Y

PD

F T ra n sf o

rm

PD

F T ra n sf o

rm

er

er

ABB

ABB

bu

bu C lic k he re to
w

y
w.
A B B Y Y.c

2.0

2.0

lic

he

re
om

to

w.

A B B Y Y.c

om

Ve na samo spominjanje rijei anarhizam lako je predvidjeti negativnu reakciju veine ljudi. Prva asocijacija koja se javlja je kaos, a sve to se dogaa kao posljedica injenice da je anarhizam jedna od ideja koja je najee doivjela krivo predstavljanje u raznim rjenicima, enciklopedijama i sl. Ovo to upravo ita je jedan od pokuaja da se to ispravi, te da se ideja anarhizma malo pojasni. DEFINIRATI ANARHIZAM Anarhizam je prvenstveno metoda i ivotna filozofija koja za cilj ima stvaranje potpuno slobodnog drutva, drutva ravnopravnosti, suradnje, nenasilja, ukratko (ako emo ve romantizirati) drutva blagostanja, dakle anarhije. Ve ovdje je vidljiva oita razlika izmeu onoga to anarhizam stvarno predstavlja i onoga kako ga se eli prikazati. Dakle, anarhizam je metoda, dok je anarhija cilj. Iako i jedno i drugo postoji od kad postoji i ovjek, ovo ime je u upotrebi tek posljednjih 200 godina. TKO SU ANARHISTI I ANARHISTKINJE? Bilo tko, ti, ja, ljudi na ulici, ljudi u tvornicama, autobusu, koli, svatko tko prepoznaje vanost drutvene promjene koja bi dovela do stvaranja slobodnog drutva ili nas pribliila tom cilju. Kako anarhizam ne predstavlja dogmatinu ideologiju, ve je baziran na osobnoj slobodi, te osobnoj inicijativi i promiljanju, ne postoji nita to bi moglo predstavljati prepreku za nekoga tko eli izabrati anarhizam kao svoju metodu i prilagoditi je svojim potrebama i eljama. Time se samo jaa pokret, proiruje se smjer djelovanja i stvaraju se jo bolji uvjeti za toliko potrebnu drutvenu promjenu. Naravno, to ipak ne znai da se anarhizam moe zloupotrebljavati ili koristiti kao naziv za djela koja se kose sa nekim od osnovnih anarhistikih uvjerenja. NEKA OD OSNOVNIH ANARHISTIKIH UVJERENJA Svaka osoba je potpuno slobodna uiniti to god eli i kako god eli, dokle god to ne teti drugima u drutvu. Naravno, to zahtjeva visoki stupanj odgovornosti u drutvu. Zato je za anarhizam vana drutvena promjena, za razliku od mnogih drugih ideja koje uglavnom propagiraju promjenu vlasti. Promjena vlasti ne znai drutvenu promjenu, ve samo promjenu imena monika. Anarhizam odbacuje sve oblike autoriteta, koji su nuno represivni i samim time ne doputaju osobnu slobodu niti propitivanje tih autoriteta. To pronalazimo u svim razdobljima i segmentima ljudskog ivota - od vrtia do kole, od obitelji do posla, itd. Autoritet ne stvara samo podjelu na one koji vladaju i one nad kojima se vlada, ve i druge podjele, kao to je, na primjer, ona rodna, dakle, u naem drutvu kroz patrijarhalnost. Osnova anarhistikog djelovanja je suradnja i meusobna pomo, za razliku od toliko uobiajenog koncepta konkurentnosti. Takoer, to djelovanje se takoer bazira na manjim, neformalnim, decentraliziranim i nehijerarhijskim grupama (uglavnom lokalnim) koje meusobno surauju, slobodno se udruuju i transformiraju, ve ovisno o

PD

F T ra n sf o

rm

PD

F T ra n sf o

rm

er

er

ABB

ABB

bu

bu C lic k he re to
w

y
w.
A B B Y Y.c

2.0

2.0

lic

he

re
om

to

w.

A B B Y Y.c

om

potrebama. Kada se govori o anarhistikom djelovanju, nuno je spomenuti i pitanje koje se ovdje esto postavlja - da li to djelovanje vodi iskljuivo jednom cilju, anarhiji, koja se iz dananje pozicije moe initi dalekim i nedostinim ciljem? Da i ne. Da, jer svaki mali korak koji se uini je korak prema tom cilju. Ne, jer to nije jedini cilj, ak moda niti konaan cilj, jer tko moe predvidjeti to dolazi nakon toga? Dakle, ciljevi tog djelovanja su esto manji, dostini, a fokus djelovanja je ovdje i sada, tako da su konani rezultati konkretnog angamana odmah vidljivi. Drutvena promjena se ne dogaa preko noi, ve se zajedniki stavra kroz dugotrajan proces uenja, kreativnih poduhvata i pokuaja. TO ANARHISTI I ANARHISTKINJE RADE? Kako se samu ideju anarhizma esto pokuavalo prikazati negativnom, tako je i sa anarhistikim djelovanjem. To se dogaalo uglavnom od strane onih koji su se osjeali direktno pogoenima tim djelovanjem, dakle, onih koji iskoritavaju, manipuliraju, ograniavaju i zapravo su oni ti koji ine sve negativnosti u ovom drutvu kakvo danas poznajemo. Za anarhistiko se djelovanje uglavnom moe rei kako je usmjereno na ukazivanje na probleme s kojima se susree, te na nuenje odgovarajuih alternativa za budue izbjegavanje tih problema. Samim neformalnim udruivanjem, na nehijerarhijskoj i antiautoritarnoj bazi, anarhistiko djelovanje pomae u stvaranju svijesti o tome koliko je to djelotvorniji i zdraviji nain udruivanja od onoga to danas smatramo uobiajenim. Takoer, to predstavlja vaan preduvjet za drutvenu promjenu, jer se ona mora dogoditi kroz osobno prihvaanje slobodarskih modela organiziranja i odnosa, a ne moe se nametnuti ili narediti. Anarhistiko djelovanje je usmjereno prema postizanju zajednike promjene koju namee elita ili neki odabrani krug ljudi. Ta promjena dolazi kao potreba i elja cijelog drutva, a ne neke povlatene skupine. Zbog svega toga su osobna edukacija i informiranost, kao i praktini rad i svakodnevno primjenjivanje tog steenog znanja vani za anarhizam. To je korak koji svi moemo uiniti i koji je stvar osobne odluke. Ukratko, anarhisti i anarhistkinje sudjeluju u razliitim kampanjama i akcijama, u svojim lokalnim grupama, djeluju individualno, te na sve ostale naine koje moe zamisliti, a da se ne kose s nekim od osnovnih uvjerenja. KAKVE VEZE SVE OVO IMA S TOBOM? Ima puno veze s tobom, ba kao i sa svakom osobom unutar drutva. Drutvena promjena se stvara poevi od sebe, mijenjajui svoj odnos prema sebi, prema ljudima koji te okruuju u svakodnevnom ivotu, prema oblicima organiziranja koje smatra prihvatljivima, prema onome to oekuje od budunosti. Zapravo, prema svemu to je bitno za tvoj ivot i to eli popraviti. TO MOE UINITI? Moe organizirati svoju lokalnu grupu, stvoriti komunikaciju s drugim grupama, informirati se o anarhistikoj literaturi, saznati neto vie o samoj ideji i praktinom radu, primjerima iz povijesti, razvoju ideje, moe uiniti to god eli s ovom informacijom,

PD

F T ra n sf o

rm

PD

F T ra n sf o

rm

er

er

ABB

ABB

bu

bu C lic k he re to
w

y
w.
A B B Y Y.c

2.0

2.0

lic

he

re
om

to

w.

A B B Y Y.c

om

jer je to stvar samo tvoje osobne odluke! [tekst je originalno nastao kao letak Zagrebakog anarhistikog pokreta tijekom 1999. godine. ZAP je prestao postojati kao grupa 2001. godine ]

Uvod Ovaj tekst nije proizvod neke odreene organizacione ili filozofske struje unutar anarhizma. Iako je dobrim delom pod uticajem odreenih anarhistikih ideja, tekst je ipak samo ugao gledanja jednog anarhiste koji pokuava da odgovori na pitanje kako omoguiti anarhistiku revoluciju u naem modernom drutvu. Na svet je postao mnogo sloeniji nego to je bio u vreme kada su pisani prvi tekstovi o anarhizmu. Kapitalistika klasa se organizovala na internacionalnom nivou i tei da kontrolie itavu planetu. Drava, kao zatitnica kapitalistike klase, postala je jo snanija, dok super-sile dominiraju slabijim dravama koristei vojnu i ekonomsku nadmo. Ljude kao stoku koncentriu u gradove proizvoaa/ica, dok lokalna samodovoljnost i nezavisnost polako nestaju. Organizacionu formu ovog procesa moemo da smatramo Novim svetskim poretkom, ili korporativnim faizmom.Postalo je oigledno da stari naini pruanja otpora vie nisu adekvatni da spree napredak Novog svetskog poretka. Otpor je u Novom svetskom poretku jedino sposoban da reaguje na neke aspekte korporativnog faizma, dok mnogi drugi aspekti ostaju nedodirnuti. Poto dananji oblik otpora ne moe uspeno da se suprotstavi celini Novog svetskog poretka, on takoe ne moe ostvariti revolucionarnu promenu. Reformizam: jaanje Novog svetskog poretka odvija se toliko velikom bezinom da je potpuno nemogue reformisati dananji sistem u smeru zadovoljavanja potreba ljudi. Socijal-demokratija (parlamentarna politika): ak i kada je mogue iskoristiti izborni sistem da bi se obezbedila neka dobrobit za ljude, ta pobeda nije trajna, jer mora konstantno da se bori da zadri postignuto, to te usporava u postizanju novih dobrobiti. Prvo mora da omogui sprovoenje odluke koja ti donosi dobrobit, a onda da je finansira svake godine i da se stara da ne bude ukinuta. To oteava postizanje novih pobeda. Akumulacija politike moi je osnovna karakteristika izbornog procesa i parlamentarne politike: kada se jednom postigne politika mo, najvanije postaje odravanje te moi. To znai da ona mora da se bori protiv svega to ugroava njenu prevlast, i realno i umiljeno. Poto je politika mo zapravo mo centralizovana u rukama manjine koja vlada veinom, onda ta veina mora biti kontrolisana da bi se njome upravljalo. Tako ak i najprogresivnije politike opcije postaju zapravo nova vladajua klasa. Marksizam-lenjinizam: Jedna od najveih greaka svih vremena je ideja partije koja preuzima kontrolu nad dravnim aparatom i preko diktature stvara komunistiki sistem. U prirodi drave je da centralizuje mo unutar sebe, i zbog toga nijedna drava nee odumreti naprotiv ona e sve vie jaati svoju centralizovanu mo. Drava je

PD

F T ra n sf o

rm

PD

F T ra n sf o

rm

er

er

ABB

ABB

bu

bu C lic k he re to
w

y
w.
A B B Y Y.c

2.0

2.0

lic

he

re
om

to

w.

A B B Y Y.c

om

mehanizam kojim manjina upravlja veinom. Zbog toga je malo zajednikog u interesima manjine koja vlada i veine nad kojom se vlada, a interesi manjine su direktna pretnja interesima veine. Da bi se zatitila od ove pretnje, manjina koja vlada, ma ko da su oni, pojaava kontrolu drutva i pritisak na veinu. Zbog toga marksizam-lenjinizam nikada ne moe napredovati dalje od diktature partije. Jedan od proklamovanih ciljeva marksizma-lenjinizma je unitenje kapitalizma i kontrole koju kapitalistika klasa ima nad dravom. Meutim, poto marksizam-lenjinizam koristi institucije drave, on ne moe stvoriti trajnu revoluciju zato to kapitalizam moe ponovo da se uspostavi, preuzimajui kontrolu nad institucijama drave. Ovaj proces se jasno video irom sveta jedna po jedna, marksistiko-lenjinistike drave su se vraale u kapitalizam. Iako je Marks smatrao da e se socijalizam izgraditi iz razvijenog kapitalizma, mi irom sveta vidimo da marksistiki razvoj industrije pre vodi u razvijeni kapitalizam, nego u razvijeni socijalizam. Imajui u vidu Novi svetski poredak i neuspeh reformizma, socijal-demokratije i svih oblika marksizma, mislim da moramo u drugom smeru da potraimo reenja mnotva problema koji ugroavaju nas i nau planetu. Ova reenja, po mom miljenju, nalaze se u unitenju kapitalizma i drave, ili drugim reima u anarhizmu. Anarhizam Osnovna ideja anarhizma je da ljudi mogu da ive bez kapitalizma i drave, u razliitim oblicima decentralizovanog slobodnog udruivanja, samoupravljanja i uzajamnog pomaganja. Iako je anarhizam prilino pod uticajem filozofskog idealizma, ne moemo dopustiti idealizmu da nam stoji na putu razvoja revolucije, jer ako to dopustimo nae osnovne ideje bie nemogue postii. Idealizam je vaan jer nas tera da se borimo za vrednije od onog to danas postoji. Meutim, taj idealizam mora da odgovara revolucionarnoj borbi protiv Novog svetskog poretka, koji ne funkcionie na na idealistiki nain. Novi svetski poredak je organizovana sila, kojoj se stoga mora suprotstaviti takoe jedna organizovana sila. Kada organizovana mo ljudi bude jaa od organizovane sile vladajue/kapitalistike klase, tada emo svojom zajednikom snagom moi da se otarasimo Novog svetskog poretka i zamenimo ga anarhistikim drutvom. Idealizam je istovremeno i snaga i slabost anarhizma. Anarhistiki idealizam je uinio da naa filozofija bude otvorena za mnoge drutvene mogunosti, bez smetnje dogmi. Slabost anarhistikog idealizma nalazi se u pokuaju menjanja drutva dok se nalazimo u sukobu sa vladajuom klasom koja je dobro organizovana i ukopana. Kada je anarhizam voen idealizmom, zbrkom ideja, i kada je anarhizam zasnovan na autonomnom lokalizmu, onda on nije u mogunosti da sakupi snagu koja je potrebna za revolucionarnu borbu sa dobro organizovanim Novim svetskim pretkom. Ono to je mogue postii gubi se, jer usled represije takav anarhizam nije sposoban da se brani jedinstvom akcije. Drugim reima, anarhisti/kinje imaju obiaj da kreu u raznim pravcima istovremeno, da bi se ispostavilo da zapravo nigde ne mrdaju. Na idealizam mora da bude dovoljno fleksibilan da se razvije u praktinom smeru u revolucionarnoj

PD

F T ra n sf o

rm

PD

F T ra n sf o

rm

er

er

ABB

ABB

bu

bu C lic k he re to
w

y
w.
A B B Y Y.c

2.0

2.0

lic

he

re
om

to

w.

A B B Y Y.c

om

borbi. Sa druge strane, naa praksa mora biti dovoljno fleksibilna da bi revolucionarna borba dovela do anarhistikog drutva koje nee postati samo jo jedan oblik kontrole drutva od strane elite. Neki/e smatraju da ne smemo praviti plan revolucije i postrevolucionarnog drutva. Do neke mere to je tano, jer i naa revolucija i nae postrevolucionarno drutvo moraju da budu dovoljno fleksibilni da se prilagode novim situacijama na koje emo nailaziti. Ali, imajui to u vidu, nama je takoe potrebno i jedinstvo ideja i organizovanje, da bismo uopte omoguili uslove za revoluciju. Takoe, ako ve nemamo neke naine na koje bismo transformisali drutvo i zadovoljili/e nae potrebe, tada bi ak i ako uspemo da pobedimo vladajuu klasu jednom kada potrebe ljudi ne budu zadovoljene, oni mogli da se vrate pod okrilje jedne upravljake klase koja ima neke naine da zadovolji te potrebe. Mislim da bi na pripremanje anarhistike revolucije trebalo da se gleda kao na proces izgradnje. Nakon svega reenog, taj proces bi trebalo da sadri: 1. Jedinstvo ideja. Kao revolucionarni pokret, moramo stremiti u istom smeru, ili emo umanjiti nau sposobnost da napravimo revolucionarnu organizaciju i rasue se naa snaga. 2. Jedinstvo taktike. Da bi naa revolucionarna borba imala ikakvog realnog uspeha, mislim da bi trebalo da napravimo jasnu analizu taktike. Naa taktika trebalo bi da bude izgraena na osnovu onoga to je efikasno u datoj situaciji. Jedan od problema koje nalazim u anarhistikom pokretu je militantnost predstave, umesto militantnost sadrine. Revolucionarna militantnost ne znai predstavu militantnosti, ve ona koristi taktiku koja pomae procesu izgradnje revolucije. Deo toga je svakodnevna borba, jer je revolucionarni proces takoe i iznuivanje ustupaka od naih neprijatelja. Kada analiza pokae jasno koja taktika najvie odgovara svrsi, tada je potrebno da iza te taktike ujedinimo snage. Ako to ne moemo, onda opet umanjujemo mogunost uspeha. 3. Jedinstvo fokusa. Potrebno je da znamo ko su nam neprijatelji kapitalizam, drava i stvari kao to su rasizam, seksizam i svi oblici dominacije, ugnjetavanja i eksploatacije. Iako je normalno da se ljudi ne slau u vezi ovih ili onih stvari, ta neslaganja ne bi trebalo da budu osnova za meusobnu borbu. Potrebno je da se fokusiramo na neprijatelja, a ne jedni na druge. Po mom miljenju, svoj stav u nekom neslaganju najjasnije predstavlja osoba koja taj stav realizuje. Frakcionatvo pomae jedino neprijatelju. 4. Svrsishodnost, a ne reakcija. esto u naoj borbi ljudi jednostavno reaguju na one stvari koje im lino smetaju, ali bez jasne analize efekata njihovih akcija u odnosu na druge, na nau borbu i da li te akcije uopte pomau cilju za koji se borimo. Umesto da prosto reagujemo, mislim da bi trebalo da analiziramo situaciju i delujemo svrhovito, u skladu s onim to e zaista uticati na situaciju onako kako mi elimo, ali to e takoe pomoi u razvoju naeg revolucionarnog procesa. To najee znai kreiranje alternativa istovremeno dok se direktno hvatamo u kotac sa onim emu mislimo da moramo da se suprotstavimo. 5. Kolektivna akcija. Ne protivim se individualnoj akciji kada ona vodi kolektivnoj. Jedan od najpoznatijih primera za ovo je individualna akcija Roze Parks (Rosa Parks) koja je uhapena zato to nije htela u autobusu da ustupi mesto beloj osobi. Ono to njenu akciju uinilo toliko znaajnom je to to je ona vodila ka kolektivnoj akciji bojkotovanja autobusa. Ali kada individualna akcija nije direktno vezana za "puls" kolektiva, onda ona

PD

F T ra n sf o

rm

PD

F T ra n sf o

rm

er

er

ABB

ABB

bu

bu C lic k he re to
w

y
w.
A B B Y Y.c

2.0

2.0

lic

he

re
om

to

w.

A B B Y Y.c

om

moe da vodi u reakcionarnu kontra-akciju. Ovo se najee deava kada ljudi preduzimaju akcije sa milju da e pogoravanjem neke situacije naterati druge ljude da pozitivno reaguju. Ljudi e tada, najee, krenuti u reakcionarnu kontra-akciju i sama borba e pretrpeti udarac. Svrha naih akcija treba da bude izazivanje kolektivne akcije, jer kolektivna akcija vodi uspehu. 6. Lina i kolektivna disciplina. Kada govorim o disciplini ne mislim na militaristiku disciplinu koja je sprovedena od onih na vrhu, nad onima ispod. Ono o emu govorim je lina i kolektivna disciplinovanost da se uradi ono to treba da se uradi u konkretnoj situaciji. Borba je nekada vrlo teka, zato se i zove "borba". Ako elimo da uspemo, onda moramo da imamo volju da se disciplinujemo i uradimo i ono to je teko, i to nam ponekad moe doneti patnju. To ponekad znai i linu borbu protiv razoaranja i depresije. Kada je teko, tada je upravo najvanije da se nastavi. Ako to nismo spremni da uradimo, onda je na rad potpuno gubljenje vremena. Anarhistiko drutvo nee se stvoriti samo zato to mi mislimo da je to dobra ideja. To zahteva mnogo napornog rada i linog i kolektivnog portvovanja. To zahteva jasnu analizu moi naeg neprijatelja i vrsta organizovanja i taktike koja nam je potrebna da bismo razvili veu snagu od naeg neprijatelja, ako elimo da uspemo.