Priručnik Za Nastavnike

spolr od
POD
POVEALOM
PRIRUNIK O IDENTITETIMA, SEKSUALNOSTI I PROCESU SOCIJALIZACIJE
SPOL I ROD
CESI
Drugo proireno izdanje Amir Hodi, Nataa Bijeli, Sanja Cesar
SPOL I ROD POD POVEALOM
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 159.922.8 HODI, Amir Spol i rod pod povealom : prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije / <Amir Hodi, Nataa Bijeli, Sanja Cesar ; ilustracije Nataa Gulin>. - 2. dopunjeno izd. - Zagreb : Cesi, 2003. Imena autora preuzeta sa str. 2. Bibliografija. ISBN 953-97762-6-0 1. Bijeli, Nataa 2. Cesar, Sanja I. Psihologija adolescencije -- Prirunik 430716151
IMPRESSUM Prirunik je tiskan uz potporu Europske komisije i Ministarstva prosvjete i sporta Zahvaljujemo udruzi NIT na ustupanju materijala Metodologija i oblikovanje treninga. Priredile/li: Amir Hodi, Nataa Bijeli, Sanja Cesar Urednica: Sanja Cesar Izdavaice: CESI Za izdavaice: Sanja Cesar Lektura i korektura: Sanja Galekovi Ilustracije: Nataa Gulin Grafiko oblikovanje: Boidarka Vuievi & Tomislav Kraljevi Tisak: MD tiskara Naklada: 1000 primjeraka Kontakt adresa: CESI Krianieva 1/III, 10 000 Zagreb tel.: + 385 1 46 11 704 fax.:+ 385 1 45 72 760 E-mail: cesi@zamir.net www.cesi.hr www.sezam-hr.net
SADraj
Sadraj
1. Predgovor 2. Projekt Senzibilizacija za pitanja spola/roda 3. Adolescencija Razvoj rodnih uloga - utjecaj biolokih i psiholokih faktora 4. Rad s adolescentima i adolescenticama Iskustveno uenje Uvodne aktivnosti Aktivno sluanje Feedback Asertivnost Samopotovanje Metodologija i oblikovanje treninga Evaluacija 5. Obitelj i proces socijalizacije 6. Seksualnost adolescenata/ica 7. Rodna ravnopravnost Rod Seksizam Mo Nasilje Literatura
9 13 17 18 25 26 27 34 38 40 44 46 65 71 99 143 143 154 178 182 194
1
P O G L A V L J E
P R E D G O V O R
2
3
4
5
6
7
predgovor
1. Predgovor autora/ica
Pred vama se nalazi 2. proireno izdanje prirunika Spol i rod pod povealom. Odgovor na pitanje zato smo tiskale drugo izdanje lei u injenici da su od prvog izdanja prirunika prole gotovo tri godine te su se u tom razdoblju koritenja prirunika pojavile odreene ideje i prijedlozi kako ga sadrajno poboljati i unaprijediti. Radei s adolescentima/icama i njihovim edukatorima/icama u okviru projekta Senzibilizacija za pitanja roda i spola, provodei treninge za trenere/ice, zamijetili smo da se u radu pojavila potreba za ukljuivanjem jo nekih vanih sadraja, kao to je npr. metodologija treninga. Metodologija treninga zajedno s nekim novim vjebama u okviru tema: obitelj i proces socijalizacije, seksualnost adolescenata/ ica i rodna ravnopravnost ini sadraj ovog drugog izdanja. Svaka cjelina zadrala je svoju prepoznatljivu formu iz prvog izdanja prirunika u kojemu krai teorijski uvod prati vjebe koje se odnose na tu temu. Sadrajno prirunik afirmira vrijednosti samopotovanja, uvaavanja, nenasilja, tolerancije i rodne ravnopravnosti koje su ovaj put popraene veim brojem ilustracija kako bi prirunik uinili vizualno bogatijim i zanimljivijim. Prvo izdanje prirunika nailo je na odlian odaziv i postalo vrlo uinkovit edukacijski materijal koriten od strane edukatora/ica u okviru formalnih i alternativnih obrazovnih institucija. U osmiljavanju edukacijskih programa prirunik koriste, osim u Hrvatskoj, i edukatori/ice u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. U evaluaciji edukatori/ice, konkretnije profesori/ice srednjih kola u Hrvatskoj, koji su koristili prirunik Spol i rod pod povealom u radu s uenicima/ama srednjih kola ocijenili su ga kao sadrajno i metodoloki odlian za srednjokolce/ke, multikulturalan, metodiki inovativan, tematski aktualan te inspirativno vizualno i sadrajno oblikovan. Svima korisnicima/ama elimo uspjean, zabavan i ugodan rad!
Sanja Cesar, Nataa Bijeli, Amir Hodi U Zagrebu, lipnja 2003.
10
2
P O G L A V L J E
p r o j e k t
s e n z i b i l i z a c i
z a
p i t a nj a
s p o l a / r o d
2
3
4
5
a
6
7
j a
13
projekt senzibilizacija za pitanja spola/roda
2. Program Senzibilizacija za pitanja roda i spola

Ovaj prirunik je rezultat naeg viegodinjeg rada na programu Senzibilizacija za pitanja roda i spola ijim provoenjem elimo: - unaprijediti odnose meu spolovima, - promicati razvoj znanja i vjetina kroz izvaninstitucionalne edukacijske programe, - promicati vrijednosti nenasilja, tolerancije, solidarnosti i rodne ravnopravnosti.
Osim toga, namjera nam je kroz razliite obrazovne aktivnosti, edukaciju edukatora, informiranje, izdavatvo, provoenje istraivanja i kampanja: - poticati dragovoljan rad mladih s mladima, - poveati struno znanje i sposobnosti profesionalaca/ki koji/e rade s mladima, - informirati javnost o problemima mladih vezanih uz seksualnost i nasilje, - razvijati povezanost i aktivnu suradnju institucija, NVO-a i graana/ki.
Kako smo bile prva udruga na podruju Republike Hrvatske koja se sustavno krenula baviti pitanjima roda i spola, a vjerojatno i meu prvima u regiji, prvi zadatak nam je bio osmiljavanje programa obrazovanja mladih za unapreivanje odnosa meu spolovima te promicanje tolerancije, solidarnosti i rodne ravnopravnosti. Koristei vlastita iskustva i teoretska znanja te razliita iskustva onih koji takav tip edukacije provode ve due vrijeme, osmislili smo i tiskali prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu odrastanja Spol i rod pod povealom, namijenjen svima koji rade s mladima koristei interaktivan pristup. Prirunik koriste strunjaci/kinje koji rade s mladima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori i Bugarskoj. Edukacija edukatora/ica igra vanu ulogu u irenju znanja, vjetina i vrijednosti do krajnih korisnika/ica pa smo stoga osmislile program seminara i educirale vie od 130 strunjaka/inja te predstavnika/ica NVO-a u regiji za provoenje programa Senzibilizacija za pitanja roda i spola. Provedene su i edukacije edukatora/ica za provoenje obrazovanja za ljudska prava u osnovnim i srednjim kolama. Osim odraslih, u edukaciji edukatora/ica sudjelovali su edukatori vrnjaka/vrnjakinja koji u razliitim kolama rade s adolescentima/icama . Tijekom 2003. godine u 18 srednjih kola na podruju cijele Republike Hrvatske posebno educirane profesorice provode 10-satni eksperimentalni program rodne seksualne edukacije u koji je ukljueno 600 uenika/ica. Kako bismo provjerili eventualne promjene u znanju, stavovima, vjetinama i ponaanju adolescenata/adolescentica uenici/ice e biti testirani prije te est mjeseci nakon provoenja edukacije, a testirat emo i kontrolnu grupu. Rezultati e biti poznati krajem godine, a za provoenje programa smo dobili podrku Ministarstva prosvjete i sporta. Predavanjima i radionicama na teme nasilja, ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, spolnosti, zatite reproduktivnog zdravlja, CESI edukatori/ ice su obuhvatili/e oko 8000 mladih (uglavnom srednjokolaca/ki) iz cijele Hrvatske. Informacije o spolnosti i rodnoj ravnopravnosti mladi mogu dobiti i putem broura, letaka i Web stranice. U travnju 2002., CESI je kreirao Web stranicu SEZAM - Seksualna Edukacija ZA Mlade koja mladima prua potpune i provjerene informacije o kompleksnim pitanjima vezanim uz seksualnost, nasilje u vezama i zatitu njihovih
14
prava. Stranica je na EMC festivalu Mediji i zdravlje, odranom pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, osvojila prvu nagradu, a mjeseno ima oko 1200 posjeta. Broura Ima pravo znati-seksualnost i reproduktivno zdravlje od A do tiskana je u 34 000 primjeraka te podijeljena uenicima/ama srednjih kola. Tiskan je zavrni izvjetaj dvogodinjeg istraivanja baziranog na upitniku Mukarci ene i seksualnost kojim smo nastojali/le utvrditi kako miljenja i stavovi mladih o rodnim pitanjima i seksualnosti utjeu na seksualno ponaanje. U izvjetaj istraivanja koji je nazvan Znaaj roda u stavovima i seksualnom ponaanju adolescenata i adolescentica su ukljuene i preporuke za ukljuivanje rezultata istraivanja u proces edukacije mladih o seksualnosti. Pokrenuta je kampanja s ciljem uvoenja adekvatne edukacije o seksualnosti i ravnopravnosti spolova u kole. Osnovana je Inicijativa za uvoenje seksualne edukacije u kole koju ine predstavnice/ici razliitih institucija, kao to su Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja, Zavod za javno zdravstvo, kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Filozofski fakultet te predstavnice/ici nevladinih organizacija CESI, enska soba i Forum za slobodu odgoja. Na sastancima je dogovarana koncepcija i strategija za uvoenje edukacije u kole, a Inicijativa je dobila podrku Ministra prosvjete i porta. Osim s razliitim institucijama, na provoenju programa suraujemo i s poslovnim sektorom koji sponzorira neke nae aktivnosti, a putem medijskih kampanja je i ira javnost informirana o problemima mladih vezanim uz potivanje njihovih prava, nasilje i seksualnost. Provoenje programa do sada su financirali: Ured za udruge (Dravni zavod za zatitu obitelji materinstva i mladei, Ministarstvo prosvjete i sporta, Ured za ljudska prava), Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF, Europska komisija, Veleposlanstvo Velike Britanije, Veleposlanstvo Kraljevine Norveke, The Balkan Children and Youth Foundation, AWT-Libresse, Zagrebaka banka, Krka, Pliva.
3
P O G L A V L J E
A D O L e s c e n c i j a
2
3
4
5
6
7
17
adolescencija
3. ADOLESCENCIJA
Veina autora navodi da je razdoblje adolescencije teko i sloeno, kako za mlade tako i za njihovu okolinu. Na prirunik e se temeljiti na spoznajama suvremene znanosti, a procesu odrastanja nastojat emo pristupiti s aspekta koji e promovirati rodnu ravnopravnost. Korijeni svega to se dogaa u adolescenciji nalaze se u ranom djetinjstvu, tako da emo se pozabaviti razvojem identiteta, formiranjem rodnih uloga od roenja pa do adolescentske dobi. Adolescencija kao prijelazni period izmeu djetinjstva i odrasle dobi oznaava promjene u izgledu, nainu miljenja i socijalnim situacijama. Poetak adolescencije odreen je biolokim promjenama, stjecanjem seksualne zrelosti, dok je njen kraj odreen socijalnim iniocima, tj. stjecanjem socijalne zrelosti. Kvalitetni roditeljski odnos u djetinjstvu potie cjelovit psihiki razvitak i stjecanje tzv. temeljne sigurnosti to je preduvjet oblikovanja samosvojne i samosvjesne linosti. Roditelji oblikuju ponaanje i stavove svoje djece, utjeu na usvajanje rodnih uloga. Stoga e jedna cjelina biti posveena obitelji, jednom od najaktivnijih faktora u procesima odrastanja i socijalizacije na kojoj se odraavaju promjene koje zahvaaju drutvo u cjelini. Komunikacija djeteta s roditeljima i okolinom, koja se manifestira kao proces odgoja, ima snaan utjecaj na razvoj djetetovog rodnog identiteta. Drutvo se pobrinulo da djeci vrlo rano usadi klieizirane norme ponaanja koje odgovaraju pojedinom rodu. Kako se u adolescenciji mladi poinju odvajati od obitelji i priklanjati vrnjakim grupama, osvrnut emo se i na potrebe koje mladi u grupi nastoje zadovoljiti te kako vrnjake grupe utjeu na razvoj rodnih uloga. Adolescenti/ice se meusobno usporeuju u krugu vrnjaka i na temelju tih komparacija stvaraju zakljuke o sebi. U razdoblju adolescencije mlada se osoba esto nalazi u procijepu izmeu zahtjeva tijela (nagona) i zahtjeva okoline, iji stavovi o seksualnosti mogu znatno utjecati na doivljaj prvog seksualnog iskustva. Adolescenti/ice vide svoje seksualno ponaanje kao stvar osobnog izbora, no ipak i pod utjecajem roditelja, vrnjaka, medija, oekivanja, stereotipa. Iako je u osnovi bioloki fenomen, ne moe se promatrati odvojeno od drutva i kulture ijim je normama odreeno. Istraivanje Longitudinalno praenje znanja o spolnosti, spolnog ponaanja i relevantnih stavova adolescenata (autori: A. tulhofer, V. Jurea, M. Mamula, 1998.) provedeno na reprezentativnom uzorku studenata prve godine Zagrebakog sveuilita je zabiljeilo poraznu razinu znanja o seksualnosti: mladi kao izvore informacija o seksualnosti navode prirunike (24%), TV (18%), prijatelje (17%) i tisak za mlade (10%). O seksualnom ivotu najee razgovaraju s partnerima i prijateljima, s majkom nikada ne razgovara 27% posto djevojaka i 53% mladia, dok s ocem svoja iskustva ne dijeli 76% djevojaka i 57% mladia. Novija istraivanja pokazuju da je seksualno iskustvo usko povezano s rodnim odnosima, na nain da rodni odnosi u velikoj mjeri utjeu na seksualno ponaanje. Rasa, klasa, ekonomski poloaj, dob, spol - svi ovi initelji utjeu na to to se smatra prikladnim za mukarce i ene u odreenoj kulturi i odreenom vremenu. U svim drutvima prevladavajui rodni sistemi privilegiraju muku mo, kontrolu i ensku marginalizaciju, nedostatak moi i ovisnost o mukarcima. Takvi sistemi pozivaju djevojke i ene da upotrijebe svoju enstvenost (femininitet - drutveno konstruiran rodni identitet ene) kako bi udovoljile mukarcima. Tako obino upadaju u stupicu ekonomske i emocionalne ovisnosti o mukarcima, gdje postaje normalno da se odreknu vlastitih potreba i elja. Istovremeno se mukarce i mladie poziva da upotrijebe ono to smatraju svojom mukou (maskulinitetom - drutveno konstruiran rodni identitet mukarca) na dobroudan ili agresivan nain. U reproduciranju tradicionalnih rodnih odnosa utjelovljenih u rodnoj neravnopravnosti sudjeluju obitelj, kola i sve drutvene institucije. U prirunik smo uvrstili/le poglavlje o rodnoj ravnopravnosti kako bi ukazali/le na dinaminost kultura i na injenicu kako se socio-ekonomske prilike mijenjaju s vremenom, a tako se i rodni obrasci mogu mijenjati.
18
3.1 Razvoj rodnih uloga - utjecaj biolokih i psiholokih faktora

Ljudi se raaju kao pripadnici mukog i enskog spola, ali ue kako biti djevojice i djeaci koji e postati ene i mukarci. Ue ih prikladnom ponaanju i stavovima, ulogama i aktivnostima te kako bi se trebali odnositi prema drugima. Ovo naueno ponaanje sainjava rodni identitet i odreuje rodne uloge. Rod se odnosi na drutveno naueno/determinirano ponaanje. Spol fetusa odreuje spermij oca, donosei u 23. par kromosoma ili X (enski) ili Y (muki) kromosom. Spolni kromosomi odreuju vrstu spolnih lijezda (gonada) koje e se razviti tijekom embrionalnog razvoja. Vrsta spolnih lijezda dalje odreuje vrstu spolnih hormona koji e se iz njih izluivati, a time i daljnje razlike u razvoju primarnih spolnih karakteristika mukih i enskih fetusa, tj. spolnu diferencijaciju. Znanstvenici procjenjuju da se dogaa 140 xy sparivanja na 100 xx, meutim vie xy kombinacija propada, tako da je omjer muke naprama enskoj djeci 105 : 100. Do estog tjedna nakon zaea embriji se razvijaju jednako, a tada poinje diferenciranje, najprije u razvoju spolnih lijezda, zatim u unutarnjim reproduktivnim strukturama i na kraju u vanjskim spolnim organima. Hormoni koje proizvode testisi utjeu na razvoj mukih genitalija, dok se enski organi razvijaju bez ikakvih hormona. I mukarci i ene u svom tijelu imaju iste hormone - progesteron, estrogen i androgen, a razlika je samo u proporciji tih hormona. Osim izmeu mukaraca i ena, varijacije postoje izmeu individua unutar pojedinih grupa te u ivotnom ciklusu. Genetiki su zapravo svi programirani da se razviju u ene, tj. osnovni spol je enski. Kako bi se razvila osoba mukog spola nuna je, u kritinom razdoblju prenatalnog razvoja, prisutnost testosterona koji omoguuje razvoj mukih spolnih oznaka, ali i razliku u grai pojedinih dijelova mozga. Do tih razlika dolazi jer testosteron nije vezan za alfa-protein pa moe ui u stanice mozga i izazvati njihovu maskulinizaciju. Za razliku od toga, estrogeni su vezani za alfa-protein, on ih sprjeava da uu u mozgovne stanice. Kako je mozak pod djelovanjem hormona, u prenatalnom razdoblju ne moemo iskljuiti njihov utjecaj na neke aspekte osobnosti i ponaanje. Specijalizacija funkcija mozgovnih polutki naziva se lateralizacija mozga. Svaka polutka (hemisfera) prima podraaje i upravlja suprotnom stranom tijela. Desna polutka uglavnom upravlja numerikim i spacijalnim sposobnostima, dok je lijeva vie ukljuena u verbalne sposobnosti. ini se da mukarci imaju vie lateraliziran mozak od ena, tj. da njihova lijeva i desna polutka funkcioniraju mnogo neovisnije jedna o drugoj. Tu razliku moemo dovesti u vezu s razlikama u postignuu na verbalnim zadacima i zadacima prostornog predoavanja. Fizioloke razlike izmeu spolnih/rodnih grupa nastavljaju se pojavljivati i razvijati i nakon roenja. Razlika u osjetljivosti koe i snazi pojavljuju se odmah pri roenju. Nakon roenja muka djeca su neto dua i tea od enske pa tako imaju i proporcionalno vea plua i srce te im vei postotak teine tijela otpada na miie, a manji na masno tkivo, nego kod enske djece. Usprkos razlici u veliini, djevojice sazrijevaju bre i taj bri razvoj zapoinje ve sedam tjedana nakon zaea, tako da su pri roenju enske bebe etiri tjedna ispred muke. Djevojice naue hodati, govoriti prije djeaka te ranije ulaze u pubertet i postiu fizioloku zrelost. Pri roenju muki je metabolizam bri od enskog, zato ve s dva mjeseca djeaci uzimaju vie kalorija.
Izmeu spolnih/rodnih grupa postoji niz razlika koje mogu biti pod utjecajem biolokih faktora i biologija utjee na mnoge aspekte ljudskog ponaanja, meutim ti utjecaji ne ine odreeno ponaanje neminovnim i nepromjenjivim. Biologija moe osigurati kratku uputu, ali ono to je uinjeno s tom uputom je drutvena odluka. Spolne razlike se razvijaju jo u maternici, a spolno/rodno odreenje bazirano na razlici u spolnim organima vodi osobu u smjeru razvijanja sukladnog rodnog identiteta. Bioloke teorije i analize nastoje opravdati muku dominaciju i tradicionalnu podjelu posla objanjavajui ju nekim mukim sposobnostima i nekim enskim nesposobnostima. Ustvari bioloki podaci ne impliciraju da su ene inferiorne, a mukarci superiorni, niti da su drutveni sistemi enskog materinstva ili muke dominacije neminovni. Stoga je neophodno paljivo interpretirati bioloke dokaze, iako to nije lako jer kulturoloki obrasci muke dominacije utjeu na to kako ljudi interpretiraju razlike. Neki od njih ukljuuju rodne stereotipe, neispitane
19
adolescencija
i pretjerano pojednostavljene mentalne slike o tome to mukarci i ene jesu, i u emu se razlikuju. Kako i znanstvenici/e ive unutar tog svijeta dominiranog mukarcima u kojem je sve to je povezano s mukarcima nekako bolje od onog to je povezano sa enama, to esto utjee na ono to prouavaju i na njihove interpretacije. Poto se ve pri roenju djetetu pripisuje odreen rodni identitet na osnovi djetetovih vanjskih spolnih oznaka i od tada ga se poinje tretirati kao djevojicu, odnosno djeaka, postavlja se pitanje koliko se djeaci razlikuju od djevojica neovisno o sociokulturnoj sredini? Psiholozi tvrde da razlike postoje, ali su puno manje nego se obino misli. Djevojice su kao novoroenad fiziki i neuroloki zrelije, a ranije i spolno sazrijevaju. Djeaci jaaju razvojem, motoriki su spretniji, ali su osjetljiviji s obzirom na prehrambene tekoe i lake nasljeuju anomalije. I u kognitivnom razvoju postoje neke razlike: kod djevojica se prije razvija govor te one nadmauju djeake u verbalnim sposobnostima, dok oni pokazuju vee vizualno-spacijalne sposobnosti. Premda se mala djeca ne razlikuju po sposobnosti baratanja brojevima i jo u niim razredima jednako su sposobni za obavljanje raunskih operacija. Tijekom adolescencije situacija se mijenja. Djeaci postaju bolji u matematici, osobito u matematikom rasuivanju. Za djevojice strah od matematike ima dvostruko znaenje: boje se da ju nee uspjeti savladati i boje se da e izgledati neenstveno ako ju savladaju. U socijalnom pogledu djevojice se openito opisuju altruistinijima, spremnijima na pomaganje i suradnju, premda je utvreno malo razlika izmeu djeaka i djevojica u njihovom stvarnom ponaanju. Djeaci su tjelesno aktivniji, treba im vie prostora i vie se igraju grubih igara od djevojica. Djelomino je razlog u tome to se majke ophode sa sinovima tako da potiu njihovu samostalnost i nezavisnost, dok ini se, u djevojica vie potiu bliskost s drugim ljudima. E. H. Erikson je istraivao igre djeaka i djevojica od deset do trinaest godina i utvrdio razlike koje smatra rezultatom i sociokulturalnog utjecaja i odreenih rodnih osobina. Igre su pokazale da su djevojice prostor ee organizirale u obliku sobe, s namjetajem u krunoj konfiguraciji, a djeaci su gradili tornjeve, u njihovim igrama sudjelovali su policajci, sve je bilo dinamino i okrenuto prema van. Igre djevojica okretale su se interijerima, odisale su mirnoom i zatienou. Psihoterapijsko iskustvo pokazuje da ako se djevojicama ponudi lutka ee biraju male lutke i njene ivotinje, a djeaci agresivne ivotinje i oruje. Drutveni utjecaj djeaka esto se sastoji od prijetnji i upotrebe tjelesne sile, dok djevojice ee odabiru nagovaranje i rasuivanje. Rezultati brojnih istraivanja pokazuju da su od djetinjstva djeaci agresivniji od djevojica i ta razlika traje itav ivot. Kognitivni razvoj djetetu vrlo rano omoguava da otkrije razliku izmeu sebe i druge djece, izmeu mame i tate. Predkolska djeca starija od dvije godine pokazuju elju za igrakama i aktivnostima koje se tradicionalno veu uz odreen rod. Djeaci imaju ue interese od djevojica koje se ee ukljuuju i u aktivnosti drugog roda. U tom razdoblju poinje razdvajanje rodova i prilino je izraeno tijekom cijelog djetinjstva. Naime, postupanje s djetetom od roenja je odreeno njegovim spolom. Novoroenad je odmah izloena tradicionalnom razlikovanju to ga odreuje kultura, a roditelji i drugi odrasli postupaju s djeacima i djevojicama na stereotipne naine. U predkolskom razdoblju razlike u postupanju s djecom razliitog spola postaju sve izraenije. Roditelji djeci daju igrake i potiu ih na postupke koji odgovaraju djetetovu rodu. Odgajatelji u jaslicama i vrtiima i vrnjaci odobravaju i ne odobravaju postupke koji
20
odgovaraju djetetovom rodu. Djevojicama se doputa vei raspon ponaanja, dok se djeacima prigovara kada odstupe od mnogo ue odreene muke uloge. Laboratorijska istraivanja pokazuju da djeca vie panje obraaju na model istog spola i ee oponaaju njegove postupke. No i ovdje se u djevojica opaa oponaanje postupaka mukog modela. U svakodnevnom ivotu veina djece ima mnogo modela tradicionalnih rodnih uloga. Televizijske emisije i reklame te karikature u novinama takoer prikazuju ljude na rodno stereotipan nain. Oevi se vie od majki brinu o odravanju tradicionalnih rodnih uloga u djece. Oevi s izraenijim rodnim stereotipima imaju djecu koja ranije naue razlikovati rodove. Svijest o rodnim ulogama ukljuuje znanja o vlastitom spolu, ali i znanja o osobinama rodnih uloga i oekivanjima drugih ljudi. Znanje o rodnim ulogama ukljuuje svijest o pojmovima muko i ensko te kulturalno odreene stereotipe. Djeca obino oko druge godine ivota razumiju temeljne pojmove muko i ensko. Svrstavanje igraaka na muke i enske zapoinje obino oko tree godine, a svijest o rodno tipiziranim osobinama linosti javlja se oko pete godine. Odrastanjem djeca sve vie uviaju da rodne uloge odreuje drutvo i zahvaljujui tome njihova uvjerenja o krenju rodnih uloga postaju manje kruta. Pridavanje rodnih oznaka utjee na djeje ponaanje. Kada postoji miljenje da su neke aktivnosti ili predmeti prikladni za odreen spol, djeca pokazuju sklonost aktivnostima koje odgovaraju vlastitom spolu, a izbjegavaju one prikladne za drugi spol. Osim toga, djeca su uspjenija u aktivnostima koje odgovaraju vlastitom spolu, nego u onim rezerviranim za drugi spol/rod. Istraivanje koje je provedeno u Kanadi (Lambert, Yackley, Hein, 1971.) pokazalo je da su roditelji u intervjuima izjavljivali kako misle da djeca razliitog spola imaju razliite osobnosti. Oni smatraju da su djeaci suroviji, buniji, poduzetniji, takmiarski raspoloeni, skloni mehanikom miljenju, sposobniji da se brane; a djevojice su urednije, ie, mirnije, suzdranije, boljeg vladanja, imaju vie razumijevanja za tue osjeaje, lake zaplau i spremnije su pomoi u kuanskim poslovima. Iako smatraju da bi i djeaci i djevojice trebali biti jednako uredni, pomagati u kui, biti sposobni brinuti o sebi, da bi trebali rijetko plakati i rijetko se ljutiti, te da bi trebali jednako biti takmiarski raspoloeni i sposobni braniti se, gotovo veina roditelja potie djecu na ponaanje koje je tipino za njihov spol. Obitelj je najutjecajnije socijalno okruenje u kojem nastaje rodno tipiziranje. Razliite karakteristike obitelji utjeu na stjecanje znanja o rodnim ulogama i na rodno tipizirano ponaanje. Djeca iz obitelji vieg socioekonomskog poloaja obino imaju manje rodnih stereotipa u ponaanju i uvjerenjima. To se najbolje vidi kod starije djece i adolescenata. Djeca iz obitelji s jednim roditeljem, obino s majkom, uglavnom imaju manje izraene rodne stereotipe nego djeca iz tradicionalnih obitelji s oba roditelja. To je vjerojatno zbog odsutnosti oca ili zbog toga to jedan roditelj modelira postupke oba roda. Djeca majki zaposlenih izvan kue takoer imaju manje rodnih stereotipa od djece majki koja su kod kue. To je osobito vidljivo kod djeaka i mlae djece, a sve manje vidljivo kako djeca odrastaju. I konano, roditeljska uvjerenja i ponaanja povezana s rodom utjeu na stjecanje rodnih stereotipa u djece. Najjai dokaz za to je slinost izmeu roditeljskih i djejih uvjerenja. Stavovi odraslih o rodno prikladnom ponaanju dovode do diferencijalnog ponaanja prema mukoj i enskoj djeci, to onda rezultira diferencijalnim ponaanjem djece koje je konzistentno sa stereotipnim oekivanjima kulture u kojoj ive. Vrnjaci takoer vre utjecaj na usvajanje rodno prikladnog ponaanja. Istraivanje koje su proveli Langlois i Downs (1980.) pokazalo je da vrnjaci vie od roditelja kanjavaju rodno neprikladne aktivnosti, i to u veoj mjeri djeake nego djevojice. Premda se stavovi o tipino enskim (femininim) i tipino mukim (maskulinim) ponaanjima mijenjaju u posljednjih desetak godina, izgleda da tradicionalni stereotipi nisu doivjeli krupnije promjene.
21
adolescencija
Muka rodna uloga ukljuuje osobine kao to su aktivnost, nezavisnost, ambicioznost, dominantnost, agresivnost, sakrivanje emocija i samopouzdanje. ensku rodnu ulogu najvie karakteriziraju osobine kao to su: suosjeanje, njenost, osjetljivost, usmjerenost na osjeaje drugih, urednost, obzirnost i toplina. Istraivanje koje su Hodi i Bijeli (2002.) proveli na 1000 adolescenata/ica na podruju RH ukazuje da su najee navoena podruja za koje ispitanici/ice smatraju da razlikuju ene i mukarce (osim biolokih razlika) sljedea: razmiljanje, inteligencija, obiteljske uloge, ponaanje, drutveni poloaj, osjeaji, snaga, sposobnost, seks, ljubav. Rodne razlike iskazane su kroz kategoriju vie/manje od, pa se tako mukarci percipiraju kao fiziki jai, manje osjeajni, imaju vie drutvene moi i privilegija..., dok su ene osjeajnije, vie brinu za obitelj, imaju manje drutvene moi i privilegija ... Iako za neke rodne razlike kao to su muka tendencija veoj agresivnosti moemo rei da imaju bioloku osnovu, psiholoke studije pokazuju svega nekoliko rodnih razlika u bazinim sposobnostima. Rodne razlike koje se pojavljuju kako ljudi odrastaju mogu se openito bolje objasniti razliitim drutvenim ulogama koje se oekuju od mukaraca i ena. Djeca najprije razviju razumijevanje razliitih drutvenih uloga, a djeaci u interakcijama unutar obitelji najprije razviju model koji lei u pozadini muke dominacije. Kako odrastaju i vie se drue sa svojim vrnjacima, njihova predodba o prikladnim rodnim ulogama postaje sve razraenija. Muka grupa vrnjaka je naroito vana u pojaavanju podcjenjivanja ena. Kroz ivot se pred ulogu mukarca i ene postavljaju razliita oekivanja, a veliina rodne stratifikacije* i njezin utjecaj na pojedinu osobu, njezino poimanje sebe varira u razliitim periodima ivota. Rodna stratifikacija se reproducira u svakoj generaciji, u drutvenim institucijama kao i u osobnostima pojedinaca tako da mukarci naue podcjenjivati ene s usvajanjem predodbi o rodnim ulogama u djetinjstvu. Mi vjerujemo da bi svijet bio ljepe mjesto za sve nas kada bi muka dominacija i rodna neravnopravnost mogle nestati, jer bi tada i mukarci i ene imali vie mogunosti izbora razliitih aktivnosti i ponaanja, mogli bi uivati u veoj raznolikosti odnosa jedni s drugima, razvili bi vee samopouzdanje i bili zadovoljniji sa sobom te imali vee mogunosti istraivanja vlastite osobnosti.
* Hijerarhijsko rangiranje spolnih/rodnih grupa koje ukljuuje razliit pristup resursima i nagradama naziva se spolna stratifikacija ili rodna stratifikacija.
22
4
P O G L A V L J E
R A D
A D O L E S C E N T I M A
A D O L E S C E N
2
3
4
5
T I
6
C A
7
M A
25
rad s adolescentima i adolescenticama
4. Rad s adolescentima i adolescenticama

Rad s adolescentima i adolescenticama podrazumijeva jednu bitnu injenicu, a to je da ih moramo promatrati kao osobe i uvaiti ih kao takve. Pokroviteljski odnos, dijeljenje savjeta, neuvaavanje i zanemarivanje njihovih potreba, miljenja i stavova je strategija koja ne funkcionira i ne moe donijeti eljene rezultate. Svako etiketiranje i kategoriziranje adolescenata/ica moe biti kontraproduktivno jer e u njima proizvesti osjeaj nepovjerenja i nerazumijevanja. Uobiajeno je miljenje da su odrasli stariji i pametniji. Meutim, veina odraslih se nala u situaciji gdje su u razgovoru s mladima postali svjesni injenice da to ba i nije tako. Uvjerenje da se stavovi odraslih temelje na zreloj procjeni, a smatra se da to nije sluaj kod mladih, oteava bilo kakav rad s mladima koji ukljuuje suradnju. Neophodno je za rad s adolescentima/icama biti otvoren i reagirati na njihovu radoznalost i razmiljanja uz pomo kreativnog kombiniranja diskusije i razliitih aktivnosti. Radionice upravo podrazumijevaju takav oblik interaktivnog uenja gdje se kombiniraju razliite aktivnosti koje zahtijevaju aktivan angaman sudionika/ica, a ne samo pasivno primanje informacija, kao to je to vrlo esto sluaj u kolama. Zbog drugaijeg pristupa razliitim sadrajima, nae iskustvo je pokazalo da mladi izuzetno vole raditi i uiti na taj nain. Rad s adolescentima i adolescenticama - postoji mnogo dokaza u prilog tvrdnji da su djevojke u loijoj poziciji u mjeovitim grupama s mladiima. Mladii su skloni zauzeti prostor, priati cijelo vrijeme, biti glasniji, prodorniji, prekidati djevojke, itd. U mjeovitoj grupi moe biti teko pokuati dati jednako prostora i djevojkama i mladiima. Djevojke obino vole biti u mjeovitim grupama zajedno s mladiima, ali svakako treba imati na umu da djevojkama ponekada moe biti teko otvoreno govoriti u prisutnosti mladia. Zbog toga je korisno da neke sesije za koje vi osobno procijenite da e na taj nain biti uspjenije budu samo za djevojke ili samo za mladie. Ako to nije mogue, pokuajte tako to ete veliku grupu podijeliti u manje grupe istog spola i na taj nain kreirati prostor za slobodnu diskusiju. U naoj kulturi mladie se rijetko potie da govore o vlastitim emocijama, stoga ih je tee navesti da govore otvoreno. S druge strane, neki mladii mogu osjeati snaan pritisak za dokazivanjem svoje mukosti, pa to moe rezultirati iznoenjem lanih informacija (npr. vezanih uz seksualno iskustvo). Kada radite u mjeovitoj grupi, potrebno je da pripazite na naine na koje mladii nastoje dominirati ili pak zastraivati djevojke. Osigurati da svatko, redom, dobije priliku da govori je jednostavan nain prevladavanja ovog problema, ali isto tako je potrebno da u slobodnoj diskusiji budete taktini i vrsti. Ne dozvoljavajte da mladii prekidaju djevojke, ismijavaju ih ili koriste uvredljive izraze vezane uz ene. Zapamtite da djevojke esto ne ele govoriti otvoreno u mijeanoj grupi zbog iskustava s mladiima izvan same grupe. Ovo treba uzeti u obzir kada elite kreirati sigurno okruenje za diskusiju. Rad s adolescentima i adolescenticama moe biti iscrpljujui, uzbudljiv, stresan, ali i prepun satisfakcija. Izgradnja jake i istovremeno otvorene veze s mladima zahtijeva spremnost za sluanje, vjerovanje i svrstavanje na njihovu stranu. Istovremeno od ogromnog je znaaja da mlade osobe dobiju iskrenu i tonu informaciju o pitanjima koja se tiu njihovog vlastitog ivota.
Nain rada Trening o odnosu meu spolovima/rodovima je intervencija s ciljem promjene svijesti, znanja, vjetina i ponaanja u odnosu na pitanje spola/roda. Dotie se pitanja osobnog i politikog, ak i kada to nije namjerno planirano. Treningom se nastoji potaknuti razvoj i osnaiti uesnike/ice da istrauju teme, razumiju dinamiku svojih drutava i primjene koncept analize roda u svakodnevnoj praksi. Potie svakog da preispituje sebe i svoj odnos s drugima. Jednom kada zapone na radionici, proces se nastavlja i u svakodnevnom ivotu.
26
Osvijetenost za tu problematiku je osnovna u treningu. Podizanje razine svijesti usmjereno je na stavove, percepciju i uvjerenja: ako ljudi nisu osjetljivi na nejednakost, trening nee na duge staze promijeniti praksu. Smatramo da ako nisu dotaknute emocije ljudi, i da ako praksa u njihovom osobnom ivotu nije bila predmet diskusije, postoji opasnost da e osvijetenost o pitanjima roda ostati samo intelektualan konstrukt i da e biti ograniena u svojoj snazi da urodi smislenom drutvenom promjenom.
4.1 Iskustveno uenje

Termin iskustveno uenje/trening implicira upravo ono to i sam izraz govori - uenje na osnovi iskustva. Uinkovita trenerska strategija koja ukljuuje pristup uenju na osnovi iskustva prua mogunosti angairanja u aktivnostima, kritikog sagledavanja aktivnosti, analize onog to se iskusilo i upotrebe najkorisnijih dijelova iskustva u drugim aktivnostima. Grafiki prikazano iskustveno uenje:
Iskustvo Ovo je inicijalna faza cijelog ciklusa. Ona nam je baza podataka koje emo kasnije koristiti za druge dijelove ciklusa. Na treninzima se koriste razliite metode i aktivnosti koje nam omoguuju iniciranje iskustva i dobru podlogu za identifikaciju ostalih triju faza. Evo samo nekih primjera: interaktivna prezentacija, demonstracija, vjebe, rjeavanje problema, simulacije, igre, treniranje vjetina...
Procesuiranje Kada je jednom zavrena faza iskustva, trener/ica zapoinje s novom fazom procesuiranja. Ova faza u ciklusu uenja omoguava sudionicima/ ama da se vrate unatrag i identificiraju sve to su radili/le tijekom faze iskustva. U ovoj fazi bitno je podijeliti meusobno ono to su iskusili, svoje reakcije, emocije koje su se pojavljivale, o emu su razmiljali. Uz asistenciju trenera/ica, na strukturiran nain, sudionici trebaju povezati te emocije i misli, tako da se proizvede odreeno znaenje i miljenje iz prve faze. Tijekom faze procesuiranja trener/ica pomae sudionicima/ama u kritikom i analitikom razmiljanju o onom to su iskusili te im pomae verbalizirati osjeaje. Uloga trenera/ica je da asistira u promiljanju sudionika/ica o iskustvu koje su proli, kako bi se mogli kretati dalje prema donoenju zakljuaka.
27
Generalizacija Kroz generalizaciju sudionici/ice donose zakljuke, identificiraju nove spoznaje, vjetine, a koje imaju osnovu u prethodne dvije faze. Trener/ica pomae sudionicima/ama vratiti se korak unazad iz nedavnog iskustva i diskusije te kritiki razmisliti o nauenim lekcijama iz prethodne dvije faze. Kako bi generalizacija bila temeljito odraena moemo se posluiti pitanjima kao to su: - to ste novo spoznali ovom vjebom? - Koje zakljuke iz ove vjebe moemo izvesti? Trener/ica najprije predlae individualno razmiljanje o ovim pitanjima, da bi nakon toga sudionici/ice podijelili u grupi svoja razmiljanja i zakljuke.
Primjena U ovoj fazi sudionici/ice sagledavaju mogunost upotrebe novog znanja i vjetina u planiranju jo efektnijeg rada ili ponaanja u budunosti. U idealnim uvjetima treninga sudionici/ice e imati mogunost odmah primijeniti ono to su na treningu nauili, bilo da se to odnosi na njihov profesionalan ivot, privatan, studentski, ovisno o njihovim potrebama. Ukoliko elimo koristiti ovaj model on mora biti koriten u pripremnoj i implementacijskoj fazi treninga. U praksi su najee izostavljene faze generaliziranja i apliciranja, a rezultat je umanjena snaga iskustvenog uenja, nedoreenost, neiskoritenost potencijala informacija koje bi inae proizale da je model bio pravilno primijenjen. U nastavku su dani prikazi vjeba koje su sastavni dijelovi veine radionica bez obzira na njihovu temu. To su vjebe upoznavanja, oekivanja, aktivnog sluanja te evaluacija. Osim toga ukazujemo na vanost primanja i davanja feedback-a i zalaganja za sebe.
4.2 Uvodne aktivnosti

Svrha uvodnih aktivnosti je stvaranje pozitivne klime za uenje. Treneri/ice bi trebali izbjegavati aktivnosti koje su: natjecateljske i u kojima bi sudionici/ice mogli izgubiti"; trivijalne i nisu u vezi s temom treninga; ili su pak toliko povezane s temom da bi mogle dovesti do dugih i tekih diskusija. Izazov je za trenera/icu da izabere aktivnost koja je i prikladna i ugodna. Najuspjenije uvodne aktivnosti: - ukljuuju sve sudionike/ice i omoguuju im kretanje po prostoru, - daju priliku da se sudionici/ice meusobno upoznaju, - zapoinju proces razmiljanja i diskutiranja o temi treninga, - omoguuju sudionicima/ama da se zajednikim radom i zabave.
4.2.1 Upoznavanje Vjebe upoznavanja koristimo na poetku radionice kako bi se sudionici bolje upoznali, izgradili povjerenje te da bi se stvorila sigurna pozitivna okolina za daljnji rad tijekom radionice.
28
1-U
CILJ
DIVLJENJE DRUGOM SPOLU
Odvojiti stereotipe kao i pozitivne netipine uloge. Pomoi sudionicima/ama da ponu razmiljati o ensko/mukim odnosima na poetku radionice.
TO VAM JE POTREBNO
Flipchart (veliki papir), olovke. Vrijeme trajanja: 40 minuta.
TO INITI
1. Zamolite sudionike/ice da se podijele u parove (ena/mukarac). 2. Zatraite svakog sudionika/icu da se sjeti osobe drugog roda koju cijeni. 3. Zatraite da podijele sa svojim/om partnerom/icom kvalitete koje cijene i kojima se dive kod odabrane osobe. 4. Osobe tada iznose grupi kvalitete koje je njihov/a partner/ica opisao/la. 5. Zapiite osobine na flipchart ispod natpisa ensko i muko. 6. Proite kroz sve kvalitete. Iznesite stereotipe o mukarcima i enama te ih prodiskutirajte u grupi.
NAPOMENA
Manje je prijetee traiti od sudionika/ica da se sjete osobe drugog spola koja im je daleka, npr. poznati/a ena ili mukarac. Vjeba pomae da se probije led i izgradi atmosfera u kojoj e grupa moi govoriti o mukarcima i enama te da se razmilja o spolu/rodu.
MOGUI ISHODI
Mogua su dva suprotna ishoda ove aktivnosti. Rodno stereotipiziranje je jedan od njih, ali preklapanje stereotipa samo po sebi pomae u njihovom otklanjanju. Mogue je da sudionici/ice mogu precizno opisati osobine drugog spola ba zato to su vrlo rijetke. Npr. jedna grupa ena divila se njenosti kod mukarca - zato to je to rijetka osobina.
29
2-U
CILJ TO INITI MOGUI ISHODI
DVIJE ISTINE I LA
Pomoi grupi da se bolje meusobno upoznaju. Prakticirati vjetinu sluanja. Ova vjeba funkcionira jednako dobro u grupi gdje se sudionici/ ice poznaju, kao i u grupi gdje se sudionici/ice ne poznaju.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug, olovke i papiri. Vrijeme trajanja: oko 30-40 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Zamolite svakog lana/icu grupe da napie dvije stvari o sebi koje su istinite i jednu stvar koja je lana. 2. Zamolite grupu da se podijeli u manje grupe od po etvero ili petero osoba. Po redu, svaki sudionik/ica ita dvije istine i la svojoj grupi. Ostali lanovi/ice grupe mogu nakon toga postavljati pitanja da bi otkrili je li svaka pojedina izjava istinita ili neistinita... Ovo e potrajati negdje oko 15 - 20 minuta. 3. Vratite se u veliku grupu. Zamolite sudionike/ice da opiu koliko su bili uspjeni u pogaanju istinitih i neistinitih tvrdnji i kako su doli do rjeenja.
Vjeba je vrlo ugodna i vrlo esto zabavna to pridonosi kreiranju oputene atmosfere. Naglaena je i vanost paljivog sluanja drugih.
30
3-U
CILJ
GRUDA SNIJEGA
Upoznavanje lanova/ica grupe. Ovo je vjeba za manje grupe iji se lanovi/ice ne poznaju.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug, samoljepljivi papirii koji e se koristiti kao bedevi za imena. Vrijeme trajanja: oko 10 - 15 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. Zamolite prvu osobu da kae svoje ime, npr. Ja sam Marija. 2. Zamolite zatim prvu osobu da predstavi osobu sa svoje desne strane, a zatim sebe, npr. Ona je Marija, a ja sam Filip. 3. Sljedea osoba predstavlja oboje sa svoje desne strane i onda kae svoje ime, npr. Ona je Marija, on je Filip, a ja sam Eva. 4. Nastavite vjebu sa svakim sljedeim lanom/icom sve dok se svi ne izredaju. Kada je krug gotov, zamolite prvu osobu da ponovi imena svih u grupi. Voditelj/ica bi se takoer trebao ukljuiti u vjebu. 5. Podijelite samoljepljive papirie i olovke, zamolite sve u grupi da napiu svoja imena ili imena/nadimke kojima bi eljeli da ih drugi zovu. 6. Zamolite lanove/ice grupe da stave etikete s imenima na sebe kako bi bile vidljive ostalim lanovima/cama grupe.
MOGUI ISHODI
Na kraju vjebe sudionici/ice e znati jedni drugima imena. Vjeba takoer pomae u stvaranju oputene radne atmosfere.
31
4-U
U MOME DEPU
Upoznavanje. Ova vjeba funkcionira dobro u grupama gdje se sudionici/ice od ranije poznaju, kao i u onima gdje se ne poznaju.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug. Vrijeme trajanja: oko 30 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Zamolite svakog lana/icu grupe da uzme jedan predmet iz svog depa ili torbe i da ispria grupi neto o tom predmetu, kako su ga dobili i to im znai. 2. Ako neki sudionik/ica nema neki predmet uz sebe, mogu umjesto toga opisati neto od odjee ili nakita koji imaju trenutno na sebi.
Na kraju vjebe atmosfera u grupi e biti oputenija. Bit e takoer jasnije kakav je stav grupe prema zajednikom radu. Nekim ljudima moe biti teko podijeliti ovakvu vrstu relativno bezopasnih informacija s drugima pa imajte razumijevanja i za takav stav.
32
5-U
CILJ
PREDSTAVLJAM SE !
Upoznavanje. Kreiranje oputene atmosfere.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug, olovke, papiri, ljepljiva traka ili pribadae. Vrijeme trajanja: oko 20 - 30 minuta.
TO INITI
1. Podijelite svakome papir, olovku i pribadae ili ljepljivu traku. 2. Zamolite sudionike/ice da na sredinu papira napiu svoje ime. 3. Zatim ih zamolite da na svaki ugao papira napiu ono to se od njih zahtijeva u vaim uputama. Ostavite dovoljno vremena izmeu svake upute kako bi svi mogli dovriti pisanje. 4. Zamolite ih da napiu: - u gornji lijevi ugao: kako se trenutno osjeaju, - u gornji desni ugao: dvije stvari koje vole raditi, - u donji lijevi ugao: knjigu koju su nedavno proitali ili film koji su vidjeli, - u donji desni ugao: gdje bi najradije eljeli biti u ovom trenutku. 5. Neka sudionici/ice privrste papire sa svojim imenima na prsa. Voditelj/ica mora sudjelovati u ovoj aktivnosti. 6. Neka svi ustanu i proeu po sobi/prostoru, proitaju to su napisali i neka porazgovaraju o tome. Ako se sudionici/ice budu zadravali stalno s istim ljudima, ohrabrite ih da se kreu i da upoznaju to vie sudionika/ica. 7. Zavrite vjebu kada ocijenite da su svi imali dovoljno vremena da se upoznaju.
MOGUI ISHODI
Na kraju vjebe sudionici/ice e znati jedni drugima imena i neke osnovne podatke o drugima, to pridonosi stvaranju oputene radne atmosfere.
33
4.2.2 Oekivanja od radionice
1-O.
STABLO OEKIVANJA
Utvrditi oekivanja sudionika/ica od radionice.
TO VAM JE POTREBNO
Flipchart, dvije vrste (dvije boje) samoljepljivih papiria, olovke. Vrijeme trajanja: oko 5 - 10 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Nacrtajte na flipchart-u veliko stablo. 2. Podijelite sudionicima/ama par komada samoljepljivih papiria razliitih boja. 3. Objasnite sudionicima/ama da elite da, npr. na ute samoljepljive papirie napiu to oekuju od radionice u edukacijskom smislu, a da na papirie druge boje (npr. zelene) elite da napiu to oekuju od radionice za sebe osobno. 4. Kada su napisali oekivanja na papirie, zamolite da ih nalijepe na stablo oekivanja. 5. Kada je to gotovo proitajte i eventualno prodiskutirajte oekivanja sudionika/ica.
Na kraju vjebe imat ete jasnu predodbu o tome to sudionici/ice oekuju od radionice, a to je podatak koji vam moe uvelike pomoi u radu.
4.2.3 Pravila Kada se zapoinje s grupnim radom, bitno je utvrditi pravila rada grupe te prava i obaveze svih lanica/ova grupe. Vrlo je vano da svi/sve shvate smisao pravila te da lanice/ovi grupe same/i definiraju to je njima vano kako bi mogli dobro raditi i da bi se ugodno osjeali u grupi. Sve osobe u grupi bi trebale sudjelovati u procesu donoenja pravila, a potrebno je provjeriti jesu li pravila prihvatljiva za sve u grupi. Neka od moguih pravila su: govoriti u prvom licu, povjerljivost (nita od osobnih stvari izreenih tijekom radionice ne smije se prepriavati izvan grupe), dolaziti na vrijeme...
34
4.3 Aktivno sluanje

Aktivno sluanje je preduvjet uspjene komunikacije. Aktivno sluati znai sluati s razumijevanjem, to znai da ste uli ne samo ono to sugovornik/ica govori, nego i da ste uli i njegove/njezine osjeaje, potrebe, oekivanja. Aktivno sluanje zahtijeva punu panju jer nakon njega slijedi povratna informacija sugovorniku/ici o razumijevanju sadraja i prihvaanju njegovih/njezinih osjeaja. Time se govorniku/ici prua mogunost da potvrdi ili ispravi doivljaj reenog kod sluatelja. Parafraziranje ukljuuje kratko ponavljanje vlastitim rijeima onog to je osoba rekla, a to nam omoguuje da provjerimo jesmo li dobro razumjeli sadraj. Npr. Ako sam te dobro razumjela/o... Ti predlae da... Ti kae da... Kako bi ostvarili uspjenu komunikaciju sluimo se i saimanjem. Saimanje se odnosi na ono to je reeno u cjelini. Ono obuhvaa nabrajanje kljunih stavki, rekapituliranje razgovora kako bi razjasnili i provjerili da li smo dobro razumjeli reeno. Npr. Na temelju ovog razgovora vanim se pokazalo... Dananja radionica pokrila je tri bitna podruja. To su... Osjeajno aktivno sluanje zahtijeva suosjeanje, razumijevanje i interpretiranje. Dobri sluai/ice sugovorniku/ici posveuju potpunu pozornost i razmiljaju o pitanjima koja mogu postaviti kako bi ga/je bolje razumjeli. Koritenje potvrdnih fraza kao to su razumijem, vidim, a-ha, da, da, itd. tijekom sluanja potvruje kako slua/ica obraa pozornost na ono to se govori. Sposobnost razumijevanja govora tijela je izrazito vana za uinkovito sluanje jer se manje od 10% komunikacije odvija preko izgovorenih rijei. Dobro sluanje ukljuuje uspostavljanje izravnog kontakta oima sa sugovornikom/icom. Odgovaranje prikladnim govorom tijela, kao npr. osmjehom ili klimanjem takoer potvruje zainteresiranost osobe za izgovoreno. Ako imamo potrebu saznati jo neke dodatne informacije u svrhu boljeg razumijevanja, sluimo se otvorenim pitanjima. Otvorena pitanja su pitanja na koja odgovaramo cijelom reenicom, a ne samo s da i ne. Takva pitanja potiu osobu da sama razmilja o svojoj situaciji i da pronae razliite mogunosti i rjeenja. Npr. to misli da bi ti pomoglo u ovom trenutku? Ima li neku ideju kako se sada postaviti prema....? JA GOVOR je tehnika komuniciranja u kojoj jasno i otvoreno izraavamo kako doivljavamo situaciju u kojoj se nalazimo bez napadanja, okrivljavanja, vrijeanja, popravljanja i prebacivanja odgovornosti na drugu osobu/osobe. Naglasak je na naem doivljaju situacije, opisu stanja u kojemu se nalazimo bez vrednovanja situacije. Npr. Osjeam se razdraenom kada kasni na sastanak. (Umjesto: Ti nikada ne moe doi na vrijeme!) Za to uspjenije voenje treninga facilitatorske vjetine (postavljanje pitanja, parafraziranje...) trebaju biti poduprte vjetinama kojima se sudionici/ice bodre. Te vjetine mogu biti verbalne i neverbalne. Trener/ica, izrazom lica, govorom tijela i komentarima ohrabruje sudionike/ice da izraze svoje miljenje. Neki primjeri bodrenja:
35
- klimanje glavom u znak odobravanja, - ponavljanje zadnjih rijei koje osoba izgovori, - ponavljanje reenice ili dijelova reenice koju sugovornik/ica izgovori, - traenje dodatnih informacija, - odravanje kontakta oima, - govor tijela koji otkriva spremnost da se uje.
1-AS
CILJ TO INITI MOGUI ISHODI NAPOMENA
MOJ SPOL!
Vjebati vjetinu aktivnog sluanja.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug. Vrijeme trajanja: oko 30 - 45 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Podijelite sudionike/ice u parove. 2. Objasnite im to je aktivno sluanje i koje tehnike ukljuuje (parafraziranje, saimanje, ja govor). 3. Zamolite ih da prvo jedna osoba govori 5 minuta, a druga samo slua o situaciji kada joj je neto bilo uskraeno zato to je odreenog spola. Nakon to je druga osoba sasluala neka pokua dati prvoj osobi povratnu informaciju o onome to je ula u jednoj minuti. Nakon toga neka zamijene uloge, druga osoba govori, a prva slua i daje povratnu informaciju o onome to je ula. 4. Zatim ih zamolite da isto to ponove, ali ovaj put neka se pokuaju prisjetiti situacije u ivotu kada im je injenica da pripadaju svome spolu obogatila ivot.
Sudionici/ice e postati svjesni naina na koji komuniciraju i nauit e kako uspjenije komunicirati.
Mogua pitanja za diskusiju nakon vjebe: Moete li rei je li bilo teko samo sluati bez upadica/prekidanja? Jeste li osjetili potrebu da postavljate pitanja, komentirate, ocjenjujete, procjenjujete, iznosite svoje slaganje ili neslaganje? Kako je biti sasluan bez prekidanja? Jeste li se navikli biti sasluani na taj nain? Je li ovakav nain sluanja koristan? to vam je ova vjeba rekla o vama kao sluau/ici?
36
Radni list
Teme za vjebu aktivnog sluanja
Moja majka ...
Moj otac ...
(Ne) Svia mi se to sam ensko/muko ...
Da sam drugog spola/roda ...
Kada sam bio/la mali/a ...
Situacija u ivotu kada mi je neto uskraeno samo zato to sam odreenog spola.
Situacija u ivotu kada mi je injenica da pripadam svom spolu obogatila ivot.
37
2-AS
CILJ TO INITI
TELEFONSKI POZIV
Vjebati aktivno sluanje. Istraiti mogunosti i pristupe koji omoguuju govorniku/ici da prui delikatne informacije; sluati i izluiti relevantne informacije.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice postavljene u krug, kartice s problemima. Vrijeme trajanja: 30-40 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Podijelite sudionike/ice u parove i zamolite ih da sjednu leima okrenuti jedni/e prema drugima. 2. Osoba koja zove dobiva problem napisan na kartici. Problem se ne otkriva osobi koja prima poziv. Mogui problemi mogu biti: - Imate 16 godina i trudni ste. - Maltretiraju/uznemiravaju vas na poslu/u koli. - Otkrili ste da va partner/ica odrava vezu s drugom osobom. - elite otii od kue. - Usamljeni ste i depresivni. 3. Osoba koja zove poinje priati, ali ne otkriva odmah problem. Teko mu/joj je priati o problemu pa treba ohrabrenje od primaoca poziva. Mogue je da osoba odmah pone priati o problemu indirektno ili moda zapone priu o neem sasvim drugom. Primatelj/ica poziva treba polako ui dublje u problem, aktivno sluajui i prihvaajui emocije osobe koja zove. Kada je to postignuto, primatelj/ica poziva moe smatrati da osoba koja zove moe doi do nekih odluka sam/a bez da mu/joj se prui bilo kakav savjet. Kada je odluka donesena, poziv se prekida. 4. Osoba koja je zvala moe sada dati povratnu informaciju osobi koja je primila poziv. Vjeba moe biti ponovljena tako da e osobe zamijeniti uloge.
MOGUI ISHODI
Razvijanje aktivnog sluanja, strpljivosti, senzibilnosti, selektivnog i paljivog postavljanja pitanja za vrijeme pruanja pomoi osobi s problemom.
38
NAPOMENA
Vjeba moe pokrenuti diskusiju o sljedeim pitanjima: Koje tehnike sluanja su najdjelotvornije? Koje tehnike ne funkcioniraju? S kojim problemima su se suoile osobe koje su sluale/primale poziv? Koje probleme su imale osobe koje su zvale? Moda bi bilo lake da su razgovarali licem u lice? Smatraju li sudionici/e da su obje uloge teke, ili je moda jedna laka od druge?
4.4 Feedback - Povratna informacija

Davanje feedback-a je verbalan ili neverbalan proces kroz koji osoba priopava svoje percepcije i osjeaje o ponaanju druge osobe. Veina ljudi daje i prima feedback svaki dan, a da nije toga svjesna. Proces davanja i traenja feedback-a je jedan od najvanijih naina uenja novih oblika ponaanja i procjenjivanja naeg uinka na druge. Upravo kroz feedback mi uimo drati se smjera i uimo vidjeti sebe onako kako nas drugi vide. Davanje i primanje smislenog feedback-a je meuljudska razmjena koja pretpostavlja prisutnost odreenih kljunih elemenata: - briga, - povjerenje, - prihvaanje, - otvorenost, - briga za potrebe drugih.
Ipak, razina do koje je feedback procjenjivaki, osuujui ili pomaui, moe ovisiti o svjetonazorima ukljuenih osoba. Meutim, davanje feedback-a je vjetina koja se moe nauiti i razviti kroz primjenu sljedeih devet smjernica. eljena promjena e se vjerojatnije dogoditi ako se slijede ove smjernice. 1. Uvaavanje potreba drugih ljudi. Osnovni razlog za davanje feedback-a bi trebala biti elja da se potpomogne vlastiti razvoj kao i razvoj drugih. Kada osnovna motivacija za feedback nije ovaj razvoj, feedback moe biti destruktivan. Na primjer, za osobu koja je ljuta, davanje feedback-a moe biti motivirano ne eljom za osobnim razvojem i unapreenjem veza, ve eljom da povrijedi osobu koja ju/ga je naljutila. Feedback motiviran osobnim interesima nije feedback ve samo-nagraivanje. 2. Samo opiite ponaanje; nemojte ga pokuavati interpretirati. Nae ponaanje pred javnosti je objektivno i moe se opaati. Kada netko pripisuje odreene motive ponaanju druge osobe, on tada interpretira namjere te osobe. Budui da su namjere privatne i poznate samo osobama koje ih imaju, tada je pripisivanje motiva i namjera ponaanju i akcijama visoko subjektivno. U svakom sluaju, interpretiranje ili pripisivanje motiva ponaanju osobe ima tendenciju da osobu stavi u obramben poloaj i uzrokuje da on ili ona rasipa energiju na objanjavanje ili obranu svog ponaanja. Interpretacije i spekulacije od strane drugih oduzimaju osobi mogunost da sama interpretira i razumije vlastito ponaanje te istovremeno stvara ovisnost o interpretatoru. Rezultat je da feedback vjerojatno nee biti koriten, bez obzira na pomo koju je mogao pruiti. 3. Fokusirajte se na ponaanje koje moe biti promijenjeno. Uinkovit feedback cilja na ponaanje koje je relativno lako izmijeniti. Mnogi ljudi se ponaaju prema navici; njihovi osobni stilovi su se razvili tijekom godina reagiranja na odreen nain. Primanje feedback-a o
39
osobnim navikama moe biti frustrirajue jer je ova ponaanja ponekad teko promijeniti. Feedback o ponaanju koje je teko promijeniti esto stvara tjeskobu i samosvijest o ponaanju. 4. Budite odreeni. Kada je feedback odreen (konkretan), osoba koja ga dobiva e tono znati o kojoj vrsti ponaanja se razgovara. Na primjer Vi ste draga osoba" je vrlo openita izjava i ne govori osobi koja ponaanja su pridonijela percepciji njega/nje kao drage osobe. 5. ekajte da feedback bude potaknut (izazvan). Kod poticanja feedback-a osoba pita druge za njihova zapaanja i primjedbe o njenom/ njegovom ponaanju. U stvarnosti, veina feedback-ova je nametnuta. Ljudi esto daju feedback bez obzira da li je on potaknut ili ne, i bez obzira da li je osoba pripremljena da ga primi. Takoer, elja jedne osobe da izrazi feedback moe biti vea od elje druge osobe da ga primi. Ovo je osobito tono kada je osoba koja daje feedback ljuta ili uznemirena u vezi neega to se tie potencijalnog primatelja/ice. U nekim situacijama, primjereno je i nametnuti feedback, osobito kada postoji norma za davanje kao i za izazivanje feedback-a, ili pak da bi se norma uvela spontano. Ipak, feedback vie pomae kada je zatraen. Zahtjev za feedback-om obino upuuje na to da je osoba spremna sasluati i da eli znati kako drugi ljudi percipiraju njeno/njegovo ponaanje. 6. Nemojte suditi. Feedback nije objektivan i rijetko je konstruktivan, ako se zasniva na osobnoj interpretaciji. Ovaj tip procjene esto je doivljen kao osoban napad. Osoba koja daje feedback mora odgovoriti ne na zapaenu osobnost ili simpatinost druge osobe, ve na njegove ili njene akcije. Na primjer, kada se ljudima kae da su glupi ili neosjetljivi, na to je vrlo teko odgovoriti mirno i objektivno. Osoba se nekad moe ponaati nepromiljeno ili na neosjetljiv nain, ali to nije dokaz gluposti ili neosjetljivosti. Procjene rasporeuju ljude u uloge sudaca ili okrivljenika, esto s pogubnim efektima. 7. Uputite feedback odmah nakon ponaanja. Kada je feedback upuen odmah nakon akcije dogaaj je jo svje u mislima obaju sudionika/ica. Na ovaj nain, feedback djeluje kao zrcalo ponaanja druge osobe. Meutim, esto postoji tendencija da se feedback odlae. Osoba se moe bojati gubitka emocionalne kontrole, povreivanja tuih osjeaja ili kritiziranja od strane drugih. Izuzetak od ove smjernice je sluaj redovno planiranog feedback sastanka (sesije), ija je svrha odrati komunikacijske kanale otvorenima. Na ovim planiranim sastancima, sudionici/ice mogu raspravljati o dogaajima koji su se dogodili od njihovog zadnjeg sastanka ili mogu raditi na spornim pitanjima nastalima tijekom samog susreta. Kako bi ove planirane feedback sesije bile uinkovite, potrebno je da odluka o njihovom odravanju bude postignuta konsenzusom sudionika/ica. 8. Dozvolite osobama slobodu da se promijene ili ne promijene. Osoba treba imati slobodu da upotrijebi feedeback na bilo koji smislen nain, bez da se od nje istovremeno zahtijeva da se promijeni. Davatelj/ica feedback-a, koji/a govori osobi da se treba promijeniti, zapravo pokuava postaviti standarde za dobro i loe ili ispravno i pogreno ponaanje, a istovremeno sudi drugoj osobi protiv ovih standarda. Pritisak za promjenom moe biti vrlo direktan ili suptilan, kreirajui natjecateljski odnos u kojem nitko ne pobjeuje. Nadalje, nametanje standarda drugim osobama putem oekivanja da se promijene stvara otpor i odbijanje. 9. Izrazite osjeaje direktno. Ljudi esto pretpostavljaju da izraavaju svoje osjeaje kada zapravo samo iznose svoja miljenja i opaanja. Iskazi koje poinju s Ja osjeam da..." esto zavravaju s uvjerenjima i miljenjima. Na primjer, izjava Osjeam da vozi prebrzo" je indirektno izraavanje osjeaja. Izjava o osjeajima koja lei ispod doslovne izjave u gornjem primjeru bi mogla biti: Osjeam tjeskobu zato to vozi prebrzo" ili Uplaen/a sam jer vozi prebrzo". Indirektno izraavanje emocija nudi bijeg od obveze i esto sprjeava smislen feedback. Proces davanja feedback-a ponekad moe biti zakoen ako netko pokuava istovremeno uzeti u obzir sve spomenute smjernice. Neke smjernice imaju prednost pred ostalima. Najvanije je zapamtiti da feedback treba biti opisan, neosuujui, odreen (konkretan) i treba nuditi slobodu izbora. Spomenute smjernice se takoer mogu upotrijebiti u oitavanju simptoma. Na primjer, ako osoba koja dobiva feedback reagira obrambeno, vjerojatno je da su neke smjernice prekrene od strane osobe koja daje feedback. Ukratko, naini na koje ljudi daju feedback, mogu biti snano pod utjecajem njihovih vrijednosti i osobnih filozofija o njima samima, o njihovim vezama s drugima, kao i o ljudima openito. Smjernice za davanje feedback-a se mogu nauiti i vrijedno su sredstvo u pomaganju ljudima da daju i primaju uinkovit i koristan feedback.
40
4.5 Asertivnost
Osim aktivnog sluanja, vano je razviti vjetinu iskazivanja svojih stavova i osjeaja na jasan, direktan i iskren nain. Asertivnost se izraava u odlunoj i aktivnoj samoobrani vlastitih prava i potreba, kao i u odvanom, aktivnom stremljenju ka cilju. Podrazumijeva ne samo izrazitu samosvijest i samopouzdanje, ve i prodornost u ostvarivanju svojih planova i namjera. Model asertivnog reagiranja se osniva na uvaavanju i potivanju sebe i drugih jer podrazumijeva potivanje vlastitih prava i potreba, odgovornost za vlastito djelovanje i samokontrolu da izraavanjem vlastitih potreba ne ugrozimo tue interese i potrebe. Nesigurnim, previe obzirnim ljudima preporua se asertivan trening u kojem kroz plansko i sistematsko vjebanje osobe postaju prodornije i samopouzdanije u svom reagiranju. U jednostavnim situacijama ih se potie da izraze svoje miljenje, da se suprotstave javno i da slobodno i bez straha odbiju uiniti ono to ne ele, te da zbog toga nemaju osjeaj krivnje.
1-AST
CILJ
ASERTIVNOST
Identificirati asertivno, agresivno i pasivno ponaanje. Vjebati asertivne reakcije.
TO VAM JE POTREBNO
Lista Razvijanje asertivnosti, lista Situacije za vjebanje asertivnosti, olovke, flipchart, flomasteri. Vrijeme trajanja: oko 90 minuta.
TO INITI
1. Podijelite sudionike/ice u tri male grupe. U prvoj maloj grupi neka razgovaraju o tome to ini asertivnu osobu, u drugoj to ini agresivnu osobu, a u treoj to ini pasivnu osobu. Nakon diskusije neka zapiu ideje na velike papire. 2. Neka svaka grupa proita svoju listu, dozvolite kratku diskusiju o slinostima i razlikama na listama. 3. Podijelite im listu Razvijanje asertivnosti i objasnite to je to asertivnost te to je razlikuje od pasivnosti i agresivnosti. 4. Objasnite im da asertivno izraavati osjeaje ukljuuje koritenje Ja izjava. (Npr. Osjeam se uznemireno i nelagodno kada me pokuava nagovoriti na puenje marihuane jer sam vrsto odluio/la da ne koristim drogu i volio/voljela bih da je i ti prestane koristiti.) 5. Diskutirajte o bilo kojem pitanju vezanom uz asertivnost koje se pojavi u grupi. Moete zamoliti sudionike/ice da sami formuliraju svoje asertivne izjave koje se baziraju na situacijama iz njihovog ivota. 6. Traite est volontera/ki iz grupe te im dozvolite da na listi Situacije za vjebanje asertivnosti izaberu jednu situaciju te odigraju igru uloga. Dvije osobe trebaju odigrati situaciju na pasivan nain, dvije na agresivan i dvije na asertivan nain.
41
7. Nakon svake igre uloga diskutirajte o sljedeim pitanjima: - Jesu li ovo bili agresivni, pasivni ili asertivni odgovori na situaciju? - Je li reakcija bila efikasna? Zato jest ili zato nije? - Koja su bila uvjerenja iza ponaanja svakog lika? - to moemo nauiti o situaciji u stvarnom ivotu iz ove igre uloga? 8. Nakon toga moete podijeliti svim sudionicima/ama listu Situacije za vjebanje asertivnosti te im u parovima omoguiti da odigraju situacije, s time da daju samo asertivne odgovore. 9. Razgovarajte u grupi kako asertivno ponaanje moe pomoi da se nosimo s razliitim situacijama u ivotu te kako nam moe pomoi da se nosimo s ljutnjom na konstruktivan nain.
NAPOMENA
Objasnite da razviti asertivno ponaanje nije lako veini ljudi te se obino vraaju submisivnom ili agresivnom reagiranju. Razvoj uspjenog asertivnog ponaanja zahtijeva vrijeme, vjebu i strpljenje.
42
Radni list Situacije za vjebanje asertivnih vjetina
1. Deko/djevojka kojem/kojoj se ve dugo svia pokuava te nagovoriti na zajedniki izlazak, a ti to ne eli. Agresivan odgovor : Submisivan odgovor: Asertivan odgovor:
2. Profesor, poznat po seksualnom uznemiravanju uenica, eli s tobom nasamo razgovarati o tvom uspjehu na testu. On ti kae: Doi danas nakon kole u moj kabinet, moram s tobom porazgovarati o uspjehu na testu da bih ti mogao zakljuiti ocjenu. Agresivan odgovor: Submisivan odgovor: Asertivan odgovor:
3. Vrnjaci te nagovaraju da s njima ode na tulum, a ti mora ostati kod kue uiti. Poinju te nazivati trebericom. Agresivan odgovor: Submisivan odgovor: Asertivan odgovor:
4. Na tulumu se svima nudi droga i alkohol, a veina prihvaa. Ti si odluio da nee uzimati drogu. Prijatelji te poinju nagovarati, prijetei da se nee vie druiti s takvim istuncem. Agresivan odgovor: Submisivan odgovor: Asertivan odgovor:
5. Posudila si novac prijatelju prije dva mjeseca i ve si ga dva puta nazvala da ti ga vrati. Naletjela si na njega na ulici i traila ga da ti vrati novac u sljedea 24 sata. On ti odgovara: Ne brini, vratit u ti novac kad tad. Agresivan odgovor: Submisivan odgovor: Asertivan odgovor:
43
Radna lista Razvijanje asertivnosti
1. Ljudi koji se ponaaju submisivno: - nijeu svoje potrebe i omalovaavaju se, - ne izraavaju svoje prave osjeaje, - esto se osjeaju povrijeeno i anksiozno, - dozvoljavaju drugima da izaberu i rijetko dobivaju to ele. Njihova poruka je Ja nisam OK - ti si OK.
2. Ljudi koji se ponaaju agresivno: - postiu svoje ciljeve (namjere) na raun drugih ,
- izraavaju svoje osjeaje, ali povreuju druge, - donose odluke za druge. Njihova poruka je Ja sam OK - ti nisi OK.
3. Ljudi koji se ponaaju asertivno: - iskreno izraavaju svoje osjeaje, - idu za onim to stvarno ele, - ne povreuju druge namjerno, - dozvoljavaju drugima da postiu svoje ciljeve, - potuju sebe i druge. Njihova je poruka Ja sam OK - ti si OK.
44
Kako asertivno izraziti osjeaje Ja se osjeam ... (Reci kako se osjea bez generaliziranja.)
Kada ti - zato to... (Opii dogaaj bez generaliziranja.)
I ja bih elio/eljela. (Izrazi otvoreno i precizno svoje potrebe vezane uz tu osobu ili ishod koji eli.)
4.6 Samopotovanje
Mnogi ljudi gledaju na samopotovanje kao na neto to se moe nauiti. Meutim, samopotovanje je neto to se razvija i predstavlja stav prema vlastitom ja, odnosno prema samome sebi, koji ukljuuje vrednovanje. Samopotovanje je jedan od bitnih aspekata svijesti o sebi koji se poinje razvijati ve od 2. - 3. godine ivota, kada za dijete poinju biti vane pohvale i pokude roditelja. Kasnije, samopotovanje ovisi o tome je li ponaanje i miljenje pojedinca/ke u skladu s vlastitim usvojenim standardima ponaanja i moralnim normama. Ouvanje samopotovanja vano je za odravanje emocionalne stabilnosti i mentalne ravnotee.
45
1-SP
CILJ TO INITI NAPOMENA
KIOBRAN SAMOPOTOVANJA
Razumjeti komponente samopotovanja. Shvatiti pojam samopotovanja i njegov znaaj.
TO VAM JE POTREBNO
Papiri i olovke, flipchart, flomasteri. Vrijeme trajanja: 35-40 minuta.
1. Podijelite uesnicima/ama papire i zamolite ih da na papiru nacrtaju kiobran koji se sastoji od tkanine, ipaka koje pridravaju tkaninu i ruice. 2. Tada malo detaljnije objasnite samopotovanje. Recite im da je ono slino kiobranu. Samopotovanje je kao tkanina kiobrana i sve metalne ipke koje ga pridravaju su elementi koji podravaju i stvaraju samopotovanje za svakog/svaku od nas. Objasnite im kako je vano da njihov vlastiti kiobran samopotovanja bude vrst koliko je to god mogue. To je ono to svakome/svakoj od nas treba da bi donosio/la dobre odluke, da bi se osjeao/la odgovornom/nim za svoj vlastiti ivot i da bi se brinula/o za svoje zdravlje. 3. Zamolite ih da razmisle o svemu to pridonosi tome da ljudi postanu zadovoljni sobom. Svaki od tih pojmova moe se predstaviti ipkom koja pridrava kiobran. Zamolite ih da stave natpise na ipke svojeg kiobrana. Lista moe ukljuivati sljedee: osjeati se vanom/im, vrijednom/im, jedinstvenom/im, sposobnom/im, posebnom/im, prihvaenom/im; dobro napredovati u koli; biti zadovoljan/na svojim tijelom; misliti samostalno; dobro baratati argumentima; dobro se slagati s prijateljima... 4. Podijelite ih u male grupe te ih zamolite da na velikom papiru nacrtaju zajedniki kiobran koji e se sastojati od pojmova sa svih kiobrana. Dajte im 10-15 minuta da zavre zadatak. 5. Predstavnici/ice malih grupa neka u velikoj grupi prezentiraju svoje kiobrane, a nakon toga ih zalijepite negdje u sobi kao podsjetnik. 6. Zavrite vjebu naglaavajui utjecaj koji imamo jedni na druge. Ako se odnosimo prema drugima s potovanjem i ljubazno, pomaemo istovremeno drugima da se dobro osjeaju i da su zadovoljni/e sobom. Objasnite im da je svaka osoba odgovorna za svoje vlastito ponaanje i da bi trebala voditi rauna da se prema sebi i prema drugima odnosi s dunim potovanjem.
Ova je vjeba zabavna i prua priliku sudionicima/ama da budu kreativni/e. Sadraj je ozbiljan. Vano je da im bude jasno znaenje pojma samopotovanja.
46
Vano je ohrabriti mlade ljude da se vie koncentriraju na stvari koje najvie vole kod sebe i kod drugih, a ne na one koje im se najmanje sviaju. Osoba afirmaciju, uoavanje pozitivnih osobina sebe i drugih, doivljava kao potvrdu i prihvaanje. Tijekom odgoja afirmacija pokree razvojno znaajne promjene u djeci - raa povjerenje u sebe i druge, jaa samopouzdanje i ohrabruje izravno rjeavanje problemskih situacija. Ako u drugima vidimo samo loe osobine, to nas izolira i osamljuje, jer ne potie komunikaciju. Ako smo skloni uoavati njihove pozitivne strane, to nas motivira na suradnju. Stoga je tijekom radionica/treninga vano ohrabriti sudionike/ice da uivaju u svojim postignuima, da osjete i izraze ponos i zadovoljstvo sobom. Potiite ih da govore o svojim kvalitetama i stvarima u kojima su dobri/e. Takoer ih ohrabrite da primjeuju i izraavaju stvari koje im se sviaju kod drugih osoba u grupi.
4.7 Metodologija i oblikovanje treninga

Cilj treninga su promjene u znanjima, vjetinama i stavovima sudionika/ica. Temeljem procjene potreba sudionika/ica, treneri/ice se odluuju o jednom ili vie podruja promjene, koja koriste kao osnovu za odreivanje ciljeva treninga. U skladu s postavljenim ciljevima odreuju se prikladne aktivnosti.
Planiranje i dizajniranje treninga est koraka kruga treninga - analiza situacije - dizajn Sedam koraka u planiranju - pripreme - implementacija - evaluacija - praenje (follow up)
Sedam koraka u planiranju Planiranje treninga je zadatak koji ide puno dalje od postavljanja pitanja samome sebi "to u raditi s grupom?" O pripremi je potrebno dobro promisliti i odvojiti dovoljno vremena kako bi se prikupile sve potrebne informacije za dizajniranje treninga. Trening treba zadovoljavati potrebe i oekivanja grupe. Postoji grupa pitanja na koje je potrebno odgovoriti da bi se trening prilagodio grupi, a koja zapravo vode ka agendi treninga: Tko? Zato? Kada? Gdje? S kojim ciljem? to? Kako?
TKO: imenuje sudionike/ice, facilitatore/ice, uitelje/ice, ukratko sve ljude koji e biti ukljueni u trening. Preporueno je imati 12-14 uesnika/ ica. ZATO: imenuje situaciju koja zahtjeva trening. to se bolje definira situacija to je vjerojatnije da e joj trening odgovarati. Nabrojite sve injenice koje moete, a da su vezane za situaciju.
47
KADA: ovo je vremenski okvir. Koliko vremena imate za trening? Koje doba dana imate na raspolaganju? GDJE: opisuje mjesto odravanja. Ako ste u mogunosti prethodno posjetite mjesto. S KOJIM CILJEM: ovo su generalni ciljevi treninga i to oni koji utjeu na ponaanje uesnika/ica. Odnose se na konaan rezultat treninga. TO: ovo su ciljevi uenja (specifini ciljevi treninga): pozitivne promjene u vjetinama, znanjima i stavovima koje elite razviti treningom i moi primijeniti u praksi, kao direktan rezultat treninga. Npr. sudionici/ice e na kraju treninga moi: - primjenjivati u praksi ciklus iskustvenog uenja, - na adekvatan nain dizajnirati trening, - koristiti metode treninga, - prakticirati aktivno sluanje. KAKO: ovo je dizajn treninga. Ukljuuje naine na koje e sudionici/ice savladavati sadraj treninga. Ovisi o odgovorima na prethodna pitanja.
Jedna od aktivnosti na Treningu za trenere/trenerice je planiranje i osmiljavanje jednodnevne radionice. U prilogu slijedi radionica koju su u Varadinskim toplicama, 2002. godine, osmislile profesorice Mirta Dagmar Muhi, Sonja Crni, Vesna Stipi - Sladovi i Mirjana Smeri Pecigo.
Tema radionice: kada stupiti u prvi spolni odnos?
TKO? Uenice i uenici drugog razreda srednje kole, grupa od 24 uenika, 2 voditelja.
ZATO? Uenici vrlo esto postavljaju ovo pitanje, posebno profesorima etike, vjeronauka i/ili psihologije, uenici se rano uputaju u spolne odnose, velik broj trudnoa u ranoj adolescenciji, prvi spolni odnos esto je neugodno iskustvo.
48
KADA? Posljednja dva kolska sata jutarnje smjene. Trajanje radionice: 90 minuta.
GDJE? kolska uionica. S KOJIM CILJEM? Osvijestiti stavove vezane uz spolnost i ulazak u spolni ivot, razbijati stereotipe, razmijeniti spoznaje i emocije vezane uz ulazak u spolni ivot, osvijestiti strahove i strepnje vezane uz prvi spolni odnos. TO? Osvijestiti pravo na vlastit izbor o ulasku u prvi spolni odnos, stvoriti sliku o povezanosti ljubavi i spolnog odnosa.
TIJEK RADIONICE
Uvod (5 min) Reenica voditelja: "Danas emo govoriti o spolnosti. Krenut emo od pitanja koje nam vrlo esto postavljate i koje se krije iza sljedeih poetnih slova rijei." Postavlja se plakat na kojem pie: K...S...U...P...S...O...? Koritenjem tehnike oluja ideja (brainstorming) traimo ideje koje uenicima padaju na pamet nakon to vide plakat. Voditelj sve ideje zapisuje, a na kraju otkriva papir koji se nalazi ispod prvog plakata na kojem pie: Kada stupiti u prvi spolni odnos? Tvrdnje (20 min) Uenicima se kae da e im voditelj proitati nekoliko tvrdnji. Ovisno o tome slau li se s tvrdnjom ili ne, stat e u odreeni dio razreda. Postoji mogunost i da uenici koji se ne mogu opredijeliti stanu izmeu dvije grupe. Voditelj ita sljedee tvrdnje: 1. Deki najee stupaju u prvi spolni odnos zbog velike ljubavi prema djevojci.
49
2. Djevojke najee stupaju u prvi spolni odnos da bi imale vei ugled u drutvu vrnjakinja i vrnjaka. 3. Deki ulaze u prvi spolni odnos jer oekuju uitak. 4. Djevojke ulaze u prvi spolni odnos da dokau deku svoju ljubav. 5. Djevojke se ee razoaraju u prvom spolnom odnosu nego deki. 6. O kontracepciji se treba informirati prije ulaska u prvi spolni odnos. 7. Najtonije informacije o prvom spolnom odnosu dobivamo od svojih vrnjakinja i vrnjaka. Nakon to se proita svaka tvrdnja i uenici se opredijele slau li se, ne slau ili se ne mogu odluiti, uenike/ice se poziva da grupe koje su se mogle odluiti obrazloe zato su se tako odluile. Nakon toga se poziva uenike/ice koji se prethodno nisu mogli odluiti da nakon iznesenih argumenata izaberu jednu od grupa. Aktivnost oputanja (10 min) Uenicima se podijele okolade "ivotinjsko carstvo" i svatko u grupi treba navesti koje slinosti vidi izmeu sebe i ivotinjice sa slike iz okolade. Rad u malim grupama (50 min) Uenici iz neprozirne vreice vade bombone koji su u papiriima est razliitih boja. Na temelju toga formiraju se grupe od po etiri lana. Voditelj svakom ueniku daje papiri s uputom da navedu etiri bitne stvari o kojima treba voditi rauna kako prvi spolni odnos ne bi bio neugodno iskustvo. Unutar etvorke se zatim formiraju dva para i svaki par izmeu osam stvari koje su naveli ponaosob lanovi para, izdvaja kao par etiri bitne stvari. Potom se okupi etvorka i kao grupa bira, izmeu osam, ponovo etiri bitne stvari. Svaka grupa zatim dobiva veliki komad papira na kojem izrauje plakat asociran onim to su kao grupa naveli kao bitno za prvi spolni odnos. Svaka grupa bira jednog predstavnika koji e prezentirati plakat za ostale i nakon to to uine sve grupe, plakati se objese na zidove uionice. Voditelj uenike uputi da zamisle kako se sada nalaze u galeriji te neka pogledaju sve plakate i daju komentare koje e pisati na post-it papirie koje im je voditelj podijelio. Zavrni dio (5 min) Uenicima se podijele knjiice "Ima pravo znati" i daju im se informacije o mjestima i osobama od kojih mogu traiti dodatne informacije, ukoliko nisu navedene u knjiici.
est principa dizajniranja treninga - poveite ve postojee znanje sudionika/ica s novim znanjima koja im elite predati - oblikujte trening za razliite stilove uenja (vizualne, auditivne, kinestetike) koristei raznolike trenerske metode - osigurajte vrijeme za praktian rad (efektivnije uenje) i davanje povratne informacije - poveite uenje s poslom koji sudionici/ice obavljaju, jer odraslima je vano da znaju praktinu vrijednost onoga to ue, kako oni to znanje mogu primjeniti u svom poslu i kako mogu poboljati provedbu zadataka - odmah na poetku razjasnite da su sudionici/ice sami odgovorni za svoje uenje - stvorite klimu meusobnog potovanja/uvaavanja i suradnje jer se u takvoj klimi najbolje ui
50
Igra uloga - role play Igra uloga je sredstvo pomou kojega poveavamo iskustvo sudionika/ica, suoavajui ih sa svakodnevnim situacijama i zahtijevajui da se uive u zadane uloge i da ih odglume na nain koji omoguuje dolaenje do sretnog rjeenja. Grupa koja sudjeluje u role play-u ne bi smjela biti prevelika. Vrijeme kada se odabire ova metoda mora biti prikladno: kada je grupa oputena i kada osobnan ugled u grupi nije vie prioritet.
Prednosti - Uenje praksom je jedan od najefektivnijih naina uenja, a iskustvo koje se stjee iz prve ruke jasnije je i due se pamti. - U veini sluajeva igra uloga nudi relativno bezbolan i ugodan nain uenja. - Stvara razumijevanje; nain na koji igra uloga omoguuje sudionicima/cama da otkriju kako bi se osjeali suoavajui se s odreenom situacijom moe biti mono orue za uenje i moe razviti uvaavanje tuih postavki, to bi na neki drugi nain bilo izuzetno teko. - Nizak stupanj rizika; igra uloga omoguuje sudionicima/cama da simuliraju ili isprobaju niz ponaanja i to sve bez opasnosti koje bi eksperimentiranje s pristupima moglo izazvati da se to radi u stvarnoj radnoj okolini.
Nedostaci - Moe biti umjetna; bit uspjenije igre uloga je stvaranje to stvarnije situacije; ako grupa osjea da je scenarij nerealan izgubit e se vrijednost i uenje e izostati. - Ako ciljevi vjebe nisu dobro objanjeni i ako naglasak nije stavljen na pokazano ponaanje postoji opasnost da se na igru uloga gleda kao na zabavu. Odreivanje ozbiljne svrhe ne sprjeava sudionike/ice da u njoj uivaju, jer zadovoljstvo treba proizai iz identifikacije sa situacijom i rezultata, a ne iz zabavnog naina na koji je sve prikazano. - Kao to je sluaj sa svakom trenerskom metodom u kojoj je razina participacije sudionika/ica visoka, element rizika uvijek postoji; igra uloga moe uspjeti samo ako je grupa pripremljena za sudjelovanje. Ako se lanovi/ice grupe boje da e izgubiti prestige ili ako im je neugodno pred kolegama, vjeba nee uspjeti.
Igra uloga sa scenarijem - trener/ica priprema scenarij i trai volontere/ke koji ga itaju pred cijelom grupom dok ostatak grupe promatra. Nakon odglumljenog dijela trener/ica vodi razgovor s cijelom grupom. Navoena igra uloga - ukljuuje i trenere/ice i sudionike/ice. Daje mogunost sudionicima/cama da iskoriste informacije koje su im predstavljene i da prikau koliko razumiju koncepte i principe. U ovoj vrsti trener/ica trai jednog volontera/ku. Trener/ica stvara scenarij i objanjava ga volonteru/ki i grupi. Trener/ica igra ulogu osobe ije se osobine trebaju razviti, a volonter/ka igra drugi dio para. Trener/ica zapoinje role play, periodiki se zaustavlja i pita grupu da mu/joj kae kako se dalje treba ponaati i to sljedee treba rei. Trener/ica prihvaa prijedloge grupe i nastavlja dalje. Trener/ica ponavlja zaustavljanje radnje nekoliko puta i nakon svega vodi razgovor o tome koje vjetine i principi su se primjenjivali tijekom odvijanja igre uloga.
51
Spontana igra uloga - koristi se tijekom razgovora u cijeloj grupi. Npr. trener/ica eli priopiti o nainima suoavanja sa zaposlenikom/ icom koji/a je napadan/na i protivan/na. Umjesto da govori grupi o nainu suoavanja, trener/ica ukljuuje spontanu igru uloga kako bi demonstrirao/la prikladan pristup, molei jednu od osoba da glumi da se ne slae i svaa. Budui da se ini da ova vrsta igre uloga pada s neba i da se javlja tako spontano, sudionik/ica koji igra ulogu esto niti ne shvaa da je ukljuen u role play. Varijacija ove vrste bi bila da se uloge zamjene i da trener/ica glumi zaposlenika/icu. Rotirajua igra uloga u trojkama - daje svakom/oj sudioniku/ici priliku da isproba svoje vjetine. Ova bi se vrsta trebala koristiti pred kraj cjeline kao nain rezimiranja. Trener/ica podijeli sudionike/ice u grupe po tri osobe. Igra uloga se sastoji od tri runde s tri razliita scenarija. Sudionici/ice u svakom triju se izmjenjuju tako da svatko glumi osnovnu ulogu koja slui za demonstraciju vjetina; sporednu ulogu i promatraa/icu. Svaka osoba igra drugu ulogu u svakoj rundi. Trener/ica moe osmisliti scenarij i uloge ili moe predloiti sudionicima/ ama da ga osmisle sami.
Izlazak iz uloga - de-roling to je uea situacija slinija stvarnoj situaciji, to e bolje uenici/ice savladati nove vjetine. Igra uloga je tehnika dizajnirana tako da to vie nalikuje stvarnom ivotu. Ponekad to uzrokuje probleme - ljudi se toliko unesu u svoje uloge da pomijeaju igru sa stvarnim ivotom. Dunost je trenera/ice da pomogne ljudima da se vrate u svoje stvarne uloge. Meutim ponekad to nije ba lagan posao.
Izlazak iz uloga treba uslijediti prije razgovora o proivljenom (debriefing-a) Neke od tehnika izlaska iz uloge: 1. Naljepnice, znake, simboli, odjea Prilikom podjele uloga podijelite sudionicima/ama predmete (neke od gore navedenih ili neka ih osmislite sami) koji simboliziraju njihovu ulogu, a koje e vam po zavretku aktivnosti vratiti. To pomae i u prepoznavanju uloga. 2. Dobrodolica Po poetku igre uloga izrazite dobrodolicu novim likovima, a po zavretku uinite isto koristei stvarna imena sudionika/ica. Moete, osim toga, zamoliti sudionike/ice da se ponovo sami predstave grupi. 3. Promjena prostora Ako igra ukljuuje puno emocija i ljudi se jako zanesu - korisno je ponekad igrati se na mjestu razliitom od onoga gdje e se odravati razgovor o proivljenom. U tom je sluaju sudionicima/ama jasno naznaeno podruje igre i podruje rada. 4. Kombinacija U sluaju duih role play-a korisno je koristiti mjeavinu tehnika. Npr. svaki puta kada sudionici/ice naputaju podruje igre moraju ponovo rei svoja prava imena i ostaviti naljepnice koje predstavljaju njihove uloge.
52
Simulacija Simulacije su strukturirane aktivnosti koje simuliraju scenarij s kojim se suoavamo u svakodnevnom ivotu. To su pojednostavljeni modeli specifinih situacija, a koje su predmeti treninga. Svrha simulacije je obino: - uvjebavanje odreenih vjetina ili procedura u sigurnom okruenju gdje nema rizika od posljedica koje bi se mogle javiti uslijed odabira ili donoenja odluka, - promatranje i analiza odreenih mehanizama i procesa s kojima se treba suoiti. Simulacije variraju od vrlo jednostavnih i kratkih do izuzetno sofisticiranih i dugotrajnih. Jednostavne simulacije zahtijevaju od grupe da izvre neki jednostavan zadatak: slaganje puzzle, slaganje neke rijei, itd. Zadatak zapravo nije vaan, budui da je on samo sredstvo posredstvom kojega sudionici/ice vjebaju razliite vjetine i prouavaju mehanizme. Vjetine koje se mogu koristiti u ovakvim zadacima mogu ukljuivati sve aspekte upravljanja - planiranje, organiziranje, komunikaciju, provedbu i kontrolu. Obino se dogaa da, to je vjeba kompleksnija, od sudionika/ica se zahtjeva vie vjetina. Najpoznatije simulacije su vjebe preivljavanja u kojima je do zajednikog rjeenja potrebno doi konsenzusom. One se obino koriste u treninzima izgradnje tima i kao takve su korisno orue za otrenje analitikog razmiljanja, odnosno pomau sudionicima/ama da se upoznaju s odreenim mehanizmima i sa svojim ponaanjem u razliitim situacijama pri interakciji s drugima. Puno je vanije promatranje procesa. Postoje razliita miljenja kako bi se to trebalo initi: - osloniti se na samopromatranje i na samoanaliziranje grupe (grupa analizira samu sebe) - uz pomo trenera/ice, - dio grupe promatra provedbu zadatka kolega/ica (tzv. fishbowl tehnika). Promatraima/icama moe biti zadano promatranje vie elemenata, ili svaki promatra/ica moe promatrati po jedan element ili jednu osobu. Koja se god metoda izabere, po zavretku zadatka potrebno je sudionicima/ama dati to temeljitiji feedback. Uloga promatraa/ ice je vrlo bitna jer oni vide bolje/vie od sudionika/ica. Studija sluaja - case study Studija sluaja je pisan opis problema (stvarne situacije) i naina na koji je razrjeen. Od sudionika/ica se zahtjeva da analiziraju i razgovaraju o tome kako sluaj ilustrira problematiku koju obrauju na treningu. Mogue je da se sudionicima/ama da opis situacije ili problema (stvarnog ili izmiljenog) te da njihov zadatak bude pronalaenje alternativnih rjeenja i prikladnih pristupa situaciji. Na taj se nain vjebaju analitike vjetine. Studija sluaja je puno sloenija metoda nego to se ini na prvi pogled. Mnogi sudionici/ice proitaju sluaj i na brzinu pronau rjeenje ili preporuku, proputajui najkritinije dijelove analize: identifikaciju prikrivenih problema. Zbog toga je potrebno navesti specifine upute prilikom uvoda u metodu. Studija sluaja je vrlo korisno orue koje pomae treneru/ici u postignuu ciljeva treninga. Koristei sluaj iz naeg ili tueg iskustva pomaemo sudionicima/ama u donoenju pravih odluka u situacijama. Studija sluaja moe biti: - individualan problem, - izoliran incident, - organizacijski problemi, - kombinacija prethodno navedenog.
53
Studija sluaja: - ima specifian vremenski okvir, - ima narativnu strukturu, - ima strukturu radnje, - u vezi je s ciljevima treninga, - ima vie od jednog "ispravnog" rjeenja, - nema previe suvinih podataka, - navodi na razmiljanje "to treba uiniti?", - omoguuje sudjelovanje svim ukljuenima.
Razvijanje studije sluaja Postoje dvije mogunosti: pisati ili upotrijebiti ve upotrebljavanu studiju sluaja.
Za pisanje potrebno vam je : - razvrstati informacije koje ste ve izabrali, - organizirati materijale i biljeke, - planirati prezentaciju, - pripremiti nacrt sluaja. 1. Poetak - Kontekst u kom se situacija javlja, - glavni likovi i odnosi meu njima, - situacija u kojoj se likovi nalaze na poetku sluaja, s kojim se problemima suoavaju, koja su njihova razmiljanja i osjeaji vezani za problem? 2. Sredina - Na koji nain se problem razvija? - Koji dogaaji i faktori pridonose problemu? - to ine glavni likovi? - Javljaju li se neki drugi, sporedni likovi? U kakvoj su vezi sa situacijom? - to se dogaa s odnosima meu likovima? - Koji su kljuni problemi?
54
3. Kraj - Kako sada izgleda problem? - to ine glavni/sporedni likovi? to misle i osjeaju? - Jesu li se promijenili odnosi meu likovima? - Na koji nain osmisliti kraj koji omoguuje razliite interpretacije? - Staviti informacije u logian raspored.
Navodimo primjer studije sluaja koriten u CESI radionicama kojim se sluimo da bi prikazali/le problem nasilja u adolescentskim vezama, tj. prisiljavanje partnerice na seks.
SLUAJ TANJE I MARIA
Tanja i Mario bili su uenici treeg razreda gimnazije. Bit e skoro ve tri mjeseca otkako su u vezi i jo uvijek nisu spavali, iako im je par puta malo falilo. Tanja bi to uvijek odbijala jer nije bila spremna. Tog jutra Mario je doao presretan u kolu i pourio se saopiti radosnu vijest Tanji. Starci mu odlaze na skijanje i to na 4 dana, tako da e on biti potpuno sam u stanu. Prazan stan nije neto to se deava svaki dan i on je odmah isplanirao kako e Tanja doi u subotu do njega. Sjetio se onih kondoma koje je kupio prije mjesec dana i nadao se da e ih napokon iskoristiti. Dola je i subota, a negdje oko 20 sati stigla je i Tanja. Mario je posudio u videoteci neku romantinu komediju jer je znao da s tim ne moe fulati jer sve cure vole takve limunade. Gledali su oni tako film, pili sok i nekako su se iz sjedee pozicije lagano ispruili na kauu i vrlo brzo se poeli ljubiti i pipkati. Mario je zavukao ruku ispod Tanjine majice i poeo joj otkopavati i skidati grudnjak. Njoj su bili ugodni dodiri, maenje i ljubljenje. Uivala je u toj strasti i toplini. Tek kad joj je poeo zavlaiti ruku u gaice, osjetila je nelagodu i htjela je prekinuti. Otvorila je oi i iznad sebe ugledala Maria koji je bio sav uzbuen i izvan sebe od silne strasti koja ga je obuzela. Njegov dodir je sada postao grub i agresivan. Rekla mu je da prestane, da to ne radi, da ona nije spremna i ne eli, pokuavala se izvui, ali njegovo tijelo je bilo preteko, pritiskalo ju je i zarobilo. On se nije obazirao na njene proteste, znao je da su u vezi i da ima pravo na seks. Uostalom, kroz glavu mu je proletjelo: Zato mi je dala da joj skinem grudnjak ako to ne eli?
PITANJA ZA DISKUSIJU: 1) to se ovdje dogodilo? 2) to je zapravo problem? 3) to bi trebalo uiniti kako bi se situacija poboljala? Tijekom Treninga za trenere/ice koje je CESI provodio, esto smo nakon studije sluaja koristili igru uloga kako bi prikazali rjeenje koje mala grupa smatra najboljim moguim u danoj situaciji.
55
Predavanje Predavanje je jednostavno izricanje informacija koje elite prenijeti publici. Dobro je za velike grupe i ekonomino je (jeftino). Mogue je kontrolirati prezentiran materijal kao i predvidjeti vrijeme trajanja. Problem je to je kod ove metode razina sudjelovanja publike vrlo niska. Predavanja su neefektivna i stoga ih treba izbjegavati ako je ikako mogue. Ukoliko ih ne moete izbjei neka budu to kraa.
O emu je potrebno razmisliti prilikom pripremanja predavanja: - Odrediti na koji nain se predavanje uklapa u generalne ciljeve treninga; - Zato je predavanje vano sudionicima/ama? - U kojoj je vezi s iskustvenim aktivnostima koje slijede? - Koja je razina znanja sudionika/ica o temi? - Organizirati sadraj i strukturirati predavanje; - odrediti kljune toke predavanja, - odluiti se za vizualna pomagala, - razmisliti o primjerima koji obogauju sadraj, - pripremiti pitanja za sudionike/ice, - predvidjeti pitanja koja bi sudionici/ice mogli pitati, - razmisliti na koji nain zavriti i nainiti prijelaz na sljedei dio treninga, - imati na umu da predavanje ne traje predugo.
to je potrebno imati na umu tijekom trajanja predavanja: - provjeriti uju li vas i vide svi sudionici/ice, - omjer vremena prezentacije i vremena za interakciju sa sudionicima/ama, - koritenje facilitatorskih vjetina (postavljanje pitanja, parafraziranje, sumiranje, poticanje), - koritenje vizualnih pomagala.
Na koji nain uiniti predavanja interaktivnima: 1. Postavljanje pitanja. Navoenje grupe da na njih odgovori. 2. Iznoenje teza za diskusiju. 3. Iznoenje problema za koje je potrebno nai rjeenje. 4. Podjela sudionicima/ama materijala za diskusiju.
56
Rad u malim grupama Kako bi poboljali dinamiku treninga i dali svakome priliku da sudjeluje i primi to vie ideja korisno je uvesti rad u malim grupama. Umjesto da o nekom zadatku ili pitanju radite s cijelom grupom moete to uiniti u malim grupama.
PREDNOSTI - Ljudi nisu statini, prilikom formiranja grupa oni se kreu. - Moete razdvojiti previe aktivne sudionike koji ometaju rad. - Moete razrijeiti sukob izmeu dvije osobe ili ga barem sprijeiti. - Moete probuditi "spavalice". - Moete se nakratko odmoriti dok male grupe rade.
Iako se ini jednostavnim podijeliti ljude u grupe, morate biti paljivi. Na to se treba obratiti panja: 1. Objasnite zadatak pred cijelom grupom, prije podjele. Ako ih prvo podijelite nee vas sluati jer su zaokupljeni razgovorom u novoj grupi. 2. Podjela - koliko grupa, veliina grupe, kako ih podijeliti. Nastojite ih podijeliti svaki puta na drukiji nain (vidi Igre za radionice - podjele u grupe). 3. Dajte znak za poetak rada. Ako to ne uinite neki sudionici bi mogli koristiti ovu metodu kao vid druenja. 4. Nakon kraeg vremena provjerite jesu li poeli i da li je vjeba jasna. Ponekad lanovi/ice grupe razliito razumiju zadatak i grupa bude zbunjena ne znajui to treba raditi. 5. Budite dostupni sudionicima/ama. Oni uvijek mogu postavljati pitanja - budite uz njih, spremni da odgovorite. 6. Kontrolirajte vrijeme. Male grupe vole raditi dugo. To nije pitanje manje efektivnosti, nego oputenije atmosfere, ugodnog okruenja za razgovor. Podsjetite ih da vrijeme uskoro istie, ako je mogue produite rad za par minuta pa ih ponovo podsjetite da je vrijeme pri kraju. 7. Predloite prezentaciju u velikoj grupi. Uinjen posao bi trebao biti prezentiran pred cijelom grupom. Nakon prezentacije odvojite nekoliko minuta za pitanja, razgovor i zakljuak. Ne koristite ovu tehniku preesto. Ako to inite vie puta nastojite da grupe ne sainjavaju stalno isti ljudi. Ponekad to nije mogue zbog tipa zadatka (ako se nastavlja na prethodnu vjebu). Budite paljivi, dugotrajan rad u istoj grupi moe stvoriti lou dinamiku.
Grupne igre Za efektivno funkcioniranje grupe, za povjerenje, komunikaciju, zajedniku viziju, predanost grupi, ukljuenost potrebna je odreena radna okolina. Mnoge su vjebe i aktivnosti koje trener/ica moe podijeliti s lanovima grupe kao i s organizacijama koje bi eljele postati timovi s ciljem unapreenja efektivnosti. Grupne igre su jedna od metoda koja moe pridonijeti boljem razumijevanju ideja i tehnika timskog rada.
57
Zato koristiti igre? - Pomau pri izgradnji povjerenja i poboljanju komunikacije, - pomau u stvaranju atmosfere kolegijalnosti. Ako se koriste u pravom trenutku, igre mogu biti najprikladniji i najefektniji nain uenja.
Vrste igara: - uvodne igrice ili icebreakeri (Koriste se na poetku treninga i pomau ljudima da se upoznaju.), - igre zagrijavanja ili openeri (Aktivnosti ija je uloga da potaknu sudionike/ice na razmiljanje. Preporuuju se igre koje su povezane s temom treninga.), - energizeri (Igre koje jednostavno pokreu ljude. Koristite ih uvijek kada imate osjeaj da je sudionicima/ama potrebno malo fizike vjebe.), - igre oputanja (Suprotne su od energizera. Njihova je svrha da smire grupu nakon vrlo aktivne ili zamorne vjebe.), - aktivnosti podjele u grupe. (Budui da se grupni rad vrlo esto koristi, ovo je neizbjeno orue za podjelu ljudi na kreativan nain; mogu se koristiti i kao energizeri ili igre zagrijavanja.)
Prije nego zaponete s igrom... - zapamtite da igre ne smiju zamjenjivati ostale metode uenja, - grupne igre su namijenjene da se teak posao uenja rada u timu uini malo lakim i zabavnijim, - igre mogu potaknuti uenje, - igre mogu pomoi ljudima da se osjeaju dobro, - igre mogu potaknuti svijest o ljudskim karakteristikama i rasvijetliti mogunosti rasta koje svi posjedujemo ako radimo zajedno. Potrebno je da treneri/ice dva puta promisle prije odabira bilo kakve igre. Prvo, jer je potrebno da se igra slae sa situacijom, drugo, potrebno je da se izabere prava igra koja e uvesti sudionike/ice u "uei okvir".
Savjeti - Budite sigurni da igra koju ste odabrali podupire smjernice vaeg treninga, - budite sigurni da se igra za koju ste se odluili moe provesti u prostoru u kojem se trening odvija i da za to imate dovoljno vremena, - budite sigurni da znate kako se igra, vodite ju, facilitirajte aktivnosti,
58
- isprobajte/vjebajte igru ili aktivnost koju ste odabrali, - budite sigurni da se igra dobro uklapa s prethodno definiranim specifinim ciljevima treninga, - promijenite ili iskrojite igru prema sudionicima/ama treninga, - analizirajte svaku igru ili aktivnost koju mislite koristiti, prouite mogue tekoe - pritube, sabotae, nerazumijevanje, hvastanje i odluite se unaprijed kako ete rijeiti te probleme, - dozvolite fleksibilnost u svakoj igri, znajte unaprijed koje korake moete sigurno promijeniti bez ugroavanja "poruke" igre, zapamtite da su sudionici/ice grupa pojedinaca/ki koji ue na drukije naine, imaju drukije emocionalne potrebe. - Igre za podizanje nivoa energije u grupi.
Igre za radionice
ENERGIZERI VJETAR PUE Stolice u krugu, jedna stolica manje nego to je sudionika. Osoba u sredini zapoinje tako to kae Vjetar pue za sve one... (smisli neku karakteristiku, osobinu ili ponaanje, kao npr. ...koji nose naoale!) i onda osobe koje imaju tu osobinu, kao u ovom sluaju oni koji nose naoale, moraju na brzinu zamijeniti mjesta, ali tako da ne sjednu odmah na prvu stolicu pored. Osoba koja nije uspjela nai mjesto nastavlja...
RIJEI I DJELA Prva osoba u krugu napravi jednu radnju. Npr. ona/on kae: Ja kuham, a istovremeno se pretvara da radi neku drugu radnju, npr. tipka. Druga osoba tada odglumi onu stvar koju je prethodna osoba REKLA da ini, dok ona govori da radi neto sasvim drugo:eem se po nosu, dok se pretvara da kuha. Igra se nastavlja u krugu.
PRAUMA Stojei u krugu facilitator/ica zapoinje trljati ruke i druga osoba to ponovi, onda sljedea i tako u krug. Onda facilitator/ica to promjeni i pone pucketati prstima, a svi slijede, onda poinje rukama udarati o svoje bokove, onda stupati nogama te onda ponavlja te zvukove, ali obrnutim redoslijedom, sve dok svi ponovno ne budu tihi. To zvui kao oluja u praumi, zapoinjui tiho, rastui i stiavajui se. Vano je da svaki od sudionika/ica kopira ono to osoba s njegove desne strane ini, a ne facilitator/ica. Facilitator/ica treba priekati dok svi naprave tu radnju prije nego krene na sljedeu.
RASPLITANJE Grupa neka stoji u krugu, zatvorenih oiju, sve dok im vi ne kaete da ih otvore. Neka krenu polako jedni prema drugima s ispruenim rukama, sve dok svatko svakoga ne dri za ruku. Tada svi otvore oi. Grupa se nalazi u zapletenom voru. Sada, otvorenih oiju, ali jo uvijek drei se za ruke, neka se pokuaju ispetljati i formirati krug u kojem se dre za ruke.
59
UVODNE IGRICE UDNA IMENA Svi sjede u krugu. Prva osoba zapoinje tako to govori svoje ime i uz to ime ivotinje koja zapoinje istim slovom kao i njegovo/njezino ime. Npr. Ja sam Hana Hijena. Sljedea osoba ponavlja ime prethodne (Hana Hijena) i govori svoje ime Ja sam eljko irafa. Svaka osoba u krugu mora ponoviti imena prethodnih osoba i tek na kraju rei svoje ime. Igra traje dok se svi ne kau svoja imena.
GOSPODIN I GOSPOA KONDOM Za ovu igru potrebne su vam kartice za sve sudionike/ice. Na jednoj kartici mora pisati gospodin NETO, a na drugoj gospoa NETO. Kartice dolaze u paru i svaki par kartica se sastoji od gospodina i gospoe NETO. To mogu biti npr. gospodin i gospoa Kondom - parovi mogu ukljuivati bilo koji tip kontracepcije, reproduktivnih organa, emocija...itd. Neka svaki sudionik/ica izabere jednu kartu. Omoguite im vrijeme da nau svoju drugu polovicu. Nakon to su to uinili moete im dati u zadatak npr. da nacrtaju likove, ili da zamisle i opiu osobnost likova gospodina i gospoe NETO.
POZDRAVLJANJE Objasnite (ili pitajte) ljude kako se u razliitim zemljama ljudi pozdravljaju. Zamolite sudionike da uzmu papirie (iz eira), na kojima e biti napisano jedno od sljedeeg: 1) skupite dlanove i naklonite se (Indija), 2) poljubite se u oba obraza (Francuska), 3) trljajte se nosovima (Island), 4) srdano, toplo se zagrlite (Rusija), 5) udarite o dlan druge osobe (i ona vas) i onda jedno drugo pljesnite po kuku (neki dijelovi june Afrike), nakon toga se osobe meusobno pozdravljaju na nain na koji pie na papiriu koji su izvukli/e.
DIVNE OSOBE Svaka osoba kae svoje ime i neku svoju pozitivnu osobinu, ali ponovi imena i osobine prethodnih osoba (Ja sam Tanja i vesela sam, a ovo je Igor i duhovit je., itd.). Varijacija: ljudi mogu rei svoje ime i neto u vezi sebe (npr. Ja sam Zrinka i imam troje djece., itd.).
RASCVJETAVANJE Radi se u paru. Jedna osoba se zatvori i skupi se to vie moe (moe unuti), a druga osoba je Sunce koje dotie tu osobu i ona se poinje rascvjetavati poput cvijeta.
60
RAZMJENA ENERGIJE Ova igra se moe koristiti za relaksaciju i umirivanje grupe. Svi stanemo u krug, primimo se za ruke. Jedna osoba pokrene energiju, odnosno tok energije, tako to lagano stisne rukom osobu do sebe. Energija se prenosi od osobe do osobe.
JABUKE I NARANE Svi sjede u krugu, facilitator/ica stoji u sredini. Nema stolice za facilitatora/icu, samo za sudionike/ice. Facilitator/ica poinje nazivati osobe: Ti si jabuka, ti narana, itd., ukljuujui i sebe. Kad facilitator/ica vikne jabuke, sve jabuke moraju otrati i sjesti na mjesto druge jabuke. Isto vrijedi i za narane. Ako prozove mijeano voe onda svi moraju zamijeniti mjesta. Osoba koja je ostala u sredini izvikuje sljedeu instrukciju.
SMIJEAN HOD Svi sudionici/ice stoje u krugu, facilitator/ica stavlja ruku na rame jedne osobe i na taj nain zaduuje tu osobu da bude voa. Voa osmiljava nain hodanja za svakoga u krugu, tj. krug ga mora pratiti (imitirati). to smjenije, to bolje. Svaki voa mora onda imenovati novog vou nakon kraeg vremena, tako da svi budu voe barem jednom. Facilitator/ica takoer treba sudjelovati.
KANTA, VE-MAINA, TOSTER Svi sudionici/ice stoje u krugu, facilitator/ica je u sredini i kada kae: KANTA ZA SMEE i pokae prstom na osobu, ta osoba treba skakati u mjestu, a osobe lijevo i desno od nje trebaju nogom raditi pokret kao da stiu papuicu kante. Ako neka osoba pogrijei i krivo izvede pokret ili ga zaboravi, ulazi u sredite kruga i daje instrukcije ostalima (mora to initi jako brzo). VE-MAINA - osoba u sredini se vrti (kao da vrti hula hop), a osobe lijevo i desno se uhvate za ruke, naprave krug oko te osobe drei se za ruke (obuhvaajui tu osobu). TOSTER - osoba u sredini skae na mjestu, a osobe lijevo i desno se uhvate za ruke i obuhvate osobu u sredini.
PODJELA U GRUPE RAZBROJAVANJE Ovisno o broju grupa koje su vam potrebne za odreenu aktivnost zamolite sudionike/ice (poevi od bilo koje osobe u krugu) da se razbroje do npr. etiri. Osoba koja poinje izgovara na glas jedan, sljedea osoba izgovara dva, osoba pored tri i osoba do nje etiri, zatim osoba do kree sa jedan pa je sljedea osoba dva...itd. Sve jedinice sainjavaju jednu grupu, dvojke ine drugu grupu...itd.
ENJAK Formiraju se dva kruga, unutranji i vanjski. Svatko mora imati svog para kojeg gleda u oi. Znai, vanjski krug stoji gledajui u oi osobu iz unutranjeg kruga. Unutranji krug se pomie ulijevo, a vanjski udesno. Kad facilitator/ica kae STOP, dobiju se parovi koji se gledaju u oi. Varijacija: moe se raditi i u vie prstena tako da se dobiju male grupe.
61
ROENDAN Zamolite sudionike/ice da se poredaju u vrstu prema mjesecu roenja (prvo osobe roene u sijenju, pa veljai, itd.). Varijacija: mogu se posloiti po visini, zatim po veliini gradova iz kojih dolaze, itd. Sudionike/ice se moe podijeliti u male grupe i na niz razliitih naina: pomou raznobojnih papiria (koji im se mogu podijeliti ili se na primjer, mogu nalijepiti na stolice na kojima sjede), zatim pomou bombona, sliica. Moete prije podjele u male grupe pitati troje ili etvero sudionika/ica (ovisno o tome koliko vam grupa treba) koji su im npr. omiljeni kolai ili gradovi, itd. te onda kada oni kau imena kolaa ili gradova - to e biti vae male grupe.
AKTIVNOSTI ZA KRAJ NETO ZA SJEANJE Svatko dobije papir i olovku. Facilitator/ica zamoli sudionike/ice da zapiu sve ega se ele sjetiti sa ove radionice, neto to osjeaju da je vano, to je na njih ostavilo najvei utisak. Kada svi zavre, facilitator/ica ih zamoli da stave taj komad papira u dep, torbu ili neko drugo mjesto, gdje e im biti dostupan za itanje s vremena na vrijeme kada se budu eljeli sjetiti radionice. PUTUJUI POKLON Jedna osoba u sredini kruga poinje rukom iscrtavati (oblikovati) poklon. Daje ga osobi koja stoji do njega/nje, zatim ta osoba prima poklon, promijeni mu oblik u neki drugi i daje ga sljedeoj osobi. Zabavan nain naglaavanja uitka davanja i primanja. OGLEDALO Svaki sudionik/ica dobije crte ogledala na papiru i na njega napie svoje ime (na vrhu). Zatim taj papir daje osobi s lijeva. Ta osoba napie ili nacrta poruku na ogledalo i tako uine svi za sve. Ogledala putuju u krug sve dok svatko ne dobije svoje ogledalo s porukama svih sudionika/ica.
62
SUDJELOVANJE OPIS PREDNOSTI NEDOSTATCI PRIMJENA POJEDINACA / KI
VELIINA GRUPE
Oluja ideja (Brain storming)
Metoda prikupljanja velikog broja visoko kreativnih ideja. lanovi/ice grupe daju prijedloge koji se kasnije selektiraju (odabiru se najprikladniji). Grupa se suoava s informacijama koje se temelje na stvarnoj situaciji. Treba raspraviti problem, analizirati ga i pronai preporuke za rjeenje. Verbalno suoavanje frakcija koje imaju suprotne stavove s ciljem donoenja nekih zakljuaka.
- jednostavna - efektivna - interaktivna
- naslov mora biti jasan i specifian, inae moe doi do pogrenog tumaenja, a time i do neupotrebljivih ideja.
- za dijagnosticiranje problema - za izgradnju tima - kreativno miljenje
- veliko
Do 20 osoba.
Studija sluaja (Case study)
- simulira radnu stvarnost - osloboena rizika
- dugotrajna - priprema ako nije vezana za temu - gubi znaaj
- razvoj menandmenta - donoenje odluka - vjetine za superviziju - individualni odnosi
- veliko
Maksimalno 10 osoba.
Debata
- daje ivost - interaktivna
- uenje ovisi o grupnom znanju - dugotrajna - esto bez zakljuaka
- aktivno sluanje - prezentacijske vjetine - verbalna komunikacija - neverbalna komunikacija - razvojni programi - komunikacijske vjetine - donoenje odluka
- veliko
Neogranien broj osoba.
Fishbowl
Metoda prouavanja grupnog ponaanja podjelom u timove. Jedan tim provodi zadatak ili diskusiju, dok drugi tim promatra i biljei proces. Nakon toga razgovara se o rezultatima prije nego se zamjene uloge. Manje formalan od predavanja. Vei naglasak je na razmjeni informacija, a grupa ima vie prilika za reagiranje. Verbalna prezentacija teme.
- koristan uvid u odreenu situaciju - razvoj tehnike davanja feedbacka
- moe biti neodgovarajua - element rizika - potrebna vrsta kontrola
- veliko
Oko 10 - 12 osoba.
Otvoreni forum
- poveano sudjelovanje - oputen pristup
- ako grupa ne reagira svodi se na predavanje - velika mogunost skretanja s teme - nedostatak interaktivnosti - teko zadravanje panje sluatelja/ica - velika mogunost pojave dosade
- veina tema
- srednje
10 - 20 osoba.
Predavanje
- visoka razina kontrole nad vremenom i sadrajem
- irok spektar tema
- malo
Neogranien broj osoba.
Razgovor u grupi
Razgovor izmeu sudionika/ica i trenera/ica te sudionika/ica meusobno.
- neposredan feedback - razvoj ideja
- kvaliteta uenja ovisi o - promjene stavova grupnom znanju - komunikacijske vjetine
- srednje
Do 20 osoba.
63
Savjeti za trening - Ako ne elite da se dosauju, rasporedite ljude u male grupe na kreativan nain, razliitim metodama. - Prilikom iznoenja nekih statistikih podataka ili bilo kakve informacije iz nekog vanjskog izvora, informirajte ljude o kojem se izvoru radi. - Promislite kako ete provoditi grupu kroz svaku pojedinu vjebu. - Imajte na umu grupu da se svaki lan/ica treba osjeati ugodno. - Pisani materijal treba biti jasan ve nakon prvog itanja. - I najdosadnija informacija se moe predstaviti na vrlo zanimljiv nain, samo je pitanje uloenog napora u pronalaenje tog naina. - Prilikom vjebi odredite vrijeme rada u maloj grupi. - Imajte obzira prema osjeajima sudionika/ica, ali im ne dozvolite da unite proces ili da preuzmu kontrolu protiv vae volje. - Kad god je mogue poveite igrice s temom treninga. - Prilikom rada u malim grupama budite meu ljudima, provjeravajte s grupama je li sve u redu, budite spremni da odgovarate na pitanja. - Bez obzira na vae iskustvo uvijek se pripremite za prezentacije. - U igrama uloga vei naglasak stavite na uloge (role) nego na glumu (play). - Koristite raznolike tehnike. ak i najzanimljivija metoda moe postati dosadna ukoliko se koristi preesto. - Plan rada treba cijelo vrijeme biti vidljiv sudionicima/ama. - Kreite se po prostoriji kad razgovarate s ljudima. - Ako prezentirate vane podatke, popratite ih pisanim materijalom. - Prilikom razgovora o vjebi prvo dajte priliku ljudima koji su imali najtee uloge. - Nije nuno da se u svakom razgovoru doe do konsenzusa, ali je nuno na neki nain sumirati svaki razgovor. - Ukoliko netko postavi pitanje vezano za vae izlaganje, osvrnite se na njega, ne ostavljajte ga bez odgovora. - Predavanja i prezentacije bi trebale biti to je krae mogue. - Nakon pauze za ruak napravite neku igru za podizanje energije. - Svaki trening treba biti sumiran i formalno zakljuen.
64
Flip chart (veliki blok papira, dimenzije su obino 60 x 76 cm) - Izuzetno korisna vizualna pomo. - Moe imati vie namjena: prikupljanje ideja grupe, crtanje tabela ili shema, pisanje zadataka za vjebe, podloga za male naljepnice (post-it), pisanje plana rada ili neke druge aktivnosti. - Tri tipa flip charta: 1. gotov - samo se prezentira publici, 2. polu dovren - dio se pripremi prije treninga, a dovrava se tijekom prezentacije, 3. improviziran - u cijelosti se izrauje tijekom odvijanja treninga, usprkos svome imenu o njemu se treba dobro razmisliti kako bi se izbjegla njegova kriva interpretacija.
Savjeti za izradu flip charta 1. Dajte naslov svakom flip chartu. 2. Koristite debele flomastere. Piite velika slova na flip chart, slova trebaju biti vidljiva i s 10 metara. 3. Koristite velika tampana slova. 4. Koristite boje naizmjenino - npr. red zelene, red crne. 5. Ilustrirajte ih s crteima ili oblicima kao to su krugovi, kvadratii. 6. Izbjegavajte koristiti reenice. 7. Flip chart nije boino drvce - ne koristite sve tehnike odjednom. 8. Prilagodite flip chart-e pisanim materijalima koje ste pripremili. 9. Koristite i gotove flip-ove kako bi stvorili ueu atmosferu. 10. Ne koristite flomastere koji probijaju kroz papir. 11. Govorite sudionicima/ama, a ne flip chart-u. 12. Flip chart postavite tako da ga svaki sudionik/ica moe bez problema vidjeti. 13. Kod pisanja teksta izbjegavajte koritenje crvene boje, osim za dio teksta koji elite naglasiti. 14. Ne ispisujte tekst od ruba do ruba papira, ostavite barem 5 cm sa svake strane radi bolje preglednosti.
65
Pisani materijal Tijekom treninga pisani materijal moe igrati razliite uloge. On je vizualna pomo za vizualne tipove (bolje ue gledajui). Nakon treninga pisani materijal je podsjetnik na sadraj i najvanije toke uenja. Ovisno o ulozi i formatu pisanog materijala, moemo ga kategorizirati na sljedei nain: - Pisani materijal za vjebu - daje se kao okvir za individualni ili grupni rad sudionika/ica. Njegovo ispunjavanje je dio aktivnosti uenja. U ovu kategoriju spada radni list u koji sudionici/ice moraju upisati odgovore ili neki upitnik. - Pisani materijal s listama - sadri samo jednostavnu listu tema o kojima se raspravljalo tijekom treninga. - Pisani materijal za diskusiju - sadri poetne ideje za diskusiju u grupi. Sadraj materijala ne daje informacije u potpunosti. To moe biti crte, shema ili neki plan koji potie diskusiju iji je rezultat uenje. - Tekstualni pisani materijal - opisuje sadraj uenja. Ova kategorija pisanog materijala moe postojati kao nezavisan materijal, ne nuno u vezi s treningom. Komplet ovakvog materijala moe sainjavati itavu knjiicu o temi. - Popratni pisani materijal - nije dio sadraja, ali je vrlo vaan za sudionike/ice. Radi se o opisima uloga za igru uloga, uputama za simulacije, itd.
4.8 Evaluacija
Evaluaciju moemo provesti na sredini i/ili na kraju radionice. Razlozi zbog kojih to radimo su sljedei: - Provjeravanje uspjenosti vas kao edukatora/ica. - Provjeravanje smjera u kojem se grupa kree. - Provjeravanje prikladnosti koritenih metoda. - Omoguava sudionicama/ima da sami procijene koliko su nauili. - Daje sudionicima/ama osjeaj da je njihovo miljenje vano i da sudjeluju u procesu planiranja. - Na temelju evaluacije postavljamo nove ciljeve i planiramo daljnje aktivnosti. - Korisna je u procesu razvijanja osobnog stila koji odgovara vama i grupi.
66
1-E
CILJ
EVALUACIJSKO GLASANJE
Dati javnu izjavu o radionici ili o jednom dijelu sesije. Prikupiti informacije od grupe koje e vam pomoi u buduem planiranju.
TO VAM JE POTREBNO
10 minuta vremena.
TO INITI
1. Protumaite znakove rukom (u potpunosti se slaem, slaem se, dalje, ne znam, ne mogu odluiti, ne slaem se, u potpunosti se ne slaem). 2. Objasnite da ete itati izjave (vidi predloene izjave) i da bi sudionici trebali brzo odgovarati znakovima rukom, bez previe vremena za razmiljanje i raspravljanje. To je brza reakcija i predoava kako ta osoba razmilja u danom trenutku. U neko drugo vrijeme odgovori mogu biti drugaiji. 3. Proitajte izjave. U ovoj aktivnosti korisno je za edukatora/icu da takoer sudjeluje, ali malo odgodite svoje glasanje jer je mogue da utjeete na grupu.
PREDLOENE IZJAVE
- Uivao/la sam u radionici. - Osjeao/la sam se ugodno i oputeno. - elio/la bi vie diskutirati o temi. - elio/la bi prei na drugu temu. - Vjerujem da bi informacije o kontracepciji trebale biti prezentirane u koli. - elio/la bi znati vie o spolno prenosivim bolestima.
67
NAPOMENA
Ovo su neki od primjera izjava. Kreirajte izjave kako bi saznali ono to elite znati, o tome kako je grupa napredovala openito ili o sadraju i obraenoj temi.
MOGUI ISHODI
Ovo je dinamian nain evaluiranja radionice jer ukljuuje tjelesnu aktivnost, a na kraju ete dobiti povratnu informaciju o tome kako je grupa doivjela prezentiran sadraj radionice.
1-AST
PISMENA EVALUACIJA
Evaluirati radionicu.
TO VAM JE POTREBNO
Radni list, olovke. Vrijeme trajanja: 10 minuta.
1. Objasnite uesnicama/ima da ete im podijeliti evaluacijske listie koje je potrebno ispuniti. Recite im da e oni pomoi vama jer ete dobiti povratnu informaciju o tome kako je radionica prola i kako su se oni kao sudionici/ice osjeali/e. Zamolite ih da budu iskreni/e jer je anonimnost zajamena. 2. Podijelite listie. 3. Kada zavre neka listie ubace u kutiju, ili ih vi pokupite.
Moete i sami napraviti svoj evaluacijski listi s pitanjima za koja smatrate da su vana.
68
Radni list
Evaluacijski formular
1. Procijenite stupanj zadovoljstva radionicom: Potpuno sam nezadovoljan/a, radionica je bila potpuni promaaj. Nije bilo loe, dijelovi su bili OK. Radionica je bila dobra. Bilo je odlino, potpuno sam zadovoljan/na. 2. Koji dijelovi su bili najbolji?
3. to vam se ini najmanje korisnim?
4. to bi trebao obuhvaati program sljedee radionice?
Hvala na suradnji!
5
P O G L A V L J E
O B I T E LJ
P R O C E S
S O C I J A L I Z
2
3
4
5
A C
6
I J
7
71
obitelj i proces socijalizacije
5. Obitelj i proces socijalizacije

Radionica je uenje, iskustvo, zabava i politika. Uenje kao osvjetavanje iskustava, uenje kroz stvarna ivotna iskustva koja predstavljaju najvrednije udbenike, uenje i uz zabavu, esto zanemarenu, a vanu potrebu, ali isto tako, uenje kao aktivan odnos prema drutvenoj stvarnosti i zajednici. Svi mi, sa svim naim razliitim, ali jednako vrijednim ivotnim iskustvima, dio smo neke zajednice, drutva, kulture, povijesti. Takoer, svi mi, manje ili vie svjesno, sudjelujemo u procesu reprodukcije ili promjene vrijednosti, pravila i ideala drutva u kojem ivimo. Kroz osvjetavanje iskustva dobivamo jasniju sliku drutva iji smo dio, pa tako i mo da svjesnije i aktivnije djelujemo u stvaranju i/ili promjeni svega onoga to ini strukture drutvenih odnosa. Ova dimenzija radionice je aktivistika, politika, s ciljem drutvene promjene. Kakva je drutvena i politika situacija u kojoj ivimo? Vjerojatno neki oblik, vie ili manje represivna varijanta globalnog modela kapitalistikog patrijarhata. Vaan dio ovakve organizacije drutva je i rodni sistem sa svim svojim vladajuim modelima ponaanja, znaenja i zakona, prava i obaveza, sloboda i odgovornosti. Rod se odnosi na shvaanja, objanjenja, pretpostavke, ponaanja i djelovanja koja stvaraju razlike izmeu ena i mukaraca. Neiji spol, bioloki spol, oznaava muka i enska tijela. Nae radionice istrauju, propituju i mijenjaju odnose meu rodovima i spolovima na osobnom i drutvenom nivou. Rodno/spolna tematika je kompleksna, dinamina, sveobuhvatna i neizbjean je dio nae svakodnevnice: komunikacija, odrastanje, stereotipi, predrasude, seksualnost, tijelo, identiteti, feminizam, mo, nasilje. Svatko od nas svakodnevno sudjeluje u stvaranju nas i drugih kao ena i mukaraca prema stavovima, normama i uvjerenjima koja nas okruuju. Dok zamiljamo i konstruiramo sebe u rodnom sistemu, isto tako vidimo i druge (istog ili drugog spola) kroz vjerovanja, ideje i prie o tome to mukarci i ene jesu, to rade i to se od njih oekuje. Organizacija rodnog sistema je specifina za svako pojedino drutvo, kulturu, i povijesno razdoblje. Rodu se pripisuju razliita znaenja i mogunosti u razliitim drutvenim i povijesnim periodima. Rodni sistemi se stalno mijenjaju i mogu se promijeniti. Rodni sistemi kao sistemi vrijednosti aktivno se mijenjaju ili reproduciraju kroz procese odrastanja i socijalizacije. Obitelj je jedan od najaktivnijih faktora u procesima odrastanja i socijalizacije. Pozicija sistema, odnosno vladajue paradigme (patrijarhat, kapitalizam), naglaava potrebu za procesom uenja drutvenih vrijednosti i normi koji osobi pomae da se to bolje uklopi u zajednicu kako bi to efikasnije ostvarila svoj cilj (esto takoer nauen). S druge strane, jedan svjesniji i aktivniji pristup drutvenoj stvarnosti mnoge e aspekte socijalizacije i odrastanja tumaiti kao ono to kultura (obitelj) misli da pojedinac/ka treba napraviti sa svojim ivotom. Obitelj je prostor u kojem su te dvije tendencije i njihova meusobna dinamika izrazito vidljive. Ona je takoer prostor razumijevanja i prihvaanja, uenja i odbacivanja, prostor otpora i nasilja, prava i odgovornosti, prostor promjene i prostor za promjenu.
72
Obiteljska socijalizacija odraava i prenosi vrijednosti dominantne kulture. Roditelji prilikom odgoja svoje djece slijede upute i modele koji su rezultat njihove vlastite socijalizacije i koji odgovaraju oekivanjima zajednice i drutva u kojem ive. Danas, kao posljedica procesa mijenjanja obiteljskih struktura, kao i procesa globalizacije, jaaju utjecaji koji na djecu imaju neobiteljski faktori (mediji, grupa vrnjaka, kolski sistem). S jedne strane ove promjene omoguuju iri spektar uloga i modela, dok s druge strane mogu stvoriti konfliktne situacije prilikom kontradikcije izmeu nauenih uloga i novih modela.
1-O
CILJ
MOJI RODITELJI
Potaknuti diskusiju o odnosima adolescenata/ica i roditelja.
TO VAM JE POTREBNO
Kopije strip-situacija Moji roditelji, olovke. Vrijeme trajanja: 30-40 minuta.
TO INITI
1. Podijelite kopije strip-situacija. 2. Zamolite sudionike/ice da napiu dijalog u predviena mjesta. 3. Omoguite 15 minuta kako bi svi zavrili. 4. Usmjerite diskusiju na to to su sudionice/ici napisali.
NEKA OD PITANJA ZA DISKUSIJU
Koji su elementi vani za uspjenu komunikaciju s roditeljima? Zato roditelji pokuavaju kontrolirati ivot svoje djece? Imaju li roditelji razliita oekivanja za djevojice i djeake? Na koje naine adolescenti/ice mogu omoguiti roditeljima da shvate njihovo gledite?
NAPOMENE
Predloene strip-situacije mogu se obraditi i metodom igre uloga. Facilitatori/ice moraju biti svjesni moguih razlika u obiteljskim situacijama sudionika/ica. Neke/i od njih moda ne ive s roditeljima...
MOGUI ISHODI
Identificiranje podruja u kojima se mogu javiti problemi u komunikaciji izmeu adolescenata/ica i roditelja, kao i davanje prijedloga za poboljanje komunikacije u obitelji.
73
RADNI LIST: Moji roditelji
Tijekom odrastanja preuzimamo one naine i modele ponaanja zbog kojih emo se osjeati kao dio drutvene zajednice kojoj pripadamo. Takoer, preuzimanje ili odbijanje drutveno prihvatljivog ponaanja sadri i odgovarajue nagrade ili kazne. Svi mi smo aktivno ukljueni u objanjavanje, odabir pravila i normi ponaanja koje nam nude roditelji, prijatelji/ice, religija, mediji, zakoni trita, umjetnost i razni strunjaci. Proces odrastanja ukljuuje i uenje rodnih uloga, odnosno to u odreenoj drutvenoj sredini znai biti ena, mukarac, djevojka, mladi, majka, otac ...? U bioloko/prirodnim/religioznim objanjenjima rodnih uloga takva pitanja su nepotrebna jer su, prema njima, nae rodne uloge ve i oduvijek odreene i nepromjenjive zbog hormona/prirodnih zakona/boje volje. Razna socioloka i psiholoka istraivanja i analize identificiraju obitelj kao prostor gdje najvie nauimo o tome to ene, a to mukarci trebaju initi. Postoji mnogo literature o mehanizmima i procesima uenja i prenoenja rodnih uloga. Nas ovdje zanima da vidimo kako se to moglo dogoditi nama.
74
2-O
CILJ
IGRA PANTOMIME
Sagledati koje su vrijednosti i norme utjelovljene u pretpostavkama i stereotipima vezanim uz rodne uloge. Uz elemente zabave, potaknuti ukljuenost sudionica/ka u proces uenja.
TO VAM JE POTREBNO
Unaprijed pripremljeni papirii s napisanim i numeriranim osobama (jedna rije na jednom papiriu). 1. Suprug, 2. Supruga, 3. Mukarac, 4. ena, 5. Kuharica, 6. Policajac, 7. Otac, 8. Majka, 9. Djeak, 10. Djevojica, 11. Svodnik, 12. Prostitutka. Vrijeme trajanja: 30-40 minuta.
TO INITI
1. Objasnite da pantomimom prikazujemo (glumimo) znaenje odreenih rijei bez upotrebe glasa, odnosno koristimo se samo pokretima tijela. Za ovu vjebu trebamo volontere/ke koje e glumiti, kao i osobu/e koja e zapisivati. 2. Promijeajte papirie tako da parovi nisu u slijedu. Prvi volonter/ka izabire jedan papiri te pantomimom pokuava odglumiti napisanu osobu u roku od jedne do dvije minute. Zadatak ostalih sudionica/ka jest da glasno govore sve rijei (imenice, glagole, pridjeve) na koje ih pantomima asocira. Zadatak zapisivaa/ice jest da sve te rijei zapisuje. U sluaju da netko izgovori tonu rije VRLO JE VANO da volonter/ ka ne prestane s pantomimom te da ne pokae da je to tona rije, nego da nastavi s glumljenjem do kraja predvienog vremena. (Objasnite ovo vie puta, jer ljudi instinktivno daju grupi do znanja da je izgovorena tona rije.) 3. Ponovite ovo i s pantomimama za sve ostale rijei (osobe) napisane na papiriima. 4. Kada je glumljenje, pogaanje i zapisivanje zavreno, proitajte prvu rije te sve asocijacije koje je grupa vezala uz tu pantomimu. Zatim proitajte njenu rije u paru i sve asocijacije vezane uz glumljeni prikaz te osobe. Nastavite tako i sa svim ostalim rijeima. 5. Prodiskutirajte s grupom o razlikama i slinostima u asocijacijama, ali i u prikazima (pantomimi) enskih i mukih rijei (osoba). to ljudi primjeuju kod mukaraca i ena? Koje su to uvrijeene asocijacije koje se vezuju uz ene i mukarce? Koje ste rodne stereotipe primijetili tijekom vjebe?
MOGUI ISHODI
Sudionice/ici e identificirati i osvijestiti znaenja i uvjerenja koja vezuju uz rodne razlike i rodne uloge.
75
3-O
CILJ
UENJE RODNO-ODREENOG PONAANJA
Osvijestiti modele i subjekte uenja rodno-odreenog ponaanja.
TO VAM JE POTREBNO
Olovke, papiri. Vrijeme trajanja: oko 45 minuta.
TO INITI
1. Zamolite sudionike/ice da svatko za sebe napie nekoliko (3-5) rodno-specifinih ponaanja koja su aktivno uili/e u djetinjstvu te od koga su i na koji nain su pojedino ponaanje nauili/e. (Npr. Teta u vrtiu mi je rekla da se djeaci ne dre za ruke i ne grle s drugim djeacima jer to nije muki.) 2. Zatim ih zamolite da napiu nekoliko rodno-odreenih ponaanja koja su primjeivale/i kod svojih uitelja/ica. (Npr. Mama je uvijek prala sue poslije ruka jer je to enski posao.) 3. Podijelite sudionike/ice u male grupe, zamolite ih da porazgovaraju o tome to su napisale/i te da odgovore na sljedea pitanja: primjeuju li neka od tih nauenih ponaanja i danas u svom ivotu? Moda su primijetili da je naueno ponaanje bilo u skladu ili u suprotnosti s onim to su zamijetili kod svojih uitelja/ica? Jesu li eksperimentirali/e s nekim novim nainom ponaanja, ili su bile/i upozoreni da to ponaanje nije odgovarajue za njihov pripisani rod? Omoguite 20-25 minuta za rad u malim grupama. Potrebno je da svaka grupa izabere osobu koja e izvijestiti o emu su priali/e. 4. U velikoj grupi svaka grupa izvjetava o svom radu. Diskusija se nastavlja u velikoj grupi.
MOGUI ISHODI
Sudionice/ici e biti u prilici osvijestiti rodne stereotipe, kao i utjecaj koji takvi stereotipi imaju na njihovo ponaanje danas. Takoer, ova vjeba moe pomoi u osnaivanju prilikom odbijanja modela rodno-stereotipnog ponaanja.
76
4-O
CILJ
IVOTNI PUT
Sagledati proces odrastanja s pozicije svoje rodne uloge.
TO VAM JE POTREBNO
Olovke, papiri, veliki papiri za postere, bojice, flomasteri. Vrijeme trajanja: 60 minuta.
TO INITI
1. Zamolite sudionike/ice neka svoj dosadanji ivot zamisle podijeljen na tri perioda: prije osnovne kole, osnovna kola, srednja kola. Zadatak je da pojedinano za svaki period posebno napiu odgovore na sljedea pitanja: to su vam drugi nametali po pitanju roda? to vam je bilo najtee? to vam je bilo dobro? 2. Podijeliti sudionike/ice u male grupe istog spola. Zadatak je napraviti poster koji e predstavljati ivotni put jedne zamiljene osobe ija su iskustva kombinacija iskustava svih lanica/ova male grupe. Omoguite 30 minuta za dovrenje ovog zadatka. 3. Prezentacija postera u velikoj grupi i diskusija.
MOGUI ISHODI
Kroz strukturirano sagledavanje dosadanjeg ivotnog puta sudionici/ice mogu osvijestiti naine uenja rodnih uloga i ponaanja to predstavlja mogunost za daljnji svjesniji i aktivniji odnos prema vladajuim modelima rodnog sistema.
77
5-O
TKO, GDJE, TO
Osvijestiti iskustva rodne diskriminacije tijekom odrastanja, identificirati subjekte, prostore i podruja rodne socijalizacije.
TO VAM JE POTREBNO
Olovke, papiri, flipchart. Vrijeme trajanja: 60 minuta.
1. Zamolite sudionike/ice da se prisjete jednog svog iskustva/situacije kada su dobili rodno-stereotipnu poruku, kada im je neto bilo uskraeno samo zato to su odreenog roda. 2. Podijelite ih u male grupe i zamolite da porazgovaraju o svojim iskustvima i da odgovore na sljedea pitanja: Tko vam je dao rodnostereotipnu poruku? Gdje se to dogodilo? to se dogodilo (koja je poruka)? Omoguite do 30 minuta za rad u malim grupama. Potrebno je da grupe izaberu osobu koja e prezentirati saetak odgovora. 3. U velikoj grupi zapisujte odgovore na flipchart u tri kolone: TKO, GDJE, TO. 4. Analizirajte dobivene odgovore i potaknite diskusiju.
Sudionice/ici e biti u mogunosti podijeliti iskustva odrastanja te dobiti uvid u podjednake pritiske na djevojice i djeake za prihvaanjem rodnih stereotipa.
Mnoga poduzea imaju propisana pravila za prihvatljivo ponaanje i oblaenje na radnom mjestu. Naalost, u krugu obitelji najee nema napisanih uputa za prihvatljivo rodno ponaanje, uloge, izgled ... Mnoge/i od nas nauili/le smo svoj rod metodom pokuaja i pogreaka.
78
6-O
CILJ
KUTIJE
Identificirati naine uenja rodnih uloga.
TO VAM JE POTREBNO
Dvije odvojene prostorije, dva facilitatora/ice, flipchart, flomasteri. Vrijeme trajanja: 60 minuta.
TO INITI
1. Podijelite sudionike u ensku i muku grupu.
Muka grupa:
1. IGRA ULOGA OTAC - SIN: facilitator igra oca, a jedan od sudionika (uz prethodnu pripremu objanjavanjem scenarija) sina. Scenarij: va desetogodinji sin se upravo vratio kui iz kole te sjedi u dnevnom boravku i gleda televiziju. Vi, kao njegov otac, ulazite u dnevni boravak, maui s uenikom knjiicom.
Otac: to to radi? Ugasi taj televizor! I to je ovo?! (Pokazuje na ueniku knjiicu.) Sin: To je moja uenika knjiica. Otac: Tvoja uenika knjiica! Ako si toliko pametan, zato si bio toliko glup da dobije dvojku iz matematike? Sin: Uinio sam kako sam najbolje znao. Otac: Dvojka je najbolje to si mogao? Ti si jednostavno glup! Sin: To nije poteno. (Poinje ustajati.) Otac: (Pokazuje mu da sjedne.) Sin: (Poinje plakati.) Otac: Eh, sada e jo i plakati? Ha!? (Trese ga i udara s uenikom knjiicom.) Odrasti ve jednom i budi muko! (Lupi nogom o pod.) Sin: (Ukoi se.)
79
2. Prodiskutirajte igru uloga sa sudionicima i pitajte ih to misle to je sudionik koji je igrao ulogu sina osjeao tijekom igre. Napiite listu osjeaja na sredini papira i nacrtajte krug oko nje. 3. Zapitajte sudionike koje su poruke oni primali kao djeaci na koje je odrastao mukarac (otac, stric, ouh, uitelj, trener) vikao: Budi muko! Izvan kruga na papiru upiite karakteristike koje su sudionici imenovali (npr.: budi snaan, ne plai). Nacrtajte kutiju oko itave liste i nazovite ju: Budi muko!. 4. Objasnite prikaz na papiru: Kutija: Budi muko! - Dio ove poruke za mukarca je: kada si povrijeen prihvati to, zadri za sebe i nikome ne govori o tome. Dri se vrsto; proi kroz to sam. Ako djeaci imaju osjeaje koje smo vidjeli u centru kutije te se pokuavaju ponaati na nain koji je opisan izvan kruga - budi snaan, izdri bol, ne pokazuj osjeaje osim ljutnje - kakvi e biti kada odrastu? 5. Nastavite s razradom prikaza uz pomo sudionika. Kakvim sve imenima se nazivaju djeaci i mukarci ako pokuaju izai van okvira te kutije? Napiite imena s desne strane kutije. Koja je svrha ovih imena? to biste trebali uiniti kada vas netko naziva ovakvim imenima? Ova imena su mali udarci koji nam govore da se vratimo nazad u kutiju. Ona su emocionalno nasilna, vrijeaju nas i tjeraju da poelimo mijenjati svoje ponaanje kako nas se opet ne bi nazivalo ovim imenima. to je s fizikim nasiljem? Kako se prema onima koji izau iz kutije fiziki odnose drugi kako bi bili sigurni da se oni ponaaju kao mukarci? Ispiite listu na drugoj strani kutije. Onda zaokruite obje liste s nacrtanim akama te ih nazovite Verbalno zlostavljanje i Fiziko zlostavljanje. Dio poruke koju ovakva kutija daje mukarcima je: kada si povrijeen, prihvati to i nikome ne kai nita o tome. Ako odgajate dijete od malih nogu da prihvaa i zadrava bol za sebe te pokazuje samo one osjeaje koji su vezani uz ljutnju i ni jedne druge, odgajate nekoga tko hoda uokolo kao tempirana bomba. to e se dogoditi kada taj djeak bude imao sedamnaest ili osamnaest godina i shvati da se zbog neega ljuti? Istaknite da se na temelju kutije moe vidjeti da djeaci nisu roeni agresivni, ve kontinuirano dobivaju emocionalne i fizike udarce koji ih tjeraju da sve dre strogo pod kontrolom. Nijedan djeak ne eli ivjeti na taj nain te svaki od njih nastoji rijeiti taj svoj unutarnji konflikt, opet na neki svoj nain.
enska grupa:
1. VJEBA JEDNA STVAR: postavite sudionicama pitanje: koja je to jedna stvar koju ti mukarci i mladii kau, neto to te najee povrijedi ili to ne voli uti, a koju nikada vie ne eli uti? Napiite njihove odgovore na papir. Prodiskutirajte: to predstavlja ova lista stvari koje ti govore mukarci i mladii, a koja ti odreuje kako bi se trebala ponaati kao ena? to si tijekom svog odgoja nauila o tome kako bi se trebala ponaati kao dobra djevojka? to ti drutvo kae da radi kako bi se ponaala kao dama?
80
2. Ispiite na drugi papir listu odgovora Kako bi se ene trebale ponaati? Nacrtajte kutiju oko te liste i nazovite ju: Ponaaj se kao dama. 3. Nastavite s objanjavanjem i razradom prikaza uz pomo sudionica: Djevojke i ene kada ele izai iz kutije dobivaju razliita pogrdna imena kako bi ostale unutar okvira koje je drutvo postavilo za ponaanje dobre djevojke i dobre ene. Koja su to imena? Zapiite rijei koje su sudionice sugerirale s desne strane kutije. Nacrtajte aku oko te liste i nazovite ju verbalno zlostavljanje. to primjeujete u vezi veine imena koje dobivaju ene? Veina njih je vezana uz to da ene jesu ili nisu seksualne. ene se esto identificiraju sa seksualnim ponaanjem i s fizikim izgledom. Istaknite rijei lezbaa, lezba i ostale termine koji se odnose na lezbijke. to znae ova imena? to se dogaa djevojkama i enama koje ele bilo kakav odnos s drugim enama? Koju poruku dobivate o lezbijkama na temelju takvih imena? Zato se koriste ovakva imena? Zapitajte sudionice to su fiziki napravili enama koje izlaze iz kutije. Zapiite listu tih stvari s lijeve strane kutije. Nacrtajte aku oko liste i nazovite ju Fiziko zlostavljanje. Objasnite da se esto vjeruje da e ene i djevojke biti sigurne ako ostanu u okvirima kutije, jer e ih mukarci tititi. To je la: djevojke i ene mogu biti silovane ili pretuene bez obzira da li se ponaaju na naine koji su u okvirima kutije ili ne, samo zato to su ene. 2. Vratite se u veliku grupu i zamolite ensku i muku grupu da prezentiraju svoj rad.
NAPOMENA
Ovisno o grupi, u sklopu ove vjebe moete obraditi i homofobiju. Istaknite sve one rijei na listi Verbalno zlostavljanje koje se odnose na homoseksualne osobe ili impliciraju homoseksualnost. Prodiskutirajte: Koja je svrha ovakvih imena? Kada ih uju, to djeaci naue o tome kako je biti blizak s drugim djeacima ili mukarcima? to im to govori o homoseksualcima? Kako mukarce strah od toga da budu prozvani na taj nain zadrava u kutiji? Mnoge rijei koje koristimo protiv djeaka i protiv djevojaka imaju veze s homoseksualnou. Pederina, mamina maza, slabi: ovo su rijei koje za mnoge djeake znae samo jedno - poziv na tuu. ak i najmanja sumnja o tome da smo homoseksualni znai da se ponaanje mora promijeniti kako bi se dokazalo da smo unutar kutije. Primaran nain dokazivanja da nismo homoseksualni jest da povrijedimo ili zlostavljamo nekog drugog jer mislimo da je to osnovna znaajka pravog mukarca. Homofobija, strah od homoseksualnih osoba te strah od toga da jesam homoseksualan/na ili da se misli o meni da sam homoseksualna osoba, ini nesigurnim svijet oko nas za svakoga. Objasnite da homofobija doprinosi nasilju koje doivljava mnogo mladih ljudi ne-heteroseksualne orijentacije. Homofobija se koristi protiv svake mlade osobe koja nastoji izai iz kutije. Primjerice: ako djeak svira klavir, voli plesati, ima dobre ocjene, nije zainteresiran za djevojke, nije dobar u sportu ili jednostavno ide nekome na ivce, mogao bi biti poniavan, zlostavljan te prisiljen da mijenja svoje ponaanje kako bi dokazao da se nalazi unutar kutije. Mogao bi ak biti prisiljen mijenjati i nain na koji hoda, govori ili se odijeva kako bi izgledao vie muki.
81
Isto tako, ako je mlada djevojka snana, atletski graena, pametna, nezainteresirana za mladie, dobra u mehanici ili matematici ili ne dozvoljava muko zlostavljanje, mogla bi biti maltretirana razliitim pogrdnim imenima kao to su lezbaa ili lezba. Diskutirajte o tome kako naa seksualna orijentacija nije neto to biramo, ve neto to otkrivamo kao dio sebe dok odrastamo. Neki/e od nas znaju da su homoseksualne, biseksualne ili heteroseksualne osobe jo u ranoj ivotnoj dobi. S druge strane, mnogi od nas preispituju svoju seksualnost i dan danas. Bez obzira na nau seksualnu orijentaciju, svatko od nas ima pravo da ivi svoj ivot osloboen od uznemiravanja, zastraivanja, pritisaka i zlostavljanja. Homofobija direktno doprinosi tome da ostanemo zakljuani u strogo omeenim kutijama ponaanja.
MOGUI ISHODI
Sudionici/ice e imati priliku detaljno analizirati utjecaj obitelji, grupe vrnjaka i medija na vlastite rodne uloge i identitete.
Rod je kategorija za podjelu ljudi. Odnosi se na razmiljanja, objanjenja, pretpostavke, ponaanja i djelovanja koja proizvode razlike izmeu ena i mukaraca. Sve to kategorizira ljude je rod, bilo izgled ili geste, biologija ili psihologija, hormoni, uloge, genitalije, bilo to: ako pokuavamo podijeliti ljude u kategorije, to je rod. Jedna stvar je rei da netko ima rodnicu, vaginu, klitoris, grudi, jajnike..., a sasvim druga stvar je pretpostaviti da je ta osoba ili ensko, ili enstvena, ili ena. Ovdje prvenstveno mislimo na iskustva transeksualnih/transrodnih osoba kod kojih genitalije ne odgovaraju njihovom rodnom identitetu. Kategorija roda sastoji se od nekoliko aspekata: rodne odredbe (popularno zvane spol), rodne uloge, rodnog identiteta i rodnog pripisivanja.
Rodna odredba (spol) odnosi se na ono to doktorica kae da jesi prilikom roenja. U veini kultura to su M ili oznake i obino su odreene prisustvom (muki spol) ili nedostatkom (enski spol) penisa. Spol je neto to nam je uinjeno davno prije nego smo mi imali mogunost bilo to rei po tom pitanju. Neki ljudi razlikuju spol i rod govorei stvari poput: Moj spol je enski, ali moj rod je muki. Zato ne rei: Ja sam mukarac s vaginom? Zato ne bi dekonstruirali i taj bioloki imperativ koji oznaava genitalije kao muke ili enske? Zato prihvaati miljenje naunika/ica koji bi eljeli sve stvari lijepo i uredno posloiti u predvidljive dvojnosti? Smatramo da ne postoji razlog za podjelom ljudskih tijela na enski i muki spol, osim da takve podjele odgovaraju ekonomskim potrebama heteroseksualnosti, tj. da ena kao pojam postoji samo da uvrsti i utvrdi dvojni i suprotni odnos prema mukarcu.
82
7-O
CILJ
DISKUSIJA U SABORU
Osvijestiti razliku rod/spol.
TO VAM JE POTREBNO
Oko 20 minuta vremena, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. U prostoriji improvizirajte saborsku dvoranu (govornica, aa vode, mikrofon, mjesta za zastupnice/ke). 2. Objasnite sudionicima/ama da je danas na dnevnom redu sabora diskusija o pojmovima rod i spol te da oni/e kao zastupnici/e, kratko (jednu minuta), iznose svoje miljenje, teoriju o pojmovima rod i spol. Svatko ima jednu mogunost za izlazak pred govornicu i jednu mogunost za repliku na neije izlaganje. Za rije se javlja dizanjem ruke, a pravo na rije ima samo osoba za govornicom. Vi kao facilitator/ ica moete igrati ulogu predsjednika/ice sabora. Ako netko nema nita za rei, takoer treba izai za govornicu i izjaviti kako nema nita za komentirati u vezi ove teme. 3. Nakon to svi dou na red, moete nastaviti saborsku diskusiju u krugu.
MOGUI ISHODI
Kroz zanimljivu metodu rada sudionice/ici e se upoznati s pojmovnim odreenjima kategorija rod i spol, a bit e u mogunosti jasnije i sigurnije izraavati svoja miljenja i stavove.
Rodne uloge su zbroj svih karakteristika, naina ponaanja, obaveza i oekivanja koja se pripisuju (mnogi e vam rei u skladu s, ali moda bi bilo bolje da provjerite same/i za sebe) pojedinom rodu. Rodne uloge usko su povezane i sa stereotipima koji su esto u funkciji reproduktivnih uloga mukarca i ene. Neki stereotipi se aktiviraju odmah nakon to se dijete rodi. esto je prvo pitanje roditeljima da li je novoroene curica ili deko. Ovisno o odgovoru kupuju se ili roza ili plave pidame, autii ili lutkice, fakultet strojarstva ili babysitting u Londonu.
83
Ovisno o tome da li je dijete roeno s vaginom ili s penisom (ili s oba organa), a to zapravo odreuje vrlo malo razlika, svatko od nas dobiva i punu vreu razliitih uniforma s jasno ispisanim znakovima: samo za ene/samo za mukarce. Te uniforme predstavljaju nae rodne uloge. Djeaci su socijalizirani da potiskuju osjeaje bola i da ne plau. Ui ih se da prihvate vrstou, jakost i neranjivost i podupire ih se da budu samostalni i samopouzdani. Kod djeaka se razvija i vrednuje sigurnost u sebe i natjecateljski duh. S druge strane, djevojice se odgaja da budu njene i da se meusobno pomau i surauju. Potie ih se na igre lutkama i modelima domainstva kako bi preuzele ulogu osobe koja e se brinuti i skrbiti za buduu obitelj. Uoite kako se i ovdje ponavlja dvojni i suprotni strukturalni odnos koji ini osnovu ekonomskog sistema heteroseksualnosti, tj. drutvenih institucija patrijarhata i kapitalizma.
8-O
CILJ
SKALIRANJE SVOJIH RODNIH ULOGA
Osvijestiti vlastito shvaanje rodne uloge.
TO VAM JE POTREBNO
Papiri, olovke. Vrijeme trajanja: 20 minuta.
TO INITI
1. Ukratko objasnite koncept rodnih uloga te naglasite mogunost koju svaka osoba ima, a to je: prihvaanje nametnutih rodnih uloga ili biranje vlastitih rodnih uloga. 2. Zamolite sudionike/ice da svatko za sebe nacrta skalu vrijednosti od 1 do 5 (gdje 1 znai potpuno nametnute rodne uloge, a 5 znai potpuno izabrane rodne uloge) te da na toj skali procjene poloaj svojih rodnih uloga i da zapiu pitanja koja su im se javila. 3. Omoguite dovoljno vremena da svatko moe iznijeti svoju priu.
NAPOMENA
Ovu vjebu moete raditi na poetku radionice te ponovo prodiskutirati na kraju. Je li se neto promijenilo?
MOGUI ISHODI
Kao poetna aktivnost ova vjeba moe dati poticaj za dublje istraivanje rodnih uloga kroz osobna iskustva, kao i za kontinuirano osvjetavanje procesa prihvaanja rodnih uloga.
84
9-O
CILJ
ZAVRITE REENICU
Osvijestiti stavove i miljenja vezane uz rodne uloge, ponaanje, obaveze i oekivanja.
TO VAM JE POTREBNO
Kopije radnog lista Zavrite reenicu, olovke. Vrijeme trajanja: 30-45 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. Podijelite sudionicama/cima radni list Zavrite reenicu i zamolite ih da dovre zapoete reenice. 2. Podijelite sudionice/ke u male grupe sa zadatkom da prodiskutiraju ispunjene radne listove. 3. Diskusiju nastavite u velikoj grupi.
MOGUI ISHODI
Potaknuti razmiljanje o nainima i modelima uenja rodnih uloga.
85
RADNI LIST: Zavrite reenicu
Biti mukarac je dobro zato jer ...
ena nikada ne bi dopustila da mukarac vidi ...
Djeak bi bio pohvaljen od strane roditelja ako ...
Djevojice ne mogu ...
Roditelji doputaju djeaku da ...
Mukarcima je neugodno kada ...
Roditelji oekuju da djevojice ...
Djevojkama je doputeno da ...
Mladie e ismijavati ako ...
ene zaista ele od mukaraca da ...
Mukarci ne vole ...
86
10-O
CILJ NAPOMENA
STEREOTIPI I PREDRASUDE
Osvijestiti stereotipe i predrasude vezane uz rodne uloge.
TO VAM JE POTREBNO
Olovke, papiri. Vrijeme trajanja: 30 minuta.
TO INITI
1. Objasnite sudionicama/cima da je njihov zadatak da napiu svoje asocijacije i ukratko opiu sljedee osobe. 2. itajte jednu po jednu osobu i omoguite par minuta za opis svake osobe. 3. Na kraju svatko ita svoje opise. Slijedi diskusija.
PRIJEDLOZI
Osoba koja lijei, osoba koja pie pjesme, osoba koja radi u policiji, osoba koja radi u pornografskoj industriji, osoba koja se bavi politikom, osoba koja svira violinu, osoba koja se profesionalno bavi sportom, osoba koja radi s djecom.
PITANJA ZA DISKUSIJU:
1) Jesmo li mi kao mukarci i ene predodreeni za neke posebne poslove, profesije i zanimanja? 2) Postoji li razlika u drutvenom vrednovanju i prihvaanju tradicionalno mukih i tradicionalno enskih zanimanja? 3) Znate li neki primjer iznimaka gdje osoba obavlja zanimanje koje se ne percipira kao prikladno njegovom/njezinom spolu/rodu? Kakva je reakcija drutva, okoline? 4) Jesu li ovi stereotipi vidljivi i u nekim drugim aspektima ivota (kao npr. obiteljski odnosi, partnerski/ljubavni odnosi, prijateljski odnosi)?
Prilikom itanja liste osoba izostavite rodnu odredbu osobe, npr. osoba koja lijei, a ne lijenik ili lijenica.
MOGUI ISHODI
Sudionice/ici e biti u prilici osvijestiti duboku povezanost stereotipa/predrasuda i vladajueg sistema rodnih uloga.
87
11-O
IZREKE I POSLOVICE
Uoiti kako se rodne razlike i rodna oekivanja vezana uz sposobnosti, karakteristike i ponaanja ena i mukaraca, obnavljaju i prenose komunikacijskim oblicima izreka i poslovica.
TO VAM JE POTREBNO
Kartice s napisanim poetkom (A kartice) i zavretkom (B kartice) poslovica i izreka. Vrijeme trajanja: oko 15-20 minuta.
1. Pomijeajte i podijelite kartice sudionicama/ima. (Pokuajte uskladiti broj kartica i sudionika/ica tako da svaka osoba dobije jednu karticu, a da su sve kartice podijeljene. Ako je broj sudionika/ica vei, neke osobe mogu raditi u paru. Ako je broj sudionika/ica manji, moete ili izostaviti neke kartice ili nekim osobama dodijeliti vie od jedne kartice.) 2. Zamolite volonterku/a s karticom A da proita poetak poslovice ili izreke. 3. Pitajte osobe s karticama B da pokuaju pogoditi tko od njih ima karticu s ispravnim nastavkom proitane poslovice (izreke). 4. Nakon to se identificira toan zavretak izreke ili poslovice, porazgovarajte kratko s grupom o znaenju i idejama sadranima u takvoj izreci (poslovici). 5. Nastavite proces istim nainom dok nisu proitane i spojene sve izreke i poslovice. 6. Potaknite diskusiju o tome kako i na osnovu ega oblikujemo svoja uvjerenja o enama i mukarcima. Koje poruke su sastavni dio ovakvih poslovica i izreka? Jesu li njihove ideje i rodna oekivanja koja ukljuuju u skladu sa stvarnim ivotima i ulogama mukaraca i ena?
Sudionice/ici e na primjerima poslovica i izreka prepoznati rodne stereotipe prisutne u kulturi i tradiciji te razviti kritiku svijest prema rodno stereotipnim porukama.
88
RADNI LIST: Izreke i poslovice
A KARTICE
B KARTICE
1. ena bez poroda, 2. Kad ugasi svjetlo, 3. Dobar kurac, 4. Djevojci nijedna haljina ne stoji 5. Ako bude dobra, nee biti modra, 6. Mueva je kua svijet, 7. Mu enu nosi na koulji, 8. Na eni stoje 9. to maku vie gladi, 10. to vrag ne moe, 11. Teko muu koji ene nema, 12. ena je vragu
jabuka bez roda. sve su iste. mir u kui. tako lijepo kao stidljivost. ako bude ljuta, ne fali joj pruta. a eni je svijet kua. a ena mua na obrazu. tri stupa kue. to ona vie rep die. to mu ena pomogne. a jo tee tko se s vragom vee. s udice utekla.
1. (Poslovica je komentar na enu nerotkinju.) 2. (Tipino muki stav koji sugerira da ne treba po ljepoti birati ene sa kojima ovjek misli biti samo jednom u krevetu.) 3. (Ovdje je poistovjeen otac obitelji s mukim spolnim organom koji je simbol mukosti; ako mu redovno ispunjava brane obaveze, ena e biti zadovoljna i izvravat e svoje kuanske poslove. Odgovara latinskoj izreci Penis bonus pax in domus.) 4. (Arhaina poslovica koja naglaava da djevojka treba biti suzdrana i srameljiva jer to je bio nekadanji uzor potenja.) 5. (Arhaina poslovica koja naglaava da ena mora sluati mua inae e biti kanjena.) 6. (Arhaina poslovica koja je maksima nekih patrijarhalnih mukaraca.) 7. (Poslovica istie da ena treba voditi rauna o izgledu svog mua, a mu paziti da ne osramoti svoju ast varajui svoju enu.) 8. (Poslovica istie vanost ene kao majke, domaice i supruge - to su njena tri stupa, a muu pripada samo jedan stup, njegov posao.) 9. (Poslovica je opomena da enu ne treba previe hvaliti.) 10. (Poslovica naglaava domiljatost i lukavost ene.) 11. (Poslovica je opomena mukarcima da se trebaju eniti, ali da pri tome dobro paze na karakter svoje budue ene.) 12. (Poslovica prikazuje enu kao vjetiju od avola.)
Napomena: Poslovice su preuzete s http: //hjem.get2net.dk/VRBAS/pedia/poslovice.html
89
12-O
IGRA (RODNIH) ULOGA
Osvijestiti stereotipne rodne uloge i situacije.
TO VAM JE POTREBNO
Oko 45 minuta vremena, ovisno o veliini grupe.
1. Podijelite sudionike/ice u male grupe od 4 ili 5 osoba. 2. Objasnite im da je zadatak svake grupe kroz igrokaz (igru uloga) prikazati jednu od sljedeih situacija: - tipina kuna/obiteljska u kojoj do izraaja dolaze stereotipne rodne uloge, - rodno-stereotipna situacija u koli, u drutvu prijatelja/ica, prilikom izlaska van, u disku ... Predloite im da koriste vlastita iskustva. 3. Svaka grupa predstavlja svoju igru uloga. Slijedi diskusija.
Kroz neverbalne naine komunikacije sudionici/ice e biti u mogunosti prepoznati rodno-stereotipne situacije iz njihove najblie okoline.
90
13-O
CILJ
KRIVUDAVE LINIJE IVOTA
Razvijanje rodne osjetljivosti kao sposobnosti prepoznavanja utjecaja rodnih uloga, rodnih predrasuda i rodno uvjetovane neravnopravnosti na naa svakodnevna ivotna iskustva, a posebice na seksualno i reproduktivno zdravlje.
TO VAM JE POTREBNO
Veliki papiri, bojice, flomasteri, kartice s poetnim ivotnim situacijama. Vrijeme trajanja: 45 minuta.
TO INITI
1. Objasnite da je zadatak svake male grupe da na temelju dobivenog opisa ivotne situacije osmisli i na velikom papiru prikae razvoj dva mogua ivotna scenarija: jedan u sluaju da se radi o osobi mukog spola, a drugi za istu tu situaciju, ali za osobu enskog spola. Za svaki spol/rod potrebno je prikazati i pozitivne i negativne ivotne dogaaje i utjecaje, bilo rijeima, bilo crteom ili simbolima. Predloite da ivotne prie prikau u odnosu na liniju ivota (crta koja dijeli papir na dvije polovice: gornje pozitivne i donje negativne aspekte ivota), a da isprekidanim linijama oznae mogue uzrono-posljedine veze izmeu pojedinih situacija i dogaaja. 2. Podijelite sudionike/ice u male grupe (3-5 osoba) i omoguite do 15 minuta za ovaj dio vjebe, nakon ega (u sljedeih 15 minuta, a i dalje u malim grupama) sudionice/ici odgovaraju na sljedea pitanja: Koje okolnosti i znaajke su doprinijele rizinim situacijama? Koje pak vjetine i znanja omoguuju pojedincu/ki izbjegavanje rizika? Koje su razlike i slinosti izmeu enske i muke prie? 3. Nakon prezentacija rada malih grupa, diskusija se moe nastaviti u velikoj grupi.
MOGUI ISHODI
Sudionici/ice e analizirati utjecaj drutvenih i kulturalnih znaajki na razvoj ivotnih situacija; prvenstveno naine na koji pojedini rodni identiteti i rodne uloge aktivno doprinose poveanim rizicima vezanim uz seksualno zdravlje pojedinca/ke.
Primjeri poetnih ivotnih situacija:
1. Osoba M. roena je u velikoj seoskoj obitelji u drugoj polovici osamdesetih. Srednju kolu pohaa u udaljenom gradskom sreditu. Tijekom kolske godine ivi u gradu, u uenikom domu. Kada je imala 16 godina osobu M. silovao je stariji mukarac, znanac njenih roditelja. 2. Osoba P. roena je kao jedino dijete radnike obitelji u manjem gradiu na obali. Njeno prvo seksualno iskustvo, s 15 godina, vezano je uz konzumaciju droge, nezatien penetrativan odnos i zaraenost spolno prenosivom infekcijom. 3. Osoba I. dolazi iz dobro stojee obitelji koja ivi u gradu u unutranjosti. Tijekom adolescencije I. prihvaa svoj homoseksualni identitet. Prilikom ljubljenja s vrnjakom/injom na klupi u parku, grupa skinheadsa ih je napala, vrijeala i pretukla.
91
Rodni identitet odgovara na pitanje: Jesam li ja ena ili mukarac ili neto sasvim drugo? Mnogi ljudi o ovome ne razmiljaju puno, ve dozvoljavaju da njihov spol znai i njihov rodni identitet. Ali identitet je osobna stvar: to je ono to osjeamo da je na rod u nekom odreenom trenutku. Naravno, taj osjeaj moe biti pod utjecajem biolokih faktora s naljepnicom Made in Culture. Ovdje mislimo na razna kulturoloka uvjerenja koja prie i ideje o tome to mukarci i ene jesu, to rade i to se od njih oekuje prikazuju kao prirodna i univerzalna. Osjeaj da smo nekog roda moe isto tako imati veze i s naim seksualnim fantazijama, ili sa sklonou prema nekoj ulozi. Postoji isto toliko dobrih razloga za imati ili za izabrati rodni identitet koliko postoji i ljudi.
14-O
CILJ
PRAVA ENA I PRAVI MUKARAC
Osvijestiti drutveno/kulturalno konstruiranje kategorija ena i mukarac.
TO VAM JE POTREBNO
Olovke, papiri. Vrijeme trajanja: oko 45 minuta.
TO INITI
1. Zamolite sudionike/ice da svatko za sebe napie odgovore na sljedea pitanja: - to je za vas pravi mukarac? - to je za vas prava ena? - Zato moramo biti ili jedno ili drugo? 2. Podijelite sudionike/ice u male grupe i omoguite 15-20 minuta za diskusiju i usporeivanje odgovora na gore navedena pitanja. 3. Zaponite diskusiju u velikoj grupi: Koliko ima razliitih odgovora/opisa na pitanja o pravoj eni i pravom mukarcu? to nam to govori? ena i mukarac su pojmovi koje konstruiramo, kategorije koje su stvarne, ali koje su preuske i neodgovarajue za opisivanje i obuhvaanje svih raznovrsnih i teko definirajuih rodnih identiteta.
MOGUI ISHODI
Sudionice/ici e biti u prilici shvatiti koliko je teko precizno i jednoznano odgovoriti na, naizgled jednostavno, pitanje rodnih identiteta.
Rodno pripisivanje je sve ono to inimo kada neku osobu upoznajemo prvi puta: odluujemo da li je ta osoba ena ili mukarac, ili neto neodredivo. Pripisujemo rod na osnovu kompliciranog sistema znakova, koji se razlikuju od kulture do kulture. Znakovi mogu ukljuivati fiziki izgled, govor, ponaanje, ali i kontekst i upotrebu moi.
92
15-O
CILJ
BUDI SVE TO MOE BITI
Razvijanje tolerancije, potivanja i prihvaanja razliitih rodnih identiteta.
TO VAM JE POTREBNO
Fotokopije fotografija, slika ili crtea osoba diskutabilnog rodnog/drugog identiteta (npr. transvestiti). Vrijeme trajanja: oko 45 minuta.
TO INITI
1. Podijelite sudionice/ke u male grupe i svakoj grupi dajte jednu fotokopiju. 2. Objasnite da je zadatak svake grupe da svoje reakcije na sliku prezentiraju kroz priu, pitanja, asocijacije, igru uloga, poster... Omoguite oko 15 minuta za rad u malim grupama. 3. U velikoj grupi svaka grupa neka prezentira svoju sliku. Nakon prezentacije slijedi diskusija: Koliko ima razliitih identiteta, razliitih ljudi i razliitih strasti? Mogunost igranja s rodnim identitetom: zabava, politika?
NAPOMENA
Ukoliko ne moete nabaviti odgovarajue slike, moete koristiti samo opise osoba. Npr.: seksi, osjeajan i privlaan deko, kojem se dogodilo da se rodio kao ensko, ali se trudi to promijeniti, ili lezbijka zarobljena u mukom tijelu, ili samo jo jedna hrabra ena koja se rodila s penisom, ili dobar mali djeak, ali zloesta mala djevojica.
MOGUI ISHODI
Ova vjeba moe potaknuti sudionike/ice na promiljanje slojevitosti pojma identiteta, razliitih aspekata i dijelova koji stvaraju nae identitete, a moe otvoriti i pitanja predrasuda i diskriminacije prema osobama drugaijeg identiteta.
93
RADNI LIST: Budi sve to moe biti
Izvor slike: Lesbo-Trans (br. 17/18), str. 44 (Med dvema stoloma, Jannik Franzen, Nico J. Beger), Trans, Ljubljana, 2002.
94
Izvor slike: Blending Genders: Social Aspects of Cross-dressing and Sex-changing, str. 213(edited by Richard Ekins & Dave King, 1996.), Routledge, London and New York
95
ZA ONE KOJE/I ELE ZNATI NETO VIE:
NEKE RODNE KOMPLIKACIJE VEZANE UZ SEKSUALNOST U mnogim svjetskim kulturama drutveno prihvatljiv i lagan nain odreivanja neije seksualne sklonosti ili orijentacije (s kime elimo biti seksualno) ovisi o rodnom identitetu naih seksualnih partnera. Takoer, i rodni identitet koji nas privlai mora biti odreen kategorijama ene i mukarca. Privlae nas ili mukarci, ili ene, ili oboje, i to je zbroj naih elja. Tako i seksualan in postaje bespomono vezan uz rod kao kategoriju. Seksualna privlanost vezana je uz rodno pripisivanje. Prvo pripiemo rod i onda odluimo da li nas ta osoba privlai. Prvi filtar je skoro uvijek: Je li ta osoba pravog roda za mene, seksualno i romantino? Ono u emu seksualno uivamo, sam seksualan in, esto ukljuuje i razne vrste genitalne igre, a kako su genitalije u ovoj kulturi rodno odreene, tako i sam seks postaje rodno oznaen. Ovdje mislimo na ekonomske imperative institucije heteroseksualnosti koje kategoriziraju i razdvajaju ljude na osnovu njihovih genitalija.
PRIJEDLOG JEDNODNEVNE RADIONICE S TEMOM ODRASTANJE PREDSTAVLJANJE VODITELJA/ICE I TEME RADIONICE, 5 minuta UPOZNAVANJE, 10 minuta DOGOVOR O RADU, 5 minuta: pravila rada u grupi POTREBE I OEKIVANJA, 10 minuta VJEBA AKTIVNOG SLUANJA U PAROVIMA, 20 minuta: Pitanja: Moja majka ... Moj otac ... VJEBA IGRA PANTOMIME, 40 minuta PAUZA, 10 minuta VJEBA ZAVRITE REENICU, 40 minuta VJEBA PRAVA ENA I PRAVI MUKARAC, 40 minuta PAUZA, 45 minuta VJEBA ZAGRIJAVANJA, 5 min Zamolite sudionice/ke da ustanu te da u krugu svaka osoba zavri sljedee reenice: elio/eljela bih biti (recite ime poznate ene) zato jer ona ... elio/eljela bih biti (recite ime poznatog mukarca) zato jer on ... VJEBA STEREOTIPI I PREDRASUDE, 30 minuta VJEBA KUTIJE, 60 minuta ZAVRNA IGRA, 5 minuta PISMENA EVALUACIJA, 10 minuta: vidi Evaluacijski upitnik
96
6
P O G L A V L J E
S E K S U A L N O S T
A D O L E
2
3
S C
4
E N
5
A T
6
A /
7
I C A
99
seksualnost adolescenata/ica
6. Seksualnost adolescenata i adolescentica

ADOLESCENCIJA Ulazak u adolescenciju moe biti opisan kao simultano izmjenjivanje osjeaja radosti, uzbuenja, oekivanja, nesigurnosti, impulzivnosti, pretjerane osjetljivosti, tajnovitosti, razdraljivosti, udljivosti, odnosno razdoblje intenzivnih tjelesnih, kognitivnih, socijalnih i emocionalnih promjena. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) adolescenciju odreuje kao period od desete do dvadesete godine ivota. A. Hollingshead definira adolescenciju kao razdoblje u ivotu osobe kada je drutvo u kojem funkcionira prestaje gledati kao dijete, a ne prua joj potpun status, uloge i funkcije odraslih. (Iliin, 1999.) To je tranzicijska faza izmeu djetinjstva i odrasle dobi kada mladi trebaju stei obrazovanje i usvojiti razne vjetine i socijalna iskustva kako bi se pripremili za ekonomsku i socijalnu nezavisnost. Adolescenciju esto karakterizira kriza identiteta, odnosno uspostavljanje identiteta, pitanja vezana uz seksualnost, utjecaj vrnjake grupe, suprotstavljanje autoritetu odraslih, rizino ponaanje (konzumacija alkohola, droga, rizino seksualno ponaanje). U svakodnevnom ivotu, adolescencija vrlo esto znai zajedniki ivot vie generacija u istom prostoru, produeno vrijeme kolovanja koje odgaa ekonomsku nezavisnost i emocionalno sazrijevanje, uskraivanje informacija vezanih uz seksualnost ili primanje zbunjujuih poruka vezanih uz seksualnost (dok drutvo ignorira adolescentsku seksualnost ili je pokuava nadzirati, s druge strane, mediji je promoviraju i eksploatiraju). Drutvo, tj. odrasli, skloni su pripisati mladima neke karakteristike upravo iz razloga to pripadaju toj dobnoj skupini. Tu dolaze do izraaja dva uvrijeena stereotipa: jedan promatra mlade kao problematine i neodgovorne, dok drugi stereotip mlade obiljeava kao konformistike i poslune. Stvarnost se, dakako, razlikuje od ovih stereotipa i ustvari mladi ljudi imaju samo jednu zajedniku karakteristiku, a to je njihova DOB. Osim dobi, bilo koja skupina mladih ljudi ima malo toga zajednikog. Vano je za svakog tko radi s mladima imati na umu da su etikete koje im drutvo pripisuje uglavnom netone i nepravedne. Mnogo toga utjee na ono to podrazumijevamo pod pojmom biti mlad/a. Etnicitet, klasa, religijska pripadnost, spol, seksualna orijentacija, sociokulturna sredina utjeu na i formiraju iskustvo mladih.
SEKSUALNOST Seksualnost, iako bioloki utemeljena, ne moe se promatrati odvojeno od drutva i kulture u kojem se zbiva. Seksualno ponaanje je bitno odreeno drutvenim i kulturnim normama. Seksualnost je istovremeno i javna i privatna; i intimna i regulirana zakonski; i bioloka i kulturalna; istovremeno i drutveno konstruirana, organizirana i institucionalizirana i produkt fantazije, individualnog djelovanja i otpora. (Weeks, navedeno prema Holland et al.1998.) Seksualnost podrazumijeva seksualno ponaanje (praksu), seksualne identitete i razliite povijesne i kulturne oblike koje seksualni identiteti i praksa mogu poprimiti. Seksualnost utjelovljuje fiziki aspekt seksualnog iskustva (tjelesna aktivnost) koji se manifestira kroz drutveni aspekt jer dobiva znaenje kroz jezik, kulturu, vrijednosti odreenog drutva. Seksualnost adolescenata/ica podrazumijeva dva razliita svijeta, svijet maskuliniteta i svijet femininiteta, odnosno dva razliita rodna identiteta. Za razliku od spola koji je bioloka kategorija jer se raamo kao osobe mukog ili enskog spola, rod je drutvena kategorija jer kroz proces socijalizacije uimo biti ene i mukarci. Uimo koje je prikladno ponaanje, stavovi, uloge i aktivnosti za nas i kako bi se trebali odnositi prema drugima. Ovo naueno ponaanje ini rodni identitet i odreuje rodne uloge. Rodne uloge mukaraca i ena razlikuju se od kulture do kulture, od jedne drutvene grupe do druge unutar samog drutva. Upravo iz razloga to je rod drutveno konstruirana kategorija on moe biti dekonstruiran i iznova konstruiran, odnosno, kako je kultura dinamina i kako se socioekonomske prilike mijenjaju s vremenom, tako se i rodni obrasci mogu mijenjati i mijenjaju se.
100
Kako ustvari izgledaju ta dva svijeta, svijet maskuliniteta i svijet femininiteta? Nema aspekta ljudske egzistencije koji nije proet rodom, tj. drutveno konstruiranim identitetom ene (femininitet) i drutveno konstruiranim identitetom mukarca (maskulinitet). Svi mi aktivno sudjelujemo u konstruiranju nas samih, ali i drugih (i mukaraca i ena), prema normama i vjerovanjima drutva o tome to su zapravo mukarci i ene i to se od njih oekuje. Nae koncepcije rodnog identiteta formirane su u ranoj ivotnoj dobi, tako da ih mi kao odrasle osobe uzimamo zdravo za gotovo i vrlo esto nismo svjesni te rodne perspektive u svakodnevnim interakcijama. Prema nekim istraivanjima proizlazi da konvencionalan enski identitet, tj. femininitet znai biti privlana, seksualno neiskusna, teiti ka mukarcu i eljeti vezu s njim, vjerovati u ljubav, preputati njemu inicijativu u seksu, pustiti da se seks jednostavno dogodi. S druge strane, maskulinitet podrazumijeva da mukarci sve znaju o seksu te da kontroliraju seksualne odnose u potrazi za vlastitim uitkom (usp. Holland et al. 1998.). Upravo ova dva svijeta, svijet maskuliniteta i svijet femininiteta dolaze u kontakt pri seksualnim odnosima adolescenata/ica. U adolescenciji jaa seksualan nagon i javljaju se nove, esto nerazumljive, misli i osjeaji koji ga prate. Najvanije je uspjeno objediniti seksualnost s ostalim vidovima osobnosti, bez veih problema i sukoba, ali to nije uvijek jednostavno. U nedostatku seksualne edukacije roditelji nerado ili uope ne prihvaaju ulogu edukatora o seksualnosti, a u hrvatskim kolama jo uvijek ne postoje sustavni programi adolescenti/ice su prisiljeni uiti o seksualnosti putem masovnih medija i vrnjaka. Ovi posljednji su, prema istraivanjima, najei izvor informacija i to vrlo esto netonih i nepotpunih. Miljenje da adolescenti/ice znaju sve o seksualnosti, pogreno je i nema veze sa stvarnou. Prosjean adolescent i adolescentica zapravo znaju vrlo malo o ljudskoj seksualnosti, premda se najee ponaaju kao da im je sve jasno. Uz tone i potpune informacije adolescentima/ icama nedostaje samopouzdanje, osjeaj sigurnosti i lagodnosti u odnosu na vlastitu seksualnost. Adolescenti/ice su preputeni sami sebi da se snalaze sa svojom seksualnou kako znaju i umiju. Odgovore na pitanja kao to su: kako izvesti francuski poljubac, to se konkretno radi kod oralnog seksa, kakav je to osjeaj pri orgazmu, kako se koristi pojedino kontracepcijsko sredstvo najee moraju potraiti sami/e. Dodatnu potekou predstavlja situacija u kojoj mlada osoba poinje shvaati da njezin seksualan identitet nije heteroseksualan, ve drugaiji - homoseksualan i/ili biseksualan. Za adolescente/ice homoseksualne orijentacije, doba adolescencije znai najee period izolacije, zbunjenosti, straha od stigmatizacije, neuklapanje i nedostatak podrke vrnjake skupine, obitelji, religijske zajednice. ivot u zajednici koja pretpostavlja da su svi heteroseksualne orijentacije ne prua pozitivne modele takvim adolescentima/icama, ve upravo suprotno, najee tretira homoseksualnost nevidljivom ili posjeduje izrazito negativne,
101
neprijateljske, homofobine stavove spram homoseksualnosti. Podaci mnogih istraivanja govore da su adolescenti/ice homoseksualne orijentacije u velikoj mjeri izloeni, za razliku od njihovih heteroseksualnih vrnjaka/inja, osjeajima straha, krivnje, srama, usamljenosti, a samim time podloni su i veem rizinom ponaanju (pokuaji samoubojstava, konzumiranje droga i alkohola, rizino seksualno ponaanje, naputanje vlastitih domova). Zbog opravdanog straha od zlostavljanja, diskriminiranja i ostalih oblika nasilnog ponaanja, veina takvih adolescenata/ica e sebe ili pokuati promijeniti (vjerujui da je to samo prolazna faza) ili e sakrivati vlastitu seksualnu orijentaciju, odluujui se na socijalnu izolaciju i povlaei se u svijet vlastitih interesa, hobija i sl. Rijetki su oni koji uspijevaju otvoreno i bez straha izraavati vlastitu homoseksualnu/biseksualnu orijentaciju i ivjeti u skladu s njom. Seksualnost je kompleksna dimenzija i ne odnosi se samo i iskljuivo na seksualne kontakte ve podrazumijeva i potrebu za prihvaanjem, osjeaje, odgovornost, znanje i vrijednosti, komunikaciju, seksualan identitet, fantazije, odnos prema tijelu, itd. Stoga e u ovom dijelu biti, kroz vjebe, obraene neke bitne dimenzije adolescentske seksualnosti: - potrebe i osjeaji, - znanje, - vrijednosti i stavovi, - komunikacija, - seksualan identitet, - siguran seks, - masturbacija, seksualan uitak, tijelo.
Velika veina mladih ljudi ima iskustvo nekog oblika pritiska u odnosu na vlastitu seksualnost. To moe biti pritisak od strane obitelji, kole, crkve da ne stupe u seksualne odnose i istovremeno pritisak od strane medija, grupe vrnjaka/inja, partnera (od partnerica, vrlo rijetko) da stupe u seksualne odnose. Priroda pritisaka koje su iskusili djevojke i mladii se bitno razlikuju. Djevojke imaju iskustvo pritiska koje ih navodi da stupe u seksualne odnose, a mladii doivljavaju pritiske koji im daju do znanja da nisu stupili u seksualne odnose i da samim tim nisu pravi mukarci. Na djevojke
102
najvei pritisak vre mladii, a posljedice njenog odbijanja su najee prekid veze, dok na mladie najvei pritisak vri grupa vrnjaka. Rezultati CESI istraivanja adolescentske seksualnosti govore da su mladii ti koji vie nagovaraju djevojke na stupanje u seksualan odnos, vie potiu tu temu i preuzimaju inicijativu, dok djevojke vie razmiljaju o kontracepciji, odgovornosti i posljedicama rizinih seksualnih aktivnosti (Hodi i Bijeli; 2003.). Adolescentske veze, takoer, nisu liene nasilja. Nasilno ponaanje u vezi ukljuuje manipuliranje, kontroliranje i prisiljavanje na seksualan odnos od strane mladia, bilo upotrebom fizike sile, prijetnji ili ucjena (uglavnom emocionalnih). Strategije i mogunosti odupiranja pritiscima su ili nevidljive, ili ne postoje, ili izuzetno rijetke i one bi trebale ukljuivati znanje, informacije i savjete. U razvoju takvih strategija, zasigurno bi, od velike pomoi bio neki oblik sustavne kolske seksualne edukacije.
Napomena Seksualno nasilje, je kroz vjebe, obraeno u poglavlju Rodna ravnopravnost.
Mnogi adolescenti/ice znaju dosta o tehnikoj strani seksualnog odnosa, ali ne znaju kako izai na kraj s emocionalnom dimenzijom seksualnosti, tj. kako se nositi s vlastitim potrebama i osjeajima (vjebe 1, 2 i 3) i kako razumjeti ponaanje partnera/ice.
103
1-S
PITAM SE PITAM !
Osvijestiti pitanja i potrebe vezane uz osobe istog i drugog spola.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug, dva velika flipchart-a. Vrijeme trajanja: oko 25-30 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Podijelite grupu u dvije manje grupe prema spolu. 2. Zamolite svaku grupu da na veliki flipchart napie pitanja - ono to ih zanima u vezi s drugim spolom, ono to ne razumiju, ono to ih zbunjuje ili ono to bi htjeli saznati vezano uz drugi spol. 3. Kada zavre, neka se vrate u veliku grupu i neka svaka grupa iznese svoja pitanja. Poslije toga neka zajedno prodiskutiraju pitanja s flipchart-ova.
Mladi e imati mogunost da ponu razgovarati i razmiljati o meusobnim slinostima i razlikama.
Mogue je to isto napraviti i za vlastiti spol (pitanja koja si postavljamo u vezi s naim vlastitim spolom).
104
2-S
CILJ
OPAANJE OSJEAJA
Upoznavanje razliitih mogunosti izraavanja osjeaja.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug, dva velika flipchart-a. Vrijeme trajanja: oko 30-35 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. Podijeliti grupu u manje grupe (od po etvero, oba spola) i postaviti zadatak neka se pokuaju prisjetiti kako mladii i djevojke izraavaju svoje osjeaje kada im se svidi neka osoba. 2. Zamolite grupe da na flipchart-e zapiu odgovore na sljedea dva pitanja: kada se mladi svidi djevojci, djevojke to pokazuju na sljedei nain...(zadatak grupe je navesti svoje odgovore), i kada se djevojka svidi mladiu, mladii to pokazuju na sljedei nain... 3. Kada zavre neka se vrate u veliku grupu i zajedno prodiskutiraju odgovore na pitanja.
MOGUI ISHODI
Sudionici/ice e osvijestiti te poeti razmiljati o vlastitom ponaanju, o nainima na koje pokazuju nekome da im se svia.
NAPOMENA
U ovoj vjebi se kree od pretpostavke da je veina imala heteroseksualne kontakte. S obzirom da se svi ne mogu smjestiti u heteroseksualan obrazac, preporuljivo je nakon ove vjebe izvesti jednu od vjebi koja se bavi homoseksualnou.
105
3-S
CILJ TO INITI
SKULPTURE EMOCIJA
Omoguiti sudionicima/cama da se kreativno izraze i zabave te da poblie razmotre emocije koje se veu uz seksualnost.
TO VAM JE POTREBNO
Vrijeme trajanja: 40 - 50 minuta ovisno o veliini grupe.
1. Podijelite sudionike/ice u trojke. Neka svaka trojka nae dovoljno mjesta u prostoru. 2. Tada zamolite sudionike/ice da u trojkama dogovore tko e biti kipar/ica (jedna osoba), a tko e biti materijal od kojeg se oblikuje skulptura (dvije osobe). 3. Zamolite svakog kipara/icu da pokua prikazati jednu emociju/stanje/ponaanje koje se vee uz seksualnost (moete im dodijeliti konkretan pojam, ali tako da ostatak grupe to ne zna). To moe biti: ljubav, brinost, strah, nada, radoznalost, njenost, bol, bijes, nesigurnost, nepovjerenje, udnja, privlanost, elja, zavoenje. Omoguite im za to nekoliko minuta, a kada su zadovoljni/e svojim djelom mogu prekinuti s radom te ih zamolite da dobro zapamte poloaj. 4. Tada zapoinje prezentacija. Svaka trojka prezentira svoju skulpturu. Publika opisuje svoje vienje skulpture. Nakon toga kipar/ica objanjava to je svojom skulpturom htjela prikazati, a kip progovara o tome kako se osjea u poziciji u koju je postavljen. 5. Kada ste zavrili s prezentacijama skulptura sjednite u krug i zaponite diskusiju u velikoj grupi o emocijama koje se veu uz seksualnost. Pitanja za diskusiju: Koje su to emocije koje najee veemo uz seksualnost? Kako ih mi doivljavamo? Kako utjeu na seksualnost? Jesu li emocije vane u seksualnosti? Zato jesu? Zato nisu?
NAPOMENA: Ako imate dovoljno vremena moete dozvoliti onima koji su glumili materijal da budu kipari/ice, tj. da zamijene uloge.
Znanje o seksualnosti je vana komponenta koja utjee na formiranje stavova i na seksualno ponaanje (vjeba 4 i 5). Istraivanja pokazuju da je razina znanja o seksualnosti razmjerno loa. Istraivanje A. tulhofera, M. Mamule i V. Juree (1998.) je pokazalo da je najslabije znanje zabiljeeno uz pitanja vezana uz poznavanje spolno prenosivih infekcija i djelotvornosti kontracepcijskih sredstava.
106
4-S
CILJ
OKO ISTINE
Provjerava se znanje o seksualnosti.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug olovke i papiri. Vrijeme trajanja: oko 30 - 45 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
Facilitator/ica na glas ita tvrdnje, a lanovi/ice grupe na papir zapisuju odgovore TONO ili NETONO. Tvrdnje su sljedee: - penetracija (prodiranje penisa u vaginu) je jedna od mogunosti seksualnog odnosa (odgovor: TONO), - za penetraciju penis mora biti vrst (odgovor: TONO), - djevojka ne moe zatrudnjeti za vrijeme menstruacije (odgovor: NETONO), - kontracepcijska tableta titi od spolno prenosivih infekcija (odgovor: NETONO), - spolno prenosive bolesti se prenose nezatienim spolnim odnosom (bez prezervativa) sa zaraene osobe na zdravu i to vaginalnim, analnim i oralnim seksualnim odnosom (odgovor: TONO), - prekinut snoaj je nepouzdana metoda kontracepcije (odgovor: TONO), - prezervativ je jedino kontracepcijsko sredstvo koje uinkovito titi od spolno prenosivih infekcija ukljuujui i HIV/AIDS (odgovor: TONO), - ako imate seksualne odnose samo s ljudima koje znate, ne moete se zaraziti HIV-om (odgovor: NETONO), - do trudnoe moe doi i ako ena ne doivi orgazam (odgovor: TONO), - djevojka ne moe zatrudnjeti pri prvom seksualnom odnosu (odgovor: NETONO), - mogue je da imate seksualno prenosivu infekciju, a da to niti ne znate (odgovor: TONO), - mukarci su uvijek spremni na seks (odgovor: NETONO), - vei penis znai bolju seksualnu izvedbu i vei uitak (odgovor: NETONO), - ene ne doivljavaju orgazam pa kad ga mukarac doivi, to znai da je seks gotov (odgovor: NETONO), - sve ene moe seksualno uzbuditi mukarac i sve mukarce moe seksualno uzbuditi ena (odgovor: NETONO).
MOGUI ISHODI
Utvrivanje razine znanja i informacija o seksualnosti. Na kraju vjebe e biti jasno gdje postoje rupe u znanju.
107
5-S
CILJ TO INITI MOGUI ISHODI TONI ODGOVORI
PROVJERI SVOJE ZNANJE
Provjera znanja o ljudskom reproduktivnom sustavu.
TO VAM JE POTREBNO
Kopija Testa za svakog sudionika/icu. Vrijeme trajanja: oko 30 minuta.
1. Podijelite svakom sudioniku/ici kopiju Testa i objasnite im da to nije test koji moraju poloiti po svaku cijenu. 2. Zamolite ih da napiu traeni pojam na predvieno mjesto. 3. Proitajte na glas tone odgovore i omoguite sudionicima/cama da razjasne neke stvari koje im nisu bile jasne.
Utvrivanje razine znanja o ljudskom reproduktivnom sustavu.
a) monje, b) maternica, c) posteljica, d) sjeme, e) sperma, f) jajace, g) jajovodi, h) obrezivanje, i) jajnici, j) testisi, k) spontan pobaaj, l) erekcija, m) pubertet, n) ejakulacija.
108
RADNI LIST
TEST ZNANJA
Upiite toan pojam u odgovarajui prostor: maternica, jajnici, erekcija, posteljica, spontan pobaaj, sjeme, testisi, jajovodi, monje, jajace, sperma, pubertet, obrezivanje, ejakulacija.
a.....................................vreice koje sadre testise. b.....................................krukoliki enski organ u kojem fetus raste do roenja. c.....................................organ spuvastih krvnih stanica za koji je privren fetus, kroz koji se on hrani i izbacuje tetne tvari. d.....................................bjelkasta tekuina, ejakulat mukarca u klimaksu, koja sadri muke spolne stanice. e.....................................zrele spolne stanice mukarca koje su sposobne oploditi ensku jajnu stanicu. f.....................................enska spolna stanica koja se nakon oplodnje poinje razvijati u embrio. g.....................................kanali kroz koje jajna stanica dolazi do maternice i u kojima se dogaa oplodnja. h.....................................kirurko otklanjanje koice s penisa. i.....................................enske reproduktivne lijezde. j.....................................muke reproduktivne lijezde. k.....................................izbacivanje fetusa iz maternice prije nego to je spreman za preivljavanje. l.....................................ukruivanje i poveavanje penisa kada krv napuni spuvasto tkivo za vrijeme seksualne uzbuenosti. m.....................................period psihike promjene kada ljudska bia postaju sposobna za reprodukciju. n.....................................izluivanje sjemenske tekuine.
Vrijednosti, stavovi, miljenja ine vaan dio seksualnog vrijednosnog sistema osobe. Iako ne znamo tono kako se on formira, izvjesno je da ga u velikoj mjeri oblikuju obiteljske vrijednosti, religijske vrijednosti te vrijednosti vrnjaka i bliskih prijatelja. Iz svih tih izvora do mladih dopiru i tzv. seksualni mitovi, to jest uvrijeene, ali pogrene predodbe o seksualnosti. Najvaniji problem za svakog adolescenta/ icu jest kako uklopiti seksualnost u vlastiti opi sustav vrijednosti (vjeba 6 i 7).
109
6-S
CILJ TO INITI
GDJE TI STOJI ?
Koliko smo sposobni braniti nae stavove, miljenja, uvjerenja i razumjeti tue stavove i miljenja.
TO VAM JE POTREBNO
Dvije oznake (+) i (-) koje e biti postavljene na dva razliita kraja radne prostorije. Vrijeme trajanja: oko 25 - 30 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Sudionicima/cama treba objasniti da se na jednom kraju prostorije nalazi znak minus (-), na drugoj strani znak plus (+), a u sredini prostorije se nalazi prostor za one koji nisu sigurni/e. 2. Objasnite da ete itati tvrdnje. Tvrdnje su sljedee: - Mukarci su ti koji moraju raditi i izdravati vlastitu obitelj. - ene su po prirodi briljivije od mukaraca. - Mukarci i ene trebaju dijeliti kuanske poslove. - Mladii koji plau su slabii. - Djevojke su te koje bi se trebale brinuti za kontracepciju. - Seks bez ljubavi je besmislen. - Mladiima je stalo samo do seksa. - Seks je uitak. - Mladi s vie seksualnih partnerica je frajer, a djevojka s vie seksualnih partnera je laka djevojka. - Djevojka koja nosi u torbici kondom aktivno trai seks. - Nagovaranje na seksualan odnos je znak ljubavi. - Mukarac mora inicirati seks. - Djevojka bi trebala zatraiti od mladia da stavi kondom, iako on to moda ne eli. - Imam pravo rei ne ako nisam spremna ili spreman za seks. - Doivjeti orgazam je uvijek najbolji dio seksualnog odnosa.
110
3. Oni/e koji se slau s tim tvrdnjama trebaju se pomaknuti na plus stranu (+), oni/e koji se ne slau na minus stranu (-), a oni/e koji nemaju nikakvo miljenje o tome moraju ostati u sredini prostorije i oni/e nee moi govoriti. Proitajte prvu tvrdnju i nakon to se svi odlue za svoju poziciju, pitajte ih da objasne jedni drugima zato su odabrali tu poziciju (mogu se dogovoriti u grupi i da jedna osoba iznese miljenje ili moe svatko sam/a pojedinano iznijeti svoje miljenje). Ako su argumenti (+) ili (-) strane uvjerili nekoga od neodlunih, ta osoba se moe prikljuiti nekoj od strana.
MOGUI ISHODI
Vjeba e dati sliku stavova i vrijednosti pojedinaca/ki vezanih uz seksualnost.
111
7-S
LISTE ZA DISKUSIJU
CILJ Inicirati diskusiju o specifinim, kompleksnim pitanjima vezanim uz seksualnost i omoguiti daljnje istraivanje tih pitanja.
TO VAM JE POTREBNO Kopije lista za diskusiju za svakog sudionika/icu, papir i olovke. Vrijeme trajanja: oko 25-30 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI 1. Podijelite kopije lista za diskusiju. 2. Zamolite sudionike/ice da proitaju izjave na listama i da pripreme pitanja ili komentare u vezi toga. 3. Podijelite veliku grupu u manje grupe za diskusiju. Neka svaka mala grupa imenuje glasnogovornika/icu i neka napravi listu s pitanjima, komentarima i reakcijama. 4. Kada zavre s listom pitanja, komentara, neka glasnogovornik/ glasnogovornica izvijesti veliku grupu o glavnim pitanjima koja su se pojavila u maloj grupi. 5. Odgovorite na pitanja i usmjerite diskusiju na izraene stavove, mitove, pogrene informacije, podruja zabrinutosti.
MOGUI ISHODI Potaknut e grupu da iznesu svoje stavove, miljenja i pokuaju razumjeti tue stavove i miljenja vezane uz specifina pitanja kao to su: biseksualnost, homoseksualnost, celibat, masturbacija.
112
LISTE ZA DISKUSIJU
MASTURBACIJA
- Masturbacija je uobiajena seksualna aktivnost koja je obino ugodna. Velika veina ljudi to radi bez obzira na ostale seksualne aktivnosti. - Mnogi ljudi, pogotovo mladi, misle da su oni jedini koji masturbiraju ili misle da masturbiraju previe. To moe biti vrlo zabrinjavajua ideja. - Djevojke i ene mogu uivati u masturbaciji, nisu samo mladii i mukarci ti koji masturbiraju. - Za mnoge ljude masturbacija je pozitivan nain upoznavanja vlastitog tijela i spoznavanja vlastitog uitka. - U redu je i ne masturbirati. Nema nita loe u tome ako to ne inite. - Mnogi ljudi jo uvijek vjeruju da je masturbacija tetna. U prolosti ljudi su vjerovali da masturbacija moe uzrokovati sljepou, ludilo, sterilnost. Mnoga crkvena uenja jo uvijek tvrde da je masturbacija grijeh.
LEZBIJSTVO
- Mnoge lezbijke su imale seksualne odnose s mukarcima, a neke su bile ili su jo uvijek udane. Biti lezbijka ne znai mrziti mukarce mnoge lezbijke imaju bliske prijateljske odnose s mukarcima. - ivot nije uvijek lak lezbijkama. esto moraju sakrivati svoje osjeaje i lagati o svojim vezama i drutvenom ivotu. Postoje mnoge situacije u kojima je nemogue priznati lezbijstvo pa one moraju dobro razmisliti o svemu to govore. - Biti lezbijka znai voljeti drugu enu. - Ne postoje posebni zakoni protiv lezbijstva. ene su se voljele i brinule jedne o drugima stoljeima. Ponekada je to seksualno, ponekada nije. - Ljudi esto pitaju to ini enu lezbijkom. Odgovor na to pitanje je jednako lak kao i odgovor na pitanje to ini enu heteroseksualnom. - Za neke ene biti lezbijka nije samo osobna stvar, to je istovremeno i politiko opredjeljenje. Mnoge lezbijke vjeruju da su snanije kao ene ako nisu seksualno povezane s mukarcima. Osjeaju da tako mogu biti nezavisne individue.
113
MUKA HOMOSEKSUALNOST
- Ljubljenje je prihvaeno ponaanje izmeu heteroseksualaca. To je, takoer, izraz naklonosti i meu homoseksualcima. - Mukarci mogu izraavati svoju homoseksualnost na razliite naine, u razliitim vremenskim periodima. Zato postoji potreba da se nae uzrok homoseksualnosti? Nitko nikada ne pita to uzrokuje heteroseksualnost. - Homoseksualnost je moralna ili nemoralna? Ne znam. Mogu li suditi? Znam da je homoseksualna veza mog sina puna ljubavi, panje i vjernosti. to bi vie mogao eljeti? - Sve vie ljudi danas vjeruje da bi homoseksualci, lezbijke i heteroseksualci trebali imati ista prava, dok s druge strane osoba koja otvoreno prizna da je homoseksualac/ka se izlae riziku otuenja od obitelji, prijatelja i kolega. Zato neki ljudi doivljavaju lezbijke i homoseksualce kao prijetnju? Zato ih zakon ne bi tretirao na isti nain kao i sve ostale: kao individue koje se zaljubljuju, imaju veze i ele ivjeti svoje ivote bez diskriminacije i krivnje?
BISEKSUALNOST
- Dawid Bowie i Madonna u jednom periodu svog ivota promovirali su medijski imid biseksualnosti. Poznati mjuzikli kao Kosa i Rocky Horror Picture Show ismijavaju konvencionalnu seksualnost i prikazuju mogunosti biseksualnosti. - Zato ljudi ne bi mogli voljeti druge prvo kao ljude, reagirajui na seksualnost kao na dio ljudske prirode? - Biseksualnost je sposobnost da volimo i da izraavamo tu ljubav prema mukarcima i prema enama. Veina ljudi su socijalizirani u uloge koje u sebi nose osobe drugog spola. Mnogi odbijaju ovu ulogu ili je nikada ne prihvaaju te vole ljude istog spola. Nekolicina ljudi pristaje u obje grupe.
CELIBAT
- Celibat je u prolosti smatran kao privremeno i prolazno stanje, osim za one koji su ga odabrali iz religijskih razloga. Celibat nije alternativa koju veina ljudi odabire dobrovoljno. Za one koji ga odabiru, mora biti promatran kao astan izbor za cijeli ivot ili za odreen dio ivota. To ne iskljuuje nuno fiziku bliskost i intimnost s drugim ljudima. Celibat moe biti prakticiran i unutar i izvan braka. - Uivam u drutvu drugog spola; privlae me i ja privlaim njih. S obzirom da trenutno nisam zainteresiran/a za seksualnu vezu, nastojim ne biti na raspolaganju. - Neki ljudi shvate da im nije potreban seksualan odnos. Za ove ljude celibat je poeljan, ak mu daju prednost pred seksualnim odnosom. - Mnoge seksualne veze baziraju se na primjeni moi nad drugima, na dominaciji i opresiji. Kako bi se promijenile, ovakve veze mogu zahtijevati sporazum obje osobe da ostanu u celibatu neko vrijeme, dok ne budu u stanju da se ponaaju jedno prema drugom ravnopravno.
114
esta je pojava nelagode kod adolescenata i adolescentica kada treba razgovarati o seksu i kontracepciji jer ponekad takav razgovor moe predstavljati potencijalnu opasnost. Samo spominjanje takvih tema u adolescentskim vezama dovodi u pitanje povjerenje, odgovornost, granice, sigurnost, reputaciju te se javlja strah, nedoumice, sumnje. Nalazi CESI istraivanja govore da se o seksualnosti najee razgovara u istospolnim vrnjakim grupama. Naini i sadraji komunikacije su rodno razliiti. Djevojke se vie konzultiraju, savjetuju i priaju ozbiljnije. Mladii pak ne razgovaraju tako otvoreno, ve zadravaju stvari za sebe, a komunikacija se odvija uz este neozbiljnosti, vulgarnosti, hvaljenja i pretjerivanja. Vidljiva je prisutnost nerazvijene ili nepostojee komunikacije izmeu mladia i djevojaka koja rezultira nerazumijevanjem i nesporazumima u meusobnim interakcijama. Tema seksualnosti i kontracepcije u adolescentskim vezama predstavlja izvor brojnih komunikacijskih problema (Hodi i Bijeli; 2003.). Upravo stoga je vaan aspekt adolescencije uenje komunikacijskih vjetina vezanih uz vlastitu seksualnost. To se odnosi na uspostavljanje osobnih granica, izraavanje vlastitih elja i htijenja, seksualno pregovaranje u svrhu izbjegavanja nesporazuma i pritisaka, razumijevanja drugih, donoenja odgovornih odluka i uspostavljanja uzajamno zadovoljavajuih odnosa i veza s osobama suprotnog i istog spola.
8-S
RAZGOVOR O VEZAMA
CILJ Potaknuti svjesnost o nainima na koji ljudi gledaju na homoseksualne i heteroseksualne veze. Pomoi sudionicima/cama da se fokusiraju na pitanja predrasuda i diskriminacije. TO VAM JE POTREBNO Kopije upitnika Izgradnja lika i Kartice veza, olovke i papir. Vrijeme trajanja: oko 30 - 40 minuta, ovisno o veliini grupe. TO INITI 1) Zamolite sudionike/ice da se podijele u manje grupe od etvero ili petero, podijelite olovke i upitnik Izgradnja lika svakoj grupi. 2) lanovi/ice male grupe trebaju smisliti lik (razliite karakteristike tog lika), tj. ispuniti upitnik. Odvojite 10 minuta za dovrenje zadatka. 3) Podijelite Kartice veza, ali tako da svaka grupa dobije karticu koja se odnosi na lik istog spola kao i onaj koji je grupa osmislila. Zamolite grupe da: a) identificiraju probleme koje ima njihov lik, b) pronau najbolji savjet. Omoguite 10 minuta za dovrenje zadatka. 4) Vratite se u veliki krug i zamolite svaku malu grupu da izvijesti o liku kojeg su izgradili/le, o osjeajima koje je lik imao/la o vlastitoj situaciji i o savjetu koji je grupa dala liku. 5) Potaknite diskusiju o slinostima i razlikama izmeu homoseksualnih i heteroseksualnih veza, predrasudama i diskriminacijom s kojima se suoavaju ljudi u homoseksualnim vezama. MOGUI ISHODI Otvorit e se pitanja vezana uz predrasude i diskriminaciju naspram homoseksualnih veza.
115
RADNI LIST
UPITNIK IZGRADNJE LIKA
1. Ime
2. Dob
3. Spol
4. Adresa
5. S kim ivi? (roditelj/i, roaci, drugi odrasli, druga mlada osoba ili osobe)
6. Tko su
prijatelji?
7. Ima li
deka ili curu?
Zaokrui DA / NE, ako je odgovor DA; Kako se zove?
8. Ide li
u kolu ili na faks?
Zaokrui DA / NE, ako je odgovor DA; Gdje?
9. Ima li
posao?
Zaokrui DA / NE , ako je odgovor DA; to radi?
10. to radi
u slobodno vrijeme? (sport, klubovi, kafii, posjete prijateljima, itd.)
11. Koji je omiljeni TV program?
omiljeni film,
omiljena hrana,
116
KARTICE VEZE (4 kartice)
privlai deko kojeg on zna i prilino je siguran da i on osjea isto. to mislite, to bi on trebao uiniti?
privlai djevojka koju ona zna i prilino je sigurna da i ona osjea isto. to mislite, to bi ona trebala uiniti?
privlai deko kojeg ona zna i prilino je sigurna da i on osjea isto. to mislite, to bi ona trebala uiniti?
privlai djevojka koju on zna i prilino je siguran da i ona osjea isto. to mislite, to bi on trebao uiniti?
117
9-S
IMAM PROBLEM !
Omoguiti sudionicima/cama da diskutiraju o problemima koji se javljaju u vezama. Razviti strategije rjeavanja problema.
TO VAM JE POTREBNO
Papiri, olovke, isjeci iz omladinskih asopisa (rubrika s problemima), ali bez odgovora koji su ponueni u asopisu. Napomena: u Hrvatskoj moete koristiti asopise Teen i OK. Vrijeme trajanja: oko 30-40 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Podijelite grupu u manje grupe od 3 ili 4 osobe. 2. Dajte svakoj grupi jedan isjeak iz asopisa s problemom i zamolite ih da budu savjetnici/ice. Omoguite maloj grupi 10-15 minuta da napiu odgovor na problem. 3. Vratite se u veliku grupu i zamolite po jednog predstavnika/icu male grupe da iznese problem i odgovor na njega. 4. Facilitator/ica treba usmjeriti diskusiju na odgovore. Jesu li bili praktini? Suosjeajni? Postoje li neka druga rjeenja osim ponuenih ?
Potaknut e grupu da razmisli i pronae adekvatna rjeenja problema koji se mogu javiti u vezama.
Mogua varijacija ove vjebe moe ukljuiti da sudionici/ice napiu na papir neki problem ili pitanje na koje ele dobiti odgovor. Papire s pitanjima neka odloe u neku kutiju, vreicu ili slino. Grupe izvlae iz kutije pitanja i odgovaraju na njih.
118
10-S
CILJ
RAZGOVOR O SEKSU
Usmjeriti panju na osjetljivo pitanje razgovora o seksu.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug, mali listovi papira, olovke, veliki listovi papira. Vrijeme trajanja: oko 40 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. Podijelite par malih papira i olovaka svakom sudioniku/ici. 2. Zamolite grupu da se podijeli u parove i raspravi jedno od sljedeih pitanja: S kim mogu razgovarati o seksu?, S kim je teko razgovarati o seksu? 3. Omoguite do 20 minuta za diskusiju o postavljenom pitanju i biljeenje odgovora, nakon ega se trebaju vratiti u veliku grupu. Nee svi eljeti podijeliti svoje miljenje s ostatkom grupe, ali zamolite one koji ele da to i uine. 4. Zamolite grupu da ponudi rjeenja za neke probleme koji su se pojavili u diskusijama u paru. 5. Facilitator/ica moe posvetiti panju i ponuditi rjeenja na neka pitanja koja su ostala nerijeena.
MOGUI ISHODI
Vjeba omoguuje sudionicima/ama da identificiraju ljude s kojima im je lako razgovarati o seksu i o razlozima zbog kojih je tako. Takoer e identificirati ljude s kojima im je teko razgovarati o seksu i naine prevladavanja ovih potekoa.
119
11-S
CILJ TO INITI
PREGOVARANJE O SEKSU
Ova vjeba e pomoi mladim ljudima, posebno djevojkama, pronai naine priopavanja kada i kako ele imati seks kada ih netko potie na to.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice postavljene u krug, kopije radnog lista Nagovaranje partnera na seks, olovke i papiri. Vrijeme trajanja: oko 45-50 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Zamolite grupu da se podijeli u male grupe od tri ili pet osoba. Dajte svakoj grupi olovke i papir. 2. Svaka grupa treba olujom ideja (brainstorming-om) doi do fraza i reenica koje ljudi koriste kako bi nagovorili partnera na seks. Podijelite fotokopije radnog lista Nagovaranje partnera na seks onim grupama kojima je potreban poticaj (u vidu ideja). Svaka grupa treba smisliti oko 10 izjava. Omoguite 10 minuta za dovrenje zadatka. 3. Zamolite grupu da se podijeli u parove. Svaki par treba odrediti tko je osoba A i osoba B. 4. Osoba A je osoba koja eli seks i treba proitati prvu od deset izjava. Osoba B treba odgovoriti dajui razloge zbog kojih ne eli seks. 5. Osoba A nastavlja sve dok ne proita sve izjave, a osoba B daje odgovore. Ovo traje izmeu 10 i 15 minuta. 6. Kada su sve izjave proitane, partneri zamjenjuju uloge. 7. Vratite se u veliku grupu i pitajte ih kako su se osjeali odgovarajui na nagovarajue izjave. Korisna pitanja koja moete ukljuiti: - Je li bilo teko smisliti odgovor? - Kakav je osjeaj odbijati ponude cijelo vrijeme? - Postoji li drugi nain uinkovitog razuvjeravanja osobe? 8. Neki parovi e eljeti odglumiti svoje uloge pred cijelom grupom, ali nitko ne smije biti prisiljavan na takvo to. Ovo e potaknuti daljnju diskusiju.
MOGUI ISHODI
Mladi ljudi e imati priliku iskusiti odbijanje seksa s partnerom (ili buduim partnerom), kao i biti odbijeni. Mladim ljudima koji nisu imali seksualnu vezu ova vjeba e biti korisna kao i onima koji ve imaju takvu vezu.
120
RADNI LIST NAGOVARANJE PARTNERA NA SEKS
1. Bit u jako paljiv. 2. Ako me zaista voli pristat e. 3. Nikada mi se nitko nije svidio tako kao ti, elim spavati s tobom. 4. Svi drugi to rade. 5. Ostavit u te ako nee. 6. Kupit u ti neto lijepo ako mi dopusti da to napravim. 7. Imam kod sebe kondome, tako da ne postoji izgovor za odbijanje. 8. Nemam AIDS, pa nema zato brinuti. 9. Zbilja sam uzbuen - ako ne idemo do kraja bit u u agoniji. 10. Postoje imena za osobe kao to si ti, koje navlae druge ljude. 11. Zar ti se ne sviam?
Seksualan identitet (vjeba 12) emo ovdje promatrati kroz seksualnu orijentaciju, odnosno propitivanje vlastitih seksualnih preferencija (tko me privlai i zato?). Heteroseksualnost, za razliku od homoseksualnosti, ima mo prirodnog stanja stvari pa je zbog toga rijetko podlona preispitivanju od strane pojedinaca/ki. To znai da se heteroseksualnost smatra normom, odnosno jedinom normalnom i prirodnom, legitimnom (a u nekim zemljama i jedinom legalnom) seksualnom orijentacijom. Nadalje, iskustvo heteroseksualnosti esto je bitno drukije za djevojke i za mladie. Odnosi moi i kontrole postaju kljuni u heteroseksualnim odnosima, jer se enska seksualnost vrlo esto prikazuje kao subordinirana (mukoj) - to proizlazi iz drutveno konstruiranih rodnih identiteta (maskuliniteta i femininiteta). Izbor seksualnih preferencija je neto to se moe mijenjati i stalno iznova odreivati s vremena na vrijeme. Naravno, za neke izbor seksualne preferencije moe biti trajna odluka koja nije podlona promjenama. To ne znai da je seksualna orijentacija, zapravo, pitanje izbora, ve znai da neki pojedinci/ke u odreenom periodu ivota mogu osjetiti poriv i odluiti ponaati se ili biseksualno, homoseksualno ili heteroseksualno. Moemo osjeati privlanost prema osobama istog i/ili oba spola, ali da nikada ne odluimo reagirati ili poduzeti neto u smjeru te privlanosti, dok neke druge osobe mogu odluiti reagirati upravo u tom smjeru. Mnogi su primjeri osoba koje su u odreenom periodu ivota promijenile seksualnu orijentaciju, odnosno shvatile da ele reagirati na neke porive koji nisu u skladu s njihovom dotadanjom seksualnom orijentacijom.
121
12-S
CILJ TO INITI
TKO MI SE SVIA?- voena fantazija
Potaknuti lanove/ice grupe da razmisle o tome tko im se svia, tko ih seksualno privlai, u koga se zaljubljuju, s kim uspostavljaju emocionalne i/ili seksualne veze.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug. Vrijeme trajanja: oko 30 - 45 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Zamolite sudionike/ice da se udobno smjeste na svojim stolicama te da se probaju to vie opustiti, ako ele mogu zatvoriti oi. 2. Facilitator/ica zapoinje voenu fantaziju na sljedei nain: ...Zamislite da se spremate na spavanje - zamislite se u svom krevetu, kod kue. Umorni ste nakon raznoraznih dnevnih obaveza i jedva ste doekali odlazak na poinak. Polako tonete u san. im ste zatvorili oi osjeate olakanje i ugodu i istog trena vam naviru raznorazne ivopisne slike. Odjednom ste se nali u velikoj kui na nekom tulumu zajedno s vaim vrnjacima i vrnjakinjama. Zastanite malo i osmotrite tu kuu, kako izgleda, kako je namjetena, da li poznajete neke od tih ljudi? (...) Atmosfera je oputena, svira dobra muzika i izgleda da se svi zabavljaju. Neki priaju, neki pleu, neki se smiju, a neki se ljube i miluju po skrovitim, ali i manje skrovitim mjestima. Osluhnite atmosferu, kakvi su zvukovi koje ujete, kakvi su ljudi koje vidite? (...) Imate osjeaj da ete se veeras dobro provesti jer je neka pozitivna vibracija u zraku. tovie, sigurni ste da ete upoznati neku zanimljivu osobu. Dok vam pogled krui po prostoru promatrajui ljude oko sebe i upijajui zvukove i amor razgovora, odjednom uoavate jednu vrlo interesantnu osobu koja vam se odmah svidjela i koju ne moete prestati gledati. Kojeg je spola ta osoba? Kako izgleda fiziki (kakve je boje kose, oiju, kakav joj je oblik tijela, visina...)? Kako je obuena? to trenutno radi (da li pria, plee, smije se...)? Gleda li prema vama? to vam se svia kod te osobe? to vas je privuklo toj osobi? (...) A sada malo usmjerite panju na sebe: kako ste se vi osjeali kad ste ugledali tu osobu (da li ste bili uzbueni, smireni/cool, zadovoljni, bilo vam je ugodno...)? to ete uiniti (da li prilazite toj osobi, da li ete zapoeti razgovor)? Hoete li se raspitati o toj osobi i pokuati pronai nekoga da vas upozna ili neete poduzeti nita nego samo matati cijelu veer o toj osobi? (...) Razmislite dobro to elite uiniti? (...) Ako ste odluili prii toj osobi, kako to inite? to joj prvo govorite? to vam ta osoba odgovara? to se dalje dogaa meu vama? (Ostavite malo vremena sudionicima/ama da dovre vlastitu fantaziju.) Polako se blii jutro, bude vas zrake sunca koje prodiru u vau sobu, negdje u daljini se uje zvuk budilice koja vas obavjetava da je vrijeme za novi radni dan. Lijeno otvarate oi, ali s velikim osjeajem ugode i zadovoljstva jer se prisjeate prekrasnog sna. 3. Zamolite sudionike/ice da otvore oi. Nakon toga podijelite ih u parove i zamolite da porazgovaraju o tome kako su se osjeali za vrijeme fantazije? Neka opiu osobu koja im se svidjela u fantaziji i svoje ponaanje prema toj osobi. Nakon toga neka pokuaju odgovoriti (naizmjenino) na sljedea pitanja: Tko me privlai (enska osoba, muka, oboje)? to je to to me privue nekoj osobi (to mi se svidi kod te osobe)? Kako se osjeam i ponaam kada me netko privlai? 4. Pitajte sudionike/ice da li ele podijeliti s velikom grupom neke svoje spoznaje i osjeaje koji su se pojavili tijekom vjebe, ali nemojte insistirati na tome. Umjesto toga pokrenite diskusiju o seksualnom identitetu, tj. o heteroseksualnosti, homoseksualnosti, biseksualnosti te o stabilnosti ili promjenjivosti seksualnog identiteta pojedinaca/ki kroz vrijeme.
MOGUI ISHODI
Naglasak u ovoj vjebi je na preispitivanju, razmiljanju i moguem razgovoru o vlastitoj seksualnoj orijentaciji.
122
Najei problemi adolescentne populacije su spolno prenosive infekcije i neeljene adolescentne trudnoe te je zbog toga insistiranje na sigurnom seksu izuzetno vano. Seksualno prenosive infekcije, ukljuujui HIV su najprisutnije meu mladima u dobi od 15-te do 24-te godine i procjenjuje se da se pola novih HIV infekcija, oko 6000 dnevno irom svijeta, javlja meu mladima, mlaim od 25 godina (UNAIDS, 2002.). Stereotipne rodne uloge izlau mlade ljude (veinom djevojke) riziku u seksualnom ponaanju. Djevojke uglavnom nemaju kontrolu nad seksualnim odnosom i najee doputaju mladiu da definira rizinost njihovog odnosa, jer se insistiranje na zatiti percipira kao neenstveno i stoga nepoeljno. Na taj nain djevojke dovode u opasnost vlastito reproduktivno zdravlje riskirajui neeljenu trudnou, spolno prenosive infekcije, HIV/AIDS. I dok djevojke riskiraju svoje reproduktivno zdravlje jer prevladavajue rodne norme zahtijevaju od njih da budu neinformirane i ne smiju otvoreno traiti informacije, mladii su isto tako izloeni riziku jer se moraju prikazati znalcima i takoer ne smiju otvoreno potraiti informacije. To je samo jedan od primjera kako drutvena konstrukcija seksualnosti moe neposredno utjecati na zdravlje mladih.
13-S
CILJ
NAVLAENJE KONDOMA
Upoznati pojedince/ke s kondomima. Ispitati pitanje odgovornosti vezano uz siguran seks.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug, kondomi, banane ili boce. Vrijeme trajanja: oko 25-35 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1) Idealno bi bilo da date svakom sudioniku/ici jedan kondom i jednu bananu ili bocu uskoga grla (npr. mala boca od Coca-cole je prikladna). Ako vam je to preskupo rjeenje, podijelite onoliko kondoma (isto kao banana ili boca) koliko ste u mogunosti. 2) Facilitator/ica takoer uzima kondom i npr. bananu te navlai kondom na bananu pri tome objanjavajui rijeima, korak po korak, sudionicima/ama kako se pravilno stavlja kondom. Pravilno stavljanje kondoma, korak po korak, podrazumijeva sljedee radnje: - Objasnite na poetku da se kondom stavlja na penis u erekciji i to prije bilo kakvog kontakta penisa i vaginalnog podruja. - Otvoriti paljivo kondom pazei pri tom da ga ne poderete noktom ili nakitom. - Uzmite kondom u ruku, ali na nain da krajnji dio ili vrh kondoma stisnete palcem i kaiprstom kako bi istisnuli zrak (napomenite da viak zraka zadranog u kondomu moe uzrokovati njegovo pucanje).
123
- Stavite kondom na bocu ili bananu pazei da je namotan na vanjsku stranu. Drugom rukom odmotajte kondom du itave duine banane ili boce (upozorite ih da ako su sluajno pokuali staviti kondom na pogrean nain, tj. odmotati na pogrenu stranu, neka ga bace umjesto da ga okrenu i nastave stavljati jer moda sadri u sebi sjemenu tekuinu). - Objasnite da nakon ejakulacije treba izvui penis dok je jo u erekciji istovremeno pridravajui kondom da ne sklizne. Nakon toga ga mogu skinuti pazei da ne doe u dodir s tijelom partnerice, zamotati i baciti u otpad. - Napomenite da pri svakom seksualnom odnosu treba koristiti novi kondom; da treba paziti na rok uporabe kondoma i da ih treba uvati na suhom i hladnom mjestu izvan direktnog sunevog svjetla (dep nije pravo mjesto za due dranje kondoma!). Sudionici/ice, nakon to su vidjeli kako se pravilno stavlja kondom, pokuavaju istu stvar uiniti sami/e. 3) Podijelite grupu u parove i dajte im par minuta da popriaju kako im je bilo i kako su se osjeali dok su vjebali pravilno navui kondom. 4) Svaki par treba nakon toga dati povratnu informaciju velikoj grupi.
MOGUI ISHODI
Ova vjeba je zabavna jer se mladi ljudi u njoj suoavaju sa svojom neugodom. U parovima se moe pojaviti tjeskoba i negativni osjeaji, oni trebaju biti prihvaeni. Za mnoge mlade ljude ova vjeba moe predstavljati prvu priliku da se naviknu na rukovanje kondomom te da naue kako se on pravilno stavlja.
124
14-S
CILJ
RAZGOVOR O RODU I SIGURNOM SEKSU
Potaknuti svjesnost o nainima na koje biti djevojka ili biti deko moe utjecati na nain razgovaranja o sigurnom seksu.
TO VAM JE POTREBNO
Flipchart, listovi papira i olovke. Vrijeme trajanja: oko 35 - 40 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. Zamolite sudionike/ice da se rasporede u male grupe istog spola od etiri ili pet osoba, podijelite svakoj grupi papire i olovke. 2. Zamolite grupe da napiu naslov Razlozi zato djevojke i mladii smatraju da je teko zahtijevati siguran seks? 3. Zamolite grupe da zasebno navedu razloge mladia i razloge djevojaka zbog kojih im je teko zahtijevati siguran seks. Omoguite 10 minuta za dovrenje zadatka, a po potrebi i vie. 4. Vratite se u veliku grupu i zamolite svaku grupu neka podnese izvjetaj o njihovim diskusijama. Ponuene razloge napiite na flipchart. 5. Raspravite slinosti i razlike izmeu razloga mladia i razloga djevojaka te ohrabrite diskusiju o moguim rjeenjima uoenih prepreka za siguran seks.
MOGUI ISHODI
Sudionice/ici e imati priliku da razmisle zato je ponekad teko zahtijevati siguran seks. Mladii i djevojke bit e potaknuti da razmiljaju o preprekama koje su povezane s tradicionalnim rodnim oekivanjima i da razmisle koje su prepreke zajednike mladiima i djevojkama.
125
15-S
CILJ TO INITI
LANANA REAKCIJA
Razjasniti stavove o spolno prenosivim infekcijama u grupi. Istraiti koncept odgovornosti u vezama.
TO VAM JE POTREBNO
Jedna kopija prie Lanana reakcija, olovke i papiri za svakog u grupi. Vrijeme trajanja: oko 30 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Podijelite kopije prie. 2. itajte priu na glas, a sudionici/ice neka prate na svojim kopijama. Zamolite grupu da ne komentira priu kada zavrite s itanjem. 3. Kada ste proitali priu zamolite sudionike/ice da poredaju likove u prii od (1) najodgovorniji/a, do (4) najmanje odgovoran/na. 4. Kada zavre sa stupnjevanjem, oformite male grupe iji je zadatak da prodiskutiraju kako su poredali likove i zato. 5. U velikoj grupi prodiskutirajte kako razliiti ljudi definiraju odgovornu akciju i to misle kako e pria zavriti. Takoer porazgovarajte o sigurnom seksu. to su ljudi u prii mogli uiniti kako bi sprijeili irenje spolno prenosivih infekcija. 6. Moete kreirati tablicu koja e pokazati veinsko miljenje, zbrajajui kako su sudionici stupnjevali pojedine likove u prii.
126
RADNI LIST
LANANA REAKCIJA - PRIA
Filip se upravo vratio od doktora. Mislim da imam gonoreju, rekao je Filip. Maja je bila zaprepatena. Ali kako?, pitala je s nevjericom, Nisam primijetila nita udno. Maja i Filip su zajedno ve dvije godine, iako su oboje imali bliske prijatelje s kojima su spavali s vremena na vrijeme, nikada im nije palo na pamet da netko od njih ima neku spolno prenosivu infekciju. Morat e ii kod doktora, rekao je Filip, I ako postoji jo netko, reci im. Moj doktor kae da ene obino ne znaju da su zaraene sve dok se infekcija ne proiri iznutra, zato te molim, uini neto brzo. Kada je Filip prvi puta primijetio peckajuu bol i iscjedak iz penisa, bio je zabrinut i uznemiren. Doktorica ga je uskoro umirila i otklonila bol. Samo neke tablete, rekla je, i sve bi trebalo proi. Ali mora rei svakome s kim si spavao, ili moe ponovo dobiti infekciju i to moe uzrokovati daljnje probleme za njih. Maja se osjeala neugodno, ali je otila u kliniku. Tamo ju je doktor pregledao i ustanovio da ima gonoreju. Sretni ste to ste to sada otkrili., rekao joj je doktor. Ako nije dijagnosticirana na vrijeme mogli ste ostati sterilni. Doktor na klinici je ponovio upute koje joj je Filip dao i Maja je napustila kliniku razmiljajui kako e saopiti vijest Igoru, jedinoj osobi s kojom je spavala u posljednjih par mjeseci. Igore, mislim da moda ima gonoreju., izletjelo je Maji te veeri. Igor je problijedio. Nakon to je Maja objasnila okolnosti i to treba initi, postao je hladan prema njoj i dobacio: Droljo, ne elim te vie vidjeti. Kako si mi mogla prenijeti tako opasnu bolest? Mrzim te! Sada je Igor bio zaista uzrujan. Primijetio je bol i iscjedak, posjetio je doktora radi lijeenja, ali je odluio da ne kae svojim partnericama o tome. Bio je ponien i osjeao je da je pronaao uzrok svojih problema, tu rasputenu enu Maju. Bolje mu je sada kada je se rijeio. Igor je takoer imao jo jednu djevojku Anu. to je vie mislio o bolesti koju mu je Maja prenijela to je vie bio zabrinutiji za Anu. Moda i ona, takoer, ima gonoreju? Znai li to da on moe biti ponovo zaraen? Moda bi ona prekinula s njim da joj je rekao? Napokon je Igor sakupio hrabrosti, uostalom, sjetio se da je doktor rekao da bi mogao biti ponovo zaraen i suoio je Anu s istinom. Pa, imala sam bolove u posljednje vrijeme., rekla je Ana, zaueno. Ne teku bol; mislila sam da ima veze sa menstruacijom. Misli li da to ima veze s tim to ti ima gonoreju? upitala je. Igor se smrznuo. Ako Ana ima bolove, moda ga je ona zarazila? A on je nazvao Maju droljom i prekinuo s njom. to je trebao uiniti?
Maja Igor Ana Filip
127
16-S
PRIJENOS HIV/AIDS-a
Podii razinu svjesnosti o tome kako se HIV/AIDS prenosi.
TO VAM JE POTREBNO
Prostrana soba, stolci sklonjeni u ugao radi slobodnog kretanja, kopija upitnika Prijenos HIV/AIDS-a - tvrdnje tono/netono za vas i papir za odgovore, dva velika papira na kojima pie(+) i (-). Vrijeme trajanja: do 60 minuta, ovisno o broju koritenih izjava i veliini grupe.
1) Izvjesite papire s oznakom (+) to oznaava u potpunosti se slaem i (-) to oznaava u potpunosti se ne slaem na suprotne strane zida. 2) Objasnite grupi da ete itati seriju izjava. Svatko e morati razmisliti da li se slae ili se ne slae s tvrdnjom, u skladu s tim treba se pomaknuti prema strani sobe gdje se nalaze papiri s odgovorima. Ako nisu sigurni/e trebaju ostati u sredini sobe. 3) Proitajte prvu izjavu. Kada svi zauzmu poziciju u sobi, pitajte sudionike/ice grupe da odaberu jednu osobu pokraj sebe i rasprave zato stoje tu gdje jesu. 4) Sada zamolite sudionike/ice da odaberu jednu osobu koja stoji to dalje od njih i da porazgovaraju s tom osobom, objanjavajui zato su izabrali ba ta mjesta. 5) Ponovite proceduru sa to vie tvrdnji (koliko to vrijeme doputa). 6) Vratite se u krug i pitajte svakog pojedinca da identificira informaciju koja ih je zbunila ili im je nejasna. Pitajte sudionike/ice grupe da razjasne ta pitanja i intervenirajte osobno ako je potrebno.
Na kraju vjebe bit e jasno koja su podruja sudionicima/ama nejasna. Pojedinci/ke e imati vremena da razmisle o nainima prijenosa HIV/AIDS-a i da ih rasprave s grupom. Takoer e postati jasno da su putovi prijenosa HIV-a vrlo specifini, primjerice; nije seks taj koji prenosi virus, nego seks bez zatite koji ukljuuje penetraciju. Sudionici/ice mogu ponekada lako doi u sukob za vrijeme ove vjebe pa e biti potrebna intervencija da bi rijeili razmirice.
128
TVRDNJE TONO/NETONO
1. Spavajui uokolo moete se zaraziti virusom HIV-a. 2. Utrcavanjem droge dobit ete HIV. 3. Upotrebljavajui heroin ete dobiti HIV. 4. HIV moete dobiti preko toaletne daske. 5. Ako ste zdravi i u formi neete postati inficirani HIV-om. 6. Osobe u braku nee postati inficirani HIV-om. 7. Ako se drite jednog partnera/ice neete postati inficirani HIV-om. 8. ene su sigurne od HIV-a dok god koriste kontracepciju. 9. Dijeljenjem etkice za zube moete se zaraziti HIV-om. 10. Ako imate seksualne odnose s ljudima koji izgledaju zdravo, neete se zaraziti HIV-om. 11. Ako imate seksualne odnose samo s ljudima koje znate, neete se zaraziti HIV-om. 12. Analan seks izmeu dvojice mukaraca je riskantniji nego analan seks izmeu mukarca i ene. 13. HIV-om se moete zaraziti putem ljubljenja. 14. Mukarac moe postati zaraen HIV-om ako je imao oralan seks sa enom. 15. ena moe postati zaraena ako je imala oralan seks s mukarcem. 16. Kondomi e vas zatititi od HIV infekcije. 17. Nikada ne bi smjeli dati umjetno disanje osobi koja krvari, da ne bi dobili HIV. 18. ena moe lake biti zaraena HIV-om za vrijeme menstruacije.
TVRDNJE TONO/NETONO (ODGOVORI)
1. Spavanje uokolo nije samo po sebi riskantno, ali imati seksualne odnose bez zatite sa zaraenom osobom jest. Pravilnom upotrebom kondoma i izbjegavanjem penetrativnog seksa moete znatno smanjiti rizik od infekcije. 2. Samo ako koristite zaraen pribor (iglu). 3. Samo ako je heroin uzet intravenozno i ako su igle dijeljene sa zaraenom osobom. Uvijek treba koristiti ist pribor. 4. Nema poznatih sluajeva HIV-infekcije preko toaletne daske. 5. Nema veze koliko ste zdravi, ako se upustite u rizine seksualne aktivnosti postoji mogunost da se zarazite. 6. Ovo ovisi o dotinim partnerima, to su radili prije nego to su se sreli, da li je jedan od njih imao seks bez zatite izvan braka ili koristi neist pribor za drogiranje. Brak sam po sebi nije nikakva garancija za sigurnost. 7. Kao i br. 6.
129
8. Samo kondomi pruaju eni zatitu od HIV-a. Druge vrste kontracepcije ne tite od HIV-a. 9. Nema dokaza prijenosa ovim putem, ali nije pametno dijeliti etkicu za zube iz higijenskih razloga. 10. Veina ljudi s HIV-om izgledat e potpuno zdravo. Izgled je beskoristan nain procjene rizika. 11. Poznavati nekoga dobro, nije nikakav pouzdan znak da li ta osoba ima HIV. To se moe utvrditi jedino lijenikim testiranjem. 12. Analan seks je jednako rizian, bez obzira da li se radi o dva mukarca ili o mukarcu i eni. 13. Nema dokaza o prijenosu na ovaj nain, iako ljubljenje kada postoje ranice ili ogrebotine u ustima moe predstavljati rizik. 14. HIV je prisutan u cervikalnoj i vaginalnoj tekuini, kao i u (menstrualnoj) krvi, pa prema tome postoji mogunost prenoenja ovim putem. 15. HIV postoji u sjemenoj tekuini pa je mogu prijenos i ovim putem. 16. Pravilno upotrijebljeni kondomi sprijeit e prijenos HIV-a sa zaraenog na nezaraenog partnera. Kondomi nisu 100% sigurni. Upotreba lubrikanata (na bazi ulja ili vode) moe oslabiti kondom. Kada kupujete kondome obavezno provjerite rok trajanja. 17. Mogunost dobivanja HIV-a umjetnim disanjem je minimalna. Druge metode pruanja prve pomoi su takoer sigurne ako se drite standardne procedure. 18. Mogue je da ena i njezin partner budu izloeniji riziku za vrijeme njene menstruacije. Pravilna upotreba kondoma smanjit e rizik.
130
17-S
CILJ
IGRA SEKSUALNIH SITUACIJA
Vizualizirati razliite mogunosti heteroseksualnih susreta i osvijestiti naine i mogunosti sigurnog seksa u zamiljenim situacijama.
TO VAM JE POTREBNO
Papiri i olovke za svaku od 7 grupa. Vrijeme trajanja: oko 30 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. Podijelite grupu u 7 manjih grupa/parova. 2. Svakoj grupi podijelite po jedan zadatak. Zamolite prvu grupu da napravi listu od etiri mukarca. Zadatak grupe je da detaljno opiu ta etiri mukarca; kako se zovu, koliko su stari, to rade, da li su u vezi ili ne, da li su oenjeni, da li imaju djecu, to vole u ivotu, kakav su tip osobe. Druga grupa mora napraviti listu od etiri ene. Neka svakoj od njih pridaju karakteristike: kako se zovu, koliko su stare, to rade u ivotu, da li su u vezi ili ne, da li su u braku, imaju li djece, to vole u ivotu, kakav su tip osobe. Trea grupa neka napravi dvije liste: prvu listu (za 4 razliita mukarca): razliite naine na koje se dotini mukarac moe osjeati. Druga lista (za 4 razliita mukarca): naine na koji mukarac moe razmiljati o eni. etvrta grupa neka napravi dvije liste. Prvu listu (za 4 razliite ene): naine na koje se ene mogu osjeati. Druga lista (za 4 razliite ene): naine na koje ena moe razmiljati o mukarcu. Peta grupa neka osmisli 4 mogue situacije u kojima se ljudi mogu nai neposredno prije seksa. Nainite listu: gdje se oni nalaze (podruje, mjesto, unutra, vani, stoje/sjede/lee/, osvijetljeno ili ne, u blizini drugih). esta grupa neka zamisli dvoje ljudi koji postaju fiziki intimni. Zamolite ih neka zamisle 4 mogua momenta u seksualnom pristupu jednoga drugome i neka za svakoga naine listu: to tono ona ini, a to on (geste, pokreti, djela...). Sedma grupa neka zamisli dvoje ljudi u intimnoj situaciji koja izgleda tako kao da bi se neto seksualno moglo dogoditi. Zamolite ih neka zamisle 4 mogua scenarija tog para, navodei za svakoga: to on eli da se sljedee dogodi, a to ona eli da se sljedee dogodi? Facilitator/ica tada govori grupi da se seksualna situacija sastoji od: - ljudi koji su ukljueni, - kako se osjeaju, - kako se osjeaju u vezi druge osobe, - gdje se nalaze i to se oko njih zbiva, - zato zapravo rade zajedno, - to svatko od njih eli da se desi.
131
Grupe rade samostalno i kada zavre s opisima onda poinju itati na glas cijeloj grupi priu i to na sljedei nain: prva grupa proita opis specifinog mukarca, pa druga grupa proita opis specifine ene i tako do kraja. Zatim se to ponovi za opis drugog mukarca pa druge ene...itd. Za svaku proitanu priu/seksualnu situaciju, grupa moe raspraviti sljedea pitanja: to se moe poslije desiti pozitivno i to se moe desiti negativno? Kako mukarac moe smanjiti mogunost negativnih posljedica? Kako ena moe smanjiti mogunost negativnih posljedica? Kako situacija moe biti seksualno sigurnija?
MOGUI ISHODI
Vjeba je vrlo zabavna, jer se ne zna kako e pria tei do kraja s obzirom da grupe rade samostalno. Isto tako potaknut e diskusiju o sigurnom seksu u najrazliitijim i najneobinijim seksualnim situacijama koje se mogu vrlo lako desiti i u stvarnosti. NAPOMENA: Budui da se vjeba odnosi samo na heteroseksualne odnose moete u diskusiji raspraviti vanost zatite i sigurnog seksa u homoseksualnim odnosima.
Poveanjem znanja, promjenom stavova i rizinog ponaanja adolescenata/ica, uenjem vjetina i razvijanjem samopotovanja, razvija se i odgovornost u seksualnom ponaanju. Poruke koje adolescenti/ice najee dobivaju o seksualnosti uglavnom upozoravaju na rizike i nastoje zatititi od negativnih posljedica (naglaavaju ono ega bi se trebali uvati, to im se nikako ne bi smjelo dogoditi...itd.), ili s druge strane faktografski nastoje uputiti adolescente/ice u njihov reproduktivni kapacitet. U cijeloj toj prii ona pozitivna, svijetla strana seksualnosti koja se odnosi na istraivanje vlastitog tijela, seksualan uitak i elju ostaje izostavljena isto kao i iskustvo masturbacije (vjebe 18, 19, 20 i 21). Adolescencija je period u kojem se poinje formirati slika o tijelu, javlja se svjesnost o vlastitom tijelu te se posebna panja pridaje tijelu. U adolescenciji, slika o tijelu postaje izuzetno vana, s posebnim naglaskom na tjelesnom izgledu, privlanosti i izvedbi. Zaokupljenost tijelom posljedica je i tjelesnih promjena koje se javljaju u pubertetu. Na sliku o tijelu uvelike utjee i drutvo u kojem ivimo koje putem medija mladima prenosi poruku da je osjeaj vlastite vrijednosti, popularnosti i prihvaanja meu vrnjacima/vrnjakinjama usko povezan s atraktivnim fizikim izgledom. Medijske slike privlanih tijela postaju standard s kojim se adolescenti/adolescentice usporeuju, kojem se trebaju prilagoditi, ili ga dostii. Mladim osobama slika o tijelu jednaka je njihovom vlastitom identitetu, jer ono kako izgledam i kako me drugi vide jednako je onome tko sam zapravo ja. Fiziki izgled postaje temelj na kojem se gradi identitet, ali i odnosi s drugima. Ako vlastita slika o tijelu nije u skladu s medijskim prikazima, otvara se prostor nesigurnosti u kojem se raa nezadovoljstvo i frustriranost vlastitim tijelom. Neprihvaanje vlastitog tijela, odnosno poremeaj u doivljaju vlastitog tijela, moe dovesti do anoreksije i bulimije, vrlo opasnih bolesti koje se javljaju, u veini sluajeva kod djevojaka.
132
18-S
CILJ
KVIZ O MASTURBACIJI
Preispitati stavove, miljenja, osjeaje i znanje o masturbaciji te identificirati neke predrasude i netone informacije.
TO VAM JE POTREBNO
Mali listovi papira i olovke. Vrijeme trajanja: oko 25 - 30 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. Podijelite grupi papire i zamolite ih da napiu na papir brojeve od 1 do 10. 2. Tada voditelj/ica ita tvrdnje iz kviza, a sudionici/ice zapisuju odgovore na listove papira. Ovisno o tome da li smatraju da je tvrdnja tona ili netona upisuju T ili N. Ne ulazi se u diskusiju za vrijeme upisivanja. 3. Porazgovarajte s grupom o njihovim odgovorima na svaku pojedinu tvrdnju te dodatno razjasnite tonost/netonost pojedine tvrdnje. Omoguite diskusiju o stavovima i vjerovanjima vezanim uz masturbaciju.
MOGUI ISHODI
Ova vjeba pomae u rasvjetljavanju vjerovanja i stavova o masturbaciji ena i mukaraca omoguavajui diskusiju o injenicama i mitovima vezanim uz masturbaciju .
133
RADNI LIST
TVRDNJE
1) Velik broj mladia masturbira, dok vrlo mali broj djevojaka to ini. (odgovor: NETONO) 2) Masturbacija moe negativno utjecati na va budui seksualni ivot. (odgovor: NETONO) 3) Masturbacija moe uzrokovati pritie i probleme s koom kod adolescenata i adolescentica. (odgovor: NETONO) 4) Ljudi uvijek masturbiraju sami. (odgovor: NETONO) 5) Homoseksualne osobe masturbiraju vie nego heteroseksualne osobe. (odgovor: NETONO) 6) Masturbacija nam moe pomoi da upoznamo vlastito tijelo i nauimo koje nam stvari seksualno odgovaraju i u kojima uivamo. (odgovor: TONO) 7) Masturbacijom djevojke mogu zatrudnjeti. (odgovor: NETONO) 8) Dok masturbiraju, mnoge se osobe zamiljaju u razliitim seksualnim aktivnostima koje im se moda, inae, ine udnima. Ove fantazije su normalne i ne znae da je ta osoba poludjela ili da u stvarnosti eli isprobati takve stvari. (odgovor: TONO) 9) Masturbacija smanjuje kvocijent inteligencije i moe uzrokovati razliite mentalne probleme. (odgovor: NETONO) 10) Osobe koje masturbiraju su najee umorne i razdraljive. (odgovor: NETONO)
134
19-S
CILJ
KONTINUUM UITKA
Potaknuti sudionike/ice da razmiljaju u emu uivaju tjelesno i seksualno.
TO VAM JE POTREBNO
Paket papirnatih kartica, olovke, dvije kartice s napisanim rijeima NAJVEI UITAK i NAJMANJI UITAK. Vrijeme trajanja: oko 30 - 40 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. Podijelite tri kartice svakom sudioniku/ici i zamolite ih da na njima napiu odreene aktivnosti, radnje, stanja, itd. koje su povezane s njihovom tjelesnosti i seksualnosti. 2. Napravite na podu KONTINUUM UITKA s karticama NAJVEI UITAK I NAJMANJI UITAK, postavljenim na suprotne strane prostorije. 3. Sakupite kartice, promijeajte ih i podijelite tri kartice svakom sudioniku/ici. 4. Svaki sudionik/ica tada smjeta kartice koje je dobio/la na kontinuum uitka. Naglasite da oni koji moda nisu imali iskustvo te aktivnosti koja je napisana na kartici, probaju zamisliti da li bi to za njih predstavljalo uitak ili ne. 5. Omoguite vrijeme za diskusiju. Pitanja koja moete postaviti mogu biti sljedea: Koje su aktivnosti, radnje, stanja najee smatrane kao najvei uitak, a koje kao najmanji uitak? Postoje li neke slinosti ili razlike?
MOGUI ISHODI
Vjeba e potaknuti sudionike/ice da osvijeste i razmisle o vlastitom tjelesnom i seksualnom uitku, ili o onome u emu bi tek mogli uivati.
135
20-S
TO INIM S VLASTITIM TIJELOM?
Razjasniti osjeaje koje imamo u vezi izgleda vlastitog tijela. Zapoeti proces razvijanja pozitivnih stavova prema tijelu.
TO VAM JE POTREBNO
Kopija radnog lista Ljestve odabira za svakog sudionika/icu. Vrijeme trajanja: oko 30 minuta.
1. Podijelite kopije radnog lista Ljestve odabira. 2. Sudionici/ice prvo ispunjavaju to inim najmanje/najvie, niui pet osjetila po redu, od 1 to najvie trebam, do 5 to najmanje trebam. Nakon toga dolazi ispunjavanje to inim najvie/najmanje. Objasnite da iako to moe biti teko, sudionici/ice moraju stupnjevati opcije i smjestiti ih na ljestve od 1 do 12, 1 oznaava to inim najvie s vlastitim tijelom i 12 to inim najmanje s vlastitim tijelom. Zamolite ih da upotrijebe sve ponuene odgovore s liste. 3. Omoguite 10 minuta za stupnjevanje. Objasnite sudionicima/ama da mogu ako ele zamijeniti i pogledati tua stupnjevanja. 4. Omoguite vrijeme za diskusiju u velikoj grupi.
Ova vjeba e potaknuti sudionike/ice da ponu razmiljati o vlastitom tijelu, tjelesnosti koja je u uskoj vezi sa seksualnou i uitkom.
136
RADNI LIST
LJESTVE ODABIRA
to najvie trebam:
1. 2. 3. 4.
to najmanje trebam:
5.
VID, DODIR, OKUS, NJUH, SLUH
to najvie inim s vlastitim tijelom:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
to najmanje inim s vlastitim tijelom:
12.
PROVJERAVAM GA UIVAM U NJEMU ZABORAVLJAM NA NJEGA DIVIM MU SE BRINEM ZBOG NJEGA DODIRUJEM GA
POKAZUJEM GA MIRIEM GA KRITIZIRAM GA BRINEM O NJEMU KORISTIM GA GLEDAM GA
137
21-S
CILJ TO INITI
MOJE TIJELO
Stupanje u kontakt s tijelom; svijest o tijelu; otkriti s kojim se dijelom tijela ne osjeamo zadovoljni/e.
TO VAM JE POTREBNO
Stolice posloene u krug, papiri, bojice. Vrijeme trajanja: 30 - 45 minuta ovisno o veliini grupe.
1. Zamolite sudionike/ice da se udobno smjeste i da se probaju opustiti, neka provjere da ih neto ne smeta. Naglasite da e oputanju pridonijeti ako ne prekrie ruke i noge. Kad su spremni/e, zamolite ih da zatvore oi. Objasnite im da dok drimo oi otvorene, okrenuti smo vanjskom svijetu, a kada ih zatvorimo, okreemo se svom unutranjem svijetu. 2. Facilitator/ica zapoinje fantaziju izgovarajui sljedee: Osjetite tvrdou podloge na kojoj sjedite i dijelove tijela koji su u dodiru s njom. Opustite lea, miie na rukama i nogama, trbuh. Ako vam misli stanu lutati bez reda, nemojte ih pratiti ve se vratite vjebi. Postane li vam zbog neega neugodno imajte na umu da uvijek moete otvoriti oi i preuzeti kontrolu nad situacijom. Sada obratite panju na svoje disanje. Nemojte nita mijenjati samo neko vrijeme promatrajte kakvo je vae disanje - plitko i ubrzano ili oputeno i duboko. Sada udahnite duboko, zadrite dah nekoliko sekundi i polako izdahnite. Ponovite to nekoliko puta. Osjetite kako zrak prolazi kroz vae nosnice, ulazi u plua, kako se va prsni ko i trbuh ire i opet sputaju. Zamislite sada da posjedujete jedno unutarnje oko kojim moete proi kroz sve dijelove vaeg tijela, vidjeti kako izgledaju, osjetiti ih. A sada se prisjetite kako se prema njima odnosite. Neke dijelove svog tijela volimo, ponosni smo na njih i pokazujemo ih drugima. Dok se s nekim drugima osjeamo loe, sakrivamo ih, zanemarujemo, elimo da su drugaiji. Proite sada svojim unutarnjim okom kroz razliite dijelove svog tijela. Pokuajte osjetiti koji su to dijelovi koje volite dodirivati, gledati i gdje volite da vas drugi dodiruju. Koji su to dijelovi koje skrivate od pogleda, kojih se moda i sramite, za koje vam je nekada netko rekao da nisu privlani ili ih jednostavno ne prihvaate.
138
Krenite od glave. Preite preko lica - jeste li zadovoljni bojom svojih oiju, veliinom nosa? Skrivate li osmijeh? Kakva vam je kosa? Jeste li zadovoljni svojim tenom? Preite na vrat, ramena - osjeate li na tim dijelovima napetost, jesu li vam miii zategnuti ili mekani i oputeni? Preite sada na ruke, preko nadlaktica, podlaktica do dlanova, prstiju. Vratite se sada na svoja lea, du kime preko stranjice do nogu - butine, koljena, listovi, stopala. Usmjerite sada panju na svoje grudi i trbuh. Mislite li da ste predebeli ili premravi? Jeste li zadovoljni kada vidite svoj odraz u ogledalu ili biste, da moete, vrlo rado neto promijenili? Oprostite se sada sa svojim odrazom u ogledalu i usmjerite opet panju na disanje. ujete zvukove blie i dalje, osjeate tvrdou podloge na kojoj sjedite i kad budete spremni, otvorite oi, pogledajte po sobi i protegnite se. 3. Zamolite sudionike/ice da sada u tiini uzmu papire i bojice i nacrtaju sebe, jednostavno, ali tako da imaju sve dijelove tijela. Nakon toga neka posebno oboje ili oznae one dijelove tijela s kojima se ne osjeaju dobro ili s kojima nisu zadovoljni/e. 4. Nakon toga, svatko/a pokazuje svoj crte i govori o zatamnjenim podrujima.
MOGUI ISHODI
Vjeba e potaknuti sudionike/ice da ponu razmiljati o tijelu te da osvijeste to im se svia ili ne u vezi vlastitog tijela.
Ove vjebe su najdjelotvornije ako su dio ire edukativne strategije, odnosno ako su popraene predavanjima o seksualnosti (reproduktivnom zdravlju, spolno prenosivim infekcijama, kontracepciji, itd.). Cilj ovih vjebi je ohrabriti adolescente i adolescentice da samostalno donose odluke, da pozitivno i odgovorno izraavaju i istrauju svoju seksualnost, da naue otvoreno razgovarati o tome, da se naue oduprijeti seksualnoj prisili i nasilju te da steknu znanje koje e zatititi njihovo reproduktivno zdravlje. Moramo uvaiti injenicu da je veina mladih ljudi seksualno aktivna (to ne znai da su ve stupili u seksualne odnose) i da je zbog toga nuno pruiti adolescentima/cama tone i potpune informacije kako bi mogli donijeti prave odluke za sebe, a to podrazumijeva i informaciju da seksualna aktivnost za adolescente nije nuno tetna i destruktivna, ve moe biti isto tako odgovorna, brina i ugodna aktivnost.
139
PRIJEDLOG JEDNODNEVNE RADIONICE NA TEMU SEKSUALNOST ADOLESCENATA/ICA - Predstavljanje voditeljice/a i teme radionice (5 minuta), - upoznavanje: vjeba GRUDA SNIJEGA (10-15 minuta), - dogovor o radu: pravila rada u grupi (5 minuta), - potrebe i oekivanja (10 minuta), - vjeba GDJE TI STOJI? (30 minuta), - vjeba RAZGOVOR O VEZAMA (30-40 minuta), - PAUZA (15 minuta), - vjeba LANANA REAKCIJA (30 minuta), - vjeba PREGOVARANJE O SEKSU (45minuta), - PAUZA (45 minuta), - vjeba KVIZ O MASTURBACIJI (25-30 minuta), - vjeba NAVLAENJE KONDOMA (25-35 minuta), - usmena evaluacija u krugu: svatko u krugu pria kako je bilo na radionici (10-15 minuta), - pismena evaluacija: vidi Evaluacijski upitnik (10 minuta).
ZA ONE KOJI ELE ZNATI VIE...*
Seksualnost je kulturalni fenomen. Na stavove i seksualno ponaanje uvelike utjee drutvo i kultura u kojem ivimo. Postoje velike varijacije s obzirom na zabranjeno, tolerirano ili poticano seksualno ponaanje u pojedinoj kulturi/drutvu. Prevladavajui standardi seksualnog ponaanja u drugim drutvima mogu biti vrlo razliiti od onih u naem drutvu. esto se pretpostavlja da je ljubav i seksualna elja neto to se univerzalno moe iskusiti i izraziti. Meutim, kultura uvelike utjee na to kako ljudi doivljavaju ljubav, koliko su skloni zaljubljivanju i u koga, i to ele seksualno. ak i unutar pojedine kulture, razliite politike, ekonomske i drutvene promjene mogu utjecati na seksualne stavove i ponaanje ljudi. Na primjer, poetkom 20. stoljea meu narodom Aranda u Australiji mukarci su, prije nego bi stasali za enidbu, prolazili inicijaciju kroz seks s drugim mukarcima. Prije nego bi brak postao mogu, ovi mukarci bi uzeli djeaka od 10 ili 12 godina starosti da ive s njima kao seksualni partneri. Nije neobino za mladie u ovakvim kulturama da su inicirani u seksualne aktivnosti od strane starijih mukaraca. Mladiima u Jugozapadnom Pacifiku zabranjen je kontakt s djevojkama prije enidbe. U meuvremenu, od njih se oekuje da imaju seksualne odnose sa starijim mukarcem ili vrnjakom. Seks meu mukarcima prije braka jo je uvijek norma meu narodom Sambia u Novoj Gvineji. Seksualno ponaanje na Polinezijskom otoku Mangaia detaljno je prouavano i dokumentirano. U ovom drutvu o seksu se otvoreno razgovara, a djeca su od najranije dobi pouavana tehnikama raznoraznih seksualnih aktivnosti. Djeaci i djevojice stupaju u seksualne odnose s 13 ili 14 godina. Mukarci su do 30-te godine, u prosjeku, doivljavali dva ili tri orgazma svakodnevno. U bilo kojoj seksualnoj aktivnosti, velik naglasak je stavljan na dugotrajna i zadovoljavajua seksualna iskustva. Iako su uivali u orgazmu, on nije smatran kao jedini i iskljuivi cilj seksa.
140
Na afrikom kontinentu postoji mnogo razliitih drutava i kulturalnih utjecaja. Za veinu je karakteristino da otvoren razgovor o seksu predstavlja tabu, uz veliku prisutnost netonih informacija i mitova o seksualnosti. Npr. u Nigeriji, u ruralnim podrujima, starijim mukarcima se savjetuje seks s mladim nevinim djevojkama kako bi se izlijeili od spolno prenosivih infekcija. Zapadnjaka kultura (tj. europska i sjevernoamerika), iz antropoloke perspektive, posjeduje izrazito eurocentrian stav. U odnosu na seksualnost to znai da je ova perspektiva dualistike naravi sklona promatrati ljude kao maskuline ili feminine, kao heteroseksualne ili homoseksualne, a seksualna ponaanja klasificirati kao dobra ili loa. Meutim, ne moemo ignorirati injenicu da ivimo u multikulturalnom okruenju gdje svaka kultura moe dati znaajan doprinos razmatranju i prouavanju seksualnosti. *adaptirano prema Kelly; 1996.
7
P O G L A V L J E
R O D N A
R A V N O P R A V
2
3
4
5
N O
6
S T
7
143
rodna ravnopravnost
7. Rodna ravnopravnost
Rod
Upotreba rijei rod, za razliku od spola zapoela je nedavno, tako da je i sam koncept relativno nov. Konceptualna razlika izmeu spola i roda je do sada ve u potpunosti usvojena. Ljudi se raaju kao muko ili ensko, ali ue da budu djeaci i djevojice koji e odrasti i postati mukarci i ene. Ue ih koja su za njih prihvatljiva ponaanja i stavovi, uloge i aktivnosti, kako se trebaju odnositi prema drugim ljudima. To naueno ponaanje je ono to ini rodni identitet i uvjetuje rodne uloge. Drutvo koristi razliite oblike pritisaka da bi se mukarci i ene ponaali u skladu sa svojim ulogama.
STEREOTIPI Govorei o rodnom identitetu, neizostavno se namee pojam stereotipa. Stereotipi su pojednostavljene i vrlo esto iskrivljene mentalne slike. Javljaju se uz odreenu spolnu grupu i podrazumijevaju itav niz karakteristika, bilo fizikih bilo psihikih, koje tu grupu opisuju i odreuju. Tako, na primjer, priroda stereotipa vezanih za muki spol karakterizira pripadnike ovog spola kao agresivnije, bezosjeajnije, neovisnije, objektivnije, dominantnije i aktivnije od pripadnika drugog spola. ene su pasivnije, priljivije, njenije i osjeajnije. Socioloka istraivanja su pokazala da rodni stereotipi snano utjeu na interpretaciju mukog i enskog ponaanja. est je sluaj da se isto ponaanje kod mukaraca i ena tumai na potpuno razliite naine. Studije su openito pokazale da se, na primjer, dostignua jednog mukarca najee pripisuju njegovoj sposobnosti, dok se u sluaju ene pripisuju njezinom naporu ili srei. Na osnovi fizikih i psihikih karakteristika kao posljedica odreenog spola, kreiraju se tzv. drutvene uloge koje za sobom povlae i niz stereotipiziranih radnji i ponaanja. Stoga postoje podjele na enska i muka zanimanja, na enske i muke aktivnosti, itd.
144
1-RR
CILJ
MUKO/ENSKI STEREOTIPI
Osvijestiti muko/enske stereotipe. Potaknuti diskusiju o nekim posljedicama stvaranja stereotipa.
TO VAM JE POTREBNO
Flipchart, olovke, flomasteri. Vrijeme trajanja: 45 minuta.
TO INITI
1. Podijelite grupu u manje grupe koje ine sudionici/ice istog spola, dajte im dva velika papira i olovke. 2. Objasnite im da emo razmatrati ono to nazivamo rodnim stereotipima. Svaka osoba ima svoju olovku i pie karakteristike drugog spola za koje vjeruje ili ih je esto ula da se veu uz ene/mukarce. Na vrh prvog papira trebaju napisati: Mukarci/ene su.... 3. Zamolite ih da ponove listu za svoj spol. I na vrhu tog papira potrebno je napisati ene/mukarci su... 4. Male grupe neka u pet minuta podijele svoje prve reakcije na liste. 5. Zalijepite papire i svaka grupa neka iznosi svoje ideje. 6. Pitajte: Ako su ovo u naem drutvu uobiajena vjerovanja o mukarcima i enama, koje to posljedice ima za mukarce i ene?, npr. ako su mukarci prikazani kao agresivni, a ene kao pasivne, to se moe dogoditi? Svaka mala grupa na velike papire neka napie to je mogue vie posljedica. 7. Zalijepimo papire i dozvolimo svima da ih proitaju. 8. U cijeloj grupi vodite diskusije o stereotipima i njihovim posljedicama.
NAPOMENA
U zavrnoj diskusiji vano je naglasiti nekoliko toaka: - usmjereni/e smo na ono to se u drutvu openito vjeruje o mukarcima i enama, i na neke rezultate, - ako posljedice nisu onakve kakve bismo eljeli/e, to moemo uiniti da se one promijene?, - ne pokuavamo propisivati - bez treba i mora, - zato zauzimati obramben stav?, - postoje osobne posljedice.
145
rodna ravnopravnost
MOGUI ISHODI
Vjeba je koristan uvod u pojam stereotipa, meutim mogue je da moe uzrokovati napetost izmeu grupa mukaraca i ena. Ako se to dogodi korisno je nastaviti s igrom ili aktivnou koja e grupe ponovno povezati.
Prema definiciji Vijea Europe rod je ...drutveno konstruirana definicija mukarca i ene. To je drutveno oblikovanje biolokog spola, odreeno shvaanjem zadataka, djelovanja i uloga pripisanih mukarcima i enama, u drutvu u javnom i privatnom ivotu. To je kulturoloki specifina definicija femininosti i maskulinosti, i prema tome promjenljiva u vremenu i prostoru. Konstrukcija i reprodukcija roda zauzima mjesto i na individualnom i na drutvenom nivou. Obje su jednako vane. Individualno ljudska bia oblikuju rodne uloge i norme kroz svoje aktivnosti i reproduciraju ih konformirajui se s oekivanjima. Postoji rastua svijest da rod treba uzeti u obzir na politikom i institucionalnom nivou. Rod nije samo drutveno konstruirana definicija ena i mukaraca, to je i drutveno konstruirana definicija odnosa izmeu spolova. Konstrukcija sadri nejednak odnos moi s mukom dominacijom i enskom subordinacijom u veini ivotnih podruja. Mukarci i njihovi zadaci, uloge, ponaanje i vrijednosti koje im se pripisuju su u mnogim aspektima vrednovani vie nego ene i ono to se uz njih vee. Sve se vie prepoznaje ta karakteristika drutva da je pristrano, pod utjecajem mukog: muka uloga je preuzeta kao norma za drutvo kao cjelinu, to se reflektira u politici i strukturama. Politika i strukture esto nenamjerno reproduciraju rodnu nejednakost. (Navedeno prema Lithander; 2000.)
146
2-RR
CILJ
SPOLNO/RODNI KVIZ
Upoznavanje grupe s konceptom roda. Analiza razlike spola i roda.
TO VAM JE POTREBNO
Radni list. Vrijeme trajanja: 20-30 minuta.
TO INITI
1. Pitajte grupu da li razumije razliku izmeu spola i roda. 2. Objasnite im razliku kratko i jednostavno (rod -socijalno uvjetovana, nauena razlika u ulogama i ponaanju ena i mukaraca; spol bioloki zadana razlika). 3. Voditelj/ica ita tvrdnje iz kviza i pita sudionike/ice radi li se o spolu ili rodu, a oni odgovaraju na postavljeno pitanje. Nakon svakog pitanja mogue je pojanjavanje odgovora. 5. Na kraju razgovarajte o odgovorima s cijelom grupom. Usmjerite se na sljedea pitanja: - Postoji li neto to vas je iznenadilo? - Sugeriraju li izjave da je rod uroen ili nauen? - Rodne uloge su vrlo razliite u razliitim drutvima, kulturama i povijesnim periodima. - Dob, rasa, klasa su takoer faktori koji odreuju nae rodne uloge. - ene u svakoj zemlji razliito doivljavaju mo i pritisak.
NAPOMENA
Ova aktivnost se koristi kada uesnici/ice imaju vrlo malo ili nemaju uope znanje i razumijevanje koncepta roda.
MOGUI ISHODI
Na kraju radionice uesnici/ice e shvatiti da vrlo malo razlika proizlazi iz spola te da je rodno ponaanje vie pod utjecajem drutvenih odnosa, nego nepromjenjivih biolokih determinanti. Vano je dozvoliti uesnicima/ama da izraze svoju nelagodu vezanu uz rije rod. Mnogi/e misle da je to rije koja je nerazumljiva. Tada im je vano napomenuti da je upotreba rijei rod, za razliku od spola, relativno nova za svakog i svaku od nas te da je od same upotrebe rijei vanije osvijestiti uloge i odnose koji postoje izmeu mukaraca i ena te njihove uzroke.
147
rodna ravnopravnost
Radni list
Tvrdnje:
1. ene raaju djecu, mukarci ne. (S) 2. Male su djevojice njene, a djeaci vrsti. (R) 3. Mladii imaju jai seksualan nagon od djevojaka. (R) 4. Prosjena enska starosna mirovina u Hrvatskoj nia je od muke za 22%. (R) 5. ene mogu dojiti, mukarci ne. (S) 6. Veina radnika na gradilitima su mukarci. (R) 7. U starom Egiptu mukarci su ostajali kod kue i vezli. ene su vodile obiteljske poslove. ene su nasljeivale obiteljski imetak, mukarci ne. (R) 8. Mukarci u pubertetu mijenjaju glas, ene ne. (S/R) 9. U jednoj studiji o dvjesto dvadeset i etiri razliite kulture/drutva, pronaeno je pet kultura u kojima jedino mukarci kuhaju i trideset est kultura u kojima ene obavljaju sve poslove gradnje kua i naselja. (R) 10. Prema statistikama UN-a ene zarauju samo deset posto svjetskog dohotka, a obavljaju ezdeset sedam posto svjetskoga rada. (R)
Ukratko, razliku spola i roda moemo svesti na nekoliko toaka:
1) Rod se razlikuje od spola po tome to nije bioloki determiniran. Prema tom razlikovanju spol je povezan uz biologiju, dok su rodni identiteti mukaraca i ena u bilo kojem drutvu drutveno i psiholoki (to znai povijesno i kulturoloki) definirani. Bioloki i fiziki uvjeti (kromosomi, vanjski i unutarnji spolni organi, hormonalni status, sekundarne spolne karakteristike) vode do odreenja mukog i enskog spola. Kako bi se odredio rod treba uzeti u obzir drutvenu i kulturalnu percepciju mukih i enskih karakteristika i uloga .
148
2) Mijenja se od kulture do kulture te s ekonomskim, drutvenim i politikim kontekstom. Isto tako, mijenja se i kroz vrijeme. Svako drutvo koristi spol kao jedan od kriterija za opisivanje roda, ispod te jednostavne poetne toke ne postoje dvije kulture koje bi se mogle potpuno sloiti u tome po emu se rodovi razlikuju. Isto tako postoje znatne razlike u rodnim ulogama izmeu kultura. Podjela rada izmeu spolova najbolje je objanjena rodom, ali budui da je reprodukcija bazirana na univerzalnoj biolokoj razlici izmeu ena i mukaraca, drutva to koriste kao osnovu za dodjeljivanje drugih zadataka. Ti zadaci su u odreenoj kulturi dodijeljeni prema praktinosti i prioritetu u odreenoj kulturi i odreuju muku i ensku ulogu. Istraivanja razliitih kultura su pokazala da zadaci i podjela posla nisu toliko vezani uz spol osoba i nisu toliko zajednike jednom spolu u razliitim kulturama, ve su kulturalno specifine. Rod se isto tako mijenja unutar kultura kroz vrijeme. Kultura nije statike prirode, ve se razvija. Kako drutva postaju sloenija, uloge koje preuzimaju mukarci i ene nisu vie odreene samo kulturom, ve i drutveno politikim i ekonomskim faktorima.
3) Mi uimo rodne uloge, iz toga proizlazi da se one mogu mijenjati. Rod je nauen kroz proces socijalizacije i kroz kulturu odreenog drutva. Djeca ue svoj rod od roenja. Ue kako se ponaati da bi bili percipirani od drugih, ali i od sebe, kao mukarci i ene. Tijekom ivota to je poticano od strane njihovih roditelja, uitelja, vrnjaka, njihove kulture i drutva. U mnogim kulturama djeaci su poticani pri aktivnostima za koje se smatra da otkrivaju muke crte, a djevojice pri aktivnostima koje otkrivaju njihove enske osobine. Djeci se daju razliite igrake, tako da djevojice dobivaju lutke i kolica, a djeaci pitolje i automobile. Kroz igru oni ue kojim poslovima ili karijerama mogu teiti.
4) Ljudi koji djeluju izvan svoje rodne uloge mogu doivjeti neodobravanje. Uz svaku rodnu ulogu veu se odreena oekivanja te su propisane poeljne osobine i ponaanja. Ako osoba izabere neka ponaanja koja nisu u skladu s njezinom rodnom ulogom, vrlo esto nailazi na potekoe i nerazumijevanje sredine. Tako su ene koje se ne ele udati ili imati djecu omalovaavane i nazivane pogrdnim imenima. Mukarci koji su njeni, obavljaju kuanske poslove, posveeni su porodici i djeci esto dobivaju etiketu papuara i slabia.
5) Vano je uzeti u obzir rodne odnose Analiza roda ne bavi se samo ulogama i aktivnostima, ve i odnosima. Rodni odnosi su pravila i socijalni odnosi u drutvima i kulturama koji zajedno odreuju to se podrazumijeva pod enstvenosti i mukosti, kako je podijeljena mo izmeu mukaraca i ena i kako je oni/one razliito koriste. U analizama se tako ne postavlja samo pitanje tko to radi, nego i tko donosi odluke, tko izvlai korist, tko koristi resurse, a tko ih kontrolira te kako ostali imbenici, kao to su zakoni o nasljeivanju i posjedovanju, utjeu na odnose. To otkriva da mukarci i ene, zbog njihovih razliitih rodnih uloga i odgovornosti, imaju razliita iskustva i potrebe. I mukarci i ene igraju ulogu u sferi rada i ivota u zajednici, ali je doprinos ena manji. Mukarci i ene biraju razliita zanimanja i aktivnosti te imaju razliite mogunosti u ekonomskom svijetu. Naravno, ene su vie ukljuene u kune i odgojne, pomagake aktivnosti od mukaraca.
149
rodna ravnopravnost
3-RR
CILJ TO INITI
OBRNUT SVIJET
Stvoriti imaginarnu situaciju u kojoj sudionice/ici mogu iskusiti kako stereotipi o spolovima i ogranienja enskih uloga utjeu na njihove ivote.
TO VAM JE POTREBNO
Radni list s priom Obrnut svijet. Vrijeme trajanja: 45 minuta.
1. Zamolite sudionike/ice da se smjeste ugodno. Recite da ete im proitati priu o zamiljenom svijetu. Ako ele mogu zatvoriti oi i koncentrirati se na priu. 2. Proitajte priu polagano, jasnim glasom.
150
Radni list
Jeste li se ikada zamislili/le nad tim kako se rije ovjek upotrebljava tako da se odnosi na sve osobe, ene i mukarce? Smeta li vas da, na primjer, kada ljudi govore o pravima ovjeka misle na prava mukaraca i ena, odnosno ljudska prava? Zamislite svijet slian naem, ali neto drugaiji. U tom zamiljenom svijetu rije ena odnosi se na sve ljude. To znai da kada upotrijebimo rije ena, mislimo na svakog pojedinca i svaku pojedinku. Zatvorite oi i zamislite da dok itate novine ili sluate radio, stalno sluate ili itate o enama politiarkama, enama sindikalisticama, enama direktoricama velikih poduzea. Zamislite svijet u kojem su ene junakinje u veini knjiga, kazalinih predstava, filmova i pjesama. Zamislite da su ene one o kojima sluate dok prouavate povijest, znanost, novinarstvo, revolucionarne dogaaje. Zamislite da su ene one koje donose sve vane odluke u tom, neto drugaijem svijetu. Zamislite da se u svemu to ste u ivotu proitale/li uvijek upotrebljavaju enske zamjenice: ona, njezino, one i da se te zamjenice odnose na oba spola, djeake i djevojice, ene i mukarce! Uoite da vas u vladi i parlamentu ne predstavljaju tek rijetki mukarci. Sve odluke donose ene. Mukarci ija je prirodna uloga da budu oevi i supruzi, pronalaze ispunjenje u brizi za djecu i odravanje doma u kojem se okuplja obitelj. To je prirodna ravnotea ulozi ene koja svoje tijelo posveuje ljudskome rodu tijekom trudnoe i koja sve svoje emocionalne i intelektualne potencijale posveuje napretku i odranju enoanstva i planete Zemlje. Razmislite potom o biolokim objanjenjima kojima se tumai zato su ene liderice i dre svu mo u svojim rukama. Nije li ensko tijelo olienje savrenstva? ak su i enski spolni organi kompaktni i zatieni u unutranjosti tijela. Muke su genitalije izloene, pa stoga moraju biti tiene od izvanjskih napada kako bi se osigurao nastavak ljudske vrste. Njegova ranjivost zahtijeva zatitu. Stoga su mukarci po prirodi pasivniji i stidljiviji i eznu za time da ih zatitniki obgrli kompaktno i mono tijelo ene. U svijetu kojeg zamiljamo djevojice odgajaju da postanu samouvjerena i slobodna ljudska bia. One se slobodno igraju na otvorenome, tre, penju se po drveu, odvane su i u tome ih podravaju i ohrabruju sve odrasle osobe oko njih. Obitelj prvenstveno brine o tjelesnom i intelektualnom razvoju djevojica, jer one e, nakon svega, biti odgovorne za budunost naeg drutva. Djeake se, meutim, odgaja da budu stidljivi, povueni i posluni. Njih se ohrabruje da se mirno igraju u kui to e ih pripremiti za ivot brinih oeva. Od najranije dobi od njih se oekuje da pomau svojim oevima. Oni ue brinuti se o enama, kako im udovoljiti i paziti na njih. Rastu da bi postali ogledalo u kojem se odraava snaga ene. Sada zamislite roenje svoga prvog djeteta. U zadnjim mjesecima trudnoe, suprug s nestrpljenjem iekuje pitajui se hoe li dijete biti mukog ili enskog spola. Vae je prvo dijete djeak. Suprug sjedi pored svoje supruge drei novoroene i ve ga instinktivno titi i brine se za njega. U njegovim oima su suze i istovremeno dok ga ispunjava radost zbog roenja vaeg sina, on ve s radou oekuje sljedee dijete, nadajui se da e to biti djevojica koja e nastaviti prenositi obiteljsko ime. 3. Podijelite sudionike/ice u male grupe i zamolite ih da ispriaju to su osjeali dok su sluali/le priu i da o njima razgovaraju. Jesu li bile ljuti/e, da li je bilo zabavno, ili su bile/i zbunjene/i? Jesu li se nasmijali/e bilo kojem dijelu prie? 4. Diskusija u velikoj grupi. Pitajte ih u kakvom je odnosu taj zamiljeni svijet spram stvarnog svijeta u kojem ivimo. Jesu li uloge potpuno izvrnute? Ako bismo sada umjesto rijei ena svaki put upotrijebili rije mukarac, bismo li dobile/li sliku svijeta u kojem ivimo? Zato da, zato ne? Biste li voljele/li ivjeti u ovakvom svijetu? to bi u njemu bilo krivo? to dobro? Bi li ene eljele imati onakvu mo kakvu sada imaju mukarci? Da je imamo kako bismo je upotrijebile? Kako su se mukarci osjeali preuzimajui uloge koje u stvarnom svijetu imaju ene? Zavrite diskusiju razgovarajui kakav bi bio idealan svijet.
151
rodna ravnopravnost
Mnogi antropolozi smatraju da je veina drutava do neke mjere dominirana mukarcima. Muka dominacija se odnosi na uvjerenja i kulturalna znaenja koja daju viu vrijednost i presti maskulinosti u odnosu na femininost i koja vie vrednuju mukost od enstvenosti, mukarce od ena. To ne znai da pojedinano mukarci svjesno dre ene podreenima. Niti da su ene nemone rtve koje nemaju naina da se suprotstave i nadvladaju mukarce. Tekoa je u tome to je muka dominacija usaena u jezik i nain razmiljanja. Muka se dominacija pojavljuje u svim slojevima kulture i u svakodnevnim interakcijama, prenosi se s generacije na generaciju kroz dijeljenje sistema simbola, ukljuujui jezik, religiju i medije. U Republici Hrvatskoj, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, vladaju ekonomske potekoe za sve. Drutveni poloaj veine stanovnitva je ugroen, ivotni standard je pao, tako da veina stanovnitva ivi ispod granice siromatva i vlada opa osobna nesigurnost. U takvim nestabilnim uvjetima dolazi do konzervativnog vala, zatvaranja unutar obitelji, traenja izlaza u religiji, to se automatski odraava na poloaj ena. Nisku proizvodnost, pad nataliteta, nezaposlenost se pokuava rijeiti upuivanjem ena natrag u kuu te raanjem veeg broja djece. Ovaj je proces ostavio duboke tragove u svijesti ljudi te potencirao uvjerenje o loginosti tradicionalne podjele drutvenih uloga. Istraivanje provedeno s pet stotina studenata/ica Zagrebakog sveuilita (Leinert-Novosel; 1999.) ukazuje da su na zastupanje odreenih koncepata uloge ene u drutvu (tradicionalni i moderni) presudna dva faktora. To su utjecaj roditelja (tip socijalizacije u obitelji) te drugi po vanosti, utjecaj medija. Pokazalo se da mladi ljudi, pod utjecajem obiteljske socijalizacije, profiliraju sve vie u pravcu modernih shvaanja, uz jednu iznimku - kuanski poslovi ostaju i u perspektivi rodno odreeni. Da stavovi i vjerovanja mladia i djevojaka o poloaju mukaraca i ena u RH uglavnom odraavaju tradicionalna uvjerenja koja u osnovi imaju rodnu neravnopravnost, ali dijelom naznauju i mogunost promjena ukazuju rezultati CESI istraivanja (Hodi i Bijeli; 2003.). Uoene su razlike u stavovima i percepciji poloaja mukaraca i ena s obzirom na spol i vrstu kole koje ispitanici/ice polaze. U javnoj, politikoj sferi, djevojke uoavaju neravnopravan tretman ena i iskazuju neslaganje s takvim stavom. U sferi obitelji i kuanskih poslova djevojke takoer uoavaju dvostruku optereenost ena te iskazuju potrebu za promjenom takvog stanja. Mladii veinom nisu skloni takvim promjenama, ve izraavaju tradicionalistiki stav, naroito u odnosu na raspodjelu prava, dunosti i odgovornosti na podruju kuanstva i obitelji. Treina mladia i neto vie od polovice djevojaka smatra da su mukarci u boljem drutvenom poloaju u odnosu na ene u tri kljune sfere: posao, politike djelatnosti i obiteljske uloge. S obzirom na vrstu kole koju pohaaju, gimnazijalci/ke iskazuju izrazito liberalan stav, dok su uenici/ice obrtnikih i tehnikih kola skloniji tradicionalnijem shvaanju drutvenih uloga mukaraca i ena.
152
4-RR
CILJ
RAVNOPRAVNOST
Definirati rodnu ravnopravnost. Osvijestiti faktore koji utjeu na postizanje rodne ravnopravnosti u drutvu.
TO VAM JE POTREBNO
Flipchart, flomasteri. Vrijeme trajanja: 30 minuta.
TO INITI
1. Podijelite grupu u 3 manje grupe i dajte im velike papire i flomastere. 2. Objasnite im da emo razmatrati ono to nazivamo rodnom ravnopravnou. Svaka mala grupa imat e drugaiji zadatak. 3. Zamolite prvu grupu da u 15 minuta porazgovaraju o tome to je rodna ravnopravnost te da na veliki papir napiu definiciju. Zadatak druge grupe je da napie faktore koji olakavaju postizanje ravnopravnosti, a zadatak tree grupe da napiu faktore koji oteavaju/ onemoguavaju postizanje ravnopravnosti. 4. Po povratku u veliku grupu dozvolite predstavnicima/ama malih grupa da u nekoliko minuta predstave svoj rad. 5. U diskusiji usmjerite sudionike/ice da govore o nainima na koje moemo pojaati utjecaj faktora koji djeluju pozitivno te umanjiti znaaj onih koji oteavaju postizanje rodne ravnopravnosti.
Rodna ravnopravnost znai da i mukarci i ene uivaju isti status i imaju jednake uvjete za realizaciju svih svojih potencijala da bi pridonijeli politikom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju njihovih ekonomija/drava i da bi imali koristi od rezultata. To znai da neija prava i mogunosti ne ovise o tome da li je mukog ili enskog spola. Isto tako, to je i jednako vrednovanje od strane drutva i slinosti i razlika izmeu mukaraca i ena i uloga koje obavljaju. Rodna ravnopravnost moe biti postignuta samo kroz partnerstvo mukaraca i ena. Postizanje ravnopravnosti ne znai da su mukarci i ene tretirani jednako, ve znai da neija prava ili mogunosti ne ovise o injenici da li je mukog ili enskog spola. Zahtijeva da enski interesi i potrebe oblikuju odluke zajednice u istoj mjeri u kojoj to ine muki interesi i potrebe.
153
rodna ravnopravnost
5-RR
ROENI JEDNAKI?
Identificiranje diskriminacije koju doivljavaju ene i ostale manjinske skupine. Upoznavanje s pojmom kumulativne diskriminacije i pozitivne diskriminacije.
TO VAM JE POTREBNO
Papiri, olovke, flipchart, flomasteri, kartice s natpisima, velika prostorija. Vrijeme trajanja: 90 minuta.
1. Podijelite sudionike/ice u 4 male grupe. Zamolite prvu grupu da na velik papir napie 5 prednosti i na drugi papir 5 nedostataka biti enom. Druga grupa neke napie 5 prednosti i 5 nedostataka biti mukarcem, trea to isto za homoseksualne osobe, etvrta za Rome. 2. Tada zamolite sudionike/ice da zamijene papire tako da prva grupa dobije liste s prednostima i nedostacima biti homoseksualna osoba, druga grupa s prednostima i nedostacima biti pripadnikom/icom Romske manjine ... 3. Kaite sudionicima/ama da je njihov zadatak rangirati na skali od 1 do 5 koliko je svaka navedena karakteristika vana za ivot pojedinca/ pojedinke. Na primjer, izjava Nose atraktivnu odjeu moe dobiti 1, dok izjava Nemaju dovoljno hrane moe dobiti 5. 4. Nacrtajte (napravite) liniju na sredini prostorije. Recite sudionicima/ama da je to poetna linija i zamolite ih da svi/sve stanu na liniju. Objasnite im da su svi sudionici/ice roeni/e istog dana i prema Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima sva su ljudska bia roena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Na alost, neki lanovi/ice zajednice nisu stvarno jednaki/e u pravima i dostojanstvu. 5. Dozvolite im da iz vreice/eira izvuku karticu s natpisom kojoj grupi/grupama pripadaju. Mogue su sljedee grupe: ena, mukarac, Romkinja, lezbijka, Romkinja lezbijka, Rom, Rom homoseksualac. 6. Tada krenite s lista itati prednosti i nedostatke razliitih grupa. Bit e vam lake ako ste ranije (npr. za vrijeme pauze) na jedan papir u sluajnom redoslijedu ispisali/le prednosti i nedostatke sa svih lista, s time da prednosti dobivaju predznak +, a nedostaci predznak -. Za svaku prednost, lanovi/ice te grupe idu toliko koraka naprijed koliki je rang te karakteristike, a za nedostatak toliko koraka unatrag. 7. Proite kroz sve prednosti i nedostatke na listi. Na kraju e sudionici/ice zavriti na razliitim mjestima u prostoru. Pitajte one koji su otili najdalje na obje strane kojim grupama pripadaju te kako se osjeaju na svojim pozicijama. to ele rei ostatku grupe? Kako bi se osjeali/le da su u drugoj grupi? 8. Naglasite da ova aktivnost ukazuje na to kako kumulativna diskriminacija djeluje na razaranje principa ljudskih prava o ravnopravnosti. Ako pogurate dio grupe koji je na - strani prema liniji, moete ukazati na to emu slui pozitivna diskriminacija. Naglasite da pozitivna diskriminacija poziva na razliit tretman grupa kako bi se okonala nejednakost i ojaala autonomija. Kako bi osigurali pravednost, mjere moraju biti takve da nadomjeste povijesne i drutvene nedostatke koji spreavaju mukarce i ene da kreu s jednakih pozicija.
Dobro je napraviti pauzu nakon to su sudionici/ice zavrili/le rangiranje da bi imali/le vremena sastaviti listu koja e vam olakati nastavak vjebe.
154
U svim razvijenim zemljama se, s ciljem postizanja rodne ravnopravnosti, sve vea panja poklanja utvrivanju posljedica koje e bilo koja planirana akcija imati za mukarce i ene. Uzimaju se u obzir njihova razliita iskustva i postavljaju kao integralna dimenzija u osmiljavanju, implementaciji, praenju i vrednovanju politika i programa da bi mukarci i ene imali jednaku korist u svim politikim, ekonomskim i drutvenim sferama. Rodna ravnopravnost je drutveno, a ne samo ensko pitanje. Drutvo i institucije moraju promijeniti shvaanje i praksu u podrci ravnopravnom izboru i mogunostima. Vijee Europe definira taj proces, nazvan rodno osvijetena politika (gender mainstreaming), kao reorganizaciju, poboljanje, razvoj i evaluaciju politikih procesa, tako da je perspektiva rodne ravnopravnosti ukljuena u svaku politiku na svim nivoima i u svim stadijima, od strane uesnika/ica koji su normalno ukljueni u stvaranje politike (navedeno prema Lithander; 2000.). Koncept integriranja rodnog aspekta u javnu politiku prihvaen je kao strategija za postizanje rodne ravnopravnosti 1995. godine na etvrtoj svjetskoj konferenciji o enama u Pekingu, iako se pojavio ranije. Integriranje rodnog aspekta postavlja rodnu ravnopravnost u centar donoenja odluka, planova, postupaka, prorauna, a moe i ukazati na potrebu za promjenom ciljeva, strategija i akcija kako bi se osiguralo da ene i mukarci mogu utjecati i imati koristi od procesa razvoja. Shvaeno je da ciljevi rodne ravnopravnosti utjeu na sve osnovne tokove ekonomske i socijalne politike koja proizvodi glavne resurse te da je ravnopravnost ne samo uvjet za postizanje socijalne pravde, ve i za postizanje razvoja i mira u svijetu.
Seksizam
Seksizam je oblik drutvene diskriminacije i segregacije osobe na temelju spola. Glavne rtve su ene pa seksizam stoga moemo definirati kao skup vjerovanja i djelovanja koja privilegiraju mukarce iznad ena i podcjenjuju i degradiraju vrijednosti i aktivnosti povezane sa enama. Javlja se na razliitim razinama od individualne do institucionalne, a odgajanje djeaka i djevojica da se ponaaju u skladu sa stereotipima je jedan od naina na koji se seksizam odrava. Odmah po roenju djeteta, nakon informacija o biolokom spolu slijede reakcije okoline. Tako se u velikom broju zemalja djevojice oblae u roza, djeaci u plavo, kupuju im se igrake koje su rodno tipizirane i od njih se oekuju razliite reakcije u istovjetnim situacijama. Tradicionalni stereotipi o tipino enskim (femininim) i tipino mukim (maskulinim) ponaanjima nisu se znatnije promijenili ve nekoliko desetaka godina. Drutveno poeljne karakteristike za ene su njenost, usmjerenost na osjeaje drugih ljudi, obzirnost, potreba za sigurnosti, urednost. Mukarcima se kao poeljne karakteristike pripisuju agresivnost, dominantnost, samopouzdanje, aktivnost, sakrivanje emocija (Smiljani, 1981.).
155
rodna ravnopravnost
6-RR
CILJ TO INITI
SEKSIZAM
Istraiti, podcrtati seksizam u jeziku. Upoznati sudionike/ice sa stereotipima vezanim uz rodne uloge.
TO VAM JE POTREBNO
Veliki papiri, olovke, rjenik. Vrijeme trajanja: oko 20-30 minuta, ovisno o veliini grupe.
1. Podijelite grupu u osam manjih grupa od troje ili etvero sudionika/ica. Dajte svakoj grupi papir i olovku i zamolite ih da odrede glasnogovornika/icu. 2. Dodijelite jedan od dolje navedenih izraza svakoj grupi i zamolite glasnogovornika/icu da zapie tu rije na papir. Rijei su sljedee: muko, ensko, mukarac, ena, dama, gospodin, slabo, snano. 3. Neka svaka grupa olujom ideja (brainstorming) prikupi sve izraze i fraze koje veu uz zadani pojam. 4. U velikoj grupi usporedite liste i prodiskutirajte o slinostima i razlikama. Takoer moe biti korisno dodati liste sinonima iz rjenika. 5. Usredotoite se prilikom diskusije na rijei, fraze i stereotipe vezane uz muko i ensko ponaanje. Usmjerite grupu prema formuliranju definicije seksizma i stereotipa vezanih uz rodne uloge.
NAPOMENA
Izostavite neke rijei ako je grupa premala da bi se oformilo 8 malih grupa.
MOGUI ISHODI
Osvjetavanje stereotipa vezanih uz muke i enske rodne uloge i ponaanje.
156
Oekivanja okoline o rodno prikladnom ponaanju dovode do diferencijalnog ponaanja roditelja i ostalih agensa socijalizacije prema djeci mukog i enskog spola. Roditelji enskog djeteta potkrepljuju djevojice u aktivnostima kao to je ples, oblaenje u ensku odjeu, igra lutkom, traenje pomoi od roditelja. Roditelji djeaka ohrabruju igru kamionima i igrakama koje zahtijevaju motornu koordinaciju i snagu. Na osnovu pregleda niza istraivanja vidljivo je da postoje uoljive razlike u ponaanju roditelja prema mukoj i enskoj djeci na podruju usvajanja rodno prikladnog ponaanja. Oba roditelja daleko vie obeshrabruju rodno neodgovarajue ponaanje djeaka nego djevojica. Vrnjaci takoer kanjavaju rodno neprikladne aktivnosti i to u veoj mjeri djeake.
7-RR
CILJ
MITOVI O ENAMA I MUKARCIMA I NJIHOVE POSLJEDICE
1. Pogledati naine na koje naa tradicija i kultura izraavaju uvjerenja o enama i mukarcima. 2. Osvjetavanje poruka koje se nalaze u pozadini odreenih tradicionalnih mitova. 3. Vidjeti kako te poruke mogu utjecati na ponaanje. 4. Zabaviti se.
TO VAM JE POTREBNO
Flipchart, papiri, olovke. Vrijeme trajanja: 60 - 70 minuta.
TO INITI
1. Zamolite sudionike/ice da napiu listu pria, igara, pjesama, izreka, poslovica, rima iz svog djetinjstva koje se tiu mukih i enskih uloga. 2. U malim grupama sudionici/ice neka proitaju svoje liste i diskutiraju o tome kakve su one posljedice imale na njih kao djevojice/ene i djeake/mukarce. 3. Zamolite svaku grupu da izabere najoitiji primjer i pripremi prezentaciju za cijelu grupu na brz i dramatian nain. 4. Svaka grupa izvodi prezentaciju. Za to vrijeme nisu dozvoljeni komentari. Tijekom izvoenja prezentacije, zapisujte kratke opise pria ili pjesama na flipchart. 5. U velikoj grupi, koristei metodu oluje ideja (brainstorming-a), na flipchart zapiite ideje koje su vezane uz znaenje prezentacija. Zapisujte ih na papir nasuprot opisa pjesama, pria... 6. Prodiskutirajte posljedice ideja koje su se pojavile. Neka od pitanja za diskusiju: - to ste nauili/le o tome kako je biti djeak/djevojica? Ovo pitanje treba biti zapisano na posebne papire za djevojice i djeake. - Gdje si to nauio/la? - Koje posljedice primjeuje kod sebe danas?
157
rodna ravnopravnost
NAPOMENA
Naglasite da moderne kulture imaju svoje mitove. To je vano napomenuti da bi se sprijeile predrasude prema tradicionalnim drutvima. Mitovi upuuju na vane teme u odreenom drutvu, osiguravaju norme i razloge ponaanja. Priaju se u svrhu zabave u ranoj dobi i tako imaju velik podsvjesni uinak. Obino ne analiziramo mitove i njihova znaenja pa stoga ljudi mogu biti iznenaeni kada shvate puno znaenje koje se krije u mitovima. Vano je naglasiti da su djeaci, kao i djevojice, pod jakim pritiskom kako bi se prilagodili svojoj rodnoj ulozi. Ono to se dri prikladnim ponaanjem za mukarce i ene varira od kulture do kulture i kroz vrijeme. Pritisak dolazi s raznih strana npr.: obitelj, prijatelji, kola, religija, tradicija, mediji. Poruke koje smo primili/le kao djeca ostavljaju mnoge posljedice na nas kao odrasle. Poruke su esto internalizirane i o njima razmiljamo kao o prirodnim, a ne kao o nauenim, tako se npr. smatra da su ene prirodno submisivne, a mukarci agresivni i ugnjetavai. Ljudi koji se ne ponaaju u skladu sa stereotipnom rodnom ulogom mogu biti kritizirani i ismijavani.
MOGUI ISHODI
Ako se ova aktivnost provodi sa enama i mukarcima, stvara se pogodna atmosfera za diskusiju o rodnim ulogama: kako se stvaraju, odravaju i pojaavaju. Sudionici/ice uivaju u priama, pjesmama, poslovicama isprianim tijekom sesije. To im pomae da uoe ulogu procesa socijalizacije u stvaranju rodnih uloga te da shvate koliko su te uloge duboko ukorijenjene. Moda ete otkriti da je lake sudionicima/ama podijeliti iskustva u grupama istog spola. Meutim, mjeovite grupe mogu ukazati na to gdje postoji tenzija, neprijateljstvo ili nerazumijevanje izmeu mukaraca i ena u grupi.
Podaci koje smo naveli ukazuju da stavovi odraslih o rodno prikladnom ponaanju dovode do diferencijalnog ponaanja prema mukoj i enskoj djeci, to rezultira diferencijalnim ponaanjem djece koje je konzistentno sa stereotipnim oekivanjem kulture u kojoj ive. Tako se od trenutka roenja od ena manje oekuje, manje ih se ohrabruje te one postavljaju nie ciljeve u ivotu, nedostaje im samopouzdanja i esto se ponaaju kao rtve kada im se namee seksistiki obrazac ponaanja. Seksizam prodire u sva podruja naeg ivota. Mali je broj ena na vodeim poloajima, postoje pogrene pretpostavke o podjeli uloga pa su ene dvostruko optereene: u kui i na poslu, ne postoji naknada za kuanske poslove, ene su nevidljive u povijesti, matematici, znanosti i knjievnosti, dobivaju manje plae za isti posao (npr. u Velikoj Britaniji ena s istom kvalifikacijom kao mukarac zaradi tijekom svog radnog vijeka etvrtinu milijuna funti manje), dostupnost kontracepcije je nezadovoljavajua, ene su nedostatno zastupljene u drutvenim, politikim, ekonomskim i legalnim institucijama, nasilje prema enama je u porastu, nejednako se financiraju enske i muke aktivnosti (npr. sport), ene su tretirane kao seksualni objekti.
158
8-RR
CILJ
ENE, MUKARCI I DRUTVO
Identificirati stereotipe vezane uz rodne uloge. Omoguiti diskusiju o alternativama tradicionalnim rodnim ulogama. Istraiti stavove vezane uz enske i muke uloge. Prodiskutirati o efektima koje rodne uloge projiciraju na veze.
TO VAM JE POTREBNO
Veliki listovi papira, olovke. Vrijeme trajanja: oko 45 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. Podijelite veliku grupu u etiri manje grupe i svakoj dajte papir i olovku. 2. Zamolite grupe da odrede osobu koja e zapisivati i osobu koja e izvjetavati velikoj grupi. 3. Zamolite prvu grupu da nabroji sve prednosti biti enom u naem drutvu, drugu grupu da nabroji sve prednosti biti mukarcem, treu grupu da nabroji nedostatke biti enom, etvrtu grupu da nabroji nedostatke biti mukarcem. 4. Nakon 15 - 20 minuta, ili ve kada sve grupe zavre, vratite se u veliku grupu. Zamolite tada male grupe da proitaju odgovore velikoj grupi. 5. Probajte izdvojiti slinosti i razlike meu listama s odgovorima. 6. Prodiskutirajte sljedea pitanja: - Jesu li ljudi ogranieni svojim ulogama i zato? - Jesu li uloge meusobno zamjenjive? - Koje su koristi od rodnih uloga i tko ima od njih koristi? - Kako rodne uloge utjeu na veze? - to bi lanovi/ice grupe eljeli promijeniti?
MOGUI ISHODI
Sudionici/ice e postati svjesni stereotipa i vlastitih stavova vezanih uz rodne uloge i njihovog utjecaja na veze izmeu mukaraca i ena.
159
rodna ravnopravnost
Velik broj poruka koje dobivamo tijekom procesa socijalizacije o tome to se od ena i mukaraca oekuje vezan je uz seksualnost. Mnoge ene na kraju ipak povjeruju u poruke koje uvijek iznova dobivaju da biti privlana mukarcu znai biti neiskusna, bez informacija, dozvoliti da se seks neplanski dogodi, a svu inicijativu, znanje i iskustvo prepustiti mukarcu bez obzira da li je on pouzdan. Okolina im poruuje kako trebaju biti oprezne s mukarcima te da trebaju titi svoju seksualnost i reputaciju. A kada ulaze u seksualan odnos, glavna briga im je kako e mukarcu pruiti seksualno zadovoljstvo. Djeaci ue da pravi mukarci znaju sve o seksu, trae ga, nagovaraju djevojke na spolni odnos. Ako si mukarac ne govori da ne zna to e napraviti kada bude spavao s djevojkom. U mukoj kulturi konverzacija o tome je vrlo zatvorena. Djevojke izlaze van sa snovima i osjeajima, dok djeaci izlaze u svijet s porukom Tu sam ja sa svojim tijelom i esto ute o svojim osjeajima. To su samo neke od poruka. Mlade djevojke igraju aktivnu ulogu u izgradnji vlastite femininosti i dovedene su do vlastitog obesnaivanja kroz ideje koje su imale o tome to je normalan, heteroseksualan odnos. Postoje tradicionalne konvencije o heteroseksualnosti kao instituciji i izvorna nejednakost izmeu ena i mukaraca je u samom sreditu heteroseksualnih konvencija. U drutvima gdje je neravnopravnost institucionalizirana na razne naine kao i u instituciji heteroseksualnosti, postoje drutvena oekivanja da se mukarac i ena moraju vjenati i osnovati obitelj. U heteroseksualnosti postoji prioritet mukosti - muke potrebe i muki uitak dolaze na prvo mjesto. Taj proces u kojem se sve provlai kroz muku perspektivu podravaju i mukarci i ene. Biti mukarac tada znai imati mo nad enama, a to onda uzrokuje nejednakost izmeu ena i mukaraca u poslu, obrazovanju, kui. kola je jedan od znaajnijih instrumenata odgoja za preuzimanje rodnih uloga u drutvu i obitelji. Nastupajui kao predstavnik opih drutvenih interesa, drava provodi kontrolu nad socijalizacijskom funkcijom kole i osigurava prijenos drutveno poeljnih znanja i vrijednosti putem nastavnih programa i planova te udbenika. Njihov sadraj znaajno utjee na konstrukciju drutveno poeljne slike enskog i mukog spola u drutvu. Izmeu nastavnika/ica postoje znaajne razlike u tome kako percipiraju rod, rodnu ravnopravnost, zato su djeaci i djevojice takvi kakvi jesu i zato postoji razlika u njihovim kolskim i post-kolskim iskustvima i postignuima. Okvir kroz koji nastavnici/ice gledaju i u kojem interpretiraju nalaze moe utjecati na njihove postupke vezane uz rodnu ravnopravnost.
160
9-RR
CILJ
UTJECAJ KOLE NA NAIN NA KOJI DOIVLJAVAMO SEBE
Osvjetavanje utjecaja drugih na nain na koji doivljavamo sebe. Prepoznavanje eventualnog razliitog tretmana djeaka i djevojica u koli. Demonstrirati naine primanja i odgovaranja na razliit tretman (ako postoji).
TO VAM JE POTREBNO
60 minuta vremena.
TO INITI
1. Objasnite sudionicima/ama radionice da ete sada razgovarati i oni/e koji/e se ele ukljuiti u diskusiju neka dignu ruku. Vi ete prozivati osobe koje mogu govoriti. Prijedlog tema za diskusiju: - Treba li dozvoliti homoseksualnim parovima usvajanje djece? - Treba li legalizirati marihuanu? - Treba li dozvoliti eutanaziju? - Je li nam potrebna smrtna kazna?, itd. 2. Iznesite temu za diskusiju i prozivajte samo sudionike/ice koji odgovaraju odreenom opisu. To mogu biti: - samo djevojke, - samo mladii, - samo uenici kratke kose, - ili ve po nekom drugom kriteriju koji vi odredite. 3. Nakon 30 minuta prekinite diskusiju i napravite krau pauzu. 4. Nakon pauze pitajte sudionike/ice kako su se osjeali tijekom diskusije. Provjerite da li su primijetili/le da prozivate samo neke, iako su i drugi podigli ruke i eljeli govoriti. Ako je tako, upitajte sudionike/ice da li znaju kriterije koje ste primjenjivali kod odluivanja koga da ukljuite u diskusiju. Vjerojatno su se oni/e koje niste prozivali/le osjeali zapostavljeni, a moda i nee shvatiti uzroke. 5. Upitajte ih da li im se sada, kada su svjesni/e da im se to moe dogoditi, ini da im se to u koli nekada i dogodilo. Dozvolite im komentare i pitanja. 6. Na kraju prodiskutirajte o tome kako bi sami mogli reagirati kada primijete diskriminacijsko ponaanje u razredu. 7. Ako elite i imate vremena moete im dozvoliti podjelu uloga te da pokau i uvjebavaju odreene reakcije.
161
rodna ravnopravnost
NAPOMENA
Objasnite sudionicima/ama da ovaj eksperiment nije napad na nastavnike/ice. Iako se ponekad dogaa da nastavnici/ice daju prednost nekim uenicima/ama bez ikakvog razloga, obino to nije namjerno. Istraivanja su potvrdila da je jedan od faktora spol. Favoriziranje jednog spola ini da se oni/e kojima se daje prednost (obino su to djeaci) osjeaju jaima i uspjenijima u koli. Pazite da nekog/u ne uvrijedite.
MOGUI ISHODI
Vjeba e pomoi sudionicima/ama da postanu svjesni/e suptilnog ponaanja u koli koje moe utjecati na njihov odnos prema drugom spolu. Tako se moe dogoditi da, ako je djeacima omogueno da se osjeaju jaima, mogu imati nerazuman osjeaj svoje vlastite snage i ponekada to zloupotrijebiti u odnosima s djevojkama. Moda neki/e nee razumjeti o emu se radi. Meutim, to je poetak razaznavanja onog to je vano. Nekima e to osvijestiti pitanje diskriminacije pa e se onda moda takve stvari prepoznavati i dogaati rjee.
Na rad kole mogu utjecati i druge institucije. Primjer za to je znatan utjecaj Katolike crkve u Hrvatskoj poetkom devedesetih godina na sadraj obrazovanja u osnovnim i srednjim kolama. Sveta Stolica i Republika Hrvatska su, Ugovorom o suradnji na podruju odgoja i kulture 1996., potvrdile nastavu katolikog vjeronauka u svim javnim i srednjim kolama i predkolskim ustanovama kao obvezatnog predmeta za sve one koji ga izaberu. Na diskusiji o tome hoe li se mlade kroz religijsku kulturu upoznati s razliitim religijama i svjetonazorima ili e imati katoliki vjeronauk u kolama, hrvatski biskupi odgovaraju da nemaju pravog opravdanja pojedina miljenja da se umjesto vjeronauka uvede religijska kultura koja bi se temeljila na upoznavanju kulturnih fenomena svih religija. Gdje se jednako postavlja jedno pokraj drugoga kao da je sve iste vanosti, tamo se ne odgaja za pravu slobodu koja se misli ostvariti predmetom religijske kulture. (Prema Poruka hrvatskih biskupa o vjeronauku u koli i upnoj katehezi, 2000.) Taj svoj stav biskupi su dokazali u praksi kada su se estoko usprotivili provoenju programa Joge u svakodnevnom ivotu u kolama za profesore/ice koji su se dobrovoljno prijavili za sudjelovanje u programu. Glavni argument koji koristi Katolika crkva je da se na taj nain u kole eli uvesti hinduistika religiozna praksa. Rezultati najnovijih istraivanja pokazuju da u ovom trenutku skoro polovina nastavnike struke smatra da vjeronauku nije mjesto u koli. Podaci istraivanja Djeca i mediji pokazuju da, iako 89% djece pohaa kolski vjeronauk, oko polovine njih misli da ga ne treba zadrati kao kolski predmet. Kako raste dob ispitanika/ica, sve je vie onih koji su protiv vjeronauka kao kolskog predmeta (Iliin, 2001.). I u istraivanju miljenja srednjokolaca dobiveni su slini rezultati (Mandari, 2000., prema Iliin, 2001.). S druge strane, oit je interes djece za neke druge sadraje, tako da oko dvije treine ispitanika/ica smatra da je potrebno uvoenje seksualnog odgoja u nastavu. Dobivene rezultate mogue je protumaiti kao direktan pokazatelj da je zadravanje vjeronauka u koli povezano s latentnim socijalnim pritiskom koji dolazi iz obitelji, okoline i od vrnjaka. Osim toga, osnovne kole ne nude alternativu u formi nekog drugog nastavnog predmeta koji bi omoguio uenicima/ama i roditeljima smislenu mogunost izbora (Iliin, 2001.). Tradicionalne ideje roda i seksualnosti koje su rezultat i katolike moralne klime u drutvu utjeu na mlade i njihove vrijednosti i uvjerenja o enama, mukarcima i seksualnom ponaanju. Obrazovanje mladih o pitanjima vezanim za seksualnost i rodnu ravnopravnost je potpuno zapostavljeno. Iako postoji velika potreba za takvom edukacijom, u postojeem nastavnom programu obveznog kolovanja relevantni sadraji vezani uz seksualnu edukaciju obuhvaeni su nastavnim programom predmeta Priroda, za prvih est razreda te nastavom biologije u osmom razredu. U praksi, primjena tih postojeih programa najee znai jedan do tri kolska sata tijekom cijelog obveznog kolovanja, dok je sadraj tih nastavnih sati obino usredotoen na prenoenje osnovnog injeninog znanja o ljudskome tijelu i reproduktivnom vidu ljudske seksualnosti. S druge strane, u sklopu nastavnog programa katolikog vjeronauka za osnovne kole sedamnaest je kolskih sati
162
tijekom zadnja tri razreda namijenjeno edukaciji o seksualnim pitanjima (Hodi, 2003.). Prema vjerounom planu za esti razed, u 5 sati obrauje se ljudska seksualnost u okviru nastavne jedinice Ljudska seksualnost (spolnost) u slubi ljubavi i ivota, gdje se govori i o zaeu, trudnoi i roenju te kranskom moralnom vrednovanju na podruju seksualnosti ... polazei od dubokog potovanja prema vlastitom i tuem tijelu, ali imajui na umu injenicu da je ovjek sklon, zbog svoje ranjenosti zlom i grijehom, zloupotrijebiti svoju seksualnost u odnosu prema sebi i prema drugima. U sedmom se razredu produbljuju znanja vezana uz seksualnost, a u osmom se obrauju teme zloupotrebe ljudske seksualnosti te nastavna jedinica o kranskom braku i kranski ivljenom celibatu (Plan i program katolikog vjeronauka u osnovnoj koli, 1998.). Tijekom srednje kole najvei broj srednjokolaca/ki saznaje o ljudskoj seksualnosti, odnosno o njezinoj reproduktivnoj dimenziji - tijekom jednog kolskog sata biologije. U drugoj su skupini oni koji su fragmentirano informirani u nekoj zdravstvenoj instituciji, na satu razredne zajednice ili vjeronauka (tulhofer i Hodi, 2002.). Zbog ograniavanja seksualnosti u okvire braka i reprodukcije te iskljuivanja bilo kakve tone informacije o problemima kao to su prezervativi, kontracepcija, pobaaj i seksualna orijentacija, seksualna edukacija u okviru vjeronauka nije adekvatan odgovor na stvarne potrebe hrvatskih adolescenata/ica. Naa iskustva u radu s adolescentima/icama ukazuju na djelomino prihvaanje vrijednosti i stavova promoviranih u okviru vjeronauka. Dio mladih ljudi ulaze u seksualne odnose u srednjoj koli ne razmiljajui jo o braku i djeci, ali i ne koristei kontracepcijska sredstva pa se tako izlau velikom riziku od spolno prenosivih infekcija i neeljne trudnoe. Crkva sebe vidi kao moralnu i duhovnu instituciju koja nadilazi kulturalnu i historijsku relativnost. Njezina glavna uloga nije prilagoditi se socijalnim promjenama ili glasovima vjernika, ve uvati i braniti istine i tradiciju u tom grenom svijetu. Ako se ljudi i drutvo mijenjaju, treba ih vratiti nazad na pravi put. Negativan etos prema seksu i seksualnosti proima sve aspekte crkvene hijerarhije moi, a otpor prema promjeni u tom podruju je snaniji nego to veina ljudi misli (Yip, 2003.). Iako Prvi izvjetaj o stvaranju kae: Na svoju sliku stvori Bog ovjeka, na sliku Boju on ga stvori, muko i ensko stvori ga., no ...tijekom dvije tisue godina Crkva se uobliila u muku crkvu u kojoj su ene tek tolerirane te iako ine vei dio auditorija, nemaju utjecaja na dogaanja. (Magda, 1999.) Tako je nain na koji je u Bibliji prikazana Eva imao negativan utjecaj na ostale ene koje su naslijedile njezinu krivnju i izdaju. Kao posljedica toga enama se ne moe vjerovati, one su moralno inferiorne i grene. Kontaminacija patrijarhatom obiljeje je svijeta u kojem ivimo te se stoga i feministike teologinje bave pitanjima muke dominacije. Feministika teologija nastoji razgraditi patrijarhalan utjecaj kako u vjerskoj praksi, tako i u svim podrujima teologije. Pitanje patrijarhata i muke dominacije na kojoj se on temelji sredinja su mjesta feministike teologije koja nuno vode do pitanja nasilja kao instrumenta odravanja muke dominacije. Patrijarhat prepoznajemo i u izboru biblijskih scena, likova, redakciji svetopisamskih tekstova, u tumaenju tekstova i u razradi moralnih postulata (Raffai, 1999.).
163
rodna ravnopravnost
10-RR
CILJ
GDJE STOJI?
Ispitati stavove i miljenja sudionika/ica o diskriminaciji ena. Identificirati uzroke diskriminacije i podruja na kojima su ene diskriminirane. Slomiti komunikacijske barijere i ohrabriti svakoga/u da slobodno izraava svoja miljenja.
TO VAM JE POTREBNO
Radni list. Vrijeme trajanja: oko 40 minuta, ovisno o broju izjava.

TO INITI
1. Priprema: prije poetka vjebe na jednu stranu prostorije zalijepite papir sa znakom + (slaem se), a na suprotan kraj prostorije znak - (ne slaem se). 2. Zamolite sudionike/ice da ustanu i pomaknite sve stvari koje bi mogle smetati slobodnom kretanju po prostoriji. 3. Objasnite sudionicima/ama da ete sada itati izjave koje su vezane uz poloaj ena u drutvu, a oni/e e se, ovisno o tome koliko se svaki/a od njih slae s tvrdnjom, smjetati u prostoru. Ako se slau s tvrdnjom, stat e najblie to mogu oznaci +. Ako se ne slau, stat e pored oznake -. Oni koji su neopredijeljeni/e i neodluni/e ostaju u sredini, ali bez prava na komentare. 4. Proitajte prvu izjavu. 5. Kada su svi/e izabrali/e pozicije, zamolite one sudionike/ice pored zidova neka po redu objasne drugima svoj izbor pozicije. Trebaju uvjeriti ostatak skupine da su u pravu i da im se svi ostali trebaju pridruiti. 6. Nakon rasprave pozovite one koji ele promijeniti poziciju da to uine. 7. Sada proitajte drugu izjavu i ponovite postupak. 8. Kada proitate sve izjave odmah nastavite s diskusijom u grupi. Neka od pitanja za diskusiju: Kako ste se osjeali tijekom vjebe? Je li bilo teko opredijeliti se? Zato? Je li teko ostati u sredini bez mogunosti komentara? Koliko u stvari sluamo tue argumente? Kakvi su se argumenti koristili, oni temeljeni na injenici ili oni koji se pozivaju na emocije? Koji su bili uinkovitiji? Jesu li izjave pravovaljane? Ispitajte mogunosti za poboljanje poloaja ena u drutvu.
164
Radni list
Neki primjeri izjava:
enski rad nije cijenjen. ene imaju sporednu ulogu u donoenju odluka. enska inteligencija i sposobnosti su podcijenjene. Postoje dvostruki standardi u drutvu, jedni vrijede za mukarce, drugi za ene. ene nemaju kontrolu nad svojim tijelima. ene su slabiji spol. Mukarci su lovci, ene su lovina. Primarna uloga ene je reprodukcija. Mjesto ene je u kui. Drutvene institucije socijaliziraju ene za podreene uloge. ene su tretirane kao seksualni objekti.
NAPOMENA
Na radnom listu nalazi se vie izjava. Vi moete izabrati samo neke od njih ili napisati svoju listu izjava. Nije uvijek lako zauzeti stav i zadrati ga. Neki/e e se moda osjeati osamljeno, ugroeno. Prozivajte sudionike/ice koji su tii, suzdraniji u izraavanju miljenja da kau svoje argumente, a one koji esto i puno govore, upozorite neka malo priekaju.
MOGUI ISHODI
Ispitanici/ice e iskazati svoje miljenje. Nije uvijek lako zauzeti stav i zadrati ga. Neki e se moda osjeati osamljeno, ugroeno. Vjeba moe podii samosvijest sudionika/ica o ulozi koju imaju kao lanovi/ice drutva. Moe se razgovarati i o tome kakve se akcije mogu poduzeti kako bi se unaprijedio poloaj ena.
Putem udbenika drutvo prenosi mladima ideje koje lee u osnovi drutvenog sistema. Prenose se provjerene, drutveno prihvaene istine, miljenja i ponaanja i malo je vjerojatno da e se u njima pojaviti neto to nije u skladu s idejama nosioca moi u drutvu. Tako se, pored ostalog, prenose modeli prema kojima mladi usvajaju rodne uloge i priprema ih se za ponaanje u odrasloj dobi.
165
rodna ravnopravnost
Analiza slike ena u hrvatskim udbenicima koju je vodila Branislava Baranovi (2000.) ukazuje da na konstrukciju modela rodnih uloga utjeu patrijarhalno socio-kulturno nasljee, dostignua procesa drutvene emancipacije ena i afirmacija dravotvornih ideja i ideologije etnikog nacionalizma kao idejne osnove za izgradnju nove nacionalne drave koja je, izmeu ostalog, promovirala patrijarhalne vrijednosti i model uloge ene kao majke i bia porodice. Primjeri viestruke dominacije mukaraca udbenikim sadrajima i stereotipna tipizacija uloga i osobina mukih i enskih likova jasno ukazuju na diskriminacijski model odgoja za rodne uloge. ene su u udbenicima evidentno marginalizirane, manje se pojavljuju kao autorice tekstova, slikovnih priloga, a isto tako su i tematski marginalizirane. Kada ve govore o enama, reproduciraju patrijarhalno obojen model ene i smjetaju je u porodicu i sferu privatnosti. Prema miljenju autorice potrebno je radikalnije restrukturiranje udbenikih sadraja u smjeru izjednaavanja pozicije, uloga, osobina ena i mukaraca. Drutvene uloge koje se pripisuju enama i mukarcima nisu jednostavno razliite, one su osim toga razliito vrednovane i razliito nagraivane (npr. u USA ene u prosijeku zarauju oko 2/3 zarade mukaraca). Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (1998.), prosjena enska starosna (radnika) mirovina nia je za 22% od muke. enski rad se definira kao razliit i manje vaan od mukog. im neka profesija postane feminizirana, tj. veinu ine ene, u pravilu ta profesija postaje slabije plaena. Ne zato to ene slabije obavljaju posao, ve sama injenica da je to ensko zanimanje utjee na smanjivanje naknada. Istraivanja koja su provedena u Hrvatskoj, na Medicinskom fakultetu pokazuju da je s porastom broja ena u toj struci dolo do smanjivana plaa. Anketa radne snage iz 1999. godine je pokazala da su djelatnosti u kojima su ene preteita radna snaga u pravilu imaju nia primanja i do 42% u odnosu na dravni prosjek. To hijerarhijsko rangiranje spolnih grupa koje ukljuuje razliit pristup resursima i nagradama naziva se rodna stratifikacija. U Republici Hrvatskoj se kao velik problem pokazao nedostatak kvalitetnih statistikih pokazatelja koji bi omoguili jasno i sustavno praenje kretanja na podruju rodne ravnopravnosti te nedostatak rodno osjetljive statistike (zbir podataka o enama i mukarcima razdvojenih na osnovu svih aspekata njihovog funkcioniranja - dob, socijalan status, zaposlenje, visina plae, obrazovanje itd.). U cijelom svijetu marginalizacija ena je opravdavana na temelju kulturne tradicije. Sadanji globalni politiki i ekonomski trendovi pogoravaju ensko siromatvo i ranjivost. Trenutno tradicionalne enske uloge rezultiraju velikim neplaenim ili loe plaenim radom. ene su te koje obavljaju dvije treine posla na ovom svijetu, zarauju jednu desetinu svjetskog prihoda, ine dvije treine nepismenih i posjeduju manje od jedne stotine svjetske imovine. Anketa koju su Marina Kokanovi i Jagoda Milidrag mid iz enske sekcije SSSH provele u RH je pokazala da ene obavljaju veinu neplaenog rada, kako unutar ue i ire obitelji, tako i u cjelokupnom drutvu. Pokazalo se da ene u takvim oblicima rada provode oko 33 sata tjedno. Kunska vrijednost tog rada iznosi oko 15 milijardi (Kokanovi et al. 2000.). Kod ena kao drutvene grupe oduvijek je bilo mogue uoiti raskorak izmeu udjela u populaciji i njihovog sudjelovanja u javnom ivotu. Kada se nau u sferi javnog djelovanja tada uglavnom ostaju u tipinim enskim sektorima kao to su socijalna skrb, prosvjeta. Nalaze se na hijerarhijski niim pozicijama, s niom plaom i drutvenim statusom. Kada se nau u politici i ovdje se usredotouju na enske teme, a piramidalna zakonitost prema kojoj ene iezavaju s najviih pozicija odluivanja je ovdje posebno uoljiva. Za prisutnost ena u najviim razinama politikog odluivanja od veeg su znaenja natalitet zemlje, izdvajanje za javnu potronju, naroito obrazovanje ena, njihova brojnost u radnoj snazi, pozicije koje zauzimaju u procesu rada te drutveni status.
166
Dosadanja iskustva pokazuju da je bez drutvene kontrole nerealno oekivati pozitivne pomake glede brojnijeg ukljuivanja ena na pozicije s kojih se odluuje o njihovoj sudbini. Ako se nastavi dosadanji svjetski trend, ene nee dostii jednakost s mukarcima na mjestima gdje se donose odluke do 2465. godine. Kako bismo doarali odsutnost ena s istaknutih pozicija odluivanja moemo uzeti za primjer obrazovanje gdje su ene najzastupljenije kao djelatnice. Meu ravnateljima/icama predkolskih ustanova je 1996./97. bilo osamdeset i est posto ena, u osnovnim kolama trideset i sedam posto, u srednjim dvadeset i osam posto, a na Zagrebakom sveuilitu je samo etrnaest posto ena dekanica. ene nisu postale poznate u umjetnosti, znanosti i raznim strukama kao mukarci, pa su tako mnoge znaajne ene izgubljene za povijest i prikraene za priznanje svojih dostignua. U patrijarhalnim drutvima afirmacija ena kao umjetnica, znanstvenica bila je rijetkost, to je indikator stoljetne drutvene potisnutosti ena. enska povijest je nevidljiva. Ta povijest djeluje na nas, a tako i njezino prikrivanje. Mi moramo postati svjesni/e ena koje su se borile za svoja prava, misliteljica, stvarateljica, izumiteljica. Istovremeno moramo postati svjesne/i povijesti tlaenja ena koje nesvjesno oblikuje nae miljenje. Upoznati smo s injenicom o utjecaju masovnih medija na na svakodnevni ivot. Istraivanja su pokazala da prosjena odrasla osoba provede najmanje pet sati dnevno uz TV. Nain na koji je ena prezentirana u medijima ocrtava poloaj ene u suvremenom drutvu kojim dominiraju muki principi. Moemo, takoer, ustvrditi da su ene koje su medijski eksponirane, podreene i vrlo esto podcjenjivane u korist mukaraca. Tako emo, npr. na naim malim ekranima mnogo ee viati oskudno odjevene mlade djevojke, nego sredovjene, uspjene ene.
167
rodna ravnopravnost
11-RR
CILJ TO INITI NAPOMENA MOGUI ISHODI
SLIKE U MEDIJIMA: KOLA
Istraiti slike ena i mukaraca u medijima. Potaknuti diskusiju o tome kako takvi prikazi pridonose odravanju stereotipa vezanih uz rodne uloge.
TO VAM JE POTREBNO
Razliite novine, magazini, ljepilo, veliki komadi papira, kare. Vrijeme trajanja: 50 - 60 minuta.
1. Podijelite grupu u manje grupe od troje ili etvero osoba. 2. Dajte svakoj grupi materijal potreban da bi se napravio kola. 3. Zamolite polovicu malih grupa da naprave kolae o prikazu ena u medijima. Druga polovica neka napravi kolae o prikazu mukaraca u medijima. 4. Poslije 30 minuta, ili ve kada kolai budu gotovi, okupite male grupe da bi mogli podijeliti svoj rad s drugima i opisati dobivene prikaze. 5. Diskusija moe ukljuiti: razliite prikaze, kako takvi prikazi odravaju stereotipe vezane uz rodne uloge i kako utjeu na ponaanje i veze.
Kolai mogu biti napravljeni i s prikazima djeaka i djevojica.
Osvjetavanje stereotipnog prikazivanja mukaraca i ena u medijima.
Vrijednosti i stavove dananje generacije adolescenata/ica u velikoj mjeri oblikuje izloenost utjecaju masovne kulture i medija. Medijski prikazi i poruke povezane sa seksualnou mladi ljudi uglavnom primaju putem televizijskih serija, filmova i asopisa za mlade. U njihov sadraj i znaenje esto su utkane rodne razlike koje odraavaju ire drutvene stereotipe. Rezultati CESI istraivanja naglaavaju da skoro svi, mladii i djevojke navode da je: drutvena kategorija mukosti, kako se prikazuje u medijima, uglavnom povezana s predstavama superiornosti, seksualne permisivnosti i odvanosti, a razumijeva se i znaajna je samo u odnosu prema svojoj suprotnosti - enskosti. S druge strane, za mlade ljude medijski prikazi enskosti uglavnom podrazumijevaju tri karakteristike: zauzimanje podreene, zavisne pozicije u rodnoj dihotomiji, vrednovanje po atraktivnosti, vanjskom izgledu, definiranje prema utvrenim i stroim seksualnim normama. Takoer, mnogi adolescenti/ice vide popularni medijski diskurs kao pretjerano seksualiziran i kao poziv mladima da stvaraju i potvruju svoje rodne identitete ulaganjem u odgovarajue pozicije i uloge.(Hodi i Bijeli; 2003).
168
12-RR
CILJ
RODNA ANALIZA PJESAMA
Prepoznati stereotipe i seksizam u popularnim pjesmama te osvijestiti njihov utjecaj na odnose izmeu mladia i djevojaka.
TO VAM JE POTREBNO
Tekstovi popularnih pjesama. Vrijeme trajanja: 30 minuta.
TO INITI
1. Pripremite tekstove popularnih pjesama u kojima moemo prepoznati rodne stereotipe, i/ili zamolite uenike/ice da donesu tekstove pjesama. 2. Moete svima u grupi dati da analiziraju istu pjesmu, a isto tako je mogue da podijelite nekoliko razliitih pjesama. 3. Podijelite ih u manje grupe i zamolite neka paljivo proitaju pjesmu te u 10 minuta naprave zajedniku listu seksistikih i diskriminacijskih izraza i stereotipnih ponaanja. 4. Predstavnik/ica male grupe neka proita pjesmu i rezultate analize pjesme. Ako je cijeli razred analizirao istu pjesmu, ostale male grupe mogu nadopuniti listu. U sluaju da je svaka mala grupa imala drugu pjesmu, ponovite postupak. Kada su prezentacije zavrene, voditelj/ ica moe ukazati na izraze koji su im promakli. 5. Zajedno porazgovarajte o tome kako se kroz muziku, filmove i prie stvaraju, odravaju i pojaavaju uvjerenja o ponaanjima prikladnim za mukarce i ene te o njihovim odnosima.
MOGUI ISHODI
Sudionici/ice e postati svjesni/e suptilnih jezinih mehanizama putem kojih seksizam djeluje kroz popularne pjesme. Obino ne analiziramo pjesme i poruke koje one alju na taj nain pa sudionici/ice mogu biti iznenaeni/e kada shvate puno znaenje koje se krije u njima.
Kada govorimo o prezentaciji ena u javnim medijima, moramo naglasiti snaan utjecaj stereotipa koji enu esto prikazuju kao seksualan objekt, podinjenu htijenjima i matarijama mukaraca. Iako je u zadnje vrijeme zapaen stanoviti porast ena u tiskovnom mediju, nain portretiranja enskog roda u medijima nije se bitno promijenio. Objanjenje za to mogla bi biti injenica da jo uvijek velika veina odgovornih mjesta u redakcijama pripada mukarcima. Reproduciranje stereotipa i seksizam time postaju lake objanjivi. to se tie tematskih podruja u kojima ene najee djeluju, ona su vezana, uglavnom, uz umjetnost ili zabavu, sport, socijalnu i zdravstvenu problematiku. U nekim podrujima ih uope nema - nacionalna obrana, religijska pitanja, ljudska prava, pobune i demonstracije. Krajnji zakljuak ovog istraivanja koje su provele B.a.b.e. (B.a.b.e.;1997.) je da su hrvatski mediji jo uvijek pod snanim utjecajem stereotipa te da se rad, status i znaaj ena u drutvu i politici podcjenjuje i zanemaruje.
169
rodna ravnopravnost
13-RR
ZAMJENA ULOGA U REKLAMAMA
Kritiki ispitati nain na koji mediji kroz reklame potvruju i osnauju stereotipe vezane uz rodne uloge. Omoguiti malim grupama da se kreativno izraze putem igre uloga.
TO VAM JE POTREBNO
Mjeovita grupa, upoznatost s trenutnim TV reklamama. Vrijeme trajanja: 45 - 60 minuta.
1. Zamolite grupu da razmisle o TV reklami u kojoj su prikazani i mukarci i ene. 2. Podijelite sudionike/ice u male grupe. 3. Zamolite grupe da osmisle ske na temelju reklame po vlastitom izboru, s obrnutim rodnim ulogama. Mukarci igraju enske uloge, a ene igraju muke uloge. Ske mora biti vjeran sadraju i duhu reklame. 4. Nakon to su grupe imale dovoljno vremena da se pripreme, po redu izvode pripremljene skeeve ostalim grupama. 5. Kada svi skeevi budu izvedeni, vratite se u veliku grupu i usmjerite diskusiju na zapaanja i osjeaje u grupi: - Kakav je to osjeaj biti mukarac u enskoj ulozi? - Kakav je to osjeaj biti ena u mukoj ulozi? - Je li vam bilo zabavno? Zato? - to je stereotipiziranje rodnih uloga? - Zato ono postoji? - Je li stereotipiziranje vano? - to je mogue uiniti kako bi se suprotstavili tome?
Sudionici/ice bi trebali/le postati svjesni nejednakosti i stereotipiziranja enskih i mukih rodnih uloga.
Jezik, nain razmiljanja i komuniciranja s drugima ostvaruje, utjelovljuje muku dominaciju. Ono to je u jeziku - muko je i openito osnovno, a ono to je ensko je sporedno i/ili neodobravano. Neke jezike drugaije koriste mukarci i ene, npr. japanski zbog razliite upotrebe prefiksa i sufiksa kod mukaraca i ena oni zvue poprilino razliito. Kada se to pojavi, tada je jezik koji koriste mukarci uvijek smatran jezikom drutva, a enska verzija se naziva enski jezik. Nazivi zanimanja, osim za tradicionalno enska zanimanja kao to su
170
medicinska sestra, kuanica su takoer muka. Termini gospoa i gospoica ukazuju na brani status ene, dok kod mukaraca ne postoje nazivi koji bi ukazivali na to da li je on oenjen ili nije. Jezik takoer moe podcjenjivati i omalovaavati ene. Mnoge fraze trivijaliziraju ono to ene jesu ili rade. U jednom istraivanju pronali su da engleski jezik ima 1000 rijei i fraza koje opisuju ene na seksualno podcjenjujui nain i mnogo manje rijei koje tako opisuju mukarce. Takoer pronaeno je vie od 600 sinonima za prostitutku i svega 65 rijei za muki termin bludnik, kurvi. ak i rijei koje su nekada bile seksualno neutralne (npr. plavua - ena plave kose) razvile su tijekom godina negativno znaenje. Ovakvi jezini obrasci reflektiraju muku dominiranu kulturu. Kako jezik odraava nain na koji vidimo svijet, ovakvi obrasci reproduciraju i jaaju tu kulturu.
14-RR
CILJ NAPOMENA
POGLED NA JEZIK
Osvijestiti implicitan, podrazumijevajui seksizam u jeziku. Pomoi sudionicima/ama da pronau alternativne ne-seksistike rijei i fraze.
TO VAM JE POTREBNO
etiri kopije skea, olovka, papir i kopija Pogled na jezik - reference za svakog sudionika/icu. Vrijeme trajanja: 40 - 45 minuta, ovisno o veliini grupe.
TO INITI
1. Pronaite etiri volontera/ke koji su voljni odglumiti ske. Oni mogu biti mukarci ili ene, ali uloge ostaju muke. Svakome je dana kopija s dijalozima i 10 minuta vremena za pripremu. 2. Za to vrijeme, objasnite ostatku grupe da e oni biti promatrai za vrijeme skea. Zamolite ih da zapiu seksistike i diskriminacijske izraze i rijei koje se javljaju u dijalozima. 3. Po zavretku skea omoguite grupi jo neko vrijeme da dovre zabiljeke. 4. Ponovno izvedite ske, ali ovaj put dozvolite promatraima/cama da se umijeaju u onom trenutku kada osjete da je neto seksistiko i diskriminacijsko. Istraite svaki pojedini sluaj, ohrabrujui diskusiju o alternativama. 5. Podijelite svim sudionicima/ama kopije Pogled na jezik - reference kao podsjetnik.
Mogu je sasvim suprotan ske, samo to e umjesto mukih sve uloge biti enske s promjenom referenci sa enskih na muke. Npr. Hej Nina, Lidija, Maja, kako je mui?
MOGUI ISHODI
Sudionici/ice e postati svjesni suptilnih jezinih mehanizama putem kojih seksizam djeluje u svakodnevnim interakcijama.
171
rodna ravnopravnost
SKE
Scena: tulum jedne subotnje veeri, grupa ljudi stoji uokolo, jedu i piju. Igor: Bok Gorane, bok Draen, kako je enica? Draen: Tamo je s djecom, naravno. Postala je jako vana od kada je dobila posao i zarauje deparac. Igor: Da, znam to misli, moja enica misli da moe dobiti diplomu ako se vrati na faks. Rekao sam joj da nema anse, sigurno ne ako proba s matematikom. Moe li vjerovati, ona eli biti ena inenjer? Posluite se piem. Draen: Jo jedno pivo, Igore? Igor: Da, hvala. Adam: to je s komadima? Igor: Ah, ne brini, one su zaposlene u kuhinji. Priekaj dok ne zavre ili inae neemo nikada dobiti jelo, zna ti ene. Goran: Koje je to sporedno zanimanje tvoje ene, Draene? Draen: Ona je potar. Igor: Dobro djeco, hodite se igrati. Vi djevojice se moete igrati s lutkicama gore u sobi. A vi deki, uzmite loptu i hodite na ulicu igrati nogomet, ali pazite se prometa. Zato ne bismo sjeli? Adam: Hej, pazi na maku Gorane. Stari jadnik samo eli lagodan ivot. Goran: Stolica je malo klimava. Trebao bi je popraviti Igore. Igor: Da znam, u pravu si. ena mi prigovara ve tjednima u vezi toga. Draen: Divno je imati priliku opustiti se. Ba fino, dame su napravile jelo, hajdemo jesti.
172
POGLED NA JEZIK - REFERENCE
enice - oznaava brak. enama se vrlo esto obraa na temelju njihovog branog statusa, mukarcima ne. ene uglavnom dobiju oevo prezime kada se rode i muevo prezime kada se udaju. Za to ne postoji pravna potreba. S djecom naravno - implicira da je prirodno da ena mora biti s djecom. Postala je vana - omalovaava ene koje nastoje zauzeti pozicije koje se tradicionalno smatraju mukim. Deparac - pretpostavka da je zaraen novac samo deparac jer nije vaan doprinos obiteljskom budetu. Misli da moe diplomirati... - ene su esto podcjenjivane kada bi se okuale u sferi intelektualnog, akademskog, tehnikog, znanstvenog podruja. ena inenjer - zato ena inenjer? Nikada ne specificiramo mukarac inenjer? Komadi - uvredljiv izraz za ene, objektificiraju ih i grupiraju kao zgodne slatke i priglupe. Kroz cijeli ske ene niti jednom nisu oslovljene njihovim imenima. Zaposlene su u kuhinji - pretpostavlja se da e ene automatski biti u kuhinji pripremajui hranu. Zna ti ene - generalizacija ponaanja ena, implicira da se sve ene ponaaju na odreen i dobro poznat nain. Sporedno zanimanje - ponovno podcjenjivanje enske uloge u doprinosu obiteljskom prihodu i pretpostavka da je njihov posao izvan kue manje vaan od onog kunog. Potar - zato koristimo muki rod? Potarica, osoba zaduena za potu: to bi bili alternativni termini. Djevojice - lutke, djeaci - nogomet - odreene igre su postale tradicionalno enske ili muke. Zato djeca ne bi bila poticana da se igraju s razliitim spektrom igraaka? U sobi, na ulici - djevojice se obino eli zatititi, dok se djeacima doputa sloboda da istrauju. Stari jadnik - pretpostavlja se da je i spol ivotinje nesumnjivo muki. Ovo implicira da je prirodan poredak stvari muki. On, njegov se koriste da opiu sve od divljih ivotinja do ptica, iji spol ne znamo, pa sve do mijeanih grupa ljudi. Trebao bi to popraviti, Igore - mukarce se tradicionalno promatra kao praktine, ali oni nisu nuno zadovoljni u toj ulozi. Od ena se ne oekuje da znaju kako treba popraviti stvari. Znam, u pravu si. ena mi prigovara... - ako tu injenicu istakne mukarac onda je to u red, u ali ako to isto uini ena onda ona prigovara. Klasificirajui izjavu kao prigovaraku omalovaava i osobu i problem. Dame - ponovno stavlja ene u odreenu kategoriju etiketirajui njihovu ulogu, umjesto da ih se prizna kao individue.
Na uklanjanje seksizma moemo djelovati tako to emo raditi na osnaivanju ena, pruati im podrku u ostvarivanju njihovih ciljeva i traenju ravnopravnosti, ohrabrivati enska postignua, podravati i ukljuiti se u rad neke od enskih organizacija.
173
rodna ravnopravnost
15-RR
CILJ TO INITI
MREA SEKSIZAMA
Osvjeenje institucionalnog seksizma kojim je proeto nae drutvo. Identificiranje moguih pozitivnih akcija kojima se moe utjecati na smanjenje seksizma u drutvu.
TO VAM JE POTREBNO
Flipchart, flomasteri. Vrijeme trajanja: 60 minuta.
1. Zamolite sudionike/ice da se sjete nekih institucija koje podravaju seksizam (npr. kola, radna organizacija, vlada, parlament, vojska, politika stranka, crkva, tiskovni mediji, televizija, socijalna skrb ...). 2. Izaberite 3-4 institucije, a sudionike/ice podijelite u isti broj malih grupa. Svakoj maloj grupi dajte dva velika papira. 3. Zadatak male grupe je da predstavi jednu instituciju tako to e napisati na veliki papir na koji nain je ta institucija seksistika, tj. podrava seksizam. Upozorite ih neka obrate panju na pravila, ponaanja, procedure, strukture ... 4. Nakon toga, na drugi veliki papir piu kako bi izgledala ta institucija kada bi jedna od dominantnih vrijednosti koju ona podrava bila rodna ravnopravnost. Neka nabroje neke akcije koje bi se mogle poduzeti kako bi se promijenilo postojee stanje. 5. Predstavnici/ice malih grupa prezentiraju svoj rad u velikoj grupi. 6. Slijedi diskusija u grupi. Neka pitanja za diskusiju: - Kako ste se osjeali/le tijekom vjebe? - Odakle ste dobile/li ideje te kakvo je vae iskustvo s odreenom institucijom? - Koje su slinosti izmeu kreiranih institucija? - Koji stavovi i koje vrijednosti su izraene u opisima institucija?
MOGUI ISHODI
Sudionici/ice bi trebali osvijestiti razliite oblike seksizma kojim su proete institucije u naem drutvu te osvijestiti ideju da je mogua promjena u njihovom nainu funkcioniranja. Identificirat e naine kojima je mogue ukloniti nejednakost izmeu mukaraca i ena na institucionalnom nivou.
174
Termin osnaivanje odnosi se na neto to ne moe uiniti netko izvana. Razliiti programi mogu stvoriti uvjete u kojima e ene postati glavni subjekti svog razvoja i osnaivanja. Kljuni aspekt osnaivanja je sudjelovanje ena koje se zalau za enska prava u formalnim politikim strukturama. To je podruje prepoznato kao jedno od kritinih podruja na etvrtoj Svjetskoj konferenciji o enama, odranoj u Pekingu 1995. godine, na kojoj je donesena i Platforma djelovanja. U Platformi djelovanja je naglaeno osnaivanje ena i njihovo puno sudjelovanje u svim sferama drutva, ukljuujui proces donoenja odluka te pristup moi, kao osnova za postizanje ravnopravnosti, razvoja i mira.
ZA ONE KOJI ELE ZNATI VIE
Platforma djelovanja sadri sveobuhvatan program jaanja poloaja ena s ciljem uklanjanja prepreka za djelotvorno sudjelovanje ena u svim podrujima javnog i privatnog ivota i ostvarivanja njihovog potpunog, jednakog udjela u gospodarskom, drutvenom, kulturnom i politikom odluivanju. Platforma naglaava da postizanje ravnopravnosti izmeu mukaraca i ena nije odvojeno pitanje ena, ve je uvjet drutvene pravde i jedini put izgradnje samoodrivog, pravednog i razvijenog drutva te ostvarivanja ljudskih prava unutar njega.
Identificirano je 12 kritinih podruja u kojima je potrebno poboljati poloaj ena: ene i siromatvo, kolovanje i struno usavravanje ena, ene i zdravlje, nasilje nad enama, ene i oruan sukob, ene i gospodarstvo, ene na poloajima moi i odluivanja, institucionalni mehanizmi za poboljanje poloaja ena, ljudska prava ena, ene i mediji, ene i okoli, prava enske djece.
Na osnovi tako ponuene palete svaka drava, ovisno o svojim posebnostima, donosi sebi prilagoenu politiku djelovanja. Tako je u svibnju 1996. osnovano Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za pitanja jednakosti, sastavljeno od predstavnica i predstavnika razliitih ministarstava koji su izradili Nacionalnu politiku Republike Hrvatske za promicanje jednakosti. Nacionalna politika najprije daje ocjenu stanja u podruju jednakosti na osnovi koje se ustanovljuju kritina podruja djelovanja. U svakom podruju su odreeni prioritetni ciljevi te konkretne mjere za njihovo postizanje.
175
rodna ravnopravnost
Generalna Skuptina UN-a se sastala u lipnju 2000. kako bi preispitala jesu li vlade, meunarodne organizacije, nevladine organizacije i privatan sektor ispunili preuzete obveze u provedbi Pekinke platforme. Tamo su bile i predstavnice vladinih institucija i nevladinih organizacija iz Republike Hrvatske. Zajedniki je donesena odluka da se izvri evaluacija dosadanjeg rada Povjerenstva te da se predloe nove, efikasnije strategije promicanja rodne ravnopravnosti. Evaluacija rada Povjerenstva je pokazala da vei dio mjera predvienih Nacionalnom politikom nije realiziran. Zbog nedostatka politike volje Povjerenstvo nije imalo stvarnog utjecaja unutar Vlade RH jer se nisu uspostavili nacionalni mehanizmi koji bi osigurali provedbu. Suradnja Povjerenstva i nevladinih udruga nije bila dovoljno uinkovita i transparentna, a o radu Povjerenstva se malo znalo u javnosti. Povjerenstvo nije imalo osobu (osobe) koje bi se iskljuivo bavile poslovima vezanim za rad Povjerenstva, a financijska sredstva za rad su bila nedostatna. Nakon parlamentarnih izbora u sijenju 2000. Vlada je osnovala Povjerenstvo za pitanja ravnopravnosti spolova, a osnovan je i saborski Odbor za ravnopravnost spolova. Nova Nacionalna politika 2001. - 2005. obuhvaa sljedea podruja: ene i obrazovanje, ene i zdravlje, Nasilje nad enama, ene i oruani sukobi, ene i gospodarstvo, ene na poloajima moi i odluivanja, Institucionalni mehanizmi, enska ljudska prava, ene u medijima, ene i okoli. Meu prioritetne zadae programa ukljueno je: - prikupljanje informacija o stanju prava ena u RH, - obrazovanje ena u svim sredinama i svim razinama, - uspostavljanje mree povjerenstava i razvijanje njihove meusobne suradnje, - osiguranje financijskih sredstava za ostvarivanje programskih zadaa, - planiranje promidbenih djelovanja, - osmiljavanje pravne regulative za ostvarivanje prava ena, - poticanje na veu aktivnost svih medija u svrhu upoznavanja javnosti o pravima ena. U pripremi je i donoenje Zakona o ravnopravnosti spolova kojim e se u skladu s pravnom steevinom Europske zajednice, meunarodnim pravom, a posebice u skladu s odredbama Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (CEDAW) i Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, tititi i promicati ravnopravnost spolova u RH.
Na osnaivanje ena moemo gledati kao na kontinuum vie povezanih komponenata: - osvjetavanje poloaja ena, situacije, prava i mogunosti kao korak prema rodnoj ravnopravnosti. Kolektivno osvjetavanje osigurava osjeaj grupnog identiteta i moi koja se dobiva kada se djeluje kao grupa, - izgradnja kapaciteta i razvoj vjetina, osobito kao sposobnost planiranja, donoenja odluka, organiziranja, upravljanja i izvoenja aktivnosti, kako postupati s ljudima i institucijama u svijetu oko nas, - sudjelovanje i vea kontrola, mo donoenja odluka u kui, zajednici i drutvu, - akcije koje e poticati veu ravnopravnost izmeu mukaraca i ena.
Ukratko, osnaivanje je proces osvjetavanja i izgradnje kapaciteta koji vodi veem sudjelovanju, veoj moi i kontroli na razinama donoenja odluka te preobraavajuem djelovanju (Karl, 1995.).
176
FEMINIZAM / FEMINIZMI *
ene moemo definirati kao manjinsku grupu u drutvu. Kada govorimo o manjini ne mislimo na statistiku zastupljenost ena u populaciji, ve govorimo o sociolokom znaenju pojma manjine. To znai da se radi o grupi s manje drutvene moi i privilegija, koja se obino nalazi u nepovoljnijem drutvenom poloaju. Feminizam u naoj kulturi ima izuzetno negativno znaenje uz koje se veu predrasude i stereotipi koji u velikoj mjeri proizlaze iz neznanja i neinformiranosti o tome to feminizam zapravo jest. Kada govorimo o feminizmu govorimo zapravo o razliitim tipovima feminizama, tj. o feministikim teorijama koje govore o socijalnom svijetu sa stajalita ene. Feministike teorije postavljaju tri osnovna pitanja: da li su ene bile prouavane u bilo kojoj situaciji? Ako nisu, zato nisu? to one zapravo rade, kako pridonose odreenoj socijalnoj situaciji? Suvremena znanstvena zajednica dramatino je otkrila da ono to je trebalo biti jedinstveno iskustvo, bio je zapravo poseban izvjetaj mukih aktera i iskustava. Iako su ene aktivno prisutne u veini socijalnih situacija, znanstvenici, a i sami socijalni akteri bili su slijepi na njihovu prisutnost. tovie, uloge ena u veini socijalnih situacija, iako bitne, nisu bile identine ulogama mukaraca u tim istim situacijama. Sve u svemu, njihove su uloge bile razliite, manje priznate i podreene ulogama mukaraca. Njihova nevidljivost samo je jedan od indikatora te nejednakosti. Otkrivanje injenice da je ono to smo smatrali univerzalnim ili apsolutnim znanjem o svijetu, zapravo znanje koje proistjee iz iskustva monog dijela drutva, dovode do revolucionarnog preokreta u naem razumijevanju svijeta. Jo jedno pitanje koje se postavlja je: Zato uope govoriti o enama? Na ovo pitanje nameu se tri odgovora: 1) Pozicija ene je u mnogim situacijama ne samo razliita, nego je i manje povoljna. Ovom hipotezom se bave (feministike) teorije nejednakosti/neravnopravnosti. 2) Poloaj ene i ensko iskustvo u veini situacija su razliiti od poloaja mukaraca u istim situacijama. Ovom hipotezom se bave teorije razlike. 3) Poloaj ena posljedica je odnosa moi izmeu mukaraca i ena. ene su izloene ugnjetavanju, iskoritavanju, podinjavanju. Ovom hipotezom se bave teorije ugnjetavanja. Mukarci i ene zauzimaju razliit drutven poloaj, nejednako su locirani u drutvu i nejednakost proistjee iz drutva, a ne iz biolokih razlika. Nejednakost/neravnopravnost rodova objanjava liberalni feminizam, zatim marksistiki feminizam. Liberalni feminizam zalae se za potivanje vrijednosti individualizma, prava na izbor, slobode i jednakih mogunosti za sve. Socijalistiki, marksistiki feminizam smatra da je ekonomska nejednakost uzrok enske podinjenosti. Zastupa ideju ekonomske neovisnosti ene i pravde. Radikalni feminizam zastupa ideju da je patrijarhat izvor muke moi i dominacije. Patrijarhat je organiziran sustav nasilja nad enom i prirodom. Planove analize radikalnog feminizma ine nasilje u obitelji, incest, seksualno uznemiravanje. Ovdje su spomenuta tri osnovna pravca feminizma, ali postoje jo i kulturalni, postmoderni, psihoanalitiki feminizam, itd.
177
rodna ravnopravnost
Feminizam kao drutven protest
Na odreen nain feministika je perspektiva oduvijek postojala. Bilo gdje su ene bile subordinirane, a to su bile gotovo uvijek i svagdje, ini se da su uviale svoj poloaj i protiv toga u nekom obliku protestirale. U zapadnom svijetu formalan poetak feminizma biljei se publiciranim radovima o takvom protestu. Prvi radovi se pojavljuju u 1600.-tim godinama i nastavljaju se, kao malen i znaajan prilog, objavljivati tijekom iduih 150 godina. Feminizam se nije razvijao kroz postupan, neprekinut razvoj. ene su, napokon, relativno bespomona i podreena grupa u zapadnim drutvima - manjina. Mogunosti za javni feministiki protest su se proirile i uvrstile pratei mijene razvoja drutva kroz periode liberalistike promjene i razumijevanja s jedne strane, te perioda veeg konzervativizma i represije s druge strane. Najvia toka zabiljeene feministike aktivnosti i pisanja zbivala se u vrijeme liberalistikih pokreta u suvremenoj zapadnoj povijesti: vrijeme prvog procvata proizvodnje u 1780.-im i 1790.-im godinama; zatim, mnogo bolje organizirani i usmjereni napori u 1850.-im godinama; masovna mobilizacija za pravo glasa u ranom 20. stoljeu te u 1960.-im i 1970.-im godinama moderan, iroko utemeljen multidimenzionalan pokret. U intervalima izmeu tih perioda feminizam je bio znatno manje vidljiv, najvie zbog toga to su ga dominantne grupe namjerno pokuavale suzbiti. * adaptirano prema Ritzer; 1997.
178
Mo
Kao to smo ve naveli, koritenje rijei rod nam omoguuje da ukaemo na kulturoloki, drutveno, ekonomski i povijesno definirane uloge mukaraca i ena te da naglasimo kako su nejednaki odnosi moi izmeu njih oblikovani i ugraeni u drutvene institucije kao to su obitelj, pravni sistem, religiozni sistem i uvjerenja. Sama po sebi mo kao mogunost da neto moemo uiniti nije niti pozitivnog, niti negativnog predznaka. Ti predznaci se odnose na rezultate koje postiemo svojom moi.
16-RR
CILJ
DEFINICIJA MOI
Omoguiti sudionicima/ama da sami/e definiraju mo. Povezati definicije sudionika/ica s teorijskim konceptima moi nad, moi sa, moi za te unutarnje moi.
TO VAM JE POTREBNO:
Flipchart Vrijeme trajanja: 40 minuta
TO INITI:
1. Zalijepite velike papire na zid i na jedan od njih napiite mo. 2. Zamolite sudionike/ice da u sljedeih deset minuta govore svoje asocijacije na rije mo, a vi ih zapisujte na flipchart. 3. Nakon toga ih podijelite u male grupe i zamolite da nakon krae diskusije napiu svoju definiciju moi. Dajte im za to 10 minuta. 4. Prezentirajte definicije u velikoj grupi i dozvolite sudionicima/ama spontane komentare i krau diskusiju. 5. Na kraju im objasnite teorijske koncepte moi nad, moi sa, moi za te unutarnje moi i poveite ih s njihovim asocijacijama i definicijama.
Iza veine pokuaja za poveanjem enske moi nalazi se pretpostavka da postoji ograniena koliina moi i ako ja imam vie, ti ima manje. Ako ja imam mo nad tobom, poveanje tvoje moi dogaa se na raun moje. Ova mo je i/ili odnos nadreenosti/podreenosti ili mo nad. Ona se u osnovi temelji na drutveno sankcioniranim prijetnjama nasiljem i zastraivanjem, poziva na aktivan i pasivan otpor, trai konstantno odravanje panje. Mo nad koristili su razni vladari kako bi bili i ostali iznad svojih podanika. Odnos subjekta i objekta je takav da subjekt eli uspostaviti kontrolu nad objektom i uiniti ga sebi podreenim.
179
rodna ravnopravnost
Mo nad eli to vie zadrati za sebe unutar svojih granica i zato je ona veinom pokretaka i inicijativna. Mo moemo razumjeti i kao mo za, mo koja je kreativna i koja olakava i osposobljava. Takva mo je sutina individualnih aspekata osnaivanja. Veina ljudi opisuje situacije u kojima su se osjeali/le mono kao one u kojima su rijeili/le problem, razumjeli/le kako neto funkcionira ili nauili/le neku novu vjetinu. Ljudi se osjeaju osnaeno kroz udruivanje i organiziranje, ujedinjeni zajednikim ciljem i zajednikim razumijevanjem. Mo sa ukljuuje osjeaj da je cjelina vea od zbroja pojedinaca, pogotovo ako se grupa lati rjeavanja problema zajednikim snagama. Vezana je uz proces, osjeaje, komunikaciju, razumijevanje, nije inicijativna, ve samo podrava proces koji se ve zbiva. Sljedea vrsta moi je unutarnja mo, duhovna snaga i jedinstvenost koja se nalazi u svakoj/svakome od nas i ini nas ljudskim biima. Naa unutarnja mo odreuje unutarnju sposobnost djelovanja i tie se naeg odnosa prema sebi samima. Osnova je u prihvaanju i potivanju sebe, ali i u prihvaanju drugih kao ravnopravnih. U tradicionalnim kulturama vraevi, iscjelitelji i mudri starci su smatrani kao oni koji imaju takvu vrstu moi i esto su ih traili savjete. Ljudi se veinom u osobnim priama moi, ukoliko su uspjeli postii pozitivnu promjenu, osjeaju jako i mono.
180
17-RR
CILJ
MO - VOENA FANTAZIJA
Prisjetiti se situacija u kojima smo se osjeali/le mono.
TO VAM JE POTREBNO
Flipchart. Vrijeme trajanja: 60 minuta.
TO INITI
1. Pozovite sudionike/ice neka se udobno smjeste na stolicama, ako se osjeaju sigurno neka zatvore oi. Tada im polako proitajte/ispriajte sljedee: Prisjetite se vremena kada ste se osjeali/le mono. Kada se neto vano dogodilo zbog vaeg izbora jer ste neto rekle/li ili uinili/le. Utjecali/le ste na promjenu. Sjetite se jedne situacije, dozovite taj prizor i pokuajte se sjetiti svake pojedinosti. to ste rekli/le? to ste uinili/le? Kako su reagirali/le drugi/e? Ako se ne moete sjetiti niti jedne situacije, pomislite na vremena kada ste se osjeali/le dobro i sretno. to inite tada? Ostanite jo trenutak s tim osjeajem moi. Sada se polako vratite u sobu. 2. Zamolite sudionike/ice da ostanu sa svojim iskustvom i da se podijele u manje grupe. U malim grupama neka sudionici/ice najprije ispriaju svoje iskustvo. Zatim neka na velike papire zapiu odgovore na sljedea pitanja: - Kako ste se osjeali/le? - Na to ste utjecali/le? - Koje promjene ste potaknuli/le? 3. U velikoj grupi predstavnici/ice neka prezentiraju svoje odgovore. 4. U zajednikoj diskusiji potrebno je naglasiti potrebu za izjednaavanjem moi i stvaranjem prostora za svaku/oga pojedinca/ku da gradi svoju mo.
Mo nad trai stvaranje jednostavne dualnosti: dobar/zao, mukarac/ena, mi/oni, bogat/siromaan. Postoje razlike i razliite grupe imaju jako razliite interese. Meutim unutarnja mo prepoznaje snage i slabosti koje postoje u svakome/svakoj od nas i ne osuuje odmah razliitost, ne kategorizira u i/ili terminima. Unutarnja mo naglaava prihvaanje i potovanje sebe, komplementarnost radije nego dualnost, prepoznavanje aspekata onog drugog u sebi.
181
rodna ravnopravnost
18-RR
CILJ: TO INITI
SKULPTURE MOI
1. Pomoi sudionicima/ama da pojasne i podijele svoje vienje moi. 5. Utvrditi da li postoje razlike u percepciji moi izmeu mukaraca i ena. 6. Omoguiti sudionicima/ama da se kreativno izraze i zabave.
TO VAM JE POTREBNO
45 minuta vremena.
1. Podijelite sudionike/ice u dvije grupe, muku i ensku. Neka svaka grupa nae dovoljno mjesta u prostoru. 2. Tada zamolite sudionike/ice da se unutar malih grupa podijele u parove. U svakom paru jedna e osoba biti materijal (glina), a druga kipar/ica. 3. Zamolite osobu koja je materijal da se opusti i prepusti kiparu/ici te da ostane u poziciji u koju je kipar/ica postavi. Zadatak kipara/ice je da od materijala napravi skulpturu koja e prikazivati njegovo/njezino vienje moi. Dajte im za to nekoliko minuta, a kada su zadovoljni/e svojim djelom mogu prekinuti s radom. Zamolite ih da dobro zapamte poloaj. 4. Tada zapoinje izloba. Kiparice iz enske grupe neka postave svoje skulpture, a lanovi muke grupe dolaze na izlobu. Ako elite moete i fotografirati pojedine skulpture. 5. Posjetioci (lanovi muke grupe) dolaze do prve skulpture te opisuju svoje vienje umjetnikog djela. Nakon toga kip progovara o tome kako se osjea u poziciji u koju je postavljen. Potaknite osobu da govori o osjetima u tijelu. Na kraju kiparica objanjava to je svojom skulpturom htjela prikazati. 6. Ponovite postupak za sve skulpture u enskoj grupi. 7. Tada je red da muka grupa prikae svoje skulpture enskoj grupi. 8. Kada ste zavrili/le sjednite u krug i zaponite diskusiju u velikoj grupi. Pitanja za diskusiju: Kako ste se osjeali tijekom izvoenja vjebe? Jesu li vas neki komentari iznenadili? Postoje li i kakve su razlike u percepciji moi izmeu mukaraca i ena?
NAPOMENA Ako elite i imate dovoljno vremena moete dozvoliti da materijal i kipar/ica zamijene uloge.
182
U svakodnevnom ivotu ljudi veinom samo mo nad percipiraju kao pravu mo. U ivotu ljudi koriste mo da bi odigrali ulogu rtve, dominantne osobe ili pomagaa/pomagaice. Mo rtve su puno koristile ene jer dugo nisu imale pristup drugim vrstama moi. Do ovog stoljea, veina enskih ivota prolazila je kroz kombiniranje moi rtve i moi pomagaice. Tek su u dvadesetom stoljeu, zahvaljujui borbi niza ena (ponekad uz podrku mukaraca) za enska prava, ene stekle mogunost za koritenje moi dominantne osobe. U kontekstu roda, mukarci i ene su razliito socijalizirani i esto djeluju u razliitim sferama u zajednici, iako postoji prekrivanje i meuovisnost. Kao rezultat toga mukarci i ene imaju razliito ivotno iskustvo, znanje, poglede i prioritete. Jedni ne mogu nuno predstavljati interese drugih te nitko ne moe samostalno predstavljati zajednicu. Drutvo koje cijeni i vrednuje pozitivne aspekte tih razlika kree se prema ravnopravnosti. Strateki, trebamo transformirati nae razumijevanje moi i kreativno se oduprijeti moi nad. Potrebno je istraiti koncepte moi za, mo sa i unutarnje moi te njihove meusobne odnose. U radu trebamo biti svjesni/e kada nae djelovanje moe poveati podjelu i konflikt, biti sigurne/i da oni/e koji e snositi posljedice razumiju i prihvaaju rizik. Potrebno je raditi na izjednaavanju moi i otvaranju prostora mogunosti u kojem svatko meu nama moe graditi svoju mo. Veini ena je ta mogunost bila uskraivana sve do ovog stoljea. Broj monih ena tek polagano raste i svatko/svaka od nas moe pridonijeti tom procesu.
Nasilje
Nasilje kao takvo je strukturalni, sastavni dio procesa socijalizacije ena (isto tako i mukaraca, s druge toke gledita) i svakodnevnog iskustva ena u patrijarhalnom sistemu. Nasilje djeluje kroz dominaciju, represiju i uzurpaciju enskog tijela; nasilje je ispisano i utisnuto u tijela ena. To je jedan od monijih i perfidnijih instrumenata jer prisiljava one koje su preivjele nasilje da integriraju iskustvo nasilja u svoju svijest, u svoje ivotne koncepte. To vodi do odreenog sljepila za injenicu da je nasilje, u svojoj pojavnosti, jednostavno nasilje i treba biti imenovano kao takvo. Nasilje je instrument kojim se osigurava dominacija i mo. U lanku 1, Deklaracije o eliminaciji nasilja protiv ena (UN, 1993.), nasilje protiv ena je definirano kao svaki in nasilja na osnovi razlike u spolovima koji rezultira u fizikom, seksualnom ili psiholokom ozljeivanju ili zlostavljanju ena, ukljuujui i prijetnje, prinudu ili namjerno liavanje slobode, koje se moe pojaviti u privatnom ili drutvenom ivotu (prema Obradovi-Dragii i Babi; 1999.).
183
rodna ravnopravnost
19-RR
CILJ
DEFINIRANJE I RAZUMIJEVANJE NASILJA
Sudionici/ice e zajedniki, samostalno kreirati vlastitu definiciju nasilja. Diskutirat e o situacijama u kojima su doivjeli/le nasilje, ali i o situacijama kad su bili/le nasilni/le. Razgovarat e o moguim reakcijama na nasilje.
TO VAM JE POTREBNO
Flipchart. Vrijeme trajanja: 30 minuta
TO INITI
1. Podijelite sudionike/ice u male grupe. 2. Zadatak svake grupe je da razgovara o tome to je za njih nasilje i da kreiraju zajedniku definiciju nasilja. 3. Predstavnici/ice malih grupa neka itaju svoje definicije nasilja i neka lijepe papire s ispisanim definicijama na zid. Nakon toga neka prodiskutiraju o razliitim definicijama nasilja. Potaknite sudionike/ice da s grupom podijele neke situacije iz svog ivota u kojima su bili/le nasilne ili su doivjeli/le nasilje. 4. Identificirajte gdje se sve nasilje dogaa, tko su poinitelji, a tko rtve. 5. Porazgovarajte o moguim reakcijama na nasilje.
NAPOMENA
Mukarci i ene su izloeni nasilju koje nalazimo u svim drutvima i vremenima. Taj je problem ukorijenjen u irim drutvenim, ekonomskim, kulturalnim slojevima. Kada u sigurnoj atmosferi tijekom radionice govorimo o nasilju, obino se pokae kako je svaka prisutna ena vie puta doivjela zlostavljanje i/ili neki oblik rodnog nasilja, dok mukarci obino navode situacije u kojima su sudjelovali u ulinim tunjavama, bili rtve kriminalnih djela, npr. prepada i sl. Na radionicama su mukarci esto u manjini pa se ponekad moe osjetiti njihov obramben stav koji se izraava i verbalno, primjerice: Nije valjda i danas tako., Mi nismo odgovorni za druge. i sl.
Jednu stvar treba naglasiti: seksualno nasilje nema nikakve veze s ljubavnim odnosom, sa eljom ili uitkom, ve je to nametanje mukaraca enama bez njihove elje. Nasilnici koriste seksualne i fizike signale da bi pokazali tko ima mo. U neoliberalnom ekonomskom sistemu trebamo biti svjesni/e injenice da su seks i seksualnost, obino se tu misli na enska tijela, postali samo jedan od proizvoda koji se kupuju i prodaju na tritu.
184
20-RR
CILJ
NASILJE NAD ENAMA
Omoguiti sudionicima/ama da prodiskutiraju o temi nasilje nad enama. Identificirati mitove o nasilju nad enama. Stvoriti atmosferu u kojoj mogu slobodno podijeliti svoja iskustva o nasilju.
TO VAM JE POTREBNO
Stripovi 1, 2, 3, 4, 5, olovke. Vrijeme trajanja: 45 minuta.
TO INITI
1. Zamolite sudionike/ice neka se podijele u male grupe. 2. Svakoj grupi podijelite jedan ili vie stripova. 3. Zatraite od njih neka prodiskutiraju situaciju u stripu i neka napiu svoj odgovor u predvien prostor. 4. Kada se ponovno okupe u veliku grupu neka predstavnik/ica prve male grupe proita strip i objasni zato se njihova grupa odluila za takav odgovor. Nakon toga moe uslijediti spontana diskusija u kojoj ostali sudionici/ice mogu dati svoje prijedloge i komentare. 5. Uinite isto i za preostale grupe koje su takoer radile na stripovima. 6. Pokrenite diskusiju o mitovima koji vladaju u naim drutvom, a vezani su uz nasilje nad enama i djecom.
NAPOMENA
Vrijeme za ovu aktivnost moe biti razliito, dobro je da budete fleksibilni, naroito ako neke djevojke odlue podijeliti s grupom iskustvo o nasilju koje su doivjele. Mitovi o nasilju ukorijenjeni su vrlo duboko i u veini kultura o temi nasilja nad enama i djecom se uti. Stoga je grupi vjerojatno potrebno dosta vremena da se stvori povjerljiva atmosfera u kojoj e moi sigurno podijeliti svoja iskustva. Vano je na kraju vjebe istaknuti neku ideju o tome kako se moe pomoi i pruiti podrka onima koji/e su preivjele nasilje.
185
rodna ravnopravnost
186
187
rodna ravnopravnost
Citiramo neke od mitova o silovanju iz prirunika Za nasilje nema opravdanja, u izdanju CESI, Zagreb, 1999.:
MIT Alkohol i ekonomska nesigurnost su uzrok obiteljskog nasilja. INJENICA To nije glavni razlog jer nasilje se javlja i kada ti faktori ne postoje. Velik je postotak onih koji piju, a nisu fiziki nasilni.
MIT Seksualan odnos sa enom/djevojkom, ako ona to ne eli, ipak nije silovanje. INJENICA Prisiljavanje ene na seksualan odnos protiv njene volje je silovanje. Silovanje se dogaa u 7-12% brakova.
MIT Silovatelji su nepoznati manijaci u mranim ulicama. INJENICA Vrlo esto silovatelji su prijatelji, roaci, poznanici ili susjedi. Silovanje se esto dogaa u kui i unaprijed je planirano.
MIT Samo mlade i privlane djevojke budu silovane. INJENICA Sve ene mogu biti meta silovatelja, bez obzira na godine, nacionalnost, boju koe, obrazovanje, vjeru, zaposlenje, fiziki izgled. rtve silovanja bile su i 15-mjeseno dijete i ena stara 90 godina.
MIT ene potajno ele biti silovane. INJENICA Nijedna ena ne eli biti rtva nasilja i silovanja vie nego to to mukarci ele.
188
MIT ena koja nije vikala ili pruala otpor nije mogla biti silovana. INJENICA Mnoge ene koje su bile silovane nisu vikale ili se opirale prvenstveno iz straha. Istraivanja pokazuju da samo 10 % osoba koje su bile napadnute ili opljakane (veinom mukarci) stvarno pruaju otpor napadaima. Zato bi drutvo oekivalo neto vie od osoba koje su preivjele silovanje?
MIT Silovanje je enski problem i na enama je da pronau rjeenje i sprijee silovanje. INJENICA Silovanje je drutveni problem. Mukarci trebaju preuzeti odgovornost da ne sudjeluju u silovanju i da se suprotstave ovakvim mitovima.
to mogu sam/a napraviti: Razmisli na koji nain su mukarci socijalizirani da sudjeluju u kulturi u kojoj je silovanje mogue. Suprotstavi se slikama nasilja prema enama u reklamama i pornografiji. Odupri se pritisku prijatelja da sudjeluje u seksistikom ponaanju. Prekini osobu dok pria vic o silovanju. Suprotstavi se seksizmu drugih mukaraca. Nemoj oekivati da e ene to uiniti za tebe.
MOGUI ISHODI
Osvjetavanje mitova o nasilju nad enama moe voditi u bolje razumijevanje problema i veu spremnost na pruanje podrke rtvama nasilja. Mogua je i diskusija o odgovorima policije, sudova, centara za socijalnu skrb, lijenika/ica, obitelji i zajednice na problem nasilja nad enama.
189
rodna ravnopravnost
Seksualno uznemiravanje Seksualno uznemiravanje je dio sistema nasilja protiv ena i dio, ali i rezultat, strukturalnog nasilja svojstvenog naem drutvu. Teko je dati definiciju seksualnog uznemiravanja jer ono poprima razliite oblike, od tzv. komplimenata (dobacivanja) dobivenih na ulici, a koji se odnose na razliite dijelove enskog tijela, neeljenog dodira i sl. To predstavlja nametanje, ulaenje u fiziku i osobnu sferu ene, prelaenje granice potivanja ljudskog dostojanstva. Ono to definira neto kao uznemiravanje je na koji nain to osoba kojoj je namijenjeno osjea. Mogue je da osoba koja uznemirava nije svjesna da je njen postupak, ponaanje, komentar shvaen kao uznemiravajui, ali je to ne opravdava. Djevojice odrastaju uz takve postupke u svojim kuama, na ulici, u koli, u zdravstvenim ustanovama, kasnije na fakultetima i poslu; pronalaze ga u medijima, u politikim strankama, vladi, u umjetnosti, ekonomiji, svako podruje ivota je proeto razliitim oblicima rodnog nasilja. U koli se neka ponaanja prihvaaju kao normalna i na prvi pogled izgledaju neduno, ak i zabavno, a u stvari predstavljaju sjeme kasnijeg uznemiravanja. Mogue je da e zbog toga mladima biti teko identificirati takva ponaanja u svojoj okolini jer su ona prihvaena i na neki nain oekivana u koli. Zbog toga im je potrebno pruiti priliku da preispitaju svoja, ponaanja svojih vrnjaka i odraslih kako bi mogli vidjeti to ljude dovodi do toga da se osjeaju uznemireno i ugroeno.
Seksualno uznemirujui komentari i ponaanja su naini na koje neki ljudi pokazuju da imaju veu mo od drugih. Naalost, dogaa se da profesori/ice napastuju uenike/ice. Neki blai oblici, kao to su dobacivanje neugodnih osobnih primjedbi, dogaaju se jer su neki profesori/ ice previe nepromiljeni da bi shvatili kako njihove primjedbe mogu nekoga uznemiriti te ele ispasti cool. Meutim postoje i profesori/ ice koji se koriste svojim poloajem i autoritetom kako bi napastovali svoje uenike/ice, znajui pri tome da je to to rade vrlo ozbiljno i kanjivo.
Na fakultetima, u znanosti, u istraivanjima prisutna je muka dominacija i status koji mukarci posjeduju daje im mogunost da koriste taj status (mo) nad enama, njihovim studenticama. Rodne uloge, odnosno uloge koje drutvo oekuje da mukarci i ene igraju te ponaanja koja se smatraju prikladnima za mukarce i ene, omoguuju da se seksualno uznemiravanje dogaa i da ene zbog straha o tome ne progovaraju i ne odbijaju ga. ene ue da prihvaaju taj akt kao kompliment, kao dio prirodne igre izmeu spolova. To je razlog zato se vie panje poklanja djeacima koji su bili zlostavljani ili uznemiravani od strane mukaraca, nego djevojicama koje su doivjele slian oblik nasilja. Drugi razlog je da ene ute jer se mogu osjeati krivima zato to su privlane, nose seksi odjeu i nauile su da im je to samo kazna za nedolino ponaanje. Neovisno o tome, ene od malena ue biti ovisne o drugima, najee o mukarcima, za ljubav, posao, prihod... , ue biti odgovorne za druge, brinuti o drugima i definirati svoj ivot u odnosu na druge. ene ne ue biti autonomne; ne ue brinuti o sebi .
190
20-RR
CILJ
BRIGA ZA OSOBNU SIGURNOST
Osvijestiti kako rodne razlike utjeu na nau brigu za osobnu sigurnost, na strah od mogueg nasilja, na nae svakodnevne ivote. Bolje razumijevanje nasilja naspram ena.
TO VAM JE POTREBNO
Flipchart, marker. Vrijeme trajanja: 30-40 minuta.
TO INITI
1. Zamolite sudionike da se sjete svih stvari/postupaka koje svakodnevno rade kako bi se osjeali sigurno ili kako bi se zatitili od mogueg fizikog nasilja. 2. Zapiite njihove odgovore na lijevu stranu flipcharta. 3. Zatim postavite isto pitanje sudionicama i zapiite njihove odgovore na desnu stranu flipcharta. 4. Kada su obje liste zavrene, zamolite sudionike/ice da ih usporede i potaknite diskusiju.
PITANJA ZA DISKUSIJU
Kakve razlike primjeujete na ove dvije liste? Kako objanjavate te razlike? Kako zabrinutost za osobnu sigurnost utjee na svakodnevan ivot mukaraca, a kako na svakodnevan ivot ena?
NAPOMENA
Obino je muka lista dosta kratka (npr. zakljuavam ulazna vrata stana/kue), dok je enska lista dosta dugaka (npr. ne hodam sama, ne hodam odreenim mjestima u odreeno doba dana, nosim suzavac, provjeravam auto prije nego to uem). Zato je dobro prvo zamoliti mukarce, a zatim ene da naprave svoje liste, jer se postie jai utjecaj pri demonstriranju razliitih iskustava ena i mukaraca u brizi za osobnu sigurnost.
MOGUI ISHODI
Osvjetavanje razliitih iskustava ena i mukaraca vezanih uz osjeaj sigurnosti i slobode kretanja kao posljedice prevladavajueg seksistikog svjetonazora.
191
rodna ravnopravnost
Seksualno zlostavljanje i incest Seksualno zlostavljanje djeteta moe se opisati kao svaka seksualna aktivnost ili ponaanje koje moe emocionalno ili fiziki ozlijediti dijete te svaka seksualna aktivnost ili ponaanje kojim se iskoritava dijete radi zadovoljenja seksualnih ili emocionalnih potreba druge osobe. Zlostavljana djeca potjeu iz razliitih obitelji te nema posebne povezanosti s rasom, drutvenim slojem ili pripadnou nekoj religiji. Definicija incesta u zakonu se ograniava na seksualne odnose izmeu bliskih srodnika. Meutim djeca su zlostavljana i od bliskih odraslih osoba koje uivaju njihovo povjerenje, a koji nisu s njima u srodstvu, primjerice susjedi, majin ljubavnik, porodini prijatelji. Takvo zlostavljanje ne bi bilo definirano kao incest, meutim posljedice su za djecu jednake. Stoga nam je prihvatljivija definicija koju su postavile osobe koje su preivjele incest, a prema kojima je incest seksualno zlostavljanje djeteta od strane odrasle osobe od povjerenja koja je u poziciji moi i predstavlja autoritet za dijete. Za sve one koji rade s djecom vano je znati da djeca ne izmiljaju prie o seksualnom zlostavljanju. Naprotiv, veina djece e zanijekati da se zlostavljanje dogodilo. Stoga pokaite djetetu da mu vjerujete, uvjerite ga da ono to se dogodilo nije njegova krivnja te mu pruajte trajnu podrku. Priznavanje da je seksualno zlostavljanje djece naa realnost predstavlja prvi korak u sluajevima kada postoji sumnja u seksualno zlostavljanje. Nain na koji e dijete ispriati da je seksualno zlostavljano ovisi o dobi djeteta, sposobnosti verbalne komunikacije ili snalaenja u drutvu te kako razumije svijet u kojem ivi. Bol koju djeca nose u sebi moe se pretvoriti u ljutnju preusmjerenu na druge drutvene kontakte. Djeca izraavaju ljutnju u situacijama u kojima se osjeaju sigurnima i prema osobama prema kojima to mogu, npr. vrnjaci, uiteljica, majka. Neka djeca imaju problema u sklapanju prijateljstava. To se moe dogoditi zbog osjeaja razliitosti u odnosu na drugu djecu, zato to se osjeaju prljavo, srame se ili se osjeaju krivima. Neka se djeca povlae iz drutvenih kontakata zbog nepovjerenja prema odraslima. Znakovi koji mogu eventualno ukazivati na seksualno zlostavljanje su: infekcije mokranih putova, bolovi u trbuhu, inkontinencija, modrice, kronini poremeaji ishrane, depresija, pokuaji suicida, samopovreivanje, napadi panike, kompulzivno pranje, nagle promjene raspoloenja, bjeanje od kue, spavanje na satu, izostajanje iz kole, strah od mukaraca, promjena uspjeha u koli, regresija na mlai uzrast, nekarakteristino ponaanje koje podsjea na seksualno. Ovi su oblici ponaanja zajedniki za svu djecu u sluaju krize i ne moraju biti reakcija na seksualno zlostavljanje. Meutim, vano je da u radu s bilo kojim djetetom budemo otvoreni za mogunost seksualnog zlostavljanja. Djeci je o takvim iskustvima teko govoriti, zato kroz ovakve i sline znakove trae dozvolu da progovore o zlostavljanju koje im se dogaa i mole da se zlostavljanje zavri. Zlostavljanje u vezama Rezultati istraivanja provedenog u Engleskoj ukazuju da je izmeu dvadeset i pet posto i etrdeset posto djevojaka zlostavljano od partnera, osamdeset posto ini udaranje i guranje. Ponekad je teko mladima rei da su zlostavljani jer se i sami esto igraju grubih igara koje se onda mogu pretvoriti u emocionalno i fiziko zlostavljanje. Zadirkivanje, govorenje uvredljivih stvari, ale kojima nekoga dovodimo u neugodan poloaj, spadaju u emocionalno zlostavljanje. One vrijeaju osjeaje osobe kojoj su upuene i potkopavaju njeno samopouzdanje. Fiziko zlostavljanje je namjerno nanoenje tjelesnih ozljeda, a obuhvaa udaranje, guranje, amaranje, upanje kose, navlaenje za ruke, prisiljavanje na seks, bacanje stvari na drugu osobu. U adolescentskim vezama dogaa se prisiljavanje na seksualne odnose, bilo upotrebom fizike sile, prijetnjama ili ucjenama (koje su vrlo esto emocionalne ucjene). Rezultati CESI istraivanja takoer potvruju da su u vezi u kojoj nemaju seksualne odnose, mladii skloniji nagovaranju svojih partnerica da stupe u seksualan odnos, nego to su djevojke. Mladii obino koriste manipulacije, prijetnje i emocionalne ucjene da bi primorali djevojke na seksualne odnose. Istraivanje je pokazalo da upotreba fizike sile nije uobiajen nain prisiljavanja na seks u adolescentskim odnosima (Hodi i Bijeli; 2003.). Neki mladii smatraju da je u redu partnericu prisiliti na seksualne odnose, naroito ako su na nju potroili novac, plaali neto u emu je ona uivala. Djevojke koje su navikle ispunjavati tua oekivanja i u takvoj se situaciji osjeaju obaveznima da uine to se od njih trai, da na kraju ipak pristanu na spolne odnose, iako ih ne ele ili da pristanu na spolne odnose bez zatite, iako se boje trudnoe i spolno prenosivih infekcija.
192
19-RR
CILJ
KAKO REI NE
Razotkriti reenice koje mladii esto koriste da bi prisilili djevojke na seksualne aktivnosti.
TO VAM JE POTREBNO
Veliki papiri, olovke, ljepljiva traka. Vrijeme trajanja: oko 45 minuta.
TO INITI
1. Podijelite veliku grupu u manje grupe istog spola od tri ili etiri sudionika. 2. Zamolite sudionike/ice da uz pomo brainstorminga dou do liste svih uobiajenih reenica koje su sudionici/ice ikada uli/le vezano uz nagovaranje na seksualan odnos. 3. Zamolite grupe da proitaju svoje liste s odgovorima i da ih izloe na vidljivo mjesto (npr. zid prostorije). 4. Podijelite grupu u parove, ali ne nuno u muko-enske parove. Jedan od partnera/ica neka izabere jednu reenicu s liste, a drugi neka daje brz odgovor. 5. Dozvolite parovima da 10 - 15 minuta vjebaju odgovore na reenice s liste i da ih zapisuju. 6. Zamolite svakog sudionika/icu da odaberu neki interesantan odgovor i da ga podijele s cijelom grupom. 7. Diskusija u velikoj grupi se moe temeljiti na sljedeim tokama: - nositi se s odbijanjem, - donoenje odluka o pitanjima seksualnosti, - rodne uloge, - kako razgovarati kao ravnopravni partneri/ice o seksualnim eljama i potrebama.
Predloene reenice(nagovaranje na seks): - Svi drugi to ine. - Ti si jedina osoba s kojom sam to ikada uinio. - Nee zatrudnjeti ako to budemo radili stojei. - Mogla bi to i napraviti, ionako u rei svima da si to uinila. - Ovo je nain da mi dokae da me zaista voli.
193
literatura
NAPOMENA
Za vei broj sudionika/ica ova aktivnost se moe provesti tako da se radi u malim grupama umjesto u parovima, da jedna osoba ita reenicu, a ostatak male grupe po redu da daje odgovore.
MOGUI ISHODI
Vjebanje komunikacijskih vjetina, kako rei ne, kako izraziti ono to elim i hou, kako pregovarati o seksualnosti.
Djevojkama je vano naglasiti da imaju pravo povui granicu na bilo kojem stupnju intimnosti, jer se radi o njihovom tijelu koje nitko nema pravo kontrolirati. Onaj koji prijee granicu naruava njezina prava. Potrebno ih je osnaiti da jasno pokau i odluno odbiju sve to im ne odgovara jer prisiljavanje na seks je oblik zlostavljanja, odnosno silovanje.
PRIJEDLOG JEDNODNEVNE RADIONICE S TEMOM RODNE RAVNOPRAVNOSTI - Predstavljanje voditeljice/a i teme radionice (5 minuta), - dogovor o radu (10 minuta): pravila rada u grupi, potrebe, - upoznavanje (40 minuta): vjeba DIVLJENJE DRUGOM SPOLU, - vjeba MUKARCI, ENE I DRUTVO (35 minuta), - vjeba GDJE STOJI (40 minuta), - PAUZA (15 minuta), - vjeba SLIKE U MEDIJIMA (50-60 minuta), - PAUZA (60 minuta), - vjeba MREA SEKSIZAMA (60 minuta), - vjeba RAVNOPRAVNOST (30 minuta) - usmena evaluacija u krugu (10-15 minuta): svatko u krugu pria kako je bilo na radionici , - pismena evaluacija (10 minuta): vidi Evaluacijski upitnik .
194
Literatura
- Aggleton, P., Rivers, K., Warwick, I., Horsley, C. i Wilton, T. (1993.), AIDS: Working With Young People, AIDS Research & Education Trust (AVERT), Horsham - Baranovi, B. (2000.), Slika ene u udbenicima knjievnosti, Institut za drutvena istraivanja, Zagreb - Bornstein, K. (1998.), My Gender Workbook: How to Become a Real Man, a Real Woman, the Real You, or Something Else Entirely, Routledge, New York & London - Bruyn de, M. i France, N. (2001.), Sex or Gender: Who Cares? Skills-Building Resource Pack on Gender and Reproductive Health for Adolescents, URL: http://www.ipas.org/pdf/GenderBook.pdf - Choose a Future! Issues and Options for Adolescent Boys, (1998.), Centre for Development and Population Activities (CEDPA), Washington - Creating Effective Training, Training Resources Group, Inc. - Dokmanovi, M. (2002.), Rodna ravnopravnost i javna politika, enski centar za demokratiju i ljudska prava - Subotica, Subotica - Buni, K., Ivkovi, -., Jankovi, J. i Penava, A. (1998.), Igrom do sebe, Alinea, Zagreb - Callamard, A. (2002.), Metodologija rodno osjetljivog istraivanja, Medica Zenica, Zenica - Conger, J. (1980.), Mladenatvo, Globus, Zagreb - Flaherty-Zonis, C. (2001.), Uvod u ljudsku seksualnost /hrvatsko izmijenjeno izdanje/ , Forum za slobodu odgoja, Zagreb - Flowers, N., Bernbaum, M., Rudelius-Plamer, Tolman, K. i J. (2000.), The Human Rights Education Handbook: Effective Practices for Learning, Action and Change, Human Rights Resource Centre, Minneapolis - Goldman, J. (1997.), Opasnosti na ulici, Mozaik knjiga, Zagreb - Hanson, P.G. (1975.), Giving feedback: An interpersonal skill. u J.E. Jones & J.W. Pfeiffer, (ured.) The 1975 Annual Handbook for Group Facilitators, Pfeiffer & Company, San Diego - Hodi, A. (2003.), Sustavna seksualna edukacija u hrvatskim kolama: preporuke i prijedlog za pilot program edukacije o seksualnom zdravlju, vlastita naklada, Zagreb - Hodi, A. i Bijeli, N. (2003.), Znaajnost roda u stavovima i seksualnom ponaanju adolescenata i adolescentica: izvjetaj istraivanja Mukarci, ene, i seksualnost, CESI, Zagreb - Holland, J., Ramazanoglu, C., Sharpe, S. i Thomson, R. (1998.), The Male in the Head: Young People, Heterosexuality and Power, The Tufnell Press, London - Iliin, V. (1999.), Mladi na margini drutva i politike, Alinea, Zagreb - Iliin, V., Marinovi Bobinac, A. i Radin F. (2001.), Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom ivotu djece, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, Zagreb - Kelly, G. F. (1995.), Sexuality Today - the Human Perspective, Brown and Benchmark Publishers, Guilford - Kokanovi, M., Petrovi, J. A. , Milidrag mid, J. i Milievi Pezelj, A. (2000.), Diskriminacija ena u Hrvatskoj, ICFTU CEE Womens Network i enska sekcija SSSH, Zagreb
195
biljeske
- Leinert-Novosel, S. (1999.), ena na pragu 21. stoljea: izmeu majinstva i profesije, enska grupa TOD, Zagreb - Lewis, J. (2002.), Gendering Prevention Practices: A Practical Guide to Working with Gender in Sexual Safety and HIV/AIDS Awareness Education, Nordic Institute for Womens Studies and Gender Research (NIKK), Oslo - Lithander, A. (2000.), Engendering the Peace Process, Kvinna till Kvinna Foundation, Stockholm - Magda, K. (1999.) Privjes kao izraz pobonosti?, Trea, broj 2, Centar za enske studije, Zagreb, str. 27-31 - Malekoff, A. (1997.), Group Work with Adolescents, The Guilford Press, New York - Masters, W. H., Johnson, V. E. i Kolodny, R. C. (1994.), Heterosexuality, Gramercy Books, New York - Mlaenovi, L. i Proti, L. (1995.), Prirunik za volonterke SOS telefona: ene za ivot bez nasilja, Volonterke SOS telefona za ene i decu rtve nasilja u Beogradu, Beograd - Moir, A. i Jessel, D. (1991.), Brain Sex - The Real Difference Between Men & Women, Delta Book & Dell Publishing, New York - Myles, H., Gale, W., Szirom, T., Davison, D. i Dyson, S. (1992.), Taught Not Caught: Strategies For Sex Education, LDA, Cambridge - Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova s programom provedbe Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj od 2001. do 2005. godine (2001.), Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za ravnopravnost spolova, Zagreb, URL: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2001/1853.htm - Obradovi-Dragii, G. i Babi, D. (1999.), Za nasilje nema opravdanja, CESI, Zagreb - Raffai, A. (1999.), Inspiracija feministike teologije i promicanje kulture nenasilja, Trea, broj 2, Centar za enske studije, Zagreb, str. 11-15 - Ritzer, G. (1997.), Suvremena sociologijska teorija, Globus, Zagreb - Sarnavka, S., Ivekovi, S. i Bachrach-Kritofi, S. (1998.), ene i mediji, B.a.B.e., Zagreb - Smiljani, V. (1981.), Socijalno poreklo psiholokih polnih razlika, Psiholoka istraivanja, br.3, str. 109 -130 - Stockard, J. i Johnson, M. M. (1992.), Sex and Gender in Society, Prentice Hall, New Jersey - tulhofer, A. i Hodi, A. (2002.), Seksualna edukacija u koli: inozemna iskustva, Re, br. 67.13, str. 237-258, Samizdat B-92, Beograd - Tordjman, G., Verdoux, C., Cohen, J. i Kahn-Nathan, J. (1980.), Enciklopedija seksualnog odgoja, Stvarnost, Zagreb - Uzelac, M., Bognar, L. i Bagi, A. (2000.), Budimo prijatelji, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb - Williams, S., Seed, J. i Mwau, A. (1994.), The Oxfam Gender Training Manual, Oxfam, Oxford - Yip, A. K. T. (2003.), Sexuality and the Church, Sexualities, Vol. 6, No. 1, Sage Publications, London, str. 60-64
196

Priručnik Za Nastavnike

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Za Nastavnike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

spolr od

Drugo proireno izdanje Amir Hodi, Nataa Bijeli, Sanja Cesar

SPOL I ROD POD POVEALOM

9 13 17 18 25 26 27 34 38 40 44 46 65 71 99 143 143 154 178 182 194

SPOL I ROD POD POVEALOM

Sanja Cesar, Nataa Bijeli, Amir Hodi U Zagrebu, lipnja 2003.

SPOL I ROD POD POVEALOM

projekt senzibilizacija za pitanja spola/roda

2. Program Senzibilizacija za pitanja roda i spola

SPOL I ROD POD POVEALOM

SPOL I ROD POD POVEALOM

3.1 Razvoj rodnih uloga - utjecaj biolokih i psiholokih faktora

SPOL I ROD POD POVEALOM

SPOL I ROD POD POVEALOM

rad s adolescentima i adolescenticama

4. Rad s adolescentima i adolescenticama

SPOL I ROD POD POVEALOM

4.1 Iskustveno uenje

rad s adolescentima i adolescenticama

4.2 Uvodne aktivnosti

SPOL I ROD POD POVEALOM

DIVLJENJE DRUGOM SPOLU

Flipchart (veliki papir), olovke. Vrijeme trajanja: 40 minuta.

rad s adolescentima i adolescenticama

SPOL I ROD POD POVEALOM

rad s adolescentima i adolescenticama

SPOL I ROD POD POVEALOM

Upoznavanje. Kreiranje oputene atmosfere.

rad s adolescentima i adolescenticama

4.2.2 Oekivanja od radionice

Utvrditi oekivanja sudionika/ica od radionice.

SPOL I ROD POD POVEALOM

4.3 Aktivno sluanje

rad s adolescentima i adolescenticama

Vjebati vjetinu aktivnog sluanja.

SPOL I ROD POD POVEALOM

Teme za vjebu aktivnog sluanja

Moja majka ...

Moj otac ...

(Ne) Svia mi se to sam ensko/muko ...

Da sam drugog spola/roda ...

Kada sam bio/la mali/a ...

Situacija u ivotu kada mi je injenica da pripadam svom spolu obogatila ivot.

rad s adolescentima i adolescenticama

SPOL I ROD POD POVEALOM

4.4 Feedback - Povratna informacija

rad s adolescentima i adolescenticama

SPOL I ROD POD POVEALOM

Identificirati asertivno, agresivno i pasivno ponaanje. Vjebati asertivne reakcije.

rad s adolescentima i adolescenticama

SPOL I ROD POD POVEALOM

Radni list Situacije za vjebanje asertivnih vjetina

rad s adolescentima i adolescenticama

Radna lista Razvijanje asertivnosti

SPOL I ROD POD POVEALOM

Kada ti - zato to... (Opii dogaaj bez generaliziranja.)

rad s adolescentima i adolescenticama

Razumjeti komponente samopotovanja. Shvatiti pojam samopotovanja i njegov znaaj.

Papiri i olovke, flipchart, flomasteri. Vrijeme trajanja: 35-40 minuta.

SPOL I ROD POD POVEALOM

4.7 Metodologija i oblikovanje treninga

rad s adolescentima i adolescenticama

Tema radionice: kada stupiti u prvi spolni odnos?