PREDAVANJE 1. ETIKA Etika je jedan od glavnih disciplina u filozofiji,bavi se odreenjem pojma dobra.Etika je teorija morala,ili filozofija morala.

Moral je uvijek suenje,iznoenje stava.ovjek je etiko,moralno bie.Osniva etike je Sokrat.Moralno ponaanje nadilazi uobiajno.Etika pomae pedagogiji da stvori vrijednosti na kojima e zasnivati svoj odgoj. PREDAVANJE 2. ETIKA Etika se bavi pitanjima moralnih sudova i moralnih vrijednosti.Moralno suenje nastaje na osnovu moralnih vrijednosti.Oni su u meusobnoj interakciji.Sokrat je utemeljio etiku na znanju,tj.ona je ovisna o znanju,moral je vezan za znanje.Govori se o vie vrsta etika: -deskriptivna etika nastoji opisati,objasniti moral odreenog vremena,podruja,zajednice..Ona opisuje moralne vrijednosti -normativna etika je dio etike koji nastoji da nae najvii princip normativne vrijednosti.Izvor normativne etike moe da bude raznovrstan. -meta etiko promiljanje etike u kojem se analizira znaenje etikih vrijednosti.Poinje se od postojeeih vrijednosti i analiziraju se.Meta etika=iza etike.Meta etika naputa etiku ,izlazi i znjenih okvira,ne bavi se pitanjima ta je dobro,a ta loe.U meta etici se radi o promatranju,objanjavanju etike,analizira se ono to je dobro.Za razliku od klasine etike za savremeno drutvo je vana meta etika.Svako drutvo,grupa ima svoju etiku.Kad postoji etika,pojavljuje se i meta etika da objanjava etiku.Meta etika podrazumjeva ustabiljenost etije.Meta etika nastaje poslije ve postojee etike.Meta etika se bavi razliitim aspektima etikih pitanja. PRIRODA MORALA Priroda morala je kompleksna,vieslojna.Ne ine je samo opise,nego i normiranje.Etika je oblik,vrsta svijesti,sadraj ljudskog uma.Kada se govori o etici radi se o stavu,pogledu na svijet,izraavamo sud prema neemu,to je praktina filozofska disciplina.Moralni sud nije proizvod sluajnosti,on podrazumjeva skup vrijednosti.Etian,moralan ne mora znaiti i ispravan.Postoje razliite vrste morala,zavisi od toga ta se uzima kao utemeljenje,sr.Moralne vrijednosti i umjetnike vrijednosti ne moraju uvijek biti podudarne.Moral moe da bude zasnovan na religijskim uenjima.Priroda morala moe da bude raznovrsna,moral je uvijek drutvenog karaktera.Moral se manifestira kroz ponaanje pojedinca i drutva.Moral uvijek ima svoju funkciju.Moralna sankcija je sastavni dio morala.Moral mora imati tvorca,funkciju i sankcije.Sankcije postoje zbog postojanja neispravnog ponaanja.Tvorac morala nije pojedinac.Vrijednosti koje dolaze od pojedinca obino budu osporene.Moral postoji kao moralni zakon,s druge strane kao konvencija.Moral ima i individualistiku dimenziju.Individualnost morala je prisutna u svakoj situaciji. PREDAVANJE 3. STUPNJEVI MORALA Sokrat-moral je vezan za znanje,ovisan o znanju.Znanje o moralu proizilazi iz tradicije.Postoje dva stupnje morala: -obiajni,ili grupni (predracionalni),ovo predracionalni ne znai da nema realnosti,ve da postoji,ali nije dominantna.Kada postupa u skladu sa obiajnim pravilom pojedinac bira hoe li postupiti tko,ili ne. -racionalni,osobni ili misaoni moral Moral je voljnog karaktera,pojedinac ga bira svojom voljom. David Riesman je u djelu Usamljena gomila prikazao etiri moralna ili drutvena tipa: 1.pojedinac i/ili drutvo usmjereni prema tradiciji-grupe u ijem miljenju je prisutna tradicija,obiajna pravila,pojedinci ne dovode u pitanje ta pravila,prihvataju ih kao datost.Ne doivljavaju moral kao neto nametnuto,ve kao prostu injenicu kojom su usmjereni pozitivno prema tradiciji.

2.pojedinac i/ili drutvo usmjereni prema svojoj unutranjosti-nalaze svoja moralna pravila u sebi,svojoj unutranjosti.Kako se moe govoriti o unutranjosti pojedinca tako postoje i drutvene kategorije,kao to su kultura,religija na koje se oslanja pojedinac,grupa. 3. pojedinac i/ili drutvo usmjereni prema drugom-zasnivanje etikih pravila na odnosu prema drugom ovjeku ,zajednici,etnikoj grupi..Kao osnov se uzimaju vrijednosti shvatanja drugog.Tolerantnou-pojedinac i drutvo u svom ponaanju su usmjereni jedno na drugo. 4.autonomni pojedinac i/ili drutvo-podrazumjeva osobe ili grupe upuene na samog sebe.Traw pravila morala u samoj linosti,odnosno grupi.Autonomni su od bilo kakve upuenosti na drugog.Autonomni moral je u pravom smislu moral.Istinski moral je zasnovan na autonomnom moralu.Pojedinac utemeljenje svog ponaanja trai u pravilima koje je sam sebi postavio.Autonomne linosti su slobodne linosti od prinude,oni vre izbor ponaanja s obzirom na svoje uvjerenje da to treba uiniti.Autonomna linost je izgraena linost,stabilna linost,ne ponaa se u skladu s tuim miljenjima,sama bira model ponaanja,ima svoju viziju etike,koncepciju morala.Moral poinje kao skup diferenciranih pravila koja su u odnosu na pojedinca vanjska,manje-vie nametnuta,ili usaena u obliku navika.Moral se pojavljuje kao navika,obiaj, a potom trai uporite moralnog ponaanja ne samo u tradiciji nego i drugdje (npr.itanjem literature svidi nam se linost i mi odluimo da se ponaamo u skladu sa ponaanjem te linosti).Moralno ponaanje definiraju moralni ciljevi ,pravila.Uvijek se ovjek pita:ta hou,ta je cilj.U skladu s ciljem odreuju se pravila.Izmeu ciljeva i pravila mora postojati saglasnost.Internalizirati pravila znai prihvatiti tua pravila kao vlastita.Proces inernalizacije moe biti racionalan i iracionalan.Moral je iracionalan kad internalizacija pravila nije izvrena,ili je izvrena nesvjesno (ponaa se,a da nije toga svjestan).Kada je inernalizacija svjesno izvrena onda je rije o moralu u pravom smislu (dijete uradi neto moralno zato to zna da je to pravilno).Za moral je bitna svijest o neemu,o emo treba imati stav.Moral pretpostavlja autonomiju linosti-to ne znai da se pravila linosti ne moraju poklapati sa drutenim pravilima.Autonomija podrazumjeva slobodu,ne naruava drutvenu stabilnost,nego je jaa iznutra.Kod autonomne linosti nema licemjerstva,osoba se ponaa na odreen nain zato to to ona hoe,bez obzira ta drugi misle i kau (npr.ne klanja samo u damiji,nego i kad je sam kod kue),ne ponaa se u skladu s drutvenim pritiskom. INIOCI MORALNOSTI Moral ima vie inioca,najee se navodi 6 : 1.moralni sudovi-izrie se stav o pojedinanim predmetima ili sudovima da imaju,ili nemaju moralni kvalitet 2.moralni razlog-imlikacija da je primjereno i mogue dati razloge za neke sudove.Razlozi su ono to uslovljava oblike sudova. 3.moralna pravila,ili naela-osnova za moralno suenje i razloge suenja 4.prirodne ili steene oblike sjeanja,ili miljenja-osjeanja koja prate sudove i pomau nam da djelujemo u skladu s njima. 5.moralna sankcija-dodatni izvor motivacije koji esto izraavamo u verbalnim sudovima,nekoga hvalimo,nekoga kritiziramo-iznoenje stave 6.gledite koje se zauzima u tom prosuivanju,razlaganju i osjeanja.Moralni in mora posjedovati sve ove elemente. PREDAVANJE 4. POJAM PRIMIJENJENA ETIKA Etika kao disciplina je slina ostalim naukama,time izlazi iz okvira filozofije.Filozofija nema uobiajenu primjenu,etika se razlikuje od veine filozofskih disciplina ba zbog primjenePolitika filozofija i etika imaju praktian odnos prema drutvenoj stvarnosti,pa su se razvile kao praktine discipline na anglosaksonskom podruju.Primijenjena etika se intenzivno razvija posljednih decenija,ona postaje ono to je i sociologija,socijalna

pedagogija.Ima dimenziju pragmatizma,primjenjivosti.Kada se govori o etici misli se na teoriju morala,a pod primijenjenom etikom se podrazumijeva dio etike,kao uslovno samostalan dio.Primijenjena etika je interdisciplinarna oblast koja se ne odnosi samo na moral,nego i na druge segmente drutvenog ivota (pravo,religija..) koji ga odreuju.Poslovna etika regulie regulie odnose meu ljudima koji su u tom odnosu.Granina pitanja su odreena vremenom u kojem se donose ( abortus,eutanazijadizanje ruke na sebe). BIOETIKA-se bavi pitanjima od znaaja za ivot (raanje,zaee,oplodnja). Postala aktuelna u posljednjih nekoliko decenija.Razliito se razvija,donose se kodexi ponaanja. Bioetika ne potiskuje tradicionalna pitanja,ve se pojavljuju nova pitanja koja zahtijevaju rjeavanje.Etika ima tendenciju usavravanja ivota,ima plemenite ciljeve,srea ljudi (pojedinaca). Ekoloka etika (otapanja,eksploatacija uglja,gradnja hidrocentrala.. tiu se svakog od nas).Ova pitanja imaju opeljuski karakter,to govori da je etika opeljudska nauka.Postoje zemlje u kojima nema zakona o ekologiji.Etika se bavi pitanjima pojedinca i zajednice.Etika je uvijek s nama prisutna,ne moramo je biti svjesni,ali ona je tu.Ljudski je uvije postaviti pitanje :je li to uredu napraviti?to je ovjek moralniji to je on vie ovijek.Etika se tie onog to je humano u ovjeku.Ljudska moralnost je rezultat etike.Kompjuterska etika-u smislu objavljivanja podataka na internet bez moralne procjene (porno filmovi,novane transakcije,prevare..). PREDAVANJE 5. POLITIKA ETIKA Pitanje savremene etike:Da li su politiari gori od obinih ljudi?Poto smo ih birali zar ne bi trebalo da su bolji od nas,jer smo im prepustili vlast da nama bude bolje.Savremeno doba je postalo politiko doba.Potreba za politikim ustrojstvom svih sfera ivota pokazala se nunom.Drava tei da bude efikasna.Politika hoe da ima kljunu ulogu u kreiranju ivota pojedinca i drutva u cjelini.Svakoj dravi je bitno koliko je ona plodotvorna,efikasna.Politika etika se ne bavi samom vlau,nego o etici vlasti,tj.hoe da vrednuje postojeu praksu.Prvo pitanje kojim se bavi politika etika je pitanje odluivanja,na koji nain se donose odluke,s kojim ciljem i kakvom namjerom.Politiko odluivanje povlai odgovornost onih koji donose odluku.Vlast bi trebala da donese odluku u nau korist.Donoenje odluke je predmet moralne ocjene.Postoji kolektivna i moralna odgovornost ,al i individualna odgovornost svakog pojedinca na vlasti.Pojam prljavih ruku podrazumijeva djelatnost pojedinca koja je u manjoj ili vioj mjeri moralna.Podrazumijeva uee vie ljudi u donoenju odluka. PREDAVANJE 6. TEORIJE MORALA Kognitivizam-gledite KRAA JE LOA,ljudi iznose vrijednosni stav o onome to je loe.Kognitivizam-kompleksna teorija morala izlazi iz morala,obrazlae moral-meta teorija (teorija o teoriji). Imperativizam-je gledite da su reenice morala prerueni imperative.Reenice morala funkcioniraju kao pravila.Imperativistika teorija hoe da opravda moralnu tvrdnju tako to izvodi teoriju o toj tvrdnji.Ne kradi! Kraa je loa-deklarativna reenica.Razliite forme deklarativnosti zahtijevaju razliite forme dokazivanja morala.Prednosti: -imperativizam izgleda kao mogua korespodencija -svako eli da reenice morala usmjeravaju nae ponaanje i miljenje,da opredjeljuju i utiu na nae miljenje i ponaanje -impliciraju koja pravila opravdavaju moralni sud NIGDJE VEZE Kant (kategoriki imperativ): kae da treba djelovati po onoj ideji za koju moemo htjeti da postane i opi zakon, dakle da ne djelujemo samo kad nama pae, ve da to djelovanje bude primjenjivo u svakoj prilici i na sve ljude. Takoer, kae da treba djelovati tako da nae i tue ovjeanstvo treba uzimati kao svrhu a nikada sam kao sredstvo, tj. da treba nae djelovanje

usmjeriti ovjeku i ovjeanstvu, a nikada ne iskoritavati ljude kao sredstva, dakle raditi u smislu dobra koje odgovara biti ovjeka . Imperativizam-teorije spoznaje,objanjavaju moralne sudove,metaetika,ili metateorija o spoznaji.Ono to je prednost imperativizma to je istovremeno i njegov nedostatak,ogranienje,nije jednostavno odluiti se koji moralni zakoni su dobri za pojednica i grupu i u kojem vremenu. Problem utilitarizma-na koga se odnosi to to je dobro,ili nije,da li se odnosi na pojedinca ,ili na drutvo.Utilitarizam-prednost z a veinu. Utilitarizam je etika, pravna, socijalna, ekonomska i psiholoka teorija, koja u ponaanju ljudi kao vrhunsku vrednost istie vladavinu principa korisnosti, a ne zatitu neke vie moralne ili neke druge vrline ili vrednosti. U popularnom govoru odnosi se na drutvenu praksu maksimizacije proizvodnje dobara i razvoja potroakog drutva i psihologije, bez obzira na posledice po psihofiziko zdravlje stanovnitva ili ekoloku sredinu. Kada se govori o ponaanju pojedinca, ono je utilitaristiko kada je manipulativno i okrenuto samo sopstvenom zadovoljstvu na tetu drugih. Utilitarizam u normativnoj etici, je tradicija koja potie iz ideja kasnog 18. i 19. veka, engleskih filozofa i ekonomista Deremija Bentama i Dona Stjuarta Mila, po kojima je jedna akcija ispravna ako slui dostizanju sree, a pogrena, ako izazove suprotan efekat od sree, ali ne samo sree onoga ko izvodi akciju, nego i svih onih koje na bilo koji nain ta akcija dotie. Takva teorija je u suprotnosti sa egoizmom, po kojem pojedinac treba da stavlja svoj interes na prvo mesto, ak i na utrb interesa ostalih pojedinaca. Takoe je u suprotnosti sa jednom etikom teorijom, koja razvrstava akcije na ispravne ili neispravne, bez obzira na njihove posledice. Emotivizam-gledite da su moralni sudovi odreena vrsta eksklamacije.Kraa je loa!izazivaju negativne emocije prema krai.Emotivizam je bio najmanje popularan na Zapadu od ova tri stanovita-jer emocije nisu valjan dokaz,prolazne sui nisu pouzdane. Razum i emocije-Mnogi ljudi odbacuju emotivizam,jer misle da nas ini nerealnim.Emocije se stavljaju na drugu stranu racionalizma i postaju iracionalne.One se suprotstavljaju razumu.Emotivizam je prihvatanje,ili odbijanje neega na osnovu emocija,one su dovoljan argument za prihvatanje ,ili odbijanje neega.Emotivisti razlikuju primitivne od emocija u irem smislu.Primitivne emocije su osnovni doivljaji.Osjeam se uznemireno zato to vjerujem da je neto polo naopako.Moralni sudovi su prerueni oblici osjeanja.Ja osjeam da je neto dobro ,ili loe,izvode se iz naih osjeanja.Emotivizam je specijalna vrsta kognitivizma. PREDAVANJE 7. VRSTE MORALNOG SUDA Moralni sudovi su vrlo raznovrsni,kao to inae sudovi mogu biti opi-pojedinani,izreenine izreeni..Vrste etikih sudova:postoje sudovi moralnih obaveza i sudovi moralnih vrijednosti.Oni su meusobno povezani. Postoje izvan moralni sudovi,u njima ne vrednujemo osobe,ve iznosimo sudove o stvarima koji nemaju vezu s ljudskim osobinama (slika lijepa,ili nije).U izvan moralnim sudovima se ne izrie stav o vrijednosti ili obavezi.Normativna etika prouava sve vrste sudova:sudove moralnih vrijednosti,sudove moralnih obaveza,izvan moralne sudove.Meta etika je disciplina etike o opravdanju i znaenju sudova.Normativna etika prouava vrste sudova,a meta etika opravdanje moralnih sudova.Sa normativnom etikom je povezana i deontologija-bavi se prouavanjem sudova koji izraavaju dunosti i obaveze,ona je zasnovana na ideji dunosti,ta je ispravno,ta treba initi,bliska je pravu.Njena slinost s pravom je to formulira pravila u pisanoj formi.Deontoloku etiku formiraju skoro sva profesionalna udruenja.Etika pravila su pisano ne formulirana pravila.Postoji nekoliko vrsta deontoloke etike:

Egoistika etika-koja nastaje iz potrebe zatite vlastitog subjektiviteta.Krajnji posao normativne etike je upravljati nas u donoenju odluka,sudova.Etika se zasniva na kodeksu preovladavajuih pravila: -I skupina-Filozofija morala jednog drutva nikada nije sasvim precizna i doputa uvijek neke izuzetke.U normativnoj etici postoje sudovi koji se meusobno iskljuuju.Nekoherentna je. -II skupina-pravila su openito doslovna,negativna i konzervativna, neafirmativna,da nisu primjenjiva u svakoj situaciji,nisu prilagoena novim situacijama,nove situacije zahtjevaju nova pravila koja se ne mogu izvui iz prethodnih pravila. Moralna pravila cijelog drutva mogu biti.loa,nemoralna,pogrena.Npr.ona drutva koja dozvoljavaju ropstvo,ubistvo..Loa pravila su zapravo nemoralna,jer potiu na antihumanizam,neljudskost,ne zatitu ovjeka.Savremena etika pokazuje da se etika odnosi in a drutvene grupe.Etika je nauka o moralnim pravilima odnosa meu ljudima.Etika je interpersonalna,a deontoloka zahvata grupu.Vrlo vana teorija o etici,tzv.teleoloka teorija ima svoja teleoloka pravila (svrhovito ponaanje pojednica u grupi i grupe).Postoje dvije vrste filozofskih standarda: -deontoloki standardi moralnih sudova -teleoloki standardi moralnih sudova Po deontolokoj teoriji djelo je ispravno samo ako proizvodi prevagu dobra nad zlom,toliko dag a je bolje initi nego ne initi.Djelo treba initi samo ako ono proizvodi dobro,proizvodnja dobra nije samo stvar etike,ve se tie ovjekove dobiti,ili gubitka.Ne radi se saamo radi moralne obaveze,nego zato to radnja proizvodi dobra djela.Podrava se ono to proizvodi vie dobra,vie sree za ljude.Zavisnost kvaliteta i moralnih sudova nije toliko izraena u deontolokoj etici koliko je u teleolokoj.Zato neki prigovaraju da teleoloka etika nije prava etika,da je sistem koji nema etika utemeljenja.Teleolozi mogu biti hedonisti kada povezuju dobro sa uitkom.Neteleolozi povezuju dobro sa znajem.Sve to je potrebno teleolozima je svrha,razlog.Etici je bitno da taj razlog bude moralan.Deontoloka etika osporava ono to teleoloka potvruje.Teleolozi vjerujeu da postoji samo jedno ispravno djelovanje i ono je komparativnosa moralnom vrijednou.Deontoloka etika je vrsta utilitaristike etike (dobro svih u svakoj situaciji).Teleoloka etika je relativistikog karaktera. Etiki egoizam-samoljublje-pojedinac void rauna o sebi,void prevagu dobra nad zlom kada je on u pitanju.Etikim egoistima je dobro samo ono to je za njih dobro,to demantira etiku.Etiki egoizam je neka vrsta hedonizma,traimo svoju vlastitu korist,ono to e nama donijeti prevagu dobra nad zlom,zadovoljenje Ega je cilj svih radnji.Sutinsko pitanje je onda brinemo li se mi ikad o drugom,elimo li im dobro,ili im elimo dobro samo onda kad je i nama dobro.

Verzija 2 ETIKA 2.PREDAVANJE Etika je filozofija ili teorija morala.Bavi se pitanjima moralnih sudova i moralnih vrijednosti.Moralno sudenje nastaje na osnovu moralnih vrijednosti.Oni su u medusobnoj interakciji.Javlja se kada predjemo stupanj morala ili misljenja kojim nadilazimo obicajna pravila.Nastala u Antickoj Grckoj sa Sokratom.On je utemeljoi etiku na znanju.Kada nam obicna pravila nisu dovoljnoa za donosenje sudova pristupamo etici.Filozofija morala je kritcko misljenje na osnovu odredenih moralnih vrijednosti.Govori se o deskriptivnoj etici zasnovanoj na eksperimentu.Cilj deskriptivne etike je opisati,objasniti moral odredenog podrucja,vremana grupe zajednice.Moze imati drustvenu historijsku dimenziju te antropolosku(opis morala s obzirom na antropolosku utemeljenost).Postoje razlicite vrste deskriptivnog morala:historijski,drustveni ljudski i antropoloski.Ona nastoji da kaze koji osnovni sudovi i vrijednosti morala koji se opisuje.Postoji normativno misljenje kako je Sokrar vodio i pitao se sta je dobro ,ispravno.Normativno misljenje je ono koje tezi uspostavljanju normativnog principa.Normativni oblik etike je oblik koji pripisuje,oblik je utvrdivanja suda.To je dio etike koji nastoji da pronade neki najvisi princip.Ona moze da nadje princip u individualnom ljudskom misljenju u tradiciji jedne grupe.Izvor moze biti razlicit.Ovdje se trazi princip na kome se moze uspostaviti ........Postoji meta etiko promiljanje etike. To nije opis vec njohova analiza.Analizira se u empirijskom smislu,koji je njen psiholoski osnov,koje je njeno prakticno znanje i sl.Anglosaksonska etika se razvija kao meta etika .Polazi od postojecih znanja.Meta etika je jedan oblik etike koji izlazi iz klasicnog oblika etike.To je vrsta razmisljanja.Ne sastoji se od empirijskih izjava o moralu .Meta etika ne trazi svoju osnovu u historijskom utemeljenju .Ne bavi se pitanjem sta je dobro,sta je lose,sta je moralno dobro.Ova etika je govor o etici,teorija o etici.Za razliku od normativne etike u meta etici radi se o jednom promatranju,shvatanju,razmatranju etike.Postavlja i pokusava dati odgovor na epistemioloska,semanticka i druga pitanja ili sta zanci moralno ispravno?Novi filozofi ogranicavaju je na meta etiku za razliku od klasicne etike.Meta etika je jedna teorija koja se bavi razlicitim aspektima etickih pitanja. PRIRODA MORALA Uetici se govori o vise kategorija.Etiku karakterizizra postojanje moralnih sudova ,kodeksa,iskustava,opisuju se kao moralna svijest ili glediste.Priroda morala je viseslojna,kompeksna,nju cine ne samo opis nego i normiranje,sporazumno ugovorno .U etici se govori o jednoj vrsti svijesti,sadrzaj ljudskog uma,ima svoj predmet.Radi se o jednom pogledu na svijet.Etika je prakticna flozofska disciplina .Etika je jedno glediste ljudsko stanoviste moze da bude individualno ili kolektivno.Moze postojati podudarnost i razlicitost.Kada se govori o etici radi se o jednoj vrsti pogleda na svijet,izrazavamo moralni sud prema necemu,podrazumijeva cio sistem vrijednosti.Moralna vrijednost je izraz jednog spleta vrijednosti u meta etickom smislu.Rijec moral koristimo kada govorimo o necemu sto je istinito.Iako moze da bude zasnovana na svim osnovama(umjetnost,religija,nauka,obicaj)do individualnih poimanja.Zato se govori o razlicitim vrstana morala,zavisno sta se uzima kao utemeljenje,sta se uzima za moralni supstancijalitet.Moralne vrijednosti i umjetnicke ne moraju da idu zajedno.Priroda morala mora biti temeljena i na obicajnostima.Moze biti vrlo raznovrsna,tj.supstancijalitet morala moze biti razlicit.Moral je uvijek drustvenog karaktera.Moral je najbolja ilustracija individue i drustva.Moral je drustven po porijeklu sankcijama.Moral se manifestira kroz moralne funkcije.Drustveni ima svoju funkciju.Moral funkcionira drustvo,postoi osnov morala s

obzirom na tvorca,funkciju te sankcija morala.Moralna sankcija je sastavni dio morala.Subjekt morala jste drustvo i pojedinci zajedno.Karakteristika morala jeste njihova postojanost.Tvorac morala nije pojedinac.ovjek za drustvo moze misliti da ima nadprirodnu funkciju.Moral kao dr.pojave jesu dr.zakoni a sdruge strane jesu etikete.Moral ostoji kao jedna konvencija.Moral ima i individualisticku dimenziju.Individualnost morala je prisutna u svakoj situaciji .

3.PREDAVANJE Stupnjevi morala Moral je zavisan od znanja.(Sokrat)To znanje proizilazi iz znanja o tradiciji.Rzlikujemo 2 stupnja:1.obicajni(grupni)ili predracionalni2.racionalni,osobni ili misaoni.Uobicajnom stupnju morala ne mora znaciti da nema racionalnosti nego da nije dominantna.Oblik izbora morala nije izbor na naCIN DA SE MOZE OPREDIJELITI za vise varijanti nego prihvatiti ili ne prihvatiti.Moral je midaoni,slobodni racionalni izbor.Moral kao kategorija je voljnog karaktera.Postoje 4 vrste morala: 1.da pojedinac i drustvo su usmjereni prema tradiciji.To je karakteristika morala tradicionalnih grupa u cijem ponasanju je izrazena tradicija gdje se pojedinci grupe pridrzavaju obicajnih pravila i ne dovode ih u pitanje,prihvataju ih kao jednu datost.Ne dozivljava se moral kao nesto sto je nametnuto nego kao prosta cinjenica,njom su zivot pojedinca i drustvo pozitivno upuceni prema tradiciji.Uvazavaju pravila i norme. 2.pojedinci i drustvo usmjereni prema svojo unutrasnjosti kao sto pojedinac moze biti usmjeren prema svojoj unutrasnjosti tako i dr.grupe mogu biti usmjerene prema svojim kulturama.Kao sto se govori o unutrasnjosti covjeka,o njegovom duhu tako postoje drustvene kategorije kao to je kultura religija. 3.kada su pojedinci i drustvo usmjereni prema drugom Misli se o zasnivanju vlastitih ravila na odnosu prema drugom covjeku ,drugoj eticnoj zajednici.Pri tome se kao osnov etike ponasanja uzimaju vrijednosti shvatanja drugog.Ovaj oblik nema utemeljenje u samoj licnosti,grupi vec u necemu sto je izvan nje.Zasniva se na necemu izvan samog subjekta morala.Subjekt i objekt jesu jedno,zasnivaju se na spoljasnjem bicu. 4.Autonoman pojedinac ili drustvo podrazumijeva osoba i dr.grupa upucena na sebe samog na trazenje morala ili principa morala u samoj drustvenoj grupi.Pojedinac ili grupa su autonomni na upucenost.Autonomni moral je u pravom smisslu moral. Oni su nastali kroz historiju covjecanstva,postoje u zivotu pojedinca.Samo je autonomni moral istinski moral.Autonomne licnosti su slobodne licnosti od bilo kakvog oblika prinude.Autonomnost licnosti u apsolutnom smislu nije moguce.Apsolutna bica imaju apsolutnu autonomnost.Moral ocinje kao skup moralno diferenciranih pravila koj su u odnosu na pojedince vanjska,njima manje ili vbise nametnuta ili su usadena u obliku.Moral se pojavljuje kao obicajno ponasanje.Covjek trazi uporiste.Obicajno ponasanje je jedan od tipova moralnog ponasanja.Uvijek se covjek pita sta je cilj?Sta uciniti a to zavisi od cilja.U zavisnosti od cilja uvode se pravila .Moral podrazumijeva moralne ciljeve i mor.pravila.Mor.ciljevi zahtijevaju moralna pravila.Postizanje mor.cilja podrazumijeva pridrazvanje mor.pravila.Ciljevi i pravila bivaju internalizirani sto znaci da ih covjek uzima kao svoje vlastite.Internacionaliziranje cilja nastaje kad se vlastiti cilj prenosi na druge i zajedno se radi.Internacionalizacija nastaje kad se tudja pravila prihvataju kao vlastita i prestaju biti tudja.Covjek razvija svijest o sebi i svijetu kome pripada.Uspostavlja jedan sistem pravila.Proces internalizacije moze biti potpuno racionalan i potpuno

iracionalan.Moral moze na odredeni nacin da bude iracionalan a to je kada internalizacija mor.pravila nije izvrsena ili je nesvjesna.Kada je internalizacija svjesno uradjena onda je rijec o moralu u pravom smilu.Od iracionalne vrste morala pojedinac prelazi na racionalnu.Za moral je bitna individualnost (svijest)o necemu o cemu treba imati odreden stav.Historija covjecanstva se odvija tako da je sve vise prisutna individualizacija .Ona ne dovodi u pitanje drustvenu zajednicu.Moral pretpostavlja autonomiju licnosti.AUTONOMNA LICNOST JE ONA KOD KOJE NEMA LICEMJERSTVA. Cinioci moralnosti Moral ima vise cinilaca:6 1.moralni sudovi-izice se stav o pojedinacnom predmetu ili sudovima da imaju ili nemaju neki moralni kvalitet 2.moralni razlog-je implikacija da je primjereno i moguce dati razloge za neke sudove.Rzlozi za sudove su ono sto uslovljava. 3.moralna pravila,nacela,ideali,vrline-koje je moguce izraziti u sudovima,predstavlja osnovu za sudjenje i razloge za mor.sudjenje 4.prirodne ili stecene 5.moralna sankcija-dodatni izvor motivacije koji cesto izrazavamo u verbalnim sudovima 6.Glediste koje se zauzima u tom prosudivanju razlaganju i osjecanju Moralni cin mora posjedovati sve elemente.Nema mor.cina bez ovih elemenata ETIKA 4.PREDAVANJE Primijenjena etika Politicka etika Etika kao disciplina je slicna ostalim naukama i izlazi iz uobicajenih okvira filozofije.Filozofija nema primjenu poput prirodnih i dr.nauka.Etika se razlikuje od ostalih disciplina .Slicna joj je politicka filozofija.Pol.filozofija i etika imaju praktican odnos etika prema dr.stvarnosti.Teorijska etika ili etika pojmova razvija se unutar evropske kontinentalne filozofije.Primijenjena trazi svoje postupanje izvan kontinenta.Postaje jedna od najrazvijenijih nauka.Filozofija morala je jos temeljna etika.Izdvajajuci se iz filozofije morala primijenjena etika postaje interdisciplinarna oblast koja pokriva podrucje ekonomije,politike.Etika ostaje u temeljima filozofije morala.Primijenjena etika je interdisciplinarna oblast koja se ne odnosi samo na moral vec obuhvata one segmente zivota koji ureduju zivot.Primijenjena etika je savremena disciplina koja nastaje u nekoliko zadnjih decenija i razvija se.Njena artikulacija ostaje izrazito eticka .Primjena etickih kriterija nareligijsku oblast za pitanja kojim se bavi politicka oblast.Primijenjena etika je uredjenje etike po principu teorijske..Uetici prava postoje razlicite etike koje regulisu pravo.Na pocetku nastanka pr.etike pocelo je razmatranje granicnih pitanja u oblasti prava ekonomije politike.Unjima se sazima s jedne strane moral i neka oblast.Karakteristicna su za razvijena drustva.Granicna pitanja su odredena vremenom u kome postoje osebno aktuelna. BIOETIKA Bavi se pitanjem od znacaj za zivot,radanje zacece oplodnju.Tim pitanjima se ristupa razlicito,zato se donose pravila ponasanja.Pojavljuju se nova pitanja koja zahtijevaju uredenje.Etika kao disciplina koja ureduje drustvoene odnose ima za tendenciju usavrsavanje dr.zivota koji bi trebao biti sto bolji a sve s ciljem stvaranja ljudske srece.Uporedo s nastankom poslovne razvija se i ekoloska etika.Etika je prisutna uvijek tj .eticki problem je uvijek uz nas.Etika je eminentno-antropoloska cjelina.Tice se iskljucivo covjeka,nikoga drugog.Ono sto je humano izlazi iz etike.Postoje i dr.razlicite vrste primijenjene etike,burno se danas razvija kompjuterska etika.

ETIKA 5.PREDAVANJE Politicka etika Politika nodreduje okvire svih sfera.Svremeno doba postalo je politicko da se isplanira,da se postavi cilj,strategija,da se uspostavi metod realizacija.Ta potreba se pokazala nuznom sa nastankom kapitalizma.Postavlja se pitanje efikasnosti tj.brzine kvantiteta i kvaliteta brzine posla.Drzava tezi da bude efikasna da postize dobre rezultate,da imaju pozitivan efekat.Politika je ta koja ima kljucnu ulogu u kreiranju zivota pojedinca i grupe.otreba za efikasnoscu postoji i kod kapitalizma.Drzavi je bitno koliko je ona efikasna,koliko stvara prostora za dobrobit,za srecu i sl.Politika u savremenom dobu postaje kljucna sfera.Efikasnost drzavne vlasti zavisi od ljudi cine tu vlast.Zato je vazno pitanje kakva je to demokratska vlas?Politicka etika se ne bavi sami vlascu nego o etici vlasti tj.etickom pitanju vlasti.Politicka etika vrednuje postojecu praksu,postojece stanje po odredenim vrijednostima.Bavi se pitanjem morala djelovanja pol.zivota u cjelini.Na osnovu eticke vrijednosti politicka etika izrice svoj sud ili stav i poduzima odredene sankcije.Prvo pitanje kojim se pol.etika bavi je oitanje odlucivanja.Rzlikujemo pliticku etiku(etiku vlasti )i onu sa unutrasnjim vrijednostima(ocjene funkcionisanja vlasti).Prvo pitanje je pitanje odlucivanja:Na koji nacin se donose odluke,s kojim ciljem s kojom zadacom i s kojim nastajanjem i s kojom namjerom. 1.Prvo pitanje je pitanje moralne odgovornosti u odlucivanju 2.Drugo pitanje je pitanje politickog autoriteta Ona vlast koja je produktivnija ta vlast ima visi moralni produktivitet.Politicar ne predstavlja sebe nego one koji su ga birali.Postoji kolektivna odgovornost ali i individualnost svakog pojedinca koji cini tu vlast.Politicka etika se bavi pitanjem mor.odgovornosti pojedinca i kolektiva u ostvarenju postavljenog cilja. POJAM PRLJAVIH RUKU-djelatnost pojedinca podrazumijeva 2 stavri: 1.Ucesce vise ljudi u donosenju odluka 2.Nemogucnost iskljucenja jedne osobe iz odluke koju je donijela vlast Oznacava mor.odgovornost najodgovornijeg pojedinca za donosenje neke odluke.Kada je prisutno mor,zrtvovanje pojedinca i kolektiva pri donosenju odluke tada politicka etika ocjenjuje dignitet.oliticko odlucivanje je ograniceno i pol.trenutkom i to u kojoj mjeri je nesto dopusteno u datom trenutku.Ako se usporeduje moralna dopustenost prije i sada mozemo vidjeti da je danas u bih nesto moralno dopusteno sto nije bilo prije dopusteno.Politicko odlucivanje je ograniceno zavisi od pol.trenutka.Upolitici postoji jedan oblik sukobljavanja.Vrlo je cesto moguce dati moralnu ocjenu nekoga ETIKA 6.REDAVANJE Teorije morala Kognitivizam-je glediste da je recenica losa da ima spoznajnje vrijednosti.Krada je losa ima karakter spoznajnog iskaza.Kogntitivisti smatraju da postoji moralno znacenje u svakom sudu da ljudi izricu svoj stav,o vrijednosti i moralu.Da li je krada losa i sl.su pitanja koja traze odg.spoznajnog karaktera.Pitanje je u moralnom sudu saznajno.Kognitivizam se naziva moralnim realizmomo jeste da se u pitanju moralne odgovornosti trazi odgovor na moralnost.Kada se izloze neki filozofi iznose da je to glediste.Moral jestver misljenje ili sta ljudi misle da je u redu li nijeda mogu spoznati ili ne mogu koje teroije morala ima argument. a)argument na sonovu argumenta-ljudi iznose racun sa premisama

Opce prihvaceno je da mozemo da iznosimo dokaze da je krada losa ili nije.Logika nas uci da sastvane dijelove organizma mogu biti sastavni iskazi.Moralni sud moze da bude manje ili vise argumentiran na ovaj ili onaj nacin potvrden.Kognitivisticka teorija morala susrece se sa problemom korespodencije,tj. Sta korespondira na sta se odnosi.Pitanje obrazlozenja-kakav sud je po svom karakteru moralni sud.Kljucno pitanje u teoriji morala jeste koja je sustina moralnih recenica,gdje bi trebalo da gledamo da vidimo......... Poterbno je empirijsko istrazivanje.Svi neozenjeni su nezenje.Biti nezenje i biti neozenjen nije isto.Krada je losa ne mozemo definirati kao losu racenicu,sto moze da postigne jeste da pita da li je uzimanje tudih stvari krada.Kognitivizam je kompleksna teorija morala teorija izlazi iz morala,obrazlozenje morala teorija o moralu. IMPERATIVIZAM Je glediste da su recenice morala preruseni imperativi.One funkcioniraju kao pravila.Imperativisticka terojia morala hoce da opravda moralnu tvrdnju tako sto iznosi terojiu o toj tvrdnji.Npr:krada jr losa-ne kradi-deklarativna recenica. Izrazavanje morala putem deklarativne recenice proizvodi poteskoce.Imperativizam ima svoje prednosti.Nije motivirana jednim org.nego vise.Imperativizam izgleda kao .........,Svako zeli da recenice morala usmjeravaju nase ponasanje i misljenje.Imperativizam daje prostor za ljudsko djelovanje sto je zapravo dobro a sto nije.Postavlja se piotanje na koga se odnosi to da je nesto dobro ili nije.Vrsta meta-etika.Ono sto je prednost imper.to je i njegovo ogranicenje zato sto nije jednostavno odluciti koji moralni zakoni su dobri za pojedinca i grupu i u kojem vremenu. EMOTIVIZAM Je glediste da su sudovi odredena vrsta eksklamacije.Krada je losa prema emotivistima a svodi se na to da je krada emocija koja nasataje ili proizvodi ta krada.Emotivizam je bio najmanje popularno naznaceno stanoviste u Zapadu. Racionalisticko poimanje svijete-Emocije su prolazne.Uracionalistickoj filozofiji emotivizam nije bio tako cesto rasprostranjena teroija morala.Emocije se suprostavljaju razumu.One se stavljaju na drugu stranu od racionalizma.Usavremenoj filozofiji je doslo do preokreta.Emotivizam ima velike teskoce.Emotivizam je prihvatanje ili odbbijanje necega na osnovu emocija.Moralni pitanja mogu da iznesu razna stanja.Emotivisti razlikuju primitivne od emocija u sirem smislu.Primitivne emocije se svode na primitivne dozivljaje.Osjecanja kog.procjene: 1.Emotivizam tvrdi da osjecanjea,emocije objasnjavaju nase sudove morala.Osjecam se uznemireno zato sto vjerujem.Kako kradu emotivno dozivljavamo.Moral se svodi na osjecaj.