Razvitak gospodarskih djelatnosti je tijekom povijesti zahtijevao praenje i evidentiranje tijeka procesa poslovanja i rezultata poslovanja.

Stoga se i raunovodstvo razvijalo, a taj je razvoj bio praen znanstvenom obradom. Jedno od najstarijih shvaanja tog pojma temeljilo se na izravnom znaenju rijei raunovodstvo, dakle voenje rauna. Tako su se razvila dva naziva izmeu kojih u poetku nije postojala sadrajna razlika raunovodstvo i knjigovodstvo. Razlika se sastojala samo u naglasku na voenje rauna, odnosno voenje knjiga. U suvremenoj znanosti i praksi raunovodstvo je iri pojam od knjigovodstva, odnosno knjigovodstvo je dio raunovodstva. Raunovodstvo je osnovni izvor informacija koje slue korisnicima pri donoenju poslovnih odluka i stavova o poslovanju poduzea. Postoji niz definicija raunovodstva, a neke od njih su sljedee: Raunovodstvo je vjetina biljeenja, razvrstavanja i skraenog prikazivanja u novanim iznosima izraenih poslova i dogaaja koji su barem djelomino financijske naravi i interpretiranje iz toga proizalih rezultata. Raunovodstvo je sredstvo analiziranja i kontroliranja poslovanja poduzea i planiranje buduih akcija. Raunovodstvo je djelatnost praenja i prouavanja poslovnog procesa. Raunovodstvo je znanstvena metoda registriranja i kvantitativnog iskazivanja ekonomskih transakcija u cilju izvlaenja novih ekonomskih zakljuaka, kontrole i djelovanja na ekonomske aktivnosti. Raunovodstvo je djelatnost iji su proizvod raunovodstvene informacije. Prema navedenom moe se izvesti definicija:

Raunovodstvo je zaokrueni sustav znanstvenih metoda i tehnika evidentiranja i koliinskog iskazivanja ekonomskih transakcija, svojevrsnog planiranja, nadziranja i analiziranja stanja i kretanja imovine, dugova (obveza), kapitala, prihoda i rashoda, kao i utvrivanje financijskog rezultata poduzea i sastavljanje financijskih izvjetaja.

Poduzee je sloen, dinamian i stohastian sustav, a sastoji se od tri bitna podsustava: - izvoaki - informacijski - upravljaki.

Izvoaki podsustav obuhvaa sve bitne poslovne funkcije poduzea nabava, proizvodnja, prodaja, financije, kadrove itd. Informacijski podsustav je spona izmeu izvoakog i upravljakog podsustava, a omoguava: kontrolu rada i upravljanja imovinom, pravilno obavljanje svih obrauna, obveza i ostvarivanja odreenih prava i utvrivanje slabosti u poslovanju i mjere koje je potrebno poduzeti da se one otklone. Raunovodstvo je podsustav informacijkog sustava. Upravljaki podsustav obuhvaa sve upravljake akcije: planiranje dugorono i kratkorono projektiranje budueg poslovanja poduzea i rezultata; odluivanje opredjeljivanje za jedno od vie moguih rjeenja (alternativa); rukovoenje koordinacija, organizacija, priprema i realizacija donesenih odluka; kontrola aktivnost praenja i provoenja poslovnih odluka u procesu poslovanja poduzea.

Raunovodstvo ( kao dio informacijskog sustava) moemo promatrati s dva gledita: - s gledita poslovanja i - s gledita djelatnosti.

S GLEDITA POSLOVANJA raunovodstvo poduzea dijelimo prema kriteriju

obuhvaa li svu imovinu i procese poduzea ili samo njihov dio, ili obuhvaa pojedine dijelove poduzea. Stoga se raunovodstvo danas najee dijeli na:

o financijsko raunovodstvo,
o raunovodstvo trokova i

o upravljako raunovodstvo. Financijsko raunovodstvo (Financial Accounting) odnosi se na cjelinu

poduzea, tj. na cjelinu ekonomskih transakcija, ukljuujui i njihove rezultate izraene u novanim pokazateljima. Ono obuhvaa svu imovinu, dugove (obveze) i kapital, financijske rezultate sveukupnog poslovnog procesa poduzea i financijske odnose s drugim poduzeima. Financijsko raunovodstvo daje sintetizirane podatke u obliku sloenih informacija iskazanih u financijskim izvjetajima, a prema Zakonu o raunovodstvu ( l.14) temeljni financijski izvjetaji su: 1. Bilanca - sustavni pregled imovine u aktivi, te dugova (obveza) i kapitala u pasivi, na odreeni datum; 2. Raun dobitka i gubitka financijski izvjetaj koji prikazuje prihode i rashode, te financijski rezultat ostvaren u odreenom vremenskom razdoblju; 3. Izvjee o novanim tijekovima (Statement of Cash Flows) prua informacije o promjenama financijskog poloaja tijekom obraunskog razdoblja, pa prikazuje samo one transakcije koje rezultiraju priljevom i odljevom novca (gotovine) ; 4. Izvjee o svim promjenama glavnice prema MRS-u 1 ovo se izvjee moe izraivati kao izvjee o svim promjenama glavnice ili kao izvjee o promjeni glavnice, osim promjena nastalih iz kapitalnih transakcija s vlasnicima i raspodjele vlasnicima; 5. Raunovodstvene

politike

biljeke

uz

financijska izvjea razrada i dopuna podataka iz bilance, rauna

dobiti i gubitka i izvjetaja o novanim tokovima.

Raunovodstvo trokova (Cost accounting) naziva se i interno raunovodstvo,

jer je svojim informacijama uglavnom okrenuto internim korisnicima poduzea. Obuhvaa trokove po vrstama, mjestima i nositeljima, cijene i po reagiranju na stupanj zaposlenosti. po elementima strukture

Upravljako raunovodstvo (Management Accounting) je suvremeni oblik

raunovodstva koje se neprestano mijenja i razvija, a usmjereno je poslovnom odluivanju i upravljanju. Njegova je zadaa obraditi i prezentirati raunovodstvene informacije na nain i u obliku prikladnom da pomogne menaderima u donoenju poslovnih odluka. Ono spaja dijelove financijskog raunovodstva i raunovodstva trokova, prezentirajui one podatke koji su znaajni za upravljanje poduzeem.

S GLEDITA DJELATNOSTI raunovodstveni sustav dijeli se na:

raunovodstveno planiranje, knjigovodstvo, raunovodstvenu kontrolu, raunovodstvenu analizu i raunovodstveno informiranje. Slikovito to izgleda ovako:

Raunovodstveni sustav

Raunovodstveno Knjigovodstvo Raunovodstvena Raunovodstvena Raunovodstveno planiranje kontrola analiza informiranje

Raunovodstveno planiranje je prikupljanje, sreivanje, poetno obraivanje i

prikazivanje podataka o buduem poslovanju. Rezultat raunovodstvenog planiranja su raunovodstveni predrauni koji se mogu odnositi na poduzee kao cjelinu i na pojedine dijelove poduzea.

Knjigovodstvo predstavlja posebnu vrstu skraenog biljeenja ve nastalih

ekonomskih promjena koje se mogu iskazati novanim iznosima, a koje su ostavile trag u dokumentima. Knjigovodstvo poduzea obuhvaa (po vrijednosti, koliini i vrstama) svu imovinu, bila ona u materijalnom, novanom obliku ili pravima, kao i obveze koje iz nje proizlaze za poduzee kao gospodarski subjekt. Ono prati njihove promjene i tijek poslovnog procesa, utvrujui za svako obraunsko razdoblje stanje imovine, dugova (obveza) i kapitala, te nastale rashode i ostvarene prihode poslovnih procesa.

Knjigovodstvo

je

djelatnost

koja

se

bavi

skupljanjem,

ureivanjem, poetnom obradom i prikazivanjem podataka o

poslovnim

procesima

stanjima.

Ono

je

posebna

najpouzdanija evidencija poslovanja. Raunovodstvena kontrola predstavlja prouavanje i ocjenjivanje samog tijeka
izrade knjigovodstvenih podataka i njihovih dokumenata, a ujedno je to i tekua kontrola poslovanja u svim dijelovima raunovodstva. Njezin predmet je kontrola ulazne dokumentacije, raunska kontrola obavljenih knjienja i obrauna, izlaznih raunovodstvenih dokumenata, izvjetaja i informacija o visini trokova i prihoda, priljevu i odljevu novca itd.

Raunovodstvena analiza prouava podatke iz raunovodstvenih obrauna i

predrauna, ocjenjuje odnosno utvruje bonitet, otkriva uzroke odstupanja ostvarenog od planiranog i daje prijedloge za poboljanje poslovnih procesa i stanja.

Raunovodstveno informiranje tj. raunovodstvene informacije su kompleksan

skup izvjetaja za razne korisnike, a nastale su kao rezultat ostalih dijelova raunovodstvenog sustava.

Raunovodstvena naela, standardi i raunovodstvene politike

Razvoj drutva i svjetskog gospodarstva u cjelini doveo je do sloenih razmjena i tijekova roba, kapitala, rada, znanja i drugoga, to je nametnulo potrebu meusobnog informiranja, komuniciranja, usporeivanja i ocjenjivanja, a da bi se to postiglo trebalo je postii odreenu razinu ujednaenosti pri iskazivanju bitnih pokazatelja stanja i poslovnog rezultata. Upravo s tom namjerom nastala su raunovodstvena naela, koja odreuju koncepciju raunovodstva i razrauju njegova osnovna obiljeja, te stvaraju temelj za raunovodstvenu politiku. Prema meunarodnim odreenjima, raunovodstvena naela dijele se na:

temeljna raunovodstvena naela, naela raunovodstvenih politika i ostala raunovodstvena naela.

Temeljna raunovodstvena naela su:

Naelo kontinuiranosti podrazumijeva se da poslovanje poduzea nije vremenski ogranieno, to znai da postoji pretpostvka uspjenosti; Naelo

dosljednosti

nalae

dosljedno

primjenjivanje

raunovodstvenih politika na prijelazu iz jednog u drugo obraunsko razdoblje, ime se izbjegava razliitost u iskazivanju poslovnog rezultata;

 Naelo razgranienja ili priznanja ekonomskih promjena

u trenutku nastanka zahtijeva da se prihodi i rashodi utvruju i

priznaju u trenutku njihova nastajanja, a ne naplate.

Naela raunovodstvenih politika su:

Naelo opreznosti nalae iskazivanje poslovnog rezultata tek kada su prihodi razumno sigurni, a rashodi razumno mogui ( prihodi se ne smiju priznati unaprijed, a rashodi mogu ako je vjerojatno da su mogui ) Naelo prevage sutine nad formom to je naelo logina posljedica injenice da je forma samo vanjski izraz, pa se stoga poslovne promjene i dogaaji moraju obuhvatiti i prezentirati u skladu s njihovim stvarnim sadrajem, a ne samo u skladu sa zakonskim normama; Materijalnost raunovodstveni izvjetaji moraju pruati obrazloenja svih znaajnih materijalnih stavki koje utjeu na odluivanje.

Ostala znaajnija raunovodstvena naela su:

Naelo izraavanja u novcu nalae iskazivanje izvjetajnih elemenata u novanim jedinicama kao zajednikoj mjeri vrijednosti; Naelo stabilnosti novane jedinice raunovodstvena izvjea moraju svojim korisnicima osigurati informacije o stvarnom stanju, pa je stoga nuno provoditi korekcije zbog promjena vrijednosti novca s gledita njegove kupovne moi: Naelo vrijednosnog i vremenskog utvrivanja promjena financijski rezultat obraunava se kao razlika ostvarenih prihoda i rashoda, a ne kao razlika novanih primitaka i izdataka, pa se taj rezultat iskazuje u raunu dobitka ili gubitka, a pravilno izvoenje toga rauna podrazumijeva prethodno definiranje ne samo metoda, nego i razdoblja za koje se obavlja obraun; Naelo razliitih razina raunovodstvenog izvjetavanja nalae definiranje subjekata o kojima i za ije e se potrebe sastavljati raunovodstvena izvjea;

 Naelo

relativnosti

izvjetajnih

kategorija

pod

pretpostavkom

kontinuiranosti poslovanja ( u smislu naela kontinuiteta) proizlazi relativnost svih izvjetajnih kategorija prema budunosti, jer ona moe biti drugaija od pretpostavljene.

Raunovodstveni standardi predstavljaju daljnju razradu raunovodstvenih

naela u pogledu metoda obuhvaanja i obrade raunovodstvenih podataka, oblikovanja raunovodstvenih informacija, prezentiranja i uvanja raunovodstvenih podataka i informacija. Meunarodni raunovodstveni standardi (MRS) nastali su kao izraz potrebe za relevantnim, usuglaenim, meunarodno usporedivim raunovodstvenim izvjetajima, to se postie koritenjem onih raunovodstvenih naela koja su meunarodno priznata i stoga su dobila status Meunarodnih raunovodstvenih standarda. Oni nisu shvaeni kao statike ve dinamike tvorevine, koje su predmet stalnog istraivanja i usavravanja.

Raunovodstvene politike odnose se na raunovodstveni sadraj ekonomskih

kategorija i na njihovo iskazivanje i interpretiranje. Raunovodstvene politike

predstavljaju posebna naela, osnove, dogovore (konvencije) i praksu, koje je usvojio menadment poduzea u sastavljanju i prezentiranju financijskih izvjetaja.
Postoji mnogo razliitih raunovodstvenih politika u primjeni, ak i kada se odnose na isti predmet. Potrebna je prosudba pri izboru i primjeni onih politika koje uvjetima poduzea najbolje odgovaraju, u smislu pravilnog iskazivanja financijskog poloaja i rezultata poslovanja. Pri izboru i primjeni raunovodstvenih politika treba se rukovoditi sljedeim naelima:

opreznosti, prevage sutine nad formom materijalnosti.

Raunovodstvene politike moraju se provoditi, primjenjivati i objavljivati u preambuli u predgovoru financijskih izvjea. One su najee dugorone i ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje. Eventualne izmjene poduzea mogu nastati zbog: u raunovodstvenim politikama

a) izmjene zakonskih propisa, b) izmjene nacionalnih ili meunarodnih raunovodstvenih standarda i c) ako bi promjena raunovodstvenih politika znaajnije djelovala na kvalitetu financijskih izvjetaja.

Sustavi i metode knjigovodstva

Povijesnom razvoju raunovodstva prethodio je razvoj knjigovodstva. Raunovodstvo je nastalo i razvijalo se usporedno s ekonomskim razvojem drutva, mijenjajui i dopunjujui predmet svojih aktivnosti i svoje zadatke. Od neorganiziranog i nesustavnog biljeenja stanja i promjena ekonomskih subjekata, koje je trebalo zatititi od zaborava, knjigovodstvo se razvilo u vrlo sloenu evidencijsko-informativnu aktivnost koja prua nezamjenjivu informacijsku podlogu za donoenje poslovnih odluka. Prema nainu knjienja poslovnih promjena, naelima na kojima se knjienja temelje, cilju koji se eli ostvariti i poslovnim knjigama koje se vode, razlikuju se dva osnovna sustava knjigovodstva : jednostavno knjigovodstvo i dvojno knjigovodstvo. Uz ova dva osnovna sustava, kao njihova posebna varijanta, razvilo se kameralno knjigovodstvo i konstantno knjigovodstvo. Prema osnovnim naelima knjienja poslovnih promjena, kameralno knjigovodstvo moemo smatrati varijantom jednostavnog knjigovodstva, a konstantno knjigovodstvo varijantom dvojnog knjigovodstva.

Jednostavno knjigovodstvo predstavlja jednostavno knjigovodstvo ije je osnovno obiljeje izolirano evidentiranje promjene stanja nekog imovinskog dijela ili obveze. Promjene pojedinih dijelova imovine ili promjene stanja obveze prikazuju se u odvojenim, posebnim knjigama koje nisu meusobno povezane. Knjige jednostavnog knjigovodstva, koje se redovito vode su: knjiga blagajne u koju se unose svi priljevi i odljevi gotovine, knjiga dunika i vjerovnika u koju se unose sva potraivanja i obveze, dnevnik u koji se kronoloki unose sve promjene, a potom se, prema predmetu knjienja prenose u knjigu blagajne ili knjigu dunika i vjerovnika. Obraun rezultata poslovanja u sustavu jednostavnog knjigovodstva ne moe se utvrditi izravno temeljem knjienja, jer se ne vodi evidencija o nastalim rashodima i prihodima. Financijski rezultat utvruje se temeljem inventara, odnosno usporedbom vrijednosti iste imovine potkraj razdoblja s vrijednou imovine s poetka razdoblja. Kameralno knjigovodstvo temelji se na sustavu jednostavnog knjigovodstva,a

razvilo se u 17.stoljeu za potrebe praenja dravnih rashoda i prihoda. Primjenjivano je u javno-pravnim ustanovama kojima se poslovanje odvijalo prema budetu (proraunu), pa je tako dobilo i naziv budetsko knjigovodstvo. Osnovno mu je obiljeje to to se uz evidenciju nastalih rashoda i prihoda vodi i evidencija ostvarenja planiranih rashoda i prihoda, te se usporedbom ostvarenog i planiranog utvruje viak ili manjak u proraunu. Poslovne knjige koje se vode u kameralnom knjigovodstvu su: knjiga blagajne u koju se unose svi priljevi i odljevi gotovine, glavna knjiga u kojoj se, prijenosom iz knjige blagajne, usporeuju priljevi i odljevi s pozicijama iz prorauna i utvruju razlike, a najee jo i knjiga inventara u koju se unosi imovina ustanove. Konstantno knjigovodstvo temelji se na naelima dvojnog knjigovodstva, a razvilo se u vicarskoj u 19.stoljeu. U sustavu konstantnog knjigovodstva vodi se evidencija o svim dijelovima imovine, te o rashodima i prihodima. Zbog osiguranja usporedivosti ostvarenih rashoda i prihoda s planiranim, konta su u glavnoj knjizi svrstana u tri

grupe: upravni rauni, blagajniki rauni i rauni za obraun. Pri tome obraunski rauni predstavljaju vezu izmeu upravnih i blagajnikih rauna.

Dvojno knjigovodstvo predstavlja potpuni i cjeloviti sustav evidentiranja

poslovnih promjena, jer se u ovom sustavu biljei sva imovina, dugovi i kapital, rashodi, prihodi i konani uspjeh poslovanja promatranog razdoblja. Osnovno je obiljeje dvojnog knjigovodstva da se svaka poslovna promjena knjii usporedno na dva razliita konta, na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode na jednom je kontu pozitivna, a na drugom negativna. Usporedno knjienje jedne ekonomske transakcije na dva ili vie konta uvjetovano je injenicom da se svako kretanje imovine odvija u dva pravca poveanjem jedne, a smanjenjem druge pozicije( npr. proizvodnjom proizvoda smanjuje se zaliha metrijala, a poveava vrijednost proizvedenih proizvoda). Ovakav nain knjienja omoguava automatsku kontrolu kojom se utvruje je li ukupni iznos, koji je u odreenom vremenskom razdoblju proknjien na lijevoj strani konta, jednak iznosu proknjienom na desnoj strani konta za isto razdoblje. Knjige koje se obvezno vode u sustavu dvojnog knjigovodstva su: dnevnik u kojem se kronoloki evidentiraju sve nastale poslovne promjene i glavna knjiga u kojoj se sve nastale promjene evidentiraju sustavno poredane po predmetu knjienja. Osim navedenih, vode se i pomone knjige poput analitikih evidencija imovine i obveza, te druge pomone knjige koje nadopunjuju podatke u glavnoj knjizi.

Metode dvojnog knjigovodstva

Metode knjienja u dvojnom knjigovodstvu razlikuju se po tehnici knjienja pojedinanih transakcija, po poslovnim knjigama koje se koriste, po nainu na koji se koriste i po nainu povezivanja poslovnih knjiga. Osnovne metode su: runa metoda moe biti prijepisna ili kopirna, strojna metoda i elektronska metoda.

Naela dvojnog knjigovodstva

Dvojno knjigovodstvo temelji se na sljedeim naelima: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naelo bilanne ravnotee i permanentnog bilanciranja Naelo ralanjivanja ili individualiziranja promjena Naelo grupiranja ili sistemetiziranja promjena Naelo kronoloke i sustavne evidencije Naelo dokumentiranosti Naelo formalnosti i urednosti.

Knjigovodstvene isprave

Knjigovodstvene isprave treba razlikovati od poslovnih isprava, iako su one njihov sastavni dio. Poslovne isprave, odnosno dokumentacija u irem smislu obuhvaaju sve pisane isprave o iniciranju, pripremi, obavljanju i kontroli pojedinih poslovnih zahvata koji se ostvaruju zateenom imovinom i voenjem poslovne politike poduzea. Knjigovodstvene isprave su one poslovne isprave pomou kojih raunovodstvo poduzetnika prikuplja podatke.

Knjigovodstvena

isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj

promjeni, a slui kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih zahvata.

Knjigovodstvena isprava ima sljedee zadae: temelj je za nadziranje ispravnosti nastalog poslovnog dogaaja; temelj je za unos podataka u poslovne knjige; jedan je od temelja revizije financijskih izvjea.

Sastavljanje knjigovodstvenih isprava

Prema Zakonu o raunovodstvu, knjigovodstvena isprava sastavlja se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog dogaaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u raunovodstvu. Dakle, izvorne knjigovodstvene isprave sastavljaju se na onim mjestima u poduzeu gdje se zbiva poslovni dogaaj ( skladita, blagajne, pogoni, sektori, odjeli itd.). Samo iznimno isprave nastaju u uredu raunovodstva i takve se isprave nazivaju interne knjigovodstvene temeljnice. Prema mjestu nastanka, odnosno mjestu sastavljanja isprave se dijele na: unutranje (interne) i vanjske (eksterne).

Mjesto sastavljanja knjigovodstvene isprave

Kod

poduzetnika

(drutva)

Kod poslovnih partnera U ustrojstvenim dijelovima poduzea U raunovodstvu

Ispunjavanje izvornih knjigovodstvenih isprava moe se obavljati uz primjenu elektronikog raunala, poluautomata, pisaih strojeva i runo. Bitni sastojci knjigovodstvene isprave prema ZoR-u jesu: - naziv i adresa tvrtke koja je izdala ispravu; - naziv isprave (npr. izdatnica, uplatnica i sl.); - raun kao isprava mora udovoljavati propisanom sadraju Zakona o porezu na dodanu vrijednost; - datum, mjesto, broj izdane isprave i ifre; - imena osoba koje sudjeluju u izvrenju poslovnog dogaaja; - koliina treba biti izraena na nain koji odgovara prirodi posla, a cijene u hrvatskoj valuti; - potpisi osoba koje su ovlatene za izdavanje i potpisivanje konkretne isprave.

Nalog za knjienje pismeni je zahtjev voditelja raunovodstva ili od njega

ovlatene osobe da se knjienje podataka iz odreene kontrolirane knjigovodstvene isprave mora obaviti u odgovarajue raunovodstvene knjige. Nalog moe biti izdan u obliku upisivanja (kontiranja) rauna iz raunskog plana: a) na samoj knjigovodstvenoj ispravi ili b) na posebnom obrascu koji sadri pismeni zahtjev za knjienje nastalih poslovnih promjena na odreene raune. Najvaniji dio naloga za knjienje je oznaavanje rauna kontiranje, iz raunskog plana poduzea na koje trebe knjiiti podatke iz knjigovodstvenih isprava.

uvanje knjigovodstvenih isprava

Raunski plan

Raunski plan je instrument putem kojega se ostvaruje red u raunovodstvu i u poslovanju. Prema tome, on je prvenstveno interni problem
obveznika voenja raunovodstva, ali i drava ima interes da za svoje potrebe osigura odreene informacije o imovinskom stanju, poslovanju i rezultatu poslovanja svakog poduzea (drutva). U tom je smislu dovoljno da se propie raunski okvir, a raunski plan slobodno razrauje poduzee. Kod izrade raunskog plana prvo se moraju odabrati naela koja e biti temelj razrade pozicija u bilanci i raunu dobitka i gubitka. Drugo, potrebno je odrediti kriterije

razvrstavanja pozicija, pri emu se uvaava osnovno razvrstavanje pozicija: imovina (aktiva), glavnica i obveze (pasiva), rashodi, prihodi, rezultat tekueg razdoblja.

Naela razvrstavanja rauna u raunskom planu ine temelj toga sustava, odnosno slijeda unosa osnovnih skupina pozicija. Suvremena praksa primjenjuje sljedea

naela rasporeda pozicija:

funkcijsko, bilanno i kombinirana naela.

Desetina razrada i ifriranje pozicija

U suvremenom dvojnom knjigovodstvu razvijanje rauna polazi od definiranja raunskih razreda ili klasa. Raunski razredi se dalje dijele na skupine rauna (konta). Skupine se dijele na osnovne raune, a osnovni rauni na analitike raune (konta). ifriranje razreda, skupine rauna, osnovnih rauna i analitikih rauna izvodi se desetinom razradom, tj oznaavanjem brojevima od 0-9. Definiranje raunskog plana i ifriranje stavki izvodi se prema sljedeoj shemi:

Razred

od 0 od 00 od 000 od 0000

do 9 do 99 do 999 do 9999

Skupina rauna Osnovni rauni Analitiki rauni

Imovina, dugovi (obveze) i vlasniki kapital

Imovina se definira kao resursi ili prava kojima poduzee raspolae ili su pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih transakcija ili dogaaja, a s kojima e ostvariti predvieni poslovni poduhvat od kojeg se oekuje da e u budunosti poduzeu priskrbiti ekonomsku korist.

Prema pojavnom obliku u kojem se pojavljuje imovina se moe

razvrstati u sljedee osnovne skupine: a) novac,

b) materijalne stvari, c) potraivanja i ostala prava i d) plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgranienja).

S gledita funkcioniranja imovine u poslovnom procesu, naina

njezina ukljuivanja u poslovni proces, imovina se dijeli na:

stalnu (dugotrajnu) imovinu i tekuu (kratkotrajnu) imovinu.

Stalna (dugotrajna) imovina

Stalna imovina moe se definirati kao onaj dio imovine koji e ostati nepromijenjen, odnosno zadrati isti pojavni oblik, u vremenskom roku duljem od godinu dana i koji nee biti utroen u jednom normalnom proizvodnom ciklusu.
Stalna imovina nabavlja se s namjerom da bude koritena u vlastitom poslovnom poduhvatu, a ne za daljnju preprodaju. Stoga je neki imovinski dio ukljuen u stalnu imovinu samo dok se rabi u vlastitom poslovanju.

Struktura stalne imovine je sljedea: STALNA IMOVINA Nematerijalna imovina Materijalna imovina Financijska imovina
- Udjeli (dionice) u povezanim drutvima - Zajmovi povezanim drutvima - Sudjelujui interesi (participacije) - Ulaganja u vrijednosne papire (dugorone) Dani krediti, depoziti i kaucije - Obvezna dugorona ulaganja - Otkupljene vlastite dionice - Ostala dugorona ulaganja

Dugorona potraivanja
-Potraivanja od povezanih drutava -Potraivanja s osnove prodaje na kredit -Potraivanja iz faktoringa -Ostala dugorona potraivanja

- Osnivaki izdatci - Zemljita i ume - Izdatci za istraivanje i razvoj - Graevinski objekti - Patenti, licence, koncesije, - Postrojenja i oprema zatitni znaci i ostala slina prava (strojevi) - Goodwill - Alati, pogonski i uredski - Predujmovi za nematerijalna inventar, pokustvo i transp. sredstva ureaji (sredstva) - Nematerijalna ulaganja u - Predujmovi za materijalna pripremi sredstva - Materijalna sredstva u pripremi - Stambene zgrade i stanovi - Ostala materijalna imovina

Tekua (kratkotrajna) imovina

Tekua imovina je onaj dio imovine za koji se oekuje da e biti prodan u roku do godine dana ili biti utroen u normalnom proizvodnom procesu. Struktura tekue imovine je sljedea: TEKUA IMOVINA

Zalihe
- Sirovine i materijal u skladitu - Materijal u doradi, obradi i manipulaciji - Rezervni dijelovi na zalihi - Sitan inventar na zalihi - Ambalaa na zalihi - Autogume na zalihi - Zalihe sitnog inventara u uporabi - Proizvodnja u tijeku - Poluproizvodi na zalihi - Zalihe gotovih proizvoda - Gotovi proizvodi u vlastitim prodavaonicama - Roba na zalihi

Potraivanja
- Kratkorona potraivanja - Potraivanja od zaposlenih i ostala potraivanja - Potraivanja od drave za poreze, prirez, carinu, pristojbe i doprinose - Ostala kratkorona potraivanja

Financijska imovina
- Udjeli (dionice) u povezanim drutvima - Zajmovi povezanim drutvima - Vrijednosni papiri (kratkoroni) - Dani krediti, depoziti i kaucije - Otkup vlastitih dionica

Novac u banci i blagajni

- Novani rauni u bankama i tedionic. - Otvoreni akreditiv u domaoj banci - Blagajne - Devizni rauni - Otvoreni akreditiv u stranim valutama - Devizna blagajna - Ostala novana sredstva

Aktivna vremenska razgranienja

- Unaprijed plaeni trokovi i obraunani prihodi nedospjeli za naplatu

Dugovi (obveze) i vlasniki kapital

Dugovi i vlasniki kapital koji su obuhvaeni zajednikim

raunovodstvenim pojmom pasiva, oznaavaju podrijetlo imovine kojom poduzee raspolae, odnosno vlasniku pripadnost imovine pravnoj ili fizikoj osobi.

Dugovi se klasificiraju na:

prihodi buduih razdoblja, kao i ostale obveze. Dugorone obveze ukljuuju sve obveze koje dospijevaju na naplatu u vremenskom roku koji prelazi razdoblje od godinu dana. Tekue obveze(kratkorone) su obveze za koje se oekuje da e biti podmirene (isplaene) u odreenom kratkom roku koji ne prelazi razdoblje od godinu dana. Odgoeno plaanje trokova, naplaeni prihodi buduih razdoblja i ostale obveze obuhvaaju odgoena plaanja dospjelih obveza i naplaene prihode buduih razdoblja koji su u ekonomskoj teoriji obuhvaeni zajednikim pojmom pasivna vremenska razgranienja. dugorone obveze, tekue obveze i odgoeno plaanje trokova i naplaeni

Vlasniki kapital ili vlasnika glavnica poduzea oznaava

vrijednost kapitala koji pripada vlasnicima poduzea, neovisno o obliku vlasnitva, raunski je jednaka ukupnoj vrijednosti imovine umanjenoj za sve dugove poduzea.

AKTIVA (IMOVINA) = PASIVA (DUGOVI) + VLASNIKI KAPITAL

Struktura dugova (obveza) i vlasnikog kapitala je sljedea:

Kapital i priuve Dugorona rezerviranja Dugorone obveze Kratkorone obveze Pasivna vremenska razgranienja
- Upisani kapital - Premije na emitirane dionice - Revalorizacijske priuve - Zakonske i ostale priuve - Zadrani dobitak ili preneseni gubitak - Dobitak/gubitak tekue godine - Ostale dugorone obveze - Kratkorone obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe - Rezerviranja za mirovine i - Obveze prema sline trokove povezanim drutv. - Rezerviranja za poreze i doprinose - Ostala rezerviranja - Obveze po osnovi zajmova - Obveze prema kreditn. instituc. - Obveze za predujmove - Dugorone obveze prema dobavlja. - Obveze po vrijedn. papirima - Kratkorone obveze prema povezanim drutvima i s osnove udjela u rezultatu - Obveze s osnove vrijedn.papira, zajmova i kredita - Kratk.obveze prema dobavljaima, za avanse, depozite i jamstva - Kratkorone obveze prema zaposlenima i druge obveze Odgoeno plaanje trokova i prihod buduih razdoblja

Upisani

Knjigovodstveno prikazivanje promjena imovine, dugova i vlasnikog kapitala

U sustavu dvojnog knjigovodstva svako poveanje aktive knjii se na dugovnu stranu konta, a poveanje pasive na potranu stranu konta. Prema tome, ima li aktiva dugovni saldo, jednakost dugovne i potrane strane bit e mogua jedino ako pasiva ima suprotni, potrani saldo. Stoga se sva poveanja i smanjenja na kontima aktive i pasive mogu prikazati na sljedei nain: Imovina Duguje za poveanje Potrauje za smanjenje = Duguje za smanjenje Dugovi Potrauje za poveanje + Vlasniki kapital Duguje za smanjenje Potrauje za poveanje

AKTIVA Duguje za poveanje Potrauje za smanjenje

= Duguje za smanjenje

PASIVA Potrauje za poveanje

Struktura tekue imovine

Bilanne promjene na imovini i kapitalu

Cjelokupno odvijanje poslovanja poduzea temelji se na kretanju imovine. Promatrajui to kretanje, njemaki teoretiar Pape doao je do zakljuka da se sve poslovne promjene mogu razvrstati u etiri skupine:

1. Centripetalne promjene (kretanja) Ulaz imovine iz okruenja u

poduzee, poveanje aktive i poveanje pasive; tim promjenama poduzee je pribavilo i povealo raspoloivu imovinu (bruto aktivu) iz okruenja. U ovim promjenama uvijek dolazi do poveanja neke od pozicija aktive, uz istodobno poveanje neke od pozicija pasive, a ukupno stanje bilance se poveava.
2. Centrifugalne promjene (kretanja) Izlaz imovine iz poduzea u

okruenje, smanjenje aktive i smanjenje pasive; tim promjenama dolazi do odljeva imovine iz poduzea u okruenje, odnosno smanjenja ukupno raspoloive imovine (bruto aktive). U ovim promjenama dolazi do smanjenja neke od pozicija aktive, uz istodobno smanjenje neke od pozicija pasive, a ukupno stanje bilance se smanjuje.
3. Koncentrine promjene (kretanja) Kretanja unutar poduzea,

promjena pojavnog oblika samo u aktivi; tim promjenama kretanje se odvija unutar poduzea kao centra zbivanja. U ovim promjenama uvijek

dolazi do transformacije pojavnog oblika aktive, odnosno do prijelaza jednog pojavnog oblika u drugi, a stanje bilance ostaje nepromijenjeno.
4. Periferijske promjene (kretanja) Kretanja izvan poduzea, promjena

oblika samo u pasivi; oznaavaju sve poslovne promjene koje mijenjaju imovinsko-pravne odnose poduzea prema izvorima sredstava. To su promjene koje se zbivaju u okruenju, a odraavaju se na poduzee. Ove promjene pretvaraju jedan pojavni oblik pasive u neki drugi, odnosno oznauju prijelaz jedne vrste obveza u neku drugu vrstu ili vlasnitvo, a stanje bilance ostaje nepromijenjeno.

Primjer:
Poduzee na poetku razdoblja raspolae sljedeom imovinom: poslovne zgrade i oprema (stalna imovina) 50.000 kn, gotovina na iro-raunu 10.000 kn, potraivanja od kupaca 15.000 kn i zalihe materijala 25.000 kn. Za raspoloivu imovinu poduzee ima sljedee obveze: vlasniki kapital 55.000 kn, krediti 25.000 kn, dobavljai 20.000 kn. Bilanca na poetku razdoblja je sljedea: AKTIVA
Zgrade i oprema iro-raun Potraivanja od kupaca Zalihe materijala Ukupno 50.000 10.000 15.000 25.000 100.000 Ukupno 100.000

PASIVA
Vlasniki kapital Krediti Dobavljai 55.000 25.000 20.000

1. Prema fakturi dobavljaa nabavljen je materijal kojem je vrijednost 5.000 kn. Imovina u ovom sluaju ulazi iz okruenja u poduzee, pa se radi o centripetalnoj promjeni. Provest e se sljedee knjienje:
310 Zalihe materijala 220 Dobavljai 5.000 (1)

(1) 5.000

Nakon ove centripetalne promjene ukupno stanje bilance poveat e se s prethodnih 100.000 kn na 105.000 kn. Povealo se stanje u aktivi na poziciji Zaliha materijala sa 25.000 kn na 30.000 kn i stanje u pasivi na poziciji Dobavljai sa 20.000 kn na 25.000 kn. Ukupno stanje bilance poveava se na 105.000 kn, a nakon ovih promjena izgledat e ovako: AKTIVA
Zgrade i oprema iro-raun Potraivanja od kupaca Zalihe materijala Ukupno 50.000 10.000 15.000 30.000 105.000

PASIVA
Vlasniki kapital Krediti Dobavljai Ukupno 55.000 25.000 25.000 105.000

2. Obveza prema dobavljaima u iznosu od 5.000 kn plaena je sa iro-rauna. Imovina izlazi iz poduzea u okruenje, odnosno smanjuje se, a istodobno se smanjuju i obveze prema okruenju. Dakle, radi se o centrifugalnoj promjeni. Provest e se sljedee knjienje:
S 100 iro-raun 5.000 (2) 220 Dobavljai (2) 5.000 S

Nakon ove centrifugalne promjene ukupno stanje bilance smanjit e se sa 105.000 kn na 100.000 kn. Smanjilo se stanje u aktivi na poziciji iro-raun sa 10.000 kn na 5.000 kn i u pasivi stanje na poziciji Dobavljai sa 25.000 na 20.000 kn. Bilanca pokazuje sljedee stanje: AKTIVA
Zgrade i oprema iro-raun Potraivanja od kupaca Zalihe materijala Ukupno 50.000 5.000 15.000 30.000 100.000

PASIVA
Vlasniki kapital Krediti Dobavljai Ukupno 55.000 25.000 20.000 100.000

3. Potraivanje od kupaca u iznosu od 10.000 kn naplaeno je doznakom gotovine na iro-raun. U ovoj poslovnoj promjeni dolazi do naplate ve ranije ostvarenih prava potraivanja koje je jedan od pojavnih oblika imovine poduzea. Stoga naplatom potraivanog iznosa od kupca nije dolo do poveanja ukupno raspoloive imovine, ve samo do promjene pojavnog oblika imovine, pa se radi o koncentrinoj promjeni.

Provest e se sljedee knjienje:

120 Kupci S 10.000 (3) 100 iro-raun (3) 10.000

Ovom koncentrinom promjenom stanje u bilanci se nee promijeniti, ve e se samo promijeniti struktura aktive i to na poziciji iro-raun sa 5.000 kn na 15.000 kn i na poziciji Kupci sa 15.000 kn na 5.000 kn. Bilanca e pokazivati sljedea stanja: AKTIVA PASIVA
Zgrade i oprema iro-raun Potraivanja od kupaca Zalihe materijala Ukupno 50.000 15.000 5.000 30.000 100.000 Vlasniki kapital Krediti Dobavljai Ukupno 55.000 25.000 20.000 100.000

4. Obveza prema dobavljau u iznosu od 8.000 kn podmirena iz kredita dobivenog od banke. Podmirenjem obveze prema dobavljau nije dolo do odljeva, odnosno smanjenja gotovine, a niti do smanjenja imovine u nekom drugom pojavnom obliku. Obvezu prema dobavljau podmirila je banka, pa sada poduzee umjesto prema dobavljau ima obvezu prema banci. Kako nije dolo ni do kakve promjene u ukupno raspoloivoj imovini poduzea, ve u imovinsko-pravnom odnosu poduzea prema okruenju, radi se o periferijskoj promjeni. Provest e se sljedea knjienja:
214 Primljeni krediti od banke 8.000 (4) 220 Dobavljai (4) 8.000 S

Ovom periferijskom promjenom stanje u bilanci se ne mijenja, ve se samo mijenja struktura pasive i to na poziciji Krediti s prethodnih 25.000 kn na 33.000 kn i na poziciji Dobavljai s prethodnih 20.000 kn na 12.000 kn. Bilanca e pokazivati sljedea stanja:

AKTIVA
Zgrade i oprema iro-raun Potraivanja od kupaca Zalihe materijala Ukupno 50.000 15.000 5.000 30.000 100.000

PASIVA
Vlasniki kapital Krediti Dobavljai Ukupno 55.000 33.000 12.000 100.000

Iz ovog pregleda proizlazi da se svaka promjena istodobno odraava na najmanje dvije pozicije i da je zbroj aktivnih i pasivnih pozicija uvijek isti, jer niti jedna promjena nije poremetila bilannu ravnoteu. Pravila za knjienje promjena imovine, dugova i vlasnikog kapitala ukratko se mogu prikazati na sljedei nain: IMOVINA DUGOVI I VLASNIKI KAPITAL Poveanje se knjii na potranu stranu Smanjenje se knjii na dugovnu stranu

Poveanje se knjii na dugovnu stranu Smanjenje se knjii na potranu stranu

Primjer 1.
Poduzetnik je uloio na iro-raun svog poduzea 10.000 kn. Analiza promjene je sljedea: Analiza promjene Imovina na iro-raunu je poveana Vlasniki kapital je povean Pravilo knjienja Poveanje iro-rauna knjii se na dugovnu stranu Knjienje Duguje: iro-raun 10.000 kn

Poveanje vlasnikog Potrauje: kapitala knjii se na Vlasniki kapital potranu stranu 10.000 kn

Ulog u poduzee

Knjienje: Imovina kapital

iro-raun (1) 10.000 Vlasniki kapital 10.000 (1)

Dugovi

vlasniki

Primjer 2.
Podignuto je 3.000 kuna u gotovini sa iro-rauna u blagajnu za podmirenje tekuih trokova. Analiza promjene je sljedea:

Podignuta gotovina sa iro-rauna u blagajnu

Analiza promjene Imovina u blagajni je poveana Imovina na iro raunu je smanjena

Pravilo knjienja Poveanje blagajne knjii se na dugovnu stranu Smanjenje iro-rauna knjii se na potranu stranu

Knjienje Duguje: Blagajna 3.000 kn Potrauje: iro-raun 3.000 kn

Knjienje: Imovina kapital

Blagajna (2) 3.000 iro-raun S 3.000 (2)

Dugovi

vlasniki

Primjer 3.
Vlasnik poduzea povukao je dio uloene glavnice iz poduzea u iznosu od 25.000 kn. Analiza promjene je sljedea: Povuena glavnica iz poduzea Analiza promjene Vlasniki kapital je smanjen Imovina na iro-raunu je smanjena Pravilo knjienja Smanjenje vlasnikog kapitala knjii se na dugovnu stranu Smanjenje imovine na iro-raunu knjii se na potranu stranu Knjienje Duguje: Vlasniki kapital 25.000 kn Potrauje: iro-raun 25.000 kn

Knjienje: Imovina
iro-raun S 25.000 (3)

Dugovi i vlasniki kapital

Vlasniki kapital (3) 25.000

Primjer 4.

Dug prema dobavljau u iznosu od 8.000 plaen je iz kredita dobivenog od banke. Analiza ove promjene je sljedea: Analiza promjene Dug prema dobavljau je smanjen Dug prema banci je povean Pravilo knjienja Smanjenje duga prema dobavljau knjii se na dugovnu stranu Poveanje duga prema banci knjii se na potranu stranu Knjienje Duguje: Dobavljai 8.000 kn Potrauje: Kredit banke 8.000 kn

Dobavljau je plaeno iz kredita

Knjienje:

Imovina kapital

Dugovi

vlasniki

Dobavljai (4) 8.000 Kredit banke 8.000 (4)

Primjer 5.
Sa iro-rauna poduzea podmiren je dug prema dobavljaima u iznosu od 9.000 kn. Analiza ove promjene je sljedea: Analiza promjene Dug prema dobavljau je smanjen Imovina na iro-raunu je smanjena Pravilo knjienja Smanjenjeduga prema dobavljau knjii se na dugovnu stranu Smanjenje imovine na iro-raunu knjii se na potranu stranu Knjienje Duguje: Dobavljai 9.000 kn Potrauje: iro-raun 9.000 kn

Podmiren dug dobavljaima

Knjienje: Imovina
iro-raun S 9.000 (5)

Dugovi i vlasniki kapital

Dobavljai (5) 9.000

BILANCA
Pojam bilance
Rije bilanca koristi se i izvan raunovodstva (devizna bilanca, platna bilanca, turistika bilanca, energetska bilanca itd.), ali bilanca je jedan od temeljnih raunovodstvenih, odnosno financijskih izvjetaja. U teoriji raunovodstva prisutna su razliita miljenja o porijeklu rijei bilanca, ali je najvie zastupljeno miljenje da potjee od talijanske rijei "BILANCIA", jer i prva sauvana bilanca koja datira iz 1389. godine potjee iz Italije, od tvrtke DATINI iz Firence.

Bilanca (engl. "Balance sheet", njem. "Bilanz", franc. "Bilan", tal. "Bilancio") je statiki raunovodstveni. odnosno financijski izvjetaj, jer prikazuje vrijednosno stanje imovine, dugova (obveza) i kapitala na odreeni dan, odnosno dan bilanciranja. Sastoji se od aktivnog i pasivnog dijela. U aktivnom se dijelu prikazuje vrijednosno stanje imovine, a u pasivnom dijelu stanje dugova (obveza) i vlasnikog kapitala (vlasnike glavnice).

U bilanci se iskzuje samo vrijednost imovine poduzea, i to jedanput po pojavnom obliku i funkciji koju ima u poslovnom procesu (aktiva), a drugi put prema "vlasnosti" i ronosti (pasiva). Dvostruko prikazivanje imovine poduzea u bilanci, to je osnovno obiljeje dvojnog knjigovodstva, uvjetuje jednakost izmeu aktive (A) i pasive (P), odnosno bilannu ravnoteu. Ta se jednakost izraava ovako:

A = P
U upravljako-raunovodstvenom i ekonomsko- financijslom smislu, pojam AKTIVA oznaava vrijednost ukupne imovine poduzea. S gledita funkcije koju imovina ima u poslovnom procesu, imovina se sastoji od stalne (SI) i tekue imovine (TI), odnosno:

A = SI + TI Aktiva = Stalna imovina +Tekua imovina

U knjigovodstvenom i bilanno-tehnikom smislu, aktiva je dio bilance u koji se, osim ukupne imovine poduzea, moe ukljuiti i izgubljena imovinska vrijednost (npr. gubitak) iskazan iznad visine kapitala (GK). U tom sluaju vrijedi sljedea relacija:

A = I + GK Aktiva = Imovina + Gubitak

Pojam pasiva obuhvaa dugove (D) i vlasniki kapital (K), pa vrijedi relacija:

P=D+K Pasiva = Dugovi + Kapital

Osnovna zadaa bilance je utvrditi imovinsko stanje i tako omoguiti otkrivanje financijskih tijekova i financijske situacije poduzea. Bilanca mora zadovoljavati pluralitet interesa vlasnika, vjerovnika, drave, fondova, poreznih organa, znanstvenih organizacija itd., a uz to je i temelj za otvaranje poslovnih knjiga. Kod novoosnovanog poduzea, raspoloiva imovina, dugovi i kapital, popisuju se i unose u poetni inventar, koji slui kao podloga za sastavljanje poetne bilance. Na temelju poetne bilance otvaraju se poslovne knjige. Kod poduzea koja kontinuirano obavljaju djelatnost, zakljuna bilanca prethodnog razdoblja ujedno je i poetna bilanca tekueg razdoblja.

Postupak sastavljanja poetne bilance na temelju poetnog inventara i transformacija bilannih pozicija na konta glavne knjige, prikazan je sljedeim primjerom: Poetni inventar novoosnovanog poduzea X iskazuje sljedee stanje imovine, dugova i vlasnikog kapitala: zemljite 5.000 kn, graevinski objekti 20.000 kn, oprema 10.000 kn, sirovine 7.000 kn, potraivanja od kupaca 20.000 kn, gotovina 8.000 kn, dugoroni krediti 10.000 kn, kratkoroni krediti 8.000 kn, obveze prema dobavljaima 22.000 kn i kapital 30.000. Poetna bilanca AKTIVA R.br. Opis A. STALNA IMOVINA 1. Zemljita 2. Graevinski objekti 3. Oprema B. TEKUA IMOVINA 4. Sirovine 5. Potraiv. od kupaca 6. Gotovina UKUPNO AKTIVA Knjienje: D 1. (1) Zemljita P Vlasniki kapital P 5.000 P D 10.000 D 30.000 7. (1) 8. (1) PASIVA R.br. Opis C. VLASN. KAPITAL 7. Vlasnika glavnica D. DUGOR. OBVEZE 8. Dugoroni krediti E. KRATK. OBVEZE 9. Dobavljai 10. Kratkoroni krediti UKUPNO PASIVA

Iznos u kn 35.000 5.000 20.000 10.000 35.000 7.000 20.000 8.000 70.000

Iznos u kn 30.000 30.000 10.000 10.000 30.000 22.000 8.000 70.000

D 2. Graevinski objekti Dugoroni krediti P (1) 20.000

D 3. Oprema Dobavljai P (1) (1) 10.000

D 22.000

9.

D 4. Sirovine Kratkoroni krediti (1) 7.000

P P

D 8.000

10. (1)

5. Potraivanja od kupaca (1)20.000

D (1)

6. 8.000

Gotovina

Forma iskazivanja bilance

U formalnom pogledu, bilanca se moe prezentirati korisnicima u:
obliku dvostranog rauna (T konta) ili stupnjevitom obliku (jednostrani raun ili tafelni oblik).

Ako se bilanca prezentira u obliku dvostranog rauna, na lijevoj se strani iskazuju pozicije aktive, a na desnoj strani pozicije pasive, dakle jedne nasuprot drugima. Kod stupnjevitog oblika prezentiranja bilance, nakon pozicija aktive navode se pozicije pasive. U uvjetima raunalne obrade podataka, razlike izmeu prezentacije bilance u obliku dvostranog rauna i stupnjevitog oblika nisu uope znaajne, jer se u oba sluaja pozicije bilance mogu posebnim programima prilagoditi potrebama vanjskih i unutarnjih korisnika raunovodstvenih informacija.

Struktura iskazivanja bilance

Struktura (shema) bilance ovisi o prihvaenom kriteriju razvrstavanja pozicija aktive i pasive. Kriteriji su sljedei:

AKTIVA
Funkcionalnost Likvidnost i sigurnost

PASIVA
Namjena Dospjelost (ronost)

Kriterij funkcionalnosti za aktivu nalae da se posebno iskae

sva imovina iste funkcionalne skupine (npr. najprije sva stalna materijalna i nematerijalna imovina, zatim tekua), a kriterij namjene za

pasivu da funkcija imovine odgovara karakteru dugova i kapitala.

Pri tome ne treba gubiti iz vida i dvostruku ulogu pasive, koja: odreuje veliinu i namjenu aktive i utvruje "vlasnost" aktive. Prema kriteriju likvidnosti, pozicije aktive mogu se grupirati prema naelima: a) opadajue likvidnosti (od najlikvidnijih oblika imovine do najmanje likvidne imovine) ili b) rastue likvidnosti imovine (od najmanje likvidne imovine do najlikvidnijih oblika imovine). Pojam likvidnosti (lat. liquidus tekui) podrazumijeva sposobnost i mogunost, odnosno brzinu transformacije nelikvidnih oblika imovine u likvidne. Najlikvidniji oblik imovine jest gotovina.

Prema kriteriju ronosti (dospjelosti) pozicije pasive mogu se rasporediti prema naelima: a) opadajue ronosti (od kratkoronim obvezama) ili b) rastue ronosti (od kratkoronih obveza prema vlasnikom kapitalu). Razvrstavanja pozicija aktive i pasive moraju biti sukladna. Kombinacije ovih naela grupiranja nisu poeljne. Prema tome, ako se za vlasnikog kapitala prema

razvrstavanje pozicija u aktivi koristi naelo opadajue likvidnosti, za razvrstavanje pozicija pasive mora se koristiti naelo rastue ronosti. Ako se za razvrstavanje pozicija u aktivi koristi naelo rastue likvidnosti, za razvrstavanje pozicija u pasivi mora se koristiti naelo opadajue ronosti. To znai da se u
aktivu najprije unose pozicije nematerijalne stalne imovine, zatim materijalne stalne imovine, dugoronih ulaganja i tako redom, to je istovjetno s principom sigurnosti. U pasivu se najprije unose stavke vlasnikog kapitala, zatim rezervi i tako sve do kratkoronih obveza, kao stavki koje najprije dospijevaju. Ovaj

je nain klasifikacije u IV. bilancama smjernice l.9

imovine zemalja

obveza

najee Europe.

zastupljen

zapadne

Prema

Europske unije, shema bilance je sljedea:

Shema bilance prema l.9. IV. smjernice Europske unije

AKTIVA
A. Upisani a neuplaeni kapital B. Trokovi osnivanja

C. Stalna imovina I. Nematerijalna imovina (koncesije, patenti, licence i dr.) II. Materijalna imovina (zemljita, zgrade, oprema i dr.) III. Financijska imovina (dugoroni plasmani) D. Tekua imovina I. II. III. IV. Zalihe Potraivanja Plasmani Gotovina

E. Aktivna vremenska razgranienja F. Gubitak poslovne godine

PASIVA
A. Kapital i rezerve I. II. III. IV. V. Upisani kapital Premije iz emisije dionica Rezerve revalorizacije Rezerve Dobici ili gubici ranijih godina

B. Dugorona rezerviranja za rizike i trokove C. Dugorone obveze D. Kratkorone obveze E. Pasivna vremenska razgranienja F. Dobitak poslovne godine

Poduzetnici koji su obvezni voditi poslovne knjige i sastavljati izvjetaje prema odredbama Zakona o raunovodstvu klasificiraju se na : male, srednje velike i velike poduzetnike.

Sve pozicije bilance duni su iskazati veliki i srednje veliki poduzetnici, dok su mali poduzetnici obvezni iskazati samo pozicije oznaene slovima i rimskim brojevima. Poduzetnici se klasificiraju na sljedei nain:

Mali poduzetnici

Srednje veliki poduzetnici

Veliki poduzetnici

BILANNA NAELA
Uz opa raunovodstvena naela bitno je ukazati i na naela koja se posredno ili neposredno odnose na bilancu, odnosno posebna bilanna naela. To su:
1.

Naelo tvrtke ekonomska aktivnost odvija se unutar odreene tvrtke i

svako izvjee mora jasno identificirati tvrtku o kojoj se radi;

2.

Vremensko razdoblje svako izvjee mora jasno sadravati vremensko

razdoblje za koje se podnosi;

3.

Naelo izjanjavanja u novanim vrijednostima novac je

zajedniki izraz kojim se mjere dobra, usluge, rad, prirodna bogatstva i kapital, pa svako raunovodstveno izvjee mora jasno naznaiti koja je novana jedinica upotrijebljena;

4.

Rezultati poslovanja - za relativno kratka vremenska razdoblja pokusni su

kad god se radi o alokaciji izmeu prolog, sadanjeg i budueg razdoblja;

5.

Stabilna novana jedinica raunovodstvena izvjea moraju se temeljiti

na stabilnoj novanoj jedinici, a u uvjetima nestabilnosti, treba ih transformirati na stabilnu novanu jedinicu;

6.

Objektivnost promjenama na stalnoj i tekuoj imovini, te njihovim

utjecajima na prihode, trokove, zarade i slino, ne treba pridavati znaenje prije nego to mogu biti iskazane na objektivan nain;

7.

Naelo bilanne jasnoe nalae da uvid u bilanne pozicije bude to

sigurniji, to znai da one ne smiju biti prikazane nepregledno, nerazumljivo ili nejasno;

8.

Naelo bilanne istine bilanne pozicije moraju biti u skladu s

knjigovodstvenim i drugim ispravama, to znai da je potrebno sprijeiti "zamagljivanje" bilannih pozicija, a s time je povezano i naelo bruto iskazivanja bilannih pozicija;

9.

Naelo

bilannog

spajanja zahtijeva bilanni kontinuitet, tj.

neprekidnu suglasnost rasporeda i naina vrednovanja bilannih pozicija; 10. Naelo zatite vjerovnika zahtijeva zatitu interesa vjerovnika, odnosno da su garancije vjerovnicima to vee.

Opa politika procjene bilannih pozicija

Opa politika procjene povezana je s primjenom cijena prilikom vrednovanja aktive, pasive, rashoda i prihoda. Postoje razliite metode i postupci primjene cijena u kontekstu procjene ekonomskih kategorija, a temeljne su:

a) Nabavna cijena, odnosno troak nabave Klasina metoda tradicionalnog

raunovodstva koja ignorira inflatorna kretanja; (prednost: dokazuje se pouzdanom ispravom i odraava stvarni novani tijek; nedostatak: nabavna cijena vremenom poprima povijesno obiljeje, pa se udaljava od trne cijene, sukladno s vremenom usporedbe i intenzitetom inflacije). Poznate su razne korekcije nabavne cijene, kao npr.: procjena po nioj cijeni, procjena po prosjenim nabavnim cijenama, procjena po ponderiranim prosjenim nabavnim cijenama, procjena po metodama FIFO, LIFO, HIFO, LIFO/FIFO i posljednjim nabavnim cijenama;

b) Trna ili dnevna cijena Procjena

po dnevnoj ili trnoj cijeni najvie je

prilagoena bilanci, jer se sve pozicije procjenjuju po trnoj cijeni na dan sastavljanja bilance (neto-trna cijena). Nedostatak ove metode sastoji se u sloenijem i skupljem postupku utvrivanja trnih cijena, mogunosti subjektivnog utvrivanja trnih cijena za pozicije koje nisu prisutne na tritu, kolebanju trnih cijena i manjoj mogunosti dokumentiranosti utvrene cijene, a time i kontrole cijena.

c) Funkcionalna cijena

Uvaava ulogu koju svaki dio imovine ima u

poslovnom procesu poduzea (npr. ako je neki dio imovinepoduzea izvan izvan funkcije, procjena po trnim cijenama bila bi vrlo niska, ali ako se taj dio imovine moe ukljuiti u funkciju kod nekog drugog poduzea, procjena moe biti obavljena po funkcionalnoj cijeni koja moe biti vea od trne.

d) Likvidacijska cijena

Procjena po likvidacijskoj cijeni provodi se

postupku likvidacije poduzea i tada cijene mogu biti nie od trnih.

e) Reprodukcijska cijena Nastala je u vrijeme hiperinflacije, a cilj joj je da

se bilanne pozicije procjenjuju po cijenama ponovne kupnje ili zamjene. Takva procjena oteana je za imovinu s duim vijekom uporabe i onu koja se na dan procjene ne moe nai na tritu nabave. Uz to, ona je subjektivna i

nedovoljno dokumentirana, pa je porezna zakonodavstva iskljuuju.

Zalihe

treba,

svakom ili

sluaju

procjenjivati cijenom,

nabavnom

cijenom

neto-prodajnom

ovisno o tome koja je nia. Procjena po nioj cijeni sukladna je s naelom opreznosti (razboritosti), koje zahtijeva da se u uvjetima nesigurnosti imovina i

prihodi

ne

precjenjuju, Opreznost,

obveze takoer, imovine

rashodi ne

ne

potcjenjuju. namjerno

doputa ili

stvaranje skrivenih rezervi ili prekomjernih zaliha, potcjenjivanje i prihoda namjerno precjenjivanje obveza i rashoda. Meutim, primjena raznih metoda procjene imovine, dugova i kapitala, omoguuje stvaranje tihih priuva, odnosno latentnih rezervi. Tihe priuve postoje u bilanci ako se: potcjenjuju pozicije aktive i / ili precjenjuju pozicije pasive.

Vrste bilance
Bilance se razlikuju po: formi, sadraju, vremenu, te razlogu i cilju sastavljanja. Vrste bilance po formi (dvostrani raun i stupnjeviti oblik) i sadraju (pozicije aktive i pasive) razraene su ranije. Prema vremenu sastavljanja, bilance se mogu podijeliti na:

 proraunske (planske ili prethodne) unose se vrijednosti stanja imovine, dugova (obveza) i kapitala s kojima poduzee planira raspolagati na dan bilanciranja; obraunske (stvarne ili naknadne) unose se vrijednosti s kojima poduzee doista raspolae na dan bilanciranja.

Prema razlogu i cilju sastavljanja najznaajnije su sljedee vrste bilance:

poetna bilanca sastavlja se na poetku poslovanja, ali poetna

bilanca je i svaka zakljuna bilanca poduzea koje nastavlja poslovnu aktivnost;

zakljuna (konana ili zavrna) bilanca - sastavlja se na kraju

poslovne, odnosno financijske godine, kao i na zavretku rada poduzea;

probna bilanca sastavlja se potkraj svakog mjeseca zbog provjere

formalne tonosti provedenih knjienja;

podbilanca - dobije se vodoravnom podjelom aktive i pasive na vie

dijelova;

skraena bilanca sadri manji broj pozicija od propisanih; mogu je

koristiti poduzea za informativna objavljivanja u dnevnom tisku, strunim publikacijama, internim glasilima i slino, a takoer moe biti i slubeni dokument za mala poduzea; inventurna bilanca sastavlja se nakon knjienja svih razlika koje se utvrde popisom imovine, dugova (obveza) i kapitala, pa je tada knjino stanje jednako inventurnom, a bilanca (koja moe biti zakljuna, poetna itd.) smatra se inventurnom;

primopredajna

sastavlja se u sluajevima promjene menaderske

ekipe, konstituiranja poduzea, likvidacije poduzea itd;

likvidacijska bilanca - sastavlja se na kraju likvidacijskog postupka

poduzea, a temeljem te bilance utvruje se likvidacijska imovina kojom se podmiruju dugovi (obveze);

fuzijska bilanca sastavlja se na dan spajanja (fuzije, integracije)

jednog ili vie poduzea u novo poduzee, a sastoji se od zbroja primopredajnih ili zakljunih bilanci spojenih poduzea;

diobena bilanca sastavlja se na dan razdvajanja (dezintegracije)

poduzea, kad se bez postupka likvidacije ili steaja provodi njegovo razdvajanje na dva ili vie odvojenih poduzea;

sanacijska bilanca sastavlja se zbog sanacije (ozdravljenja)

poduzea, stoga to u postupku sanacije poduzee otklanja uzroke gubitka;

steajna bilanca sastavlja se kad poduzee ne ostvari mjere sanacije i

kada vjerovnici kod nadlenog suda pokrenu postupak steaja;

konsolidirana bilanca

sastavlja se na razini sloenog poslovnog sustava tako da se prikae njegova realna imovinska slika, financijski tokovi i financijski poloaj, ali se iskljuuju unutarnji financijski tokovi;

zbrojna bilanca

sastavlja se, kao i konsolidirana, na razini sloenog

poslovnog sustava, tako da se zbroje sve stavke bilanci poduzea koja su integrirana u sustav, ali se u njoj ne iskljuuju interni financijski tokovi.

Bruto bilanca
Bruto bilanca je iskaz knjienja svih rauna glavne knjige. Sastavlja se potkraj svakog mjeseca zbog utvrivanja formalne raunske tonosti obavljenih knjienja. Ona moe biti: a) analitika i b) sintetika.

U sintetikoj bruto bilanci unose se samo sintetika konta, a u analitikoj bruto bilanci i analitika i sintetika konta glavne knjige.

Bruto bilanca sastoji se od : prometne bilance i saldo bilance.

U prometnu bilancu unose se analitiki i /ili sintetiki rauni glavne knjige koji na dan njezina sastavljanja iskazuju promet, a u saldo bilancu samo oni rauni koji iskazuju saldo. Formalni oblik bruto bilance nije standardiziran, ali ipak treba sadravati sljedee osnovne elemente: broj konta, naziv konta, dugovni i potrani promet konta od poetka do kraja razdoblja i saldo konta na kraju razdoblja. Saldo bilanca moe se i proireno iskazati okomitom raspodjelom konta stanja (imovina, dugovi i kapital) i konta uspjeha (rashodi i prihodi) u posebne kolone, a tako se mogu dobiti podaci za sastavljanje bilance i rauna dobitka i gubitka.

Rashodi i prihodi
Rashodi i prihodi su dinamiki definirane ekonomske kategorije koje nastaju u poslovanju poduzea. U literaturi i praksi postoji jasno razgranienje pojmova rashoda i prihoda, od njima srodnih i povezanih kategorija: izdatak, primitak, utroak, troak i dobitak. Prema Meunarodnim raunovodstvenim standardima, prihodi, odnosno rashodi, promatraju se kroz njihov utjecaj na poveanje ili smanjenje ekonomskih dobitaka tijekom

obraunskog razdoblja, ali bez onoga dijela koji se javlja zbog sudionika u glavnici, a njihovi elementi definiraju se kako slijedi:
a) Prihod

je poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ili poveanja imovine, odnosno smanjenja obveza, to ima za posljedicu poveanje glavnice, ali ne onoga u svezi s uplatama od strane sudionika u glavnici; b) Rashod je smanjenje ekonomskih koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine, odnosno stvaranja obveza, to za posljedicu ima smanjenje glavnice, ali ne one u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima. Odnos rashoda i prihoda , te njihov utjecaj na ostvareni rezultat prikazan je sljedeom shemom:

D KONTA RASHODA P
Saldo Zakljuak (1)

KONTA PRIHODA P
(2) Zakljuak Saldo

REZULTAT POSLOVANJA
Ukupni prihodi (2)

(1) Ukupni rashodi (3) Dobitak

D VLASNIKI KAPITAL P
Saldo Dobitak (3)

Pojmovno razgranienje rashoda, izdataka, utroaka i trokova

Rashodi predstavljaju potronju dobara u stvaranju uinaka, ali i neutralnu potronju dobara u poduzeu povezanu s nastankom izdataka. Knjienje rashoda prikazano je sljedeom shemom:

D
S

Stalna imovina
(1)

P D Rashodi procesa P
(1) (2) (3)

Uinci
(2)

D Tekua imovina P
S (1)

Rezultat poslovanja

(3) D Usluge drugih

S (1)

Obveze prema zaposlenima

(1)

D Ostale obveze

P
(1)

Osnovne grupe rashoda su:

1. rashodi poslovanja - iz osnovne djelatnosti, 2. rashodi financiranja - iz drugih aktivnosti i 3. izvanredni rashodi.

Rashodi poslovanja nastaju uslijed osnovne djelatnosti poduzea,

a njihova visina i struktura ovise o vrsti uinaka i obujmu djelatnosti. Tako se u okvirima rashoda poslovanja (poslovni rashodi) najprije javljaju trokovi proizvodnje nastali zbog stvaranja uinaka, rashodi nabave trgovake robe, administrativni rashodi i drugi rashodi nuni za odvijanje osnovnih radnih procesa.

Rashodi financiranja

nastaju prilikom pribavljanja, koritenja i vraanja financijskih sredstava. Tim rashodima pripadaju negativne kamate, negativne teajne razlike, te smanjenje vrijednosti dugoronih i kratkoronih financijskih ulaganja. Rashodi financiranja odraavaju uspjenost voenja financijske politike poduzea u trinim uvjetima.

Izvanredni rashodi

nastaju temeljem neplaniranog smanjenja poslovne imovine ili neplaniranog poveanja obveza. Nastaju kao stavka tekue imovine, ija je svrha pokrie gubitka prethodne godine na teret rezultata tekue godine. Oni ne nastaju prilikom stvaranja uinaka, pa se stoga ne mogu ukalkulirati u proizvodne trokove. Rashodi poslovanja najzastupljeniji su u normalnim uvjetima privreivanja. U uvjetima visoke inflacije i nedostatka vlasnikog kapitala, znaajno su prisutni rashodi financiranja. Izvanredni rashodi ne mogu se predvidjeti, javljaju se neredovito i to najvie u uvjetima nestabilnog trita i kod znaajnijih promjena u uvjetima privreivanja. Stoga se rashodi poslovanja i dio rashoda financiranja vezuju uz nastajanje uinaka, za razliku od izvanrednih rashoda koji se pokrivaju na teret tekueg rezultata, to je vidljivo u sljedeoj shemi:

D S P

Rashodi poslovanja (1)

P D (1) Uinci

(2) D S Rashodi financiranja (2) D P Rezultat P (3) (2) P

poslovanja D S Izvanredni rashodi (3)

Utroci se usko vezuju uz pojam rashoda i predstavljaju fiziko ulaganje

materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju uinaka. Utroci se mogu definirati kao utroene koliine ili pretpostavljani utroeni dijelovi sredstava za rad, predmeta rada, usluga i rada u poslovnom procesu koji dovodi do proizvoda i obavljenih usluga. Utroci se najee izraavaju fizikim jedinicama mjere. Podaci o utrocima znaajni su i u raunovodstvenom nadzoru i u raunovodstvenoj analizi, kad se ocjenjuju koliinski i vrijednosni utjecaji na visinu ostvarenog rezultata poslovanja.

Pojam izdataka vezuje se uz izdavanje, odnosno smanjenje gotovine ili novanih

vrijednosti u obraunu. Oni predstavljaju izlaz novca iz poduzea, a dijele se na gotovinske i obraunske izdatke, koji proizlaze iz gotovinskog i obraunskog plaanja. Izdaci mogu nastati prilikom stvaranja uinaka, ali i neovisno o tome. To znai da izdaci mogu, ali i ne moraju imati karakter troka. Dok su trokovi sadrajno povezani s nastajanjem utroka resursa uloenih u poslovni proces, izdaci se uvijek vezuju uz smanjenje novanih sredstava, neovisno o svrsi i cilju njihova nastanka.

Trokovi su najznaajniji dio rashoda koji nastaju u skladu s ciljem, svrhom i

zadacima poslovanja. Predstavljaju vrijednosno izraene utroke rada, stalne i tekue imovine, te tuih usluga u poslovnom procesu, iskljuivo radi stvaranja uinaka. Rashodi, utroci i izdatci koji nisu nastali radi stvaranja uinaka, ne predstavljaju trokove. Trokovi poslovanja dijele se na trokove proizvoda i trokove razdoblja. Trokove proizvoda ine oni trokovi koji se obraunavaju u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. . Trokovi proizvoda postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani. Svi nastali trokovi koji se ne

ukljuuju u trokove proizvoda, smatraju se trokovima razdoblja i nadoknauju se u ukupno nastalim iznosima iz prihoda obraunskog razdoblja u kojem su nastali.

Odnos rashoda i trokova moe se promatrati i s gledita razine obuhvaanja, tako da se rashodi promatraju kao kategorija financijskog raunovodstva, tj. vanjskog obrauna, a trokovi kao kategorija raunovodstva trokova, tj. internog obrauna.

Izmeu rashoda i trokova moe nastati nesklad i to:

a) vremenski nesklad rashoda i trokova; b) rashodi koji nemaju karakter troka; c) trokovi koji nemaju karakter rashoda; d) vrijednosno nepodudaranje pojedinih vrsta rashoda i trokova.

a)

Vremenski nesklad izmeu rashoda i trokova javlja se zbog

razliitih zahtjeva koji se postavljaju u pogledu vremenske dinamike iskazivanja rezultata. Za upravljanje unutarnjim poslovanjem (raunovodstvo trokova) potrebno je trokove sueliti uincima u kraim vremenskim razmacima, jer visina pojedinih trokova u tekuem obraunu nee biti jednaka visini srodnih rashoda obuhvaenih u financijskom knjigovodstvu za due razdoblje i sueljenih odgovarajuim prihodima (npr. premije osiguranja se kao rashod pojavljuju jednom godinje, a mjeseno se u interni obraun mora ukalkulirati predvieni dio godinjeg iznosa).

b) Rashodi koji nemaju karakter troka javljaju se samo u financijskom

raunovodstvu, jer se tu biljee i rashodi, odnosno ulaganja koja nemaju karakter troka (za razliku od raunovodstva trokova gdje se biljee samo ulaganja povezana sa stvaranjem uinaka trokovi). U rashode koji nemaju karakter troka ubrajaju se pokloni, donacije, gubici na vrijednosnim papirima itd. Dio rashoda koji nemaju karakter troka nazivaju se "neutralni rashodi".

c) Trokovi koji nemaju karakter rashoda suprotni su rashodima koji

nemaju karakter troka. To su pojedine vrste trokova koji nepredstavljaju rashode. Tako se u raunovodstvu trokova (internom obraunu) mogu javiti pojedini trokovi, koji se obuhvaaju kao proizvodni trokovi, a ne rezultiraju rashodima iskazanim u

financijskom knjigovodstvu. Oni se nazivaju "dodatnim trokovima", a tu spadaju npr. plae vlasnika kapitala u privatnom poduzeu, ako se vlasnik javlja i kao menader. Njegova se plaa tada prikazuje kao kalkulativna stavka u strukturi proizvodnih trokova, ali se realno ne isplauje. Budui da nije istodobno dolo i do izdatka gotovine, ovaj se troak ne moe obuhvatiti kao rashod u financijskom knjigovodstvu.

d) Vrijednosno nepodudaranje pojedinih vrsta rashoda i trokova

proizlazi iz ciljeva internog i eksternog obrauna. Cilj je internog obrauna (raunovodstvo trokova) da to realnije obuhvati nastale trokove po pojedinim uincima. Suprotno tome, cilj je eksternog obrauna (financijsko raunovodstvo) da zadovolji pravna, porezna i poslovno-politika gledita. Stoga se pojedine vrste trokova u internom obraunu obuhvaaju razliito od visine rashoda iste vrste knjiene u financijskom raunovodstvu. To se najee javlja kod odreenih vrsta materijalnih rashoda, kamata, otpisa i drugo.

Pojmovno razgranienje prihoda, primitaka i uinaka

Pojam prihoda podrazumijeva poveanje dobara u poduzeu tako dugo dok
to predstavlja i ostvarenje primitaka. Prihodi utjeu na ostvareni poslovni rezultat poduzea neovisno o uzroku njihova nastanka. Naime, prihodi mogu, ali i ne moraju nastati u skladu sa svrhom i ciljem poslovanja. Najvei dio prihoda nastaje iz osnovnog poslovnog procesa, odnosno iz procesa stvaranja uinaka, pa se taj dio prihoda moe smatrati ciljnim prihodima. Uz ciljne prihode mogu se javiti tzv. neutralni prihodi, koji nisu rezultat obavljanja temeljnih zadataka u poslovnim procesima. Ovisno o obiljeju prihoda i njihovu pojavnom obliku u poslovnom procesu, oni se mogu podijeliti na tri vrste: prihodi iz osnovne djelatnosti, prihodi iz drugih aktivnosti i izvanredni prihodi.

Prihodi iz osnovne djelatnosti nastaju kao rezultat aktivnosti na stvaranju

odreene strukture i obujma uinaka i njihova plasmana na tritu, a sukladno svrsi i cilju poslovanja. To su prihodi od prodaje proizvoda i usluga: prihodi od prodaje robe, materijala i otpadaka, prihodi od dotacija, subvencija, kompenzacija, premija, prihodi procijenjene vrijednosti proizvoda, robe i usluga utroenih za vlastite potrebe (unutarnji uinci) itd. Nain knjienja prihoda poslovanja i njihovu strukturu prikazuje sljedea shema:

PRIHODI IZ OSNOVNE DJELATNOSTI

Prihodi od prodaje proizvoda P P (1) (1) P (1) P (1)

Kupci

D P

Prihodi od prodaje robe (1)

iro-raun

Prihodi od prodaje usluga (1)

Blagajna

Prihodi od prodaje materijala i otpadaka P (1) Prihodi iz drugih aktivnosti ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih imovina na tritu, a javljaju se u obliku pozitivnih kamata, pozitivnih teajnih razlika, te prihoda ostvarenih od financijskih ulaganja u povezana poduzea. Prihodi financiranja odraavaju uspjenost voenja financijske politike i mogu znaajno utjecati na visinu ostvarenog rezultata poslovanja. Nain knjienja prihoda financiranja prikazuje sljedea shema:

PRIHODI IZ DRUGIH AKTIVNOSTI

D Prihodi od kamata (1) D Pozitivne teajne razlike (1) P D (1) P iro-raun P

Izvanredni prihodi nastaju temeljem neplaniranog smanjenja obveza ili

neplaniranog poveanja imovine, to znaajno moe utjecati na visinu ostvarenog poslovnog rezultata. To su najee stavke koje poveavaju rezultat tekueg razdoblja, a javljaju se zbog pozitivnih korekcija otpisanih potraivanja proteklih razdoblja. Oni ne nastaju u svezi sa svrhom i ciljem poslovanja, niti na njihovu visinu utjeu aktivnosti tekueg obraunskog razdoblja.Jedan od moguih oblika knjienja izvanrednih prihoda prikazuje sljedea shema:

IZVANREDNI PRIHODI

D P S

Blagajna

Prihodi

(1)

Primici predstavljaju ulaske novca u poslovne procese, a analogno izdacima,

mogu se prema karakteru naplate pojaviti kao primici u gotovini i obraunski primici. Najveim dijelom nastaju zbog prodaje uinaka, ali mogu nastati i neovisno o tome. Primici su, dakle, samo jednim dijelom povezani s uincima, kad se materijalni ili nematerijalni oblik uinaka valorizira na tritui pretvara u oblik novanih primitaka. Uinci koji nisu prodani na tritu, ve odloeni u zalihe, ne poprimaju karakter primitaka u tom obraunskom razdoblju. Javljaju se i primici koji ne nastaju prilikom stvaranja uinaka (npr. primljene akontacije na ime budueg plasmana uinaka, naplaene zakupnine, kamate i privizije koje nisu u svezi stvaranja uinaka). Primici se mogu sagledavati i ovisno o njihovu karakteru, odnosno aktivnosti u novanom toku koja dovodi do stvaranja primitaka. Primici nastaju: iz aktivnosti investiranja (od prodaje stalne imovine, prodaje obveznica i od prodaje dionica drugih poslovnih sustava), iz financijske aktivnosti (od izdavanja jamstava, hipoteka, od prodaje vlastitih dionica, od prodaje obveznicate od kratkoronog ili dugoronog posuivanja imovine) i iz poslovne aktivnosti vezane za stvaranje uinaka (od prodaje za gotovinu, naplatu od kupaca s temelja prodaje, od primljenih dividendi, te drugih novanih primanja iz osnovne djelatnosti).

Uinci

su u odnosu prema prihodima ono to su trokovi u odnosu prema rashodima. Uinak je, dakle, pojam koji se prije svega vezuje uz interni obraun rezultata, dok se prihod vezuje uz obraun rezultata u financijskom knjigovodstvu. S gledita poduzea kao cjeline, uinak se sagledava kao aktivnost na ostvarenju ciljeva poduzea koji rezultiraju prodajom odreenih proizvoda na tritu.Razlike

izmeu prihoda i uinaka javljaju se najprije zbog razliite dinamike stvaranja uinaka i njihove valorizacije na tritu. Tako se ciljni prihodi mogu poistovjetiti s vrijednou prodanih uinaka proizvedenih u prethodnim obraunskim razdobljima (smanjenje zaliha uinaka), uveano za vrijednost uinaka proizvedenih i prodanih unutar istog obraunskog razdoblja. Meutim, razlika se javlja u visini iskazanih prihoda i uinaka i zbog nastanka neutralnih prihoda, koji nisu nastali u skladu sa svrhom i ciljem proizvodnje i prodaje tih uinaka. Tu ponajprije spadaju vikovi pojedinih pozicija tekuih sredstava, neki prihodi financiranja, te naknadno naplaena potraivanja iz ranijih razdoblja. U tom dijelu prihodi su vei od uinaka, to dokazuje da je prihod iri pojam od pojma uinka, iako se pod odreenim okolnostima moe javiti i kao iri pojam.

PRIHODI

Prihodi iz osnovne djelatnosti

(rauni skupine 75 i 76)
OD PRODAJE PROIZVODA ULAGANJA PRODAJE STALNE OD PRODAJE USLUGA IMOVINE

Prihodi iz drugih aktivnosti

Izvanredni prihodi

(rauni skupine 74 i 77)

(rauni skupine 78)

OD SUDJELUJUIH INTERESA I OSTALIH OD IZVANREDNE ZNAAJNOG DIJELA OSTALI POSLOVNI PRIHODI:

OD PRODAJE ROBE I TRGOVAKIH USLUGA - od otpisa obveza PROIZALI IZ ZNAAJNE - od rezidualnih imovinskih stavki vikova i procjena PROMJENE U PRIHODI IZ ORTATVA - od financijskih dobitaka RAUNOVODSTVENOJ

- od refundacija, dotacija, subvencija i drugih nadoknada PROCJENI S OSNOVE UPORABE VLASTITIH PROIZVODA, - od ukidanja dugoronih rezerviranja ROBE I USLUGA - od naplaenih penala, odustatnina, nagrada i sl. OSTALI NEPREDVIENI - od poslovnog najma PRIHODI OD FINANCIJSKOG LIZINGA - od prodaje prava (patenata, rente i sl.) - prihodi iz prethodnih godina - ostali nespomenuti poslovni prihodi