Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru Dislocirani struni studij fizioterapije u Pregradi

EGOCENTRIZAM U RANOJ DJEJOJ DOBI Seminarski rad iz kolegija Psihiki razvoj ovjeka

Helena Pleko

Pregrada, studeni 2011.

Sadraj
1. 2. UVOD ................................................................................................................................. 1 TEORIJSKI KONCEPT RADA ..................................................................................... 2 2.1 2.2 2.3 2.4 3. 4. Rana djeja dob ........................................................................................................... 2 Kognitivni razvoj ......................................................................................................... 3 Egocentrizam ............................................................................................................... 4 Egocentrizam kao simptom poremeaja i bolesti ........................................................ 5

ZAKLJUAK ................................................................................................................... 6 LITERATURA .................................................................................................................. 7

1. UVOD

Ego je veliki brijeg, otopite ga u dubokoj ljubavi (Osho,2007.str. 4) Ego je struktura linosti koja funkcionira po principu realnosti. Freud kae da ego postoji kako bi kontrolirao i usmjeravao id. Ego nam slui kako bi razlikovali fikciju od realnosti. Za razliku od ega id funkcionira po principu nagona. Id je iracionalan i narcistian. Ego se naui od drutva, religije i kulture. Treba ga koristiti ali ne dopustiti da nas zavede. (6) Dijete u ranom djetinjstvu, koje se jo naziva predkolskom dobi odnosi se na dob djeteta izmeu druge i este godine. Kognitivni razvoj u tom razdoblju opisao je Piaget te to razdoblje naziva predoperacijskom fazom. U toj fazi dolazi do znaajnog pomaka u razvoju govora. Dijete je sposobno razmiljati o stvarima i dogaajima koji ga okruuju. Djetetovo miljenje je pod utjecajem mate. Dijete prima informacije i mjenja ih kako bi se uklopile u njegove ideje. Glavna obiljeja djetetovog miljenja u toj fazi su: konkretnost, ireverzibilnost, egocentrizam, centracija, ovisnost o percepciji i transduktivno prosuivanje. Piaget je smatrao da je egocentrizam odgovoran za animistiko miljenje predoperacijskog djeteta, njihovo vjerovanje da neive stvari imaju oblike ivih bia. U predkolskoj dobi dijete nije u mogunosti promatrati svijet iz ugla drugog pojedinca to se naziva egocentrizmom. Dijete se ponaa kao da svi oko njega znaju ili vide ono to i ono opaa ili zna. Od druge do etvrte godine dijete je centar svojega svijeta i taj prirodni egocentrizam ne bi trebalo suzbijati prije este godine. Neuropsiholoka istraivanja pokazala su da se za vrijeme kad osoba razmilja o drugim osobama i tumai socijalne poruke ukljuuje prefrontalni korteks i dio temporalnog renja. (8)

2. TEORIJSKI KONCEPT RADA

2.1 Rana djeja dob

Rana djeja dob ili predkolska dob u irem smislu jest razdoblje od poetka druge do kraja pete ili este godine ivota, ovisno o tome u kojoj dobi pone kolovanje. Obino se odvaja mlaa predkolska dob (razdoblje malog djeteta, eng. toddler) koje obuhvaa drugu i treu godinu ivota, od dobi predkolskog djeteta u uem smislu koje obuhvaa razdoblje od etvrte do este godine. Dijete sa dvije godine poinje svaladavati temeljne motorike vjetine. Druga i trea godina ivota vrijeme je kada djete vlo intenzivno istrauje predmete oko sebe i esto ih stavlja u usta. Tijekom druge godine ivota javljaju se prve reenice sa dvije ili tri rijei, a do kraja tree veina djece izraava se sa kratkim jednostavnim reenicama. U dobi od 3 godine veina djece postaje svjesno svoje osobnosti. U predkolskoj dobi djeca poinju traiti uzor unutar obitelji koje imitiraju i s kojima se identificiraju (majka, otac, sestra, brat). U to vrijeme djeca poinju postavljati opa pitanja. npr.: Odakle dolaze djeca? Izvan kue u drutvu sa vrnjacima javljaju se igre u kojima djeca igraju odreenu ulogu (mama, tata, doktor). Promjene u odnosima sa roditeljima i ostalim lanovima obitelji katkad su uzrok strahovanja, tjeskobe, agresivnosti, to se kod djece moe oitovati kao nona mora,mucanje, mokrenje u krevet.U drugoj polovici druge godine dijete ima potrebu da sa majkom djeli iskustva i vjetine. To osamostaljivanje ima svoju cijenu pa su esti poremeaji sna. Dijete stjee kompleksnu ideju o objektu, o njegovim psihikim i fizikim osobinama, a sebe doivljva kao osobnost. (5) Krajem druge godine dolazi do razvoja kompleksnih kognitivnih funkcija. Piaget (1978) kae da dijete mora proi kopernikovsku revoluciju u malom da bi sebe smjestilo meu druge objekte. To je razoblje intenzivnog razvoja govora, evociraju se prole akcije u obliku pria te se predviaju budue pomou prezentacije. Dosadanji tok razvoja doveo je dijete do uvjerenja da je samostalna linost. Praznine u znanju ispunjava mata. S. Freud to razdoblje ivota naziva falusnom fazom. Te opisuje grki mit o Edipu. Kod svakog djeteta koje se razvija u normalnoj okolini nastupa razdoblje minidrame , kada spozna da sa jo nekim mora djeliti dotada u fantazijama jedino za sebe, majku. (1)

2.2 Kognitivni razvoj

Kognitivni razvoj obuhvaa razvoj sloenih misaonih procesa poput rasuivanja, miljenja, uoavanja i rjeavanja problema te kreativnog stvaranja. Rani kognitivni razvoj posljedica je meudjelovanja biolokog sazrijevanja ivanih struktura i sponatnog djetetovog djelovanja i istraivanja pojava u svijetu oko njega. Utemeljitelj ovog razmiljanja Jean Piaget postavio je teoriju stupnjeva prema kojima se intelektualni razvoj odvija kroz nekoliko kvalitativno razliitih stupnjeva. (7)

Tablica 1. Razvojni stupnjevi Dob 0-2 2-6 7-11 12 do odrasle dobi Stupanj Somatosenzorni Predoperacijski konkretne operacije formalne operacije

Predoperacijsko doba Dolazi do znatnog pomaka u razvoju govora i stjecanju pojmova. Znaajke predopercijskog miljenja su simboliko funkcioniranje i unutarnja pravda. Philips (1969) navodi 6 bitnih obiljeja predoperacijskih misli : 1. 2. 3. 4. 5. 6. Konkretnost Ireverzibilnost Egocentrizam Centracija Ovisnost o percepciji Transduktivno prosuivanje

2.3 Egocentrizam
Egocentrizam je pojava da se dijete ponaa kao da svi oko njega znaju ili vide ono to i ono opaa i zna. Primjer egocentrinog miljenja: emu slui TV? Da bi gledao crtie. Zato pada snijeg? Da bi se mogao grudati. Egocentrini govor vano je adaptivno ponaanje u normalnom razvoju djeteta u dobi izmeu druge i este godine ivota. (2) Takav nain ponaanja ometa dijete u loginom prosuivanju. Njihovo miljenje temelji se na percepciji i iskustvu. Piaget je smatrao da je egocentrizam odgovoran za animistiko miljenje predoperacijskog djeteta, njihovo vjerovanje da neive stvari imaju oblike ivih bia. Animizam je primitivno vjerovanje da sve stvari imaju duu, pridavanje duevnih svojstva prirodnim pojavama. Primjer animizma: Zato pada kia? Dijete odgovara: Jer nebo plae. U toj fazi dijete nije u mogunosti promatrati svijet iz ugla drugog pojedinca. Egocentrino dijete nije sebino. Egoist nije egocentrik. Jer egoist dobro poznaje interese drugih ali ih ignorira. Rije moje i ja imaju veliko znaanje. Egocentrizam se smanjuje tijekom etvrte godine a nestaje u potpunosti do este godine ivota. Od druge do etvrte godine dijete je centar svojega svijeta i taj prirodni egocentrizam ne bi trebalo suzbijati prije este godine. No to ne znai da mu roditelji ne trebaju biti dobar primjer. (7) lanak objavljen u The Toronto Star istie kako su djeca u pravilu egocentrina do etvrte godine ivota, a tada ulaze u fazu razvoja u kojoj polako stjeu sposobnost suosjeanja. Djeci treba pomagati da razviju osjeaj brige za druge. Treba ih uiti lijepim gestama. Obitelj djeluje vrlo snano na djeje emocije i na razvijanje toplih ljudskih odnosa. Meusobni odnosi roditelja i drugih lanova obitelji privlae djetetovu pozornost- dijete ih promatra,prihvaa i oponaa. Treba imati na umu da nikad ne treba napadati djete i govoriti mu: Ti si zloest, ti si glup, nego treba napadati problem. Dijete se treba osjeati voljeno i eljeno.

2.4 Egocentrizam kao simptom poremeaja i bolesti

ADHD (Attention Deficit and Hyperactivity Disorder) Djeca sa poremeajem panje i hiperaktivnou esto se ale da netko prema njima nije pravedan (vrnjaci, roditelji, nastavnici) uzrok tome je to to dijete tue ponaanje doivljava kao nekonkretno zato to oekuje da drugi misle i osjeaju isto to i on. ak i kada odrastu frustrirani su ako netko ne dijeli njihovo gledite na neku temu. (4)

Anoreksija Anoreksija je karakterizirana gubitkom na teini koji je izazvan psihikim uzrokom. Javlja se najee kod djevojica. One odbijaju hranu, unato tjelesnom propadanju aktivnost je poviena. Djevojke gube ak i menstruaciju. Ako teina padne ispod kritine granice moe doi i do smrti. Istraivanje provedeno u Velikoj Britaniji ukazuje na povezanost egocentrizma i anoreksije. Djevojke oboljele ood anoreksije pokazivale su simptome egocentrizma. (3)

Autizam i Aspergerov syndrom Autizam i Aspergerov syndrom karaktrizirani su potekoama u socijalnoj interakciji. Nedostaje im osjeaj za druge ljude. Ljudi se bore sa razumjevanjem osjeaja drugih ljudi. Komunikacija im je oteana. Autistine osobe ive u vlastitom svijetu. Egocentrini govor jedan je od simptoma. (8)

3. ZAKLJUAK
Egocentrizam je pojava da se dijete ponaa kao da svi oko njega znaju ili vide ono to i ono opaa ili zna. Od druge do etvrte godine dijete je centar svojega svijeta i taj prirodni egocentrizam ne bi trebalo suzbijati prije este godine. No to ne znai da mu roditelji ne trebaju biti dobar primjer. Obitelj djeluje vrlo snano na djeje emocije i na razvijanje toplih ljudskih odnosa. Roditelji moraju biti djetetova verbalna i neverbalna emotivna podrka. Dijete treba odgajati, a ne dresirati. Roditelji moraju biti strpljivi, taktini i dosljedni. Djeca e potovati roditelje i druge ljude ako vide da se roditelji pravilno odnose prema drutvu i radu. Egocentrizam kao simptom bolesti i poremeaja moe sa javiti kod ADHD-a, autizma i anoreksije.

4. LITERATURA:
1. Bastai Z. (1990) Lutka ima i srce i pamet. Zagreb, kolska knjiga. 31:32 2. Burnell DP. (1979) Egocentric speech: ad adaptive function applied to developmental disabilities in occupational therapy. Am. J. Occup. Ther. 1979 : 33 (3) . 169-74 3. Fox A. , Harrop C, Trower P, Leons N. (2009 Jan.) A consideration of developmental egocentrism in anorexia nervosa. Eat. Behav. 10 (1): 10-5. 2008. Oct.22 4. Jovanovi N. (2009) Deficit panje i hiperaktivnost kod djece. Preuzeto sa interneta (20.11.2011) www.biofitbek.com/litertura/izvodi_iz_knjiga_ADD 5. Mardei D. (2004) Pedijatrija. kolska knjiga. 12:13 6. Osho.(2007) Knjiga o egu. Zagreb 7. Vizek-Vidovi V., Vlahovi-teti V., Rijavec M., Miljkovi D. (2003) Psihologija obrazovanja. Zagreb. IEP-Vern. 48:50 8. Ylvisaker M., Hibbard M., Feeney T. (2006) What are egocentrism and theory of mind? Preuzeto sa interneta (20.11.2011.) www.projectlernet.org