UPUTSTVO ZA RODITELJE I SAME OBOLJELE OD MIINE DISTROFIJE ZA SPROVOENJE VJEBI FIZIOTERAPIJE

Savez distrofiara F BiH

UVOD Ova broura je namjenjena kao pomo pri obavljanju fizioterapijskih vjebi djeci i odraslima koji boluju od miine distrofije. Iako svaki tretman i preduzimanje bilo kakvih mjera mora biti organizirano uz saglasnost i strunu pomo vaeg ljekara ili drugog bolnikog osoblja, provoenje svake terapije bit e mnogo lake ako razumijete problem i injenice koje odreuju tretman. Zato ovih nekoliko narednih napomena kao i cijela broura imaju za cilj da poslue samo kao dopuna i podsjetnik na savjete i informacije koje ste o ovome ve dobili na klinici od vaeg ljekara ili terapeuta. TA SE DOGAA SA MIIIMA? Kod miine distrofije, miii gube svoju normalnu funkciju, a kod nekih tipova oboljenja (Dienova miina distrofija) bivaju postepeno zamjenjeni masnim tkivom.Svaki mii naeg tijela sastavljen je iz velikog broja miinih vlakana miine vrste.Taan broj i vrsta vlakana u svakom miiu ovise od aktivnosti koje taj mii normalno treba obavljati. Ovo je veoma vano znati jer nam to pomae da objasnimo zato neki miii bre propadaju od drugih ili ranije budu pogoeni boleu. KONTRAKTURE Miii omoguavaju zglobovima da se pokreu i povezani su sa kostima tetivama, dok ligamenti (tkivo koje vezuje kosti) kontroliraju veliinu i obim pokreta. Kada miii oslabe ili se ne upotrebljavaju dovoljno, oni se kontrakuju (skupe, skrate), a to se deava i sa svim okolnim ligamentima i tetivama. Zbog toga zglob ostaje vrst i ukoen (obino jedna strana vie od druge), to dovodi do kontrakture ili iskrivljenja (uvrtanja) toga zgloba. Kod miine distrofije (posebno kod djece sa Dienovom distrofijom), kontrakture se najee javljaju u kukovima, koljenima i stopalima. Ovo je dijelom posljedica slabosti miia, a dijelom rezultat toga to oboljeli od distrofije provode vie vremena u sjedeem poloaju od ostalih ljudi. Kod njih je takoer smanjena i kondicija, jer oboljeli hodaju na prstima da bi odrali ravnoteu. Veoma je vano dobiti odgovarajua uputstva o fizioterapiji i zapoeti tretman to je mogue ranije, odnosno odmah nakon postavljanja dijagnoze prije nego to se pojave vidljivi deformiteti.

TA SE MOE UINITI? Sve vee slabljenje miia dovodi do toga da ak i jednostavne radnje, kao to su hodanje ili oblaenje postaju sve tee izvodljive. Meutim, postoje naini na koje se pacijentu moe pomoi da iskoristi svoje sposobnosti i sauva to je vie mogue svoju neovisnost, a da to ne izazove neprijatnost i bol. U cijelom svijetu se vre mnoga istraivanja sa eljom da se otkrije uzrok i lijek za miinu distrofiju. Meutim, ono to je vano, to je da jednom kada se takav lijek pronae, on sigurno nee moi pokrenuti ukoene i deformirane zglobove. Zato je to jo jedan razlog vie da uinimo sve kako bi sprijeili nastanak deformiteta i zadrali gipkost i pokretljivost zglobova i miia to je mogue due. FIZIOTERAPIJA Fizioterapija oznaava fizikalni tretman i postupak kod bolesti. Njeni glavni ciljevi su: 1. Dobijanje procjene o fizikom stanju bolesnika (podaci koji se na taj nain dobiju koriste se za odreivanje dalje terapije i mjera koje treba poduzeti) 2. Sprijeavanje ili potpuno usporavanje nastajanja kontraktura pasivnim istezanjem ( vidi odjeljak I) 3. Odravanje miine snage izvoenjem odgovarajuih vjebi (vidi odjeljak III) 4. Odravanje mobilnosti (pokretljivosti) i funkcije miia primjenom ina, kalipera, korseta i ostalih pomagala koje odredi specijalista. Za obavljanje pravilne i odgovarajue fizioterapije neophodna je pomo i savjet strunjaka. Meutim, jednostavnije vjebe mogu se obavljati i kod kue. Veoma ih je vano provoditi redovno kao dio bolesnikovog normalnog naina ivota, jer samo se na taj nain mogu dobiti uspjeni rezultati. Naredna poglavlja u ovoj brouri daju objanjenja za neke jednostavne vjebe koje se mogu provoditi u kui i sa provizornim pomagalima, a lako ih mogu provoditi roditelji oboljele djece ili neko drugo lice koje pomae bolesniku. Potrebno je svakako o ovim vjebama i detaljima u vezi njih prodiskutirati sa vaim ljekarom, fizioterapeutom, ali prije svega upamtite da se vjebe moraju provoditi redovno.

Takoer se za obavljanje ovih vjebi treba snabdjeti nekim najjednostavnijim pomagalima, kao na primjer, vreicama sa pijeskom. Najbolje je da napravite nekoliko vreica razliite teine, npr. 1 od 10 kg, 2 od 5 kg, 2 od 1 kg, 2 od kg i 2 od 200 gr, jer su ove vreice potrebne za ispravljanje kontraktura i fiksiranje ekstremiteta. U narednim poglavljima bit e naznaeno i koliko puta treba ponoviti odreenu vjebu. Te brojke se odnose na ono to je najbolji broj, a svakako kada ponete vjebe, vi ete poeti sa manjim brojem puta i svaki dan taj broj e te poveavati, dok ne doete do najgornje cifre.

I. PASIVNO ISTEZANJE

Ovo je jednostavna tehnika koja se upotrebljava za istezanje napetih ili skraenih miia. Sastoji se u pokretanju zgloba u to je mogue veem obimu, laganim ali vrstim pokretima i u toj poziciji zglob se zadri oko 30 sekundi. Dijete, odnosno bolesnik se treba sasvim opustiti i ne smije pruati otpor istezanju. Pasivne vjebe se izvode samo tamo gdje je muskulatura propala i gdje se ne moe izvesti aktivan pokret. Bolesnik, po pravilu, i kod pasivnog vjebanja izvodi pokret koliko moe, a ostalo do punog obima pokreta izvodi onaj ko pomae vjebanje. Ako se istezanje vri prebrzo, dijete (bolesnik) e prije pruiti otpor i plait e se ovog istezanja. Ako se pravilno obavlja, pasivno istezanje ne smije biti biti bolno, a pacijent treba osjeati istezanje i lagan, ali trajni pritisak. Pravilo je ii do granice bola. Zglob ili mii ne mogu se ozlijediti ako se pravilno prate uputstva i vjeba se izvodi vrsto, ali ne na silu. Neka djeca brzo naue da e stenjanjem ili kukanjem natjerati onoga ko izvodi vjebu da prestane sa istezanje, ali onda se naalost povratne kontrakture mogu razvijti bre i na kraju dovesti do mnogo vee neudobnosti i neprijatnosti, nego to bi to ikada bilo pasivno istezanje. Zbog toga je, bez obzira na proteste, u interesu djeteta (bolesnika) da se sa ovim vjebama nastavi, pri emu je osnovno da se one obavljaju lagano i paljivo, ali isto tako i dovoljno snano.

Mada to nema nekog znaaja za pasivno istezanje, ali mnogi ljudi nalaze da im je lake ako uspostave neki red u obavljanju ove aktivnosti, tako da neto ne bi propustili ili zaboravili. Ono to je vano, to je da se pasivno istezanje treba obavljati svakodnevno, a dobro je ako se to ini na primjer poslije kupanja, kada je bolesnik oputen i zagrijan. Uprkos tome to neka djeca ine manje proteste kod ovih vjebi, jednom kada se stekne rutina u njihovom provoenju i postigne povjerenje, ove tekoe uglavnom budu prevaziene. Zglob na peti Dijete, odnosno bolesnik treba leati ravno na leima i biti opusten. Lice koje izvodi vjebu stoji s jedne strane. Stavite jednu ruku na dno bolesnikovog stopala, tako da vam prsti budu na peti. Paljivo ali vrsto obuhvatite petu tako da ona lei izmeu izmeu vaih prstiju i palca. Drugom rukom pridravajte koljeno da se ne savija. Tamo gdje je to bolno, koljeno se moe blago saviti, to smanjuje bol i ne postoji opasnost od prevelikog istezanja zadnje loe potkoljenice. Zatim paljivo, ali dovoljno snano gurajte stopalo na gore, dok se ne postigne pravi ugao (90 stepeni) ili ako to ne moe, onda do granice koja je mogua, trudei se da se koljeno ne savija. Kada osjetite napetost ili otpor na ovaj pokret, malo smanjite pritisak pa lagano i postepeno nastavite da gurate stopalo za jo neki stepen, i u tom poloaju ga zadrite oko 20 sekundi (vidi sliku 1.). Ovu vjebu treba ponoviti sa svakim stopalom najmanje 20 puta. Vodite rauna da se kod ovog istezanja pokree cijelo stopalo, a ne samo prsti ili gornji dio tabana. Ukoliko bolesnik jo hoda, isti se cilj moe postii i na taj nain to se iz stojeeg poloaja ide u uei, sa osloncem na cijelo stopalo, i pod dejstvom sopstvene teine istee se tetiva na peti (Ahilova peta).

Slika 1.

K o lj e n a Ukoliko dijete ili bolesnik jo hoda, kontrakture na koljenima se rijetko javljaju i uglavnom u manjem obimu, ali je i tada osnovno sprjeavanje ovih kontura da bi se odralo hodanje, jer e ono biti veoma oteano sa savijanjem koljena. Za istezanje koljena bolesnik treba ostai u istom poloaju kao kod vjebi za zglob na peti. Na isti nain kao kod prethodne vjebe, treba obuhvatiti petu a drugom rukom treba vriti pritisak na butnu kost, neposredno iznad aice koljena. Stopalo pokretati kao kod prethodne vjebe, i pritom odizati petu uvis, kako bi se istegle tetive koljena (vidi sliku 2.). Vjebu treba ponoviti 20 puta sa svakim koljenom. Ovo se moe izvesti i tako to bolesnik lei na tvrdoj podlozi, stopala ispravi pod uglom od 90 stepeni (osloni se o zid ili neku prepreku), a preko koljena (odozgo) stavljamo utege sa pijeskom, postepeno, dok se ne osjeti prijatno zatezanje. Optereenje se isto tako postepeno i skida, jer se pri naglom skidanju optereenja moe javiti bol. Sa ovim optereenjem ostati najmanje 45 minuta. Druga mogunost za istezanje zgloba u koljenu jeste da bolesnik legne na stomak a ispod butine (ne koljena) se podmetne manji jastuk. Na taj nain teina same noge i stopala istee tetivu ispod koljena, a najlake se to izvodi ako bolesnik lei na krevetu tako da mu stopala vise preko ruba kreveta (vidi sliku 3.). esto je to najbolje uraditi dok dijete (bolesnik) na primjer gleda TV. Ako imamo irok kai, moemo ga vezati preko zadnjice, a na pete se polako, obazrivo i postepeno dodaje optereenje, najbolje uteg sa pijeskom od 200 gr. Treba ostati u tom poloaju najmanje 45 minuta . Isto tako optereenja treba postepeno skidati.

Slika 2.

Slika 3.

Kukovi Zglobovi u kukovima pokreu se i kontroliraju nekim od najveih miia u tijelu. Miii koji se najee kontrakuju su oni koji kontroliraju savijanje i podizanje noge (fleksori kukova), i oni koji pokreu nogu u stranu. Istezanje fleksora kukova moe se izvesti na nekoliko naina. Sve vjebe sa istezanjem kukova trebaju se ponoviti oko 10 puta sa svakom nogom. a). Bolesnik lei na boku sa isprienim nogama, a lice koje radi vjebu stoji iza njega. Jednom rukom pridravajte karlinu kost da bi uvrstili kuk, a drugu ruku provucite ispod gornjeg dijela butine te iste noge. Zatim, povlaite nogu unatrag prema sebi, da bi istegli fleksore kuka koji lee preko zgloba u kuku (vidi sliku 4.). Ako izaberete ovaj metod morate provjeriti da karlica stoji vrsto, a moete podmetnuti svoje koljeno iza bolesnikovog zadnjeg dijela, tako da vaa butina bude kao podmeta. Donja noga moe biti i savijena u kuku i koljenu zbog uvrenja (fiksiranja) karlice. Isti postupak ponoviti i na drugom boku. b). Dok bolesnik lei potrbuke, vrsto pritisnite njegov zadnji dio, a drugu ruku provucite ispod jedne noge, hvatajui za butinu. Podiite zatim lagano butinu uvis, ime ete vriti istezanje kuka i prednjeg dijela butine (vidi sliku 5.). Ovu vjebu treba ponoviti i sa drugom nogom.

Slika 4.

Slika 5.

c). Bolesnik lei na leima i jedna noga (ona koja se istee) savijena je u koljenu na gore i bolesnik je dri u tom poloaju ako moe. Drugu nogu treba uhvatiti iznad koljena i snano pritiskati na dole. Treba ponoviti istezanje i sa drugom nogom. d). Bolesnik lei potrbuke na tvrdoj podlozi bez jastuka. Postepeno i polako stavljamo vreice sa pijeskom na zadnjicu (koja je u ovom poloaju naglaena), do maksimalnog optereenja od otprilike 10 kg (stavimo prvo 5 kg, zatim 2 kg itd.). Sa ovim optereenjem ostati najmanje 1 sat. Optereenje skidati polako i postepeno (vidi sliku 6.).

Drugi vaan mii u kuku je onaj koji povezuje kuk sa zadnjim dijelom i pomae kontrolu karlice. Njegovo skupljanje moe izazvati savijanje (krivljenje) kime. Njegova napetost se vidi ako dijete dok hoda uvre nogu na unutarnju stranu ili se kod stajanja vea teina prebacuje na jednu nogu. Za istezanje ovog miia bolesnik treba leati na leima, a lice koje izvodi vjebu stoji iznad njegovih stopala, neznatno pomjeren na jednu stranu. Nogu koja se ne istee treba podii uvis da bi se nesmetano izvodila vjeba. Nogu koja se istee treba pomjerati prema sredini ispod podignute noge, ne savijajui je pritom u koljenu. Istu vjebu treba ponoviti i sa drugom nogom (vidi sliku 7.). Ovu vjebu moemo raditi i istovremeno sa obje noge, tako da prepliemo nogu preko noge, da ide desna noga gore, lijeva dole i obratno.

Slika 6.

Slika 7.

Laktovi i zglobovi u aci U poetnom stadiju bolesti ovi zglobovi rijetko predstavljaju problem. Meutim, kada bolesnik poinje vie vremena provoditi u kolicima, vano je poeti sa istezanjem i ovih zglobova, kako bi se sprijeila njihova ukoenost. Sve vjebe sa laktovima i zglobovima treba ponoviti oko 10 puta sa svakom rukom. a). Stanite sa strane i jednom rukom vrsto drite gornji dio bolesnikove ruke, koja treba biti okrenuta dlanom na gore. Drei drugom rukom zglob ake bolesnikove ruke, povlaite je lagano na dole, kako bi se istezale tetive u laktu (vidi sliku 8.). Okretanje ili rotacioni pokreti podlaktice iako ne predstavljaju veliku vjebu, znaajni su jer omoguavaju bolesniku da prinese ruku ustima ili dohvati neke druge predmete. Da bi se ovaj pokret sauvao, uradite slijedeu vjebu: Jednom rukom drite bolesnikovu ruku u gornjem dijelu (nadlaktici), a drugom drite bolesnika za aku, pokretom koji lii na rukovanje, s tim to vai prsti trebaju obuhvatiti cijeli zglob ake. Zatim jednostavno okreite podlakticu, vodei rauna da se rame ne pomjera, tako da ruku iz poloaja dlanom okrenutim na gore, dovedete u poloaj dlanom okrenutim na dole.

Ovo moete raditi i tako to bolesnik sjedi, a ruka mu je savijena u laktu i priljubljena uz tijelo. Svojom akom uhvatimo aku bolesnika i okreemo podlakticu bolesnika lijevo i desno. c). Zglob ake istee se tako to jednom rukom drite bolesnikovu podlakticu u blizini zgloba, a drugom rukom drei dlan preko dlana pomjerate aku unazad. Vodite rauna da bolesnik pritom dri prste ispruene, jer ako se prsti saviju nee doi do istezanja napetih tetiva u zglobu. Prije toga bi bilo dobro svaki prst posebno istezati kako bi se bolesnik pripremio za vjebu.

Slika 8.

II KOREKCIJE POLOAJA Jedna od posebno negativnih posljedica kod bolesnika sa miinom distrofijom je ta to su usljed sve vee slabosti, miii prinueni da kod sjedenja zauzimaju nepravilne poloaje. Zbog toga je od neobine vanosti da se kada bolesnik sjedi, preduzmu sve mjere kako bi se ovi nepravilni poloaji izbjegli (vidi sliku 9.). S j e d e nj e U sjedeem poloaju stopala moraju stajati pod uglom od 90 stepeni, koljena moraju stajati ravno naprijed, a bokovi ne smiju biti savijeni vie od 90 stepeni. Sjedite stolice ili kolica mora biti vrsto i ne previe iroko. Naslon, takoer, treba biti vrst i uspravljen ili blago nagnut najvie do 10 stepeni unatrag. Nasloni za ruke trebaju biti na takvoj visini da se bolesnik moe laktovima oslanjati na njih, ne podiui pritom ramena. Da bi se ovo postiglo mogu se upotrebljavati jastuci ili podmetai od pjene (spuve), kako bi se uobiajen namjetaj prilagodio potrebama bolesnika (vidi sliku 10.). Teina tijela pri sjedenju mora biti podjednako (ravnomjerno) rasporeena na obje strane zadnjice. Nekada je potrebno staviti manji jastuk izmeu koljena da bi se odrao ovaj poloaj.

Slika 9.

Slika 10.

Za pravilnu njegu bolesnika izbor odgovarajuih kolica je od najvee vanosti. Treba imati u vidu da e se posebne specifinosti koje kolica trebaju zadovoljiti, mijenjati u zavisnosti od stepena bolesti. O ovom problemu treba povesti rauna to je mogue ranije (im bolesnik pone koristiti kolica), jer e pravilan izbor kolica pomoi u sprijeavanju kontraktura i pojave skolioze (krivljenja kime). Prije nego nabavite kolica, neophodna je konsultacija sa ljekarom, fizioterapeutom kao i lanovima iz udruenja distrofiara koji ih ve koriste. Treba ih probati, vidjeti nedostatke i izabrati onaj tip kolica koji je najkorisniji. Voditi rauna posebno o irini sjedita, kako ne bi dolo do deformacije kime, kao i o visini oslonca za noge. Leanje na stomaku Bolesnik treba leati na stomaku bar jedan sat svaki dan, jer e se na taj nain u znatnoj mjeri sprijeavati razvoj kontraktura u kukovima i koljenima, a sprijeit e se i razvoj skolioze. Ovo ne mora biti samo za sebe posebna vjeba, ve se moe kombinirati sa raznim drugim aktivnostima (gledanje televizije itd.). Bolesnik treba leati potrbuke na podu, kauu ili nekoj drigoj vrstoj podlozi. Moe se podmetnuti mali jastuk, odmah nie ispod kukova, koji e pomoi istezanje tetiva u kukovima, a sama teina podkoljenice vrit e istezanje tetiva u koljenu, samo treba voditi rauna da prsti budu slobodni. Moe se staviti i optereenje na zadnjicu (vidi objanjenje za sliku 6.).

III VJEBANJE Vjebe sa otporom pomau ouvanju miine snage i pokretljivosti. Najee zahvaeni miii kod ovih oboljenja (posebno Dienove distrofije), su oni koji pokreu bokove, koljena, ramena i trup, tako da su u ovom odjeljku opisane neke jednostavne vjebe za te dijelove tijela.

Nije neophodno odjednom uraditi sve vjebe koje su ovdje opisane, a i kod veeg stepena bolesti to e biti teko i za samog bolesnika. Iskustvo i zdrav razum moraju prevagnuti kada odreujete koje vjebe ete uraditi odjedanput, ali openito gledajui, bolje je uraditi najvie to je mogue. S j e d e nj e Bolesnik treba sjediti na vrstoj stolici ili ivici kreveta, drei se rukama za ivicu (najbolje je sjediti na stolici sa naslonom ili u kolicima). Zatim treba pokuati podii prste i stopalo uvis, istovremeno ispravljajui koljena (kao kad se utira lopta). Vano je ispraviti koljeno to je mogue vie, vodei pritom rauna da se bolesnik ne naginje unazad (vidi slike 11. i 12.). Kod bolesnika koji to mogu, ova se vjeba moe izvoditi i tako to e se noga zadrati u podignutom poloaju, dok se uzbroji do 10. Vjebu treba uraditi 20 puta sa pauzama od po 30 sekundi izmeu svakog puta. Kada se ovo savlada, kasnije se moe raditi vjeba sa davanjem otpora ovom pokretu. To se moe uiniti ili rukom (vidi sliku 13.) ili sa malom vreicom pijeska, teine 400 do 800 gr.,koja se stavi na stopalo, a zatim se radi ista vjeba. Pritom treba upamtiti da se otpor ili teina nekada nee primjenjivati ako se koljeno ne moe sasvim ispruiti, i da vreica ne smije visiti na stopalu neprivrena.

Slika 11.

Slika 12.

Leanje na boku Bolesnik lei na boku, donjim dijelom noge savijene u kuku i koljenu (moe se upotrijebiti vrst jastuk da se taj poloaj odri), i podie gornji dio noge uvis, a zatim je lagano vraa natrag (vidi sliku 14.). Ponoviti vjebu 10 puta.

Ova vjeba moe imati i teu varijantu, tako to e se noge zadrati u podignutom poloaju dok se izbroji do 5. Bolesnik se zatim okrene na drugu stranu i ponovi iste vjebe sa drugom nogom 10 puta.

Slika 13.

Slika 14.

Vjebe na stomaku a). N o g e 1. Bolesnik lei na stomaku i savija nogu u koljenu (vidi sliku 15.). Vjebu uraditi 10 puta sa svakom nogom 2. Bolesnik lei na stomaku i podie nogu uvis, drei pritom isprueno koljeno (vidi sliku 16.). Vjebu uraditi 10 puta sa svakom nogom. 3. Bolesnik lei na stomaku, nogu savija u koljenu, zatim se iz tog poloaja potkoljenica podigne uvis (vidi sliku 17.). Vjebu ponoviti 10 puta sa svakom nogom. b). R u k e 1. Bolesnik lei na stomaku, rukama ispruenim uz tijelo to je mogue blie, zatim podie ruku uvis, drei je i dalje to blie tijelu. Vjebu ponoviti 10 puta sa svakom rukom. 2. Isti poloaj kao prethodni, ruke su ispruene naprijed, zatim ih odiemo prema gore. Vjeba se moe raditi i pomou palice (vidi sliku 18.). 3. Isti poloaj kao prethodna dva, bolesnik zatim podie glavu na gore (sa ili bez optereenja).

Slike 15. 16. 17. i 18. Vjebe na leima a). Bolesnik lei na leima i pokuava se podii u sjedei poloaj bez da se pomae rukama (vjeba se moe produiti tako da se bolesnik presavije), i treba je ponoviti 5 puta. Ovo je veoma teka vjeba, tako da se mogu napraviti razne izmjene kako bi se lake uradila. b). Bolesnik se jednom rukom moe pridravati za stopala, a drugu ruku mu pruiti da se lake podigne (vidi sliku 19.). Pritom mu treba pomagati samo koliko je neophodno, a ne ga prosto podizati u sjedei poloaj. c). Vjeba se moe poeti iz malo iskoenog poloaja, tako to se prvo podmetnu jedan ili dva jastuka pod glavu i ramena bolesnika. d). Bolesnik lei na leima. Lijevom rukom hvatamo njegovu nogu ispod koljena, a desnom drimo skoni zglob, podiemo nogu na gore i savijamo je u koljenu (vidi sliku 20.).

Slika 19.

Slika 20.

Vjebe na podu ili vrstoj podlozi a). Bolesnik sjedi na podu ili nekoj drugoj vrstoj podlozi i odupire se rukama o podlogu, vodei rauna da laktovi budu isprueni, zatim pokuava da se odigne od poda (vidi sliku 21.).

U nekim sluajevima da bi se ovo izvelo, potrebno je neto podmetnuti pod ruke kao oslonac, za to sasvim dobro mogu posluiti npr. knjige. Vjebu treba ponoviti 5 puta. b). Bolesnik sjedi na vrstoj podlozi, noge su ispruene, a stopala se upru u vrst oslonac. Guramo ga otpozada da se lea savijaju prema naprijed, dotiui (ako moe) bradom koljena. c). Bolesnik sjedi u istom poloaju na podu. Onaj koji radi vjebu nalazi se iza njegovih lea, i svojim koljenom fiksira (uvrsti) trup u predjelu njegovih lopatica. Provuemo ruke ispod pazuha, uhvatimo ga za ramena i vuemo unatrag (vidi sliku 22.). Ovo treba biti praeno dubokim disanjem.

Slika 21.

Slika 22.

Ope vjebe za istezanje Naprijed opisane vjebe namjenjene su za su za istezanje posebnih grupa miia, naroito onih koji pokreu kukove i koljena. U normalnom ivotu meutim, za obavljanje pokreta, koristi se vie miia istovremeno, koji zajedno izvode odreeni pokret, npr. kod hodanja ili ustajanja sa stolice. Takvi pokreti esto zahtijevaju uvrtanje ili rotacione pokrete. Slijedee dvije vjebe (slike 23. i 24.) posebno su korisne za miie nogu i ruku. Pritom onaj ko pomae bolesniku treba davati otpor kod izvoenja ovih vjebi, ali taj otpor mora biti tako odmjeren da bolesnik bude u stanju da kompletno izvede zadani pokret.

Vjebe za noge U ovoj vjebi noga se podigne na gore, preko tijela prema suprotnom ramenu. Tada se od bolesnika tri da savije prste i gura nogu na dole i na stranu (vidi sliku 23.). Vjebu treba poniviti 10 puta sa svakom nogom.

Vjebe za ruke Onaj ko pomae kod izvoenja vjebe uzme bolesnika za ruku i podigne je uvis, ukoso preko tijela prema suprotnom uhu. Od bolesnika se tada trai da gura ruku na dole i na stranu, tako da je vrati u poetni poloaj pored tijela (vidi sliku 24.). Vjebu treba ponoviti 10 puta sa svakom rukom. Vjebe za ruke i za noge bi trebalo raditi svakodnevno, ali bolesnika ne treba izlagati prevelikom naporu. Vano je da se kod izvoenja svih vjebi nae prava mjera izmeu zahtjeva i dobrovoljnog izvoenja pokreta. Naroito kod djece, ako se vjebe izvode kroz igru ili se napravi neka lista vjebi koju bolesnik i onaj koji mu pomae zajedno prate, bit e lake uspostaviti dobar odnos i obezbijediti saradnju bolesnika i onoga ko mu pomae, to je neophodno za izvoenje vjebi bez problema.

Slika 23.

Slika 24.

Kao dopuna ovim posebnim vjebama, mogu posluiti i razne druge fizike aktivnosti i bavljenje sportom, to sve povoljno utie na ouvanje miine snage koliko je vie mogue, kao i stvaranje samopouzdanja kod bolesnika. Plivanje je idealan sport, a ovisno od miine snage, dobra je i vonja biciklom.

IV VJEBE DISANJA Reeno je na poetku da kod distrofije dolazi do slabljenja miine snage u manjem ili veem obimu, u ovisnosti od od vrste oboljenja. Kako su kod distrofije pogoeni miii koji potpomau irenju grudnog koa (disanju), to je mogunost maksimalnog udisaja i izdisaja smanjena.

To sve opet ovisi od toga koliko je bolest uzela maha i od toga koliko je bolesnik uspio svojim aktivnim vjebanjem, sam ili uz neiju pomo, da se ouva (kontrakture ramenog dijela, skolioza itd.). Uzevi sve ovo gore navedeno u obzir, dolazimo do zakljuka da vjebe disanja kod bolesnika imaju za cilj da poveaju vitalni kapacitet i time omogue organizmu da unese to vie kisika. Postoje dvije vrste klasinog disanja: a). Grudno (gdje dolazi do irenja grudnog koa i time se uveava zapremina) b). Abdominalno - stomano (gdje se to isto postie uveanjem stomaka, karakteristino za distrofiare jer im je oteena meurebarna muskulatura koja iri grudni ko) Vjebe disanja mogu se izvesti na nekoliko naina i najbolje ih je izvoditi ujutru i uveer pored otvorenog prozora ili u provjetrenoj prostoriji. Za poveanje vitalnog kapaciteta preporuuje se slijedee: pacijent pue balon gasi plamen pue papirie uzme crijevo, jedan kraj dri u ustima, drugi stavi u kadu ili lavor sa vodom i puhanjem pravi mjehurie, itd.

Prilikom izvoenja vjebi disanja, moe doi do blage vrtoglavice. Treba napraviti malu pauzu a zatim opet nastaviti sa vjebama.

Duboko disanje a). Bolesnik treba leati udobno smjeten, a ispod glave se podmetnu dva, tri jastuka. Koljena treba saviti na gore (vidi sliku 25.). Lice koje pomae pri vjebanju, treba rukama obuhvatiti grudni ko bolesnika, tako da prstima prelazi preko lea i pomae mu, podiui grudni ko na gore, da bolesnik to dublje udahne i izdahne.Od bolesnika se tada trai da udie to je mogue dublje, pokuavajui pritom pomjerati grudni ko (rebra) na gore. Kada udahne zrak treba zadrati dah nekoliko sekundi a onda izdahnuti. Vjebu treba ponoviti 10 puta.

b). Bolesnik ostaje u istom poloaju. Uhvati palicu objema rukama. Lice koje pomae pri vjebanju se nalazi iznad bolesnikove glave. Pacijent die na nos. Lice koje pomae pri vjebanju istovremeno podie palicu (ruke) na gore i iri grudni ko. Pri izdisanju vraa palicu (ruke) u poetni poloaj. Izdie se na usta (vidi sliku 26.). c). Pacijent sjedi. Lice koje pomae pri vjebanju se nalazi iza njega. Prilikom udisanja podiu se ruke na gore i obratno. Vjebe disanja su veoma vane i moraju se sprovoditi za vrijeme svake vjebe, a takoer i za vrijeme pauze.

Slika 25.

Slika 26. Poloajna drenaa

Jedan broj oboljelih od distrofije (posebno Dienov tip), imaju tekoe kod izbacivanja sekreta (lajma) iz plua, posebno u vrijeme kad su prehlaeni. U tim sluajevima esto moe dobro pomoi drenaa (proiavanje) plua, postavljanjem bolesnika u specijalan poloaj. Napravi se prvo jedan prevoj tako to se uzme tvrd jastuk ili sveanj novina koje se umotaju u jastuk ili deku. Bolesnik legne potrbuke preko tog prevoja, tako da mu bokovi lee na prevoju a grudni ko ja pod nagibom od otprilike 45 stepeni u odnosu na horizontalnu podlogu (vidi sliku 27.). Bolesnik treba ostati u tom poloaju 10 do 20 minuta i treba mu savjetovati da za to vrijeme nekoliko puta duboko udahne. Treba voditi rauna da izmeu svaka dva, tri duboka udisaja bude napravljena pauza, kako se ne bi pojavila vrtoglavica.

Slika 27.

Potpomognuto iskaljavanje Potpomognuto iskaljavanje treba obavljati za vrijeme poloajne drenae, a moe se koristiti i u sjedeem poloaju sa grudnim koem savijenim naprijed. Cilj ove metode je izbacivanje lajma i proiavanje bolesnikovih plua. Bolesnik treba nekoliko puta duboko udahnuti, a zatim jako (to je mogue jae) izdahnuti zrak iz plua, drei usta otvorena. Ovo jako ispuhivanje pomae pokretanje vrstih sekreta iz donjih dijelova plua prema grlu. Poslije dva, tri jaka izdisaja, bolesnik treba napraviti pauzu i disati lagano nekoliko minuta. Ovo jako ispuhivanje, zajedno sa pauzama izmeu, treba ponoviti nekoliko puta. Kad sekret (lajm) bude ve u blizini grla, kaljanjem e se izbaciti napolje. Lice koje pomae bolesniku, treba za vrijeme ovog disanja i iskaljavanja obuhvatiti vrsto bolesnika oko grudnog koa u donjem dijelu rebara i stomaka, i pomoi mu u ovim naporima. Prilikom prehlade dolazi do uveanja sekreta koji oteava disanje. Dobro je u tom sluaju otii ljekaru koji e prepisati neko sredstvo za omekavanje sekreta i iskaljavanja.