
Sistematizacija gradiva i utvrivanje ocjena,

MJESEC

CJELINATEMATSKA

OBLIK RADA I TEHNIKE

POVRINA

Animirani filmFrontalno,

Posjeta bioskopu MASA I VOLUMEN kartonska pakovanja, makaze, ljepilo, Grupno, tempere APRIL PROSTOR POVRINA MAJ

tu-pero crte graevinegraevini, individualno Grupno posjeta

tempereIndividualno,

kolska ekskurzija u Jajce

Tehnika po izboruIndividualno, Analiza djelaFrontalno, Estetsko procjenjivanjeGrupni rad,

49
Frontalno,