Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Mehanika i - Statika II Dio

Mehanika i - Statika II Dio

Ratings: (0)|Views: 245 |Likes:
Published by Edin Edo Dobrnjic

More info:

Published by: Edin Edo Dobrnjic on Jan 06, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/14/2013

pdf

text

original

 
MEHANIKA
I
 
 –
STATIKA
GORAN IVANIĆ
 TRENJE
Tijela koja se dodiruju djeluju jedno na drugo u dodirnim tackama. Dodir tijela moze biti razlicit, a pri pokusajupomjeranja jednog tijela po drugom na dodirnim povrsinama javlja se sila koja se tome protivi, ta se sila naziva
sila trenja
.Zavisno od prirode pomjeranja tijela jednog u odnosu na drugo postoje dvije vrste trenja:-
 
Trenje klizanja-
 
Trenje kotrljanjaTrenje klizanja nastaje kada tacke na dodirnim povrsinama nastoje da se pomjere jedna u odnosu na drugu.Postoji trenje klizanja pri mirovanju i trenje klizanja pri kretanju.Sila trenja klizanja odredjuje se na osnovu tri zakona koje je u 18.vijeku postavio (Coulomb) Kulon:1.
 
Sila trenja klizanja djeluje u tangentnoj ravni u tacki dodira tijela, a ako se tijela dodiruju povrsinom zanapadnu tacku sile trenja usvaja se geometrijsko srediste dodirnih povrsina. Pravac sile trenja utangentnoj ravni zavisi od pravca sile koja tezi da pomjeri jedno tijelo u odnosu na drugo i uvijek jeusmjerena suprotno od smjera te sile. Velicina sile trenja varira od nule do granicne vrijednosti, tj. Silatrenja ima onu velicina koja je potrebna da sprijeci klizanje tijela, ali ne moze biti veca od granicnevrijednosti R
Tmax
. 0
RT
R
Tmax
 2.
 
Velicina granicne sile trenja pri mirovanju R
T
max zavisi od prirode dodirnih tijela i od sile normalnoguzajamnog djelovanja tijela R
N
tj R
tmax
=foR
N
, gdje je fo staticki koeficijent trenja klizanja ili koeficijenttrenja klizanja pri mirovanju, to je neimenovan broj koji se odredjuje eksperimentalno, a zavisi odstrukture materijala tijela koja se dodiruju od nacina obrade i stanja dodirnih povrsina.3.
 
Koeficijent trenja zavisi od velicine dodrinih povrsina tijela. Neka na tijelo zanemarljive tezine koje semoze pomjerati po podlozi djeluje aktivna sila F pod uglom
α
u odnosu na zajednicku normalu u dodirnojtacki i nekea su dodirne povrsine hrapave, normalna kopmonenta reakcije je R
N
a tangencijalna je silatrenja R
T
, dok je ukupna reakcija R=R
T
+ R
N
. Hoce li tijelo biti u ravnotezi zavisi od toga da li je sila trenjaklizanja veca ili manja od projekcije date sile F na tangentnu ravan. Fsin
α
=R
T
=foR
N
 
i Fcosα=R
N
.Konus konstruisan tako da mu je osa normalna na dodirnu, odnosno tangentnu ravan u tacki dodira, a ugao privrhu dvostruki ugao trenj a 2
αo naziva se konus trenja. Ako je
pravac sile F u konusu trenja, tijelo se necepokrenuti ma kolika bila velicina sile F, a akoje je pravac djelovanja aktivne sile van konusa tijelo ce se pokrenuti.Granicni slucaj se javlja kada aktivna sila ima pravac izvodnice konusa trenja.Trenje konpca o cilindricnu povrsinuAko na konopac u nekoj takci djeluje sila F1 da bi konopac bio u ravnotezi ba drugom kraju konpca treba dadjeluje neka sila F2. S obzirom da se izmedju te dvije takce javlja sila trenja koja se protivi kretanju u pravcudjelovanja sile F1, sila F2 je manja od sile F1. Uslov da konpac bude u ravnotezi odnosi se i na svaki njegov dio.Nakon postavka uslova ravnoteze dobije se da je F
2
=F
1
e
-
foα
.Izraz F
2
=F
1
e
-
foα
je postavio ( Euler ) Ojler koji pokazuje u kakvom odnosu se nalaze dvije sile koje zatezu konopac uravnotezi. Velicina sila F2 ne zavisi od poluprecnika r cilindra i brzo se smanjuje sa porastom centralnog ugla
α.
 F
1
predstavalja aktivnu silu, sila F
2
silu koja odrzava konopac u ravnotezi i sprijecava njegovo klizanje pocilindricnoj povrsini u smjeru djelovanja sile F
1
.Trenje kotrljanja je otpor koji se javlja pri kotrljanju valjkastog tijela po podlozi koja se deformise. Napadna tackasile F i tacka dodira tijela se ne podudaraju.Da bi valjak mirovao moraju biti ispunjena sva tri uslova ravnoteze. Rjesenje se moze dobiti samo ako se napustimodel krutog tijela i predje na realna tijela koja se pod opterecenjem deformisu. Zbog njihoce deformacije dodirse ostvaruje po nekoj povrsini koja je u presjeku prikazana linijom sa dvije tacke. Pritisak u takci A se smanjuje dokse u tacki B povecava, pa se normalna reakcija R
N
pomjera iz tacke A u pravcu djelovanja sile F sa povecanjemintenziteta sile F ovo pomjeranje raste do neke granicne vrijednosti e
o
.
 
e
o
=F*r/R
N
Velicina eo naziva se koeficijent trenja kotrljanja i ima dimenzije duzine, a zavisi od matereijla tijela i podloge.Odredjuje se eksperimantalno i zato sto nije koeficijent u obicnom smislu rijeci i cesto se naziva i krak kotrljanja.Trenje klizanja predstavlja ustvari otpor translatornom kretanju, a trenje kotrljanja otpor obrnutom kretanju.
TEZISTE
Rezultanta sistema sila zemljine teze koje djeluju u svakoj tacki tijela nezavisna je od polozaja tijela i nasiva setezinom tijela a njena napadna tacka
tezistem
.Teziste sistema materijalnih tacaka ( M
1
,M
2
,...,M
n
) predstavljaju paralelan sistem vezanih vertikalnih sila (G
1
,G
2
,...,G
n
) usmjerenih ka centru zemlje.Formula za izracunavanje vektora polozaja r
C
sredista sistema paralelnih sila: r
C
=
Fi*ri/F
R
 U prakticnoj primjeni srediste sistema paralelnih sila najcesce se odredjuje u Dekartovom koordinatnom sistemuxyz polazeci od toga sto se vektori polozaja mogu izraziti relaciom r
i
=x
i
*i+y
i
*j+z
i
*kStaticki momenti datog sistema sila u odnosu na ose koordinatnog sistema xyz
F
i
x
i
,
F
i
y
i
,
F
i
z
i
.Tijelo je homogeno ako je tezina jedinice zapremine u svim tackama tijela ista, a nehomogeno ako je razlicita.Kod homogenog tijela tezine pojedinih dijelova srazmjerne su zapreminama G
i
=
γ
V
i
odnosno dG=
γdV, gdje je γ
koefcijent srazmjere ( zapreminska masa kN/m
3
)
G=∑G
i
=γ∑V
i
=γV –
odnosi se na homogeno tijelo tezine G koje se moze podjeliti na konacan broj zapremina V
i
tezine G
i
.x
C
=∑x
i
V
i
/V, y
C
=∑y
i
V
i
/V, z
c
=∑z
i
V
i
/V
G=∫dG=γ∫dG=γV –
figurise zapreminski integral odnosi se na tijelo koje se ne moze podijeliti na konacan brojdijelova konacne zapremine.x
C
= xdG/G, y
C
=∫ ydG/G, z
C
=∫ zdG/G
 Ako je raspored masa tijela takav da je jedna dimenzija zanemarljivo mala u odnosu na druge dvije kaze se da je topovrsinski raspored mase, a debljina t se smatra konstantom.x
C
=∑x
i
A
i
/A y
C
=∑y
i
A
i
/A, z
C
=∑z
i
A
i
/Ax
C
=1/A ∫xdA, y
C
=1/A ∫ydA, z
C
=1/A ∫zdA, gdje je A=∫dA.
 
Izraz ∑x
i
A
i
ili
∫xdA odnosno ∑y
i
A
i
ili
∫ydA nazivaju se statickim momentima ravne povrisne u odnosu na koordinatne
ose.Kao poseban slucaj povrsinskog rasporeda mase javlja se tanka ploca konstantne debljine t koja lezi u jednoj ravni.x
C
=1/A
x
i
A
i
, y
C
=1/A
y
i
A
i
 U izrazima za proracun polozaja tezista za prostorna tijela figurise element zapremine, za povrsine elementpovrisne, a za materijalne linije element duzine. Kod homogenih tijela teziste je ujedno i centar zapramine, centarpovrsine ili centar linije. Tezista tijela se najcesce nalazi njegovim rastavljanjem na konacne velicine tako da sutezine i koordinate tezista poznate za svaki takav dio.Papus-Guildinove teoreme su veoma pogodne za odredjivanje velicine povrisne i zapremine obrtnih tijela, akoriste se za odredjivanje tezista linija i povrsina.Prva Papus-Guildinova teorema glasi:Povrsina dobivena obrtanjem ravne krive linije oko ose u njenoj ravni, za neki ugao, pri cemu linija ne sijece tuosu, jednaka je proizvodu iz duzine date linije i duzine luka koji opisuje teziste linije pri tom obrtanju.Druga Papus-Guildinova teorema glasi:Zapremina tijela dobivena obrtanjem ravne figure za neki ugao oko ose koja lezi u ravni figure, a ne sijece je, jednaka je proizvodu iz povrsine date figure i duzine lika koji opise njeno teziste pri tom obrtanju.
 
LINIJSKI NOSACILinijskim nosacima
se nazivaju geometrijski neizmjenljivi sistemi koji su sastavljeni iz jednog ili vise medjusobnopovezanih stapova, a pricvrsceni su za tlo ili neku drugu konstrukciju sposobnu da preuzme opterecenje.Veza izmedju stapova moze biti kruta ili zglobna. Zglobna veza za razliku od krute dozvoljava rotaciju jednog stapaoko drugog.Stap je tijelo ciju su dvije dimenzije znatno manje od trece-duzine. Linija koja prolazi kroz tezista presjeka stapanaziva se osa stapa, a moze biti prava ili kriva linija.Zavisno od rasporeda opterecenja i stapova linijski nosaci se dijele na ravne i prostorne.Uobicajno je da se linijski nosac prema karakteru uzajamnih veza dijela na puno i resetkaste nosace. Puni nosacisu nosaci koji su sastavljeni iz jednog ili vise stapova vezanih medjusobno kruto ili djelimicno krutu, a djelimicnozglobno.Nosaci koji predstavljaju konstruktivnu cijelinu, geometrijski nepromjenjljivu, a sastavljeni su iz vise stapovamedjusobno zglobno povezanih nazivaju se resetkasti nosaci ili resetke.Nosaci mogu biti staticki odredjeni i staticki neodredjeni.Staticki odredjeni nosaci zavisno od vrste osonackih veza i medjusobnih veza stapova mogu biti:-
 
Prosta greda-
 
Konzola-
 
Greda sa jednim ili dva prepusta-
 
Gerberov nosac-
 
Luk na tri zgloba-
 
Okvirni nosac ( ram )Opterecenjem nosaca naziva se sistem aktivnih sila i spregova koji djeluju na nosac i svojim djelovanjem nastojeda ga pomjere u nekom pravcu. Spoljno opterecenje moze da bude u vidu:-
 
Koncentrisanih sila F-
 
Spregova ili koncentrisanih momenata M-
 
Ravnomjerno rasporedjenog opterecenja q-
 
Neravnomjerno rasporedjenog opterecnja q(x)Opterecenje nosca moze djelovati u razlicitim ravnima i u raznim pravcima. Sile mogu djelovati u pravcu osestapa, okomitu na osu stapa i pod proizvoljnim uglom u odnosu na osu stapa. Opterecenje moze na nosac dadjeluje direktno i indirektno.Konstruktivni elementi kojima se nosac pricvrscuje za okolinu ( tlo ili nekud drugu nepomicnu konstrukciju ) i kojisprecavaju sva ili neka njegova pomjeranja nazivaju se osloncima-lezistima.Oslonci linijeski nosaca u ravni mogu biti:a)
 
Pokretni oslonac ili pokretno leziste: omogucava okretanje oko ose okomito na ravan nosaca itranslatorno pomjeranje u odredjenom pravcu u ravni odnosno sprijecava pomjeranje u pravcu okomitomna pravac moguceg kretanja. ( jedna nepoznata velicna Y
A
( R
Ay
)b)
 
Nepokretan oslonac ili nepokretno leziste: omogucava translatorno pomjeranje nosaca, a dozvoljavasamo okretanje u ravni nosaca, tj. Oko ose okomite na tu ravan. ( dvije nepoznate velicine X
A
i Y
A
)c)
 
Kruto ukljestenje: onemogucava bilo kakvo kretanje nosaca u ravni, sprijecava njegovo translatornopomjeranj i obrtanje. ( tri nepoznate velicine X
A
,Y
A
,M
A
)

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->