PRAVILNIK ZA KONTROLU SALMONELA I DRUGIH ODREENIH UZRONIKA ZOONOZA KOJI SE PRENOSE HRANOM POGLAVQE I. - OPTE ODREDBE lan 1.

(Predmet i podruje primjene) (1) Pravilnikom za kontrolu salmonela i drugih odreenih uzronika zoonoza koji se prenose hranom (u daqwem tekstu: Pravilnik) propisuje se nain sprovoewa prikladnih i efikasnih mjera radi otkrivawa i kontrole salmonela i drugih uzronika zoonoza u svim relevantnim fazama proizvodwe, prerade i distribucije, a posebno na nivou primarne proizvodwe, ukquujui hranu za ivotiwe, kako bi se smawila wihova rairenost i rizik koji predstavqaju za javno zdravstvo. (2) a) 1) Ovim Pravilnikom se propisuje: usvajawe ciqeva za smawewe rairenosti odreenih zoonoza u populacijama ivotiwa: na nivou primarne proizvodwe i;

2) ukoliko je potrebno, za zoonoze i uzronike zoonoza u drugim fazama prehrambenog lanca, ukquujui hranu i hranu za ivotiwe; b) odobravawe posebnih programa kontrole koje odreuje Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Kancelarija), uz saglasnost nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i subjekti u poslovawu sa hranom i hranom za ivotiwe; c) posebna pravila za odreene naine kontrole koje se primjewuju radi smawivawa proirenosti zoonoza i uzronika zoonoza; d) pravila koja se odnose na promet unutar zemqe te uvoz odreenih ivotiwa i wihovih proizvoda iz drugih zemaqa. (3) a) Pravilnik se ne primjewuje na primarnu proizvodwu: za vlastitu potrowu u domainstvu ili;

b) u sluaju direktnog snabdijevawa malim koliinama primarnih proizvoda krajwih potroaa ili lokalnih maloprodajnih mjesta koja direktno snabdijevaju krajwe potroae. (4) Direktno snabdijevawe iz take b) stava (3) ovog lana ureeno je posebnim propisom.

(5) Primjena ovog Pravilnika ne dovodi u pitawe odredbe posebnih propisa o zdravqu i ishrani ivotiwa, higijeni hrane, prenosivim bolestima kod qudi, zdravqu i zatiti na radu, genskoj tehnologiji i transmisivnim spongiformnim encefalopatijama.

lan 2. (Pojmovi) Za potrebe ovog Pravilnika pojedini termini imaju sqedee znaewe: a) "stado" oznaava ivotiwu ili grupu ivotiwa koje se uzgajaju na gazdinstvu kao epidemioloka jedinica; b) "jato" oznaava svu perad istog zdravstvenog statusa koja se uzgaja u istom objektu ili u istom ograenom prostoru i predstavqa jednu epidemioloku jedinicu, a u sluaju peradi u zatvorenim objektima ukquuju se sve ptice u istom vazdunom prostoru; c) "nadleni organi" su Kancelarija, Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poqoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Odjeqewe za poqoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; d) "nadleni inspekcijski organi" su Federalna uprava za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine, Republika uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske i Inspektorat Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; e) "nadleni veterinarski inspektor" je inspektor zaduen za odreeno administrativno podruje. lan 3. (Odgovornosti) Za sprovoewe ovog Pravilnika nadleni organi navedeni u lanu 2. taka d), odgovorni su za: a) izradu programa iz lana 5. stav (1) ovog Pravilnika, te predlagawe wihovih izmjena i dopuna koje se pokau nunima, posebno na osnovu dobijenih podataka i rezultata; b) prikupqawe podataka koji su potrebni za ocjenu upotrijebqenih sredstava i rezultata dobijenih tokom sprovoewa programa kontrole navedenih u lanu 5. ovog Pravilnika, te izradu godiweg izvjetaja u skladu sa posebnim propisima kojima je regulisana ova oblast; c) sprovoewe redovnih kontrola i nadzora nad subjektima u poslovawu sa hranom i, ako je potrebno, subjektima u poslovawu sa hranom za ivotiwe. POGLAVQE II. - CIQEVI I PROGRAMI KONTROLE lan 4. (Ciqevi za smawewe proirenosti zoonoza i uzronika zoonoza) (1) Ciqevi za smawewe proirenosti zoonoza i uzronika zoonoza, navedenih u Dodatku I. stupcu 1. ovog Pravilnika i u populacijama ivotiwa koje su navedene u Dodatku I. stupcu 2. ovog Pravilnika, utvruju se uzimajui u obzir: a) iskustvo steeno u primjeni postojeih mjera i;

b) informacije koje su prikupqene sprovoewem posebnih propisa kojima je regulisana ova oblast; (2) a) 1) 2) b) c) d) Ciqevi navedeni u stavu (1) ovog lana obuhvataju najmawe sqedee: brojani prikaz: maksimalnog postotka epidemiolokih jedinica koje ostaju pozitivne i/ili; minimalnog postotka smawivawa broja epidemiolokih jedinica koje ostaju pozitivne; maksimalni rok za postizawe ciqa; definiciju epidemioloke jedinice iz take a) ovog stava; definiciju programa testirawa koji su potrebni za provjeru ostvarenosti ciqa i;

e) definiciju, ako je potrebno, serotipova od znaaja za javno zdravqe ili ostalih podvrsta zoonoza ili uzronika zoonoza navedenih u Dodatku I. stupcu 1. ovog Pravilnika, uzimajui u obzir opte kriterijume odreene u stavu (4) taka c) ovog lana, te sve posebne kriterijume odreene u Dodatku III. ovog Pravilnika. (3) Izuzetno od take e) stava (2) ovog lana, u prelaznom periodu se, na perad primjewuju sqedee odredbe: a) ciq utvren za rasplodna jata vrste Gallus gallus za ovaj prelazni period obuhvata pet najeih serotipova salmonela kod salmoneloza kod qudi koji se odreuju na osnovu podataka prikupqenih kroz sisteme praewa. Ciqevi utvreni za kokoke nosilice, perad u tovu i urane za ovaj prelazni period obuhvataju bakterije Salmonella Enteritidis i Salmonella typhimurium. Ovi ciqevi mogu da se po potrebi proire i na ostale serotipove; b) prelazni period se primjewuje na svaki ciq za smawewe proirenosti salmonela kod peradi. U svakom sluaju, ovaj period traje tri godine poevi od datuma navedenog u stupcu 5. Dodatka I. ovog Pravilnika. (4) Odredbe iz Dodatka I. ovog Pravilnika mogu se izmijeniti i dopuniti pod sqedeim uslovima: a) u svrhe navedene u taki b) ovog stava, nakon to se posebno razmotre kriterijumi iz take c) ovog stava; b) izmjene i dopune Dodatka I. ovog Pravilnika mogu izmijeniti obim zahtjeva u odnosu na uspostavqawe ciqeva, dopunom, ograniewem ili promjenom: 1) 2) 3) zoonoza ili uzronika zoonoza; faza u prehrambenome lancu i/ili; navedenih populacija ivotiwa;

c) kriterijumi koji se trebaju uzeti u obzir prije izmjena i dopuna Dodatka I. ovog Pravilnika ukquuju s obzirom na navedenu zoonozu ili uzronika zoonoza sqedee: 1) 2) wihovu uestalost kod ivotiwa, qudi, u hrani i hrani za ivotiwe; znaaj wihovih uinaka na qude;

3) ekonomske posqedice na zdravstvenu zatitu ivotiwa i qudi te na poslovawe sa hranom i hranom za ivotiwe; 4) 5) 6) 7) epidemioloke trendove kod ivotiwa i qudi, u hrani i hrani za ivotiwe; nauno miqewe; tehnoloki napredak, koji se posebno odnosi na praktinost moguih mjera kontrole i; zahtjeve i trendove u odnosu na sisteme uzgoja i proizvodne metode.

(5) Mjere preduzete radi smawewa rairenosti zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. ovog Pravilnika sprovode se u skladu sa odredbama ovog Pravilnika i posebnim propisima koji ureuju podruje kontrole salmonela i drugih odreenih uzronika zoonoza koje se prenose hranom. lan 5. (Programi kontrole) (1) Kancelarija, uz saglasnost nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, uspostavqa programe kontrole za svaku zoonozu i svakog uzronika zoonoze iz Dodatka I. ovog Pravilnika. Programi kontrole uzimaju u obzir geografsku rasprostrawenost zoonoza u zemqi i finansijski uinak koje uspostavqawe efikasnog nadzora predstavqa za primarne proizvoae i subjekte u poslovawu sa hranom i hranom za ivotiwe. (2) Programi kontrole moraju se kontinuirano sprovoditi i moraju obuhvatati period od najmawe tri uzastopne godine. (3) Programi kontrole:

a) odreuju otkrivawe zoonoza i uzronika zoonoza u skladu sa odredbama i minimalnim pravilima o uzimawu uzoraka kako je odreeno u Dodatku II. ovog Pravilnika; b) definiu odgovornost nadlenih organa i subjekata u poslovawu sa hranom i hranom za ivotiwe; c) odreuju mjere koje se preduzimaju nakon otkrivawa zoonoza i uzronika zoonoza u skladu sa posebnim propisima, posebno radi zatite javnog zdravqa, ukquujui sprovoewe posebnih mjera iz Dodatka II. ovog Pravilnika; d) omoguavaju ocjenu rezultata i preispitivawe samih programa, posebno rezultata dobijenih otkrivawem zoonoza i uzronika zoonoza u svrhu izmjena i dopuna istih.

(4) a) b) c)

Programi kontrole obuhvataju najmawe sqedee faze u prehrambenom lancu: proizvodwu hrane za ivotiwe; uzgoj i proizvodwu ivotiwa; preradu i pripremu hrane ivotiwskog porijekla.

(5) Programi kontrole sadre, ako je potrebno, odredbe o metodama laboratorijskih testirawa i kriterijumima za ocjewivawe rezultata laboratorijskih testirawa, za testirawe ivotiwa i rasplodnih jaja koja se stavqaju u promet, kao dio slubenog nadzora koji je odreen u Dodatku II. odjeqak A. ovog Pravilnika. (6) Zahtjevi i minimalna pravila o uzimawu uzoraka iz Dodatka II. ovog Pravilnika mogu da se izmijene, prilagode ili dopune nakon to se posebno razmotre kriterijumi iz lana 4. stav (4) taka c) ovog Pravilnika. lan 6. (Programi kontrole subjekata u poslovawu sa hranom i hranom za ivotiwe) (1) Subjekti u poslovawu sa hranom i hranom za ivotiwe ili drutva koja zastupaju navedene subjekte mogu da uspostave programe kontrole koji u najveoj moguoj mjeri obuhvataju sve faze proizvodwe, prerade i distribucije. (2) Ukoliko ele svoje programe kontrole da ukque u slubeni program kontrole kako je odreeno u lanu 5. ovog Pravilnika, subjekti u poslovawu sa hranom i hranom za ivotiwe ili wihovi zastupnici moraju da dostave, radi odobrewa, svoje programe kontrole, te sve wihove izmjene i dopune nadlenom organu entiteta. (3) Nadleni organ entiteta moe da odobri dostavqene programe kontrole iz stava (2) ovog lana ako utvrdi da su ispuweni zahtjevi iz Dodatka II. ovog Pravilnika i ciqevi slubenog programa kontrole. (4) Nadleni organ entiteta vodi evidenciju odobrenih programa kontrole iz stava (3) ovog lana i o tome obavjetava Kancelariju. (5) Subjekti u poslovawu sa hranom i hranom za ivotiwe ili wihovi zastupnici redovno izvjetavaju nadlene organe entiteta o rezultatima svojih programa kontrole, a oni Kancelariju. POGLAVQE III. - NAINI KONTROLE lan 7. (Posebni naini kontrole) (1) Kancelarija, uz saglasnost nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, moe da:

a) odredi primjenu posebnih naina kontrole radi smawewa proirenosti zoonoza ili uzronika zoonoza u fazi primarnog uzgoja i proizvodwe ivotiwa i ostalim fazama u prehrambenom lancu; b) odredi uslove za sprovoewe odredbi iz take a) ovog stava;

c) odredi pravila u vezi sa potrebnom dokumentacijom, postupcima i minimalnim zahtjevima za naine iz take a) ovog stava i; d) odredi da posebni naini kontrole iz take a) ovog stava ne ine sastavni dio slubenog programa kontrole. (2) Odredbe iz stava (1) ta. a), b) i c) ovog lana ne primjewuju se na naine kontrole u kojima se upotrebqavaju materije ili tehnike koje su odreene posebnim propisima o ishrani ivotiwa, dodataka u hrani ili veterinarsko-medicinskim proizvodima. lan 8. (Upotreba specifinih mjera kontrole) (1) Pod specifinim kontrolnim mjerama smatraju se upotreba antimikrobnih sredstava i vakcinacija. (2) Upotrebu antimikrobnih sredstava odobrava nadleni organ entiteta i Brko Distrikta BiH, u skladu sa uslovima opisanim u Dodatku IV. ovog Pravilnika. Upotreba navedenih sredstava je pod nadzorom nadlenog veterinarskog inspektora, a o upotrebi antimikrobnih sredstava veterinarski inspektor izvjetava nadlene organe entiteta i Brko Distrikta BiH. (3) Upotreba antimikrobnih sredstava mora biti bazirana na rezultatima bakteriolokog ispitivawa i testa osjetqivosti. (4) Vakcinaciju protiv salmoneloze odobrava nadleni organ entiteta i Brko Distrikta BiH, vakcinama registrovanim i odobrenim od strane nadlenih organa entiteta, pod uslovima propisanim u Dodatku IV. ovog Pravilnika. POGLAVQE IV. - STAVQAWE U PROMET lan 9. (Promet) U skladu sa rokovima propisanim u stupcu 5. Dodatka I. ovog Pravilnika, jata i stada porijeklom od vrsta navedenih u stupcu 2. istog Dodatka, moraju se testirati na zoonoze i uzronike zoonoza iz stupca 1, prije stavqawa u promet ivih ivotiwa ili rasplodnih jaja iz objekata iz kojih potiu. Datum i rezultat testirawa upisuju se u propisana veterinarskozdravstvena svjedoanstva o zdravqu i porijeklu ivotiwa. lan 10. (Uvoz iz drugih zemaqa) (1) Uzimajui u obzir rokove propisane u stupcu 5. Dodatka I. ovog Pravilnika, za uvoz i unoewe na podruje Bosne i Hercegovine ivotiwa ili rasplodnih jaja na koje se odnosi ovaj

Pravilnik, drava porijekla mora Kancelariji da dostavi program kontrole iz lana 5. ovog Pravilnika, a koji Kancelarija mora da prihvati. Program navodi detaqne garancije koje dotina drava porijekla daje u pogledu inspekcija i nadzora zoonoza i uzronika zoonoza. Ove garancije moraju biti barem jednakovrijedne garancijama koje su predviene ovim Pravilnikom. (2) Pri prihvatawu programa iz stava (1) ovog lana Kancelarija moe da prihvati i alternativne garancije u odnosu na garancije predviene u ovom Pravilniku, pod uslovom da nisu povoqnije od onih koje se primjewuju na podruju Bosne i Hercegovine. (3) Miqewa na dostavqene programe Kancelarija mora da dostavi zainteresovanoj dravi u roku od dva mjeseca od dana primawa programa, te o istim obavijesti nadlene organe entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. (4) Testirawa na jatima i stadima porijeklom od vrsta navedenih u Dodatku I. stupcu 2. ovog Pravilnika obavqaju se prije nego to se ive ivotiwe ili rasplodna jaja otpreme iz objekata iz kojih potiu. Jata i stada moraju se testirati na zoonoze i uzronike zoonoza nevedene u Dodatku I. stupcu 1. ovog Pravilnika ili, ako je potrebno ostvariti ciq istovjetnih garancija iz stava (1) ovog lana. Taj popis zoonoza i uzronika zoonoza moe biti proiren. Datum i rezultat testirawa moraju biti upisani u odgovarajue meunarodne veterinarske certifikate koji su odreeni posebnim propisima. POGLAVQE V. - LABORATORIJE lan 11. (Referentne laboratorije) (1) Referentne laboratorije za analizirawe i testirawe zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovog Pravilnika su laboratorije ovlatene od strane nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta BiH, te koje su proglaene referentnim od strane Kancelarije. (2) Referentne laboratorije iz stava (1) ovog lana prilikom testirawa ivotiwa iz stupca 2. Dodatka I. ovog Pravilnika moraju da primjewuju sisteme kvalitete koji ispuwavaju zahtjeve Odluke o uslovima koje moraju da ispuwavaju ovlatene veterinarske dijagnostike laboratorije u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", br. 25/04, 16/05 i 43/09). lan 12. (Odobravawe laboratorija, zahtjevi u vezi sa kvalitetom i odobrene metode testirawa) (1) U svrhu analize uzoraka radi testirawa na prisustvo zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovog Pravilnika, laboratorije koje sudjeluju u programima kontrole, u skladu sa odredbama l. 5. i 7. ovog Pravilnika, moraju da: a) budu ovlatene od strane nadlenog organa entiteta i;

b) primjewuju sisteme kvaliteta koji ispuwavaju zahtjeve Odluke o uslovima koje moraju da ispuwavaju ovlatene veterinarske dijagnostike laboratorije u Bosni i Hercegovini. (2) Laboratorije iz stava (1) ovog lana moraju redovno da sudjeluju u meulaboratorijskim testirawima koja organizuje ili koordinira referentna laboratorija.

(3) Testirawa na prisustvo zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovog Pravilnika sprovode se prema metodama i protokolima koje meunarodni organi preporuuju kao referentne metode. Alternativne metode mogu da se upotrebqavaju ukoliko su odobrene u skladu sa meunarodno priznatim pravilima i ukoliko daju rezultate koji su istovjetni onim dobijenima odgovarajuom referentnom metodom. POGLAVQE VI. - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 13. (Prelazne odredbe) (1) Program kontrole iz lana 5. ovog Pravilnika mora biti donesen u roku od tri mjeseca od dana stupawa na snagu ovog Pravilnika. (2) Za uvoz i unoewe na podruje Bosne i Hercegovine ivotiwa ili rasplodnih jaja na koje se odnosi ovaj Pravilnik, drava porijekla mora Kancelariji da dostavi program iz lana 10. stav (1) ovog Pravilnika u roku od 12 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Pravilnika. (3) Referentna laboratorija iz lana 11. stav (1) ovog Pravilnika za analizirawe i testirawe zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1, prilikom testirawa ivotiwa iz Dodatka I. stupca 2. ovog Pravilnika, mora da primjewuje sisteme kvaliteta koje propisuje Odluka o uslovima koje moraju da ispuwavaju ovlatene veterinarske dijagnostike laboratorije u Bosni i Hercegovini, najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupawa na snagu ovog Pravilnika ili u roku od 24 mjeseca od dodavawa novih zoonoza ili uzronika zoonoza u Dodatak I. stupac 1. ovog Pravilnika. (4) Laboratorije iz lana 11. ovog Pravilnika koje sudjeluju u programima kontrole, u skladu sa odredbama l. 5. i 7. ovog Pravilnika, moraju da primjewuju sisteme koje propisuje Odluka o uslovima koje moraju da ispuwavaju dijagnostike veterinarske laboratorije u Bosni i Hercegovini, najkasnije u roku od 36 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Pravilnika ili u roku od 24 mjeseca od dodavawa novih zoonoza ili uzronika zoonoza u Dodatak I. stupac 1. ovog Pravilnika. lan 14. (Dodaci) Dodaci od I. do IV. tampani su u prilogu ovog Pravilnika i ine wegov sastavni dio. lan 15. (Stupawe na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slubenom glasniku BiH". SM broj 104/10 22. aprila 2010. godine Sarajevo

Predsjedavajui Savjeta ministara BiH Dr Nikola piri, s. r. DODATAK I. ODREENE ZOONOZE I UZRONICI ZOONOZA ZA KOJE SE U SKLADU SA LANOM 4. OVOG PRAVILNIKA UTVRUJU CIQEVI ZA SMAWEWE PROIRENOSTI

1. Zoonoza ili uzronik zoonoze svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi

2. 3. Faza u 4. Krajwi 5. Krajwi Populacija prehrambenome rok do rok za ivotiwa lancu kojeg ciq poetak mora biti testirawa utvren* rasplodna primarna 1 mjesec 2 mjeseca jata vrste proizvodwa od stupawa od datuma Gallus na snagu iz stupca gallus ovog 4. Pravilnika konzumne nosilice primarna proizvodwa 1 mjesec 2 mjeseca od stupawa od datuma na snagu iz stupca ovog 4. Pravilnika 1 mjesec 2 mjeseca od stupawa od datuma na snagu iz stupca ovog 4. Pravilnika 1 mjesec 2 mjeseca od stupawa od datuma na snagu iz stupca ovog 4. Pravilnika 6 mjeseci 12 mjeseci od stupawa od datuma na snagu iz stupca ovog 4. Pravilnika 6 mjeseci 12 mjeseci

tovni pilii

primarna proizvodwa

urani

primarna proizvodwa

sviwe za klawe

klawe

rasplodne

primarna

serotipovi sviwe proizvodwa od stupawa od datuma salmonele na snagu iz stupca od znaaja ovog 4. za javno Pravilnika zdravstvo * Ovi datumi se zasnivaju na pretpostavci da su uporedivi podaci o proirenosti dostupni najmawe 15 dana prije utvrivawa ciqa. Ukoliko pomenuti podaci nisu dostupni, datum za utvrivawe ciqa sukladno se odgaa. DODATAK II. KONTROLA ZOONOZA I UZRONIKA ZOONOZA NAVEDENIH U DODATKU I. Odjeqak A. Opti zahtjevi za programe kontrole Program mora da uzme u obzir vrstu zoonoze i/ili pripadajueg uzronika zoonoze i specifino stawe na podruju zemqe. On mora da: a) navede ciq programa uzimajui u obzir vanost zoonoze ili pripadajueg uzronika zoonoze; b) zadovoqi minimalne zahtjeve za uzimawe uzoraka koji su utvreni u odjeqku B. ovog Dodatka; c) i; d) 1. po potrebi, zadovoqi posebne zahtjeve koji su utvreni u odjeqcima C - E. ovog Dodatka sadrava sqedee podatke: Uopteno

1.1. Pojava zoonoze ili uzronika zoonoze u zemqi, u odnosu na rezultate dobijene u okviru sprovoewa Pravilnika o nainu praewa zoonoza i uzronika zoonoza; 1.2. Geografsko podruje ili, po potrebi, epidemioloke jedinice u kojima se program sprovodi. 1.3. 1.4. 1.5. Struktura i organizacija relevantnih nadlenih organa. Odobrene laboratorije za analizirawe prikupqenih uzoraka u skladu sa programom. Metode koje su primijewene za dokazivawe zoonoze ili uzronika zoonoze.

1.6. Slubene kontrole (ukquujui eme uzimawa uzoraka) hrane za ivotiwe, jata i/ili stada. 1.7. Slubene kontrole (ukquujui programe uzimawa uzoraka) u ostalim fazama prehrambenoga lanca.

1.8. Mjere nadlenih organa sprovedene na ivotiwama ili proizvodima u kojima su otkrivene zoonoze ili uzronici zoonoza, posebno radi zatite zdravqa qudi; preduzete preventivne mjere, kao to je vakcinacija. 1.9. Relevantne propise, ukquujui i druge propise u vezi sa aktivnostima iz lana 1. stav (3) taka b) ovog Pravilnika. 1.10. Finansijska podrka dodijeqena subjektima u poslovawu sa hranom i hranom za ivotiwe u okviru programa kontrole. 2. 2.1. 2.2. Subjekti u poslovawu hranom i hranom za ivotiwe obuhvaeni programom Organizacija i nain proizvodwe navedenih vrsta ivotiwa i wihovih proizvoda. Organizacija i nain proizvodwe hrane za ivotiwe.

2.3. Relevantne smjernice dobre stoarske prakse ili druge smjernice (obavezne ili neobavezne) koje definiu najmawe:

upravqawe higijenom na farmama, mjere za spreavawe unosa zaraze putem ivotiwa, hrane za ivotiwe, vode za pie, radnika na farmama i higijenu kod prevoza ivotiwa na ili sa farme. Redovani veterinarski nadzor farmi. Registracija farmi. Evidencija na farmama. Dokumentacija koja prati ivotiwe prilikom stavqawa u promet.

2.4. 2.5. 2.6. 2.7.

2.8. Ostale odgovarajue mjere kojima se obezbjeuje mogunost utvrivawa sqedivosti ivotiwa. Odjeqak B. Minimalni zahtjevi za uzimawe uzoraka 1. Nakon odobrewa relevantnih programa kontrole iz lana 5. ovog Pravilnika, subjekti u poslovawu sa hranom moraju imati uzete i testirane uzorke na zoonoze i uzronike zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovog Pravilnika, potujui minimalne zahtjeve za uzimawe uzoraka koji su navedeni u sqedeoj tabeli. 1. Zoonoza ili 2. Populacija uzronik ivotiwa zoonoze 3. Faza proizvodwe na koju se odnosi uzimawe uzorka

svi serotipovi salmonele od

rasplodna jata vrste Gallus

znaaja za javno zdravstvo

gallus: - rasplodna jata - jednodnevni u uzgoju pilii - perad stara etiri sedmice - dvije sedmice prije poetka nosivosti ili premjetawa u objekt za nosilice - rasplodna jata - svake dvije u proizvodwi sedmice tokom perioda nosivosti nosilice konzumnih jaja: - jata - jednodnevni konzumnih pilii nosilica u - pilenke dvije uzgoju sedmice prije poetka nosivosti ili premjetawa u objekat za nosilice - jata - svakih 15 konzumnih sedmica tokom nosilica u perioda proizvodwi nosivosti tovni pilii - perad koja se otprema u klaonicu najranije 14 dana prije klawa* urani - perad koja se otprema u klaonicu najranije 14 dana prije klawa* stada sviwa: - rasplodne - ivotiwe koje

svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo

svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi serotipovi salmonele od

se otpremaju u klaonicu ili trupovi u - sviwe za klaonici klawe - ivotiwe koje znaaja za se otpremaju u javno klaonicu ili zdravstvo trupovi u klaonici * Rezultati analize uzoraka moraju biti poznati prije otpremawa ivotiwa na klawe. 2. Zahtjevi iz take 1. ovog Dodatka ne iskquuju posebne propise koji se odnose na ante mortem preglede i kontrole. 3. a) b) Rezultati analize evidentiraju se zajedno sa sqedeim podacima: datumom i mjestom uzimawa uzoraka i oznaavawem jata/stada.

sviwe

4. Imunoloka testirawa ne sprovode se ukoliko su ivotiwe vakcinisane, osim ako se dokae da upotrijebqena vakcina nema uticaja na primijewenu metodu imunolokog testirawa. Odjeqak C. Posebni zahtjevi za rasplodna jata vrste Gallus gallus 1. Mjere utvrene u ta. 3. do 5. ovog odjeqka, preduzimaju se svaki put kada rezultat analize uzoraka koja se sprovodi u skladu sa odjeqkom B. ovog Dodatka upuuje na prisustvo Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium u rasplodnom jatu vrste Gallus gallus, u sluajevima navedenim u taki 2. ovog odjeqka. 2. a) Kada je Kancelarija, uz saglasnost nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, odobrila metodu testirawa uzoraka uzetih u skladu sa odjeqkom B. ovog Dodatka, moe da zatrai preduzimawe mjera iz ta. 3. do 5. ovog odjeqka, ukoliko navedeno testirawe ukae na sumwu na prisustvo Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium. b) Ukoliko nadleni organ entiteta potvrdi sumwu na prisustvo Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium na osnovu rezultata testirawa uzoraka kako je odreeno u odjeqku B. ovog Dodatka, moraju se preduzeti mjere odreene u ta. 3 do 5. ovog odjeqka. U suprotnom, moraju se sprovesti mjere iz ta. 3 do 5. ovog odjeqka, uvijek kada nadleni organ entiteta potvrdi sumwu u pojavu Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium, koja potie iz analize uzoraka sprovedene, u skladu sa odjeqkom B. O potvrdi sumwe nadleni organ entiteta izvjetava Kancelariju.

3. Neinkubirana jaja iz takvog jata moraju se unititi. Izuzetno, ova se jaja mogu upotrijebiti za ishranu qudi ako su tretirana na nain kojim se garantuje uklawawe Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium, u skladu sa posebnim propisima. 4. Sva perad u jatu, ukquujui jednodnevne pilie, mora biti zaklana ili unitena kako bi se u najveoj moguoj mjeri smawio rizik od irewa salmonele. Klawe se mora sprovesti u skladu sa odredbama Zakona o zatiti i dobrobiti ivotiwa ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/09). Proizvodi koji potiu od ove peradi mogu se staviti na trite u svrhu ishrane qudi u skladu sa posebnim propisima i odjeqkom E. ovog Dodatka. Ukoliko nisu namijeweni ishrani qudi, ovi se proizvodi moraju upotrijebiti ili unititi u skladu sa posebnim propisima kojima je regulisana ova oblast. 5. Ako se rasplodna jaja porijeklom od jata u kojima je prisutna Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium jo uvijek nalaze u valionici, moraju da se unite ili obrade u skladu sa posebnim propisima kojima je regulisana ova oblast. Odjeqak D. Posebni zahtjevi za jata konzumnih nosilica 1. U roku od 12 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Pravilnika, za direktnu ishranu qudi konzumnim jajima smiju se upotrebqavati samo ona jaja koja potiu od komercijalnog jata konzumnih nosilica koje je ukqueno u program, na nain kako je odreeno u lanu 5. ovog Pravilnika i ne podlijee slubenom ograniewu. 2. Jaja porijeklom iz jata nepoznatog zdravstvenog statusa za koja se sumwa da su zaraena ili da potiu od zaraenih jata mogu se upotrebqavati za ishranu qudi ako su obraena na nain kojim se garantuje unitavawe svih serotipova salmonele, od znaaja za javno zdravstvo, u skladu sa posebnim propisima. 3. Kod klawa ili unitavawa zaraenih jata moraju se preduzeti potrebne mjere kako bi se, u najveoj moguoj mjeri, smawio rizik od irewa zoonoza. Klawe se mora sprovesti u skladu sa odredbama Zakona o zatiti i dobrobiti ivotiwa. Proizvodi koji potiu od ove peradi mogu se staviti na trite u svrhu ishrane qudi, u skladu sa posebnim propisima i odjeqkom E. ovog Dodatka. Ukoliko nisu namijeweni ishrani qudi, ovi se proizvodi moraju upotrijebiti ili unititi u skladu sa posebnim propisima kojima je regulisana ova oblast. Odjeqak E. Posebni zahtjevi za svjee meso 1. U roku od 12 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Pravilnika, svjee meso peradi od ivotiwa iz Dodatka I. ovog Pravilnika smije se staviti na trite namijeweno za ishranu qudi jedino ako udovoqava sqedeim uslovima: "Salmonela: odsutnost u 25 grama". 2. Detaqna pravila za kriterijum iz take 1. ovog odjeqka, a posebno programa uzimawa uzoraka i analitike metode utvruju se posebnim propisima. 3. Kriterijum iz take 1. ovog odjeqka ne primjewuje se na svjee meso peradi koje je namijeweno industrijskoj toplotnoj obradi ili drugoj obradi za unitavawe salmonele u skladu sa posebnim propisima.

DODATAK III. POSEBNI KRITERIJUMI ZA ODREIVAWE SEROTIPOVA SALMONELE OD ZNAAJA ZA JAVNO ZDRAVSTVO Prilikom odreivawa serotipova salmonele od znaaja za javno zdravstvo na koje se primjewuju ciqevi iz lana 4. ovog Pravilnika, moraju se uzeti u obzir sqedei kriterijumi: 1. najei serotipovi salmonela kod salmoneloze qudi na osnovu podataka prikupqenih putem propisanih programa praewa (monitoring); 2. izvor infekcije (tj. prisustvo serotipova u relevantnim populacijama ivotiwa i hrani za ivotiwe); 3. pokazuje li neki serotip brzo i novo svojstvo irewa i izazivawa bolesti kod qudi i ivotiwa; 4. pokazuje li neki serotip poveanu virulenciju, na primjer u pogledu invazivnosti, ili otpornost na odgovarajue terapije kod infekcija qudi. DODATAK IV. POSEBNI KRITERIJUMI ZA KORITEWE POSEBNIH KONTROLNIH METODA U SKLOPU PROGRAMA KONTROLE SALMONELOZE KOD PERADI 1. Upotreba antimikrobnih sredstava

Antimikrobna sredstva se ne mogu koristiti kao specifina metoda kontrole salmoneloze kod peradi. Ipak, bez obzira na navedeno, upotreba odreenih odobrenih antimikrobnih sredstava je dozvoqena u sqedeim sluajevima: a) kod peradi koja pokazuje klinike znakove salmonelozne infekcije za koje je postoji vjerovatnoa da e izazvati nepotrebnu patwu ivotiwa. U navedenom sluaju zaraena jata tretirana antimikrobnim sredstvima i daqe se smatraju zaraenim. Na farmama sa vie odvojenih proizvodnih jedinica, u sluaju pojave zaraze kod raspolodnih jata, potrebno je preduzeti sve prikladne mjere kako bi se smawila mogunost rizika od irewa salmoneloze na ostala jata i druge proizvodne jedinice; b) u ciqu spaavawa izrazito znaajnog genetikog materijala kod rasplodnih jata u ciqu uspostavqawa novih od salmonela slobodnih jata, ukquujui elitna jata, jata ugroenih vrsta i jata koja se dre u istraivake svrhe. Pilii izleeni iz jaja prikupqenih od jata tretiranih antimikrobnim sredstvima se podvrgavaju etverodnevnom uzorkovawu tokom faze uzgoja, po programu koji obezbjeuje otkrivawe prevalence od 1% pri nivou povjerqivosti od 95%; c) na osnovu ovlatewa izdatog od strane nadlenog organa entiteta i Brko Distrikta BiH koje se izdaje pojedinano za svaki sluaj, a u svrhe koje se ne odnose na kontrolu salmoneloze kod jata sumwivih na salmonelozu, naroito uzimajui o obzir rezultate epidemiolokog istraivawa arita bolesti koje se prenose hranom ili otkrivawa salmonela u valionici ili na farmi;

d) u hitnim sluajevima, na osnovu naredbe izdate od strane nadlenog veterinarskog inspektora, kada je neophodno sprovesti prikladno uzorkovawe, a o sprovedenom tretmanu treba to prije, a najkasnije u roku od 24 asa da obavijesti nadlene organe entiteta i Brko Distrikta BiH. 2. Upotreba vakcina

U sklopu programa kontrole salmoneloze mogu se koristiti samo one ive vakcine za koje je proizvoa obezbijedio prikladan metod za bakterioloko razlikovawe vakcinalnog od divqeg soja. U sklopu programa kontrole salmoneloze kod nosilica u toku proizvodwe mogu da se koriste samo one ive vakcine za koje je dokazana sigurnost i ija je upotreba odobrene za te svrhe. Programi vakcinacije u ciqu smawewa kliconotva i kontaminacije jaja S. enteritidis moraju da se primjewuju barem u toku faze uzgoja kod svih nosilica, toliko dugo dok se ne dokae smawewe prevalence na ispod 10% u odnosu na utvrene poetne vrijednosti, odnosno vrijednosti utvrene sprovoewem monitoringa. Nadleni organi entiteta i Brko Distrikta BiH mogu da odobre odstupawe od navedenih mjera za odreene farme u sluaju da:

su uspostavqene zadovoqavajue preventivne mjere koje se sprovode na farmi za uzgoj, odnosno za proizvodwu jaja i je dokazano odsustvo S. enteritidis sa farme u periodu od 12 mjeseci prije uvoewa ivotiwa na farmu.

Na osnovu lana 15. stav 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 119. sjednici odranoj 22. aprila 2010. godine, donijelo je PRAVILNIK ZA KONTROLU SALMONELA I DRUGIH ODREENIH UZRONIKA ZOONOZA KOJI SE PRENOSE HRANOM POGLAVLJE I. - OPE ODREDBE lan 1. (Predmet i podruje primjene) (1) Pravilnikom za kontrolu salmonela i drugih odreenih uzronika zoonoza koji se prenose hranom (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se nain provedbe prikladnih i efikasnih mjera radi otkrivanja i kontrole salmonela i drugih uzronika zoonoza u svim relevantnim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, a posebno na nivou primarne

proizvodnje, ukljuujui hranu za ivotinje, kako bi se smanjila njihova rairenost i rizik koji predstavljaju za javno zdravstvo. (2) a) 1) Ovim Pravilnikom se propisuje: usvajanje ciljeva za smanjenje rairenosti odreenih zoonoza u populacijama ivotinja: na nivou primarne proizvodnje i;

2) ukoliko je potrebno, za zoonoze i uzronike zoonoza u drugim fazama prehrambenog lanca, ukljuujui hranu i hranu za ivotinje; b) odobravanje posebnih programa kontrole koje odreuje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured), uz saglasnost nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i subjekti u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje; c) posebna pravila za odreene naine kontrole koje se primjenjuju radi smanjivanja proirenosti zoonoza i uzronika zoonoza; d) pravila koja se odnose na promet unutar zemlje te uvoz odreenih ivotinja i njihovih proizvoda iz drugih zemalja. (3) a) Pravilnik se ne primjenjuje na primarnu proizvodnju: za vlastitu potronju u domainstvu ili;

b) u sluaju direktnog snabdijevanja malim koliinama primarnih proizvoda krajnjih potroaa ili lokalnih maloprodajnih mjesta koja direktno snabdijevaju krajnje potroae. (4) Direktno snabdijevanje iz take b) stava (3) ovog lana ureeno je posebnim propisom.

(5) Primjena ovog Pravilnika ne dovodi u pitanje odredbe posebnih propisa o zdravlju i ishrani ivotinja, higijeni hrane, prenosivim bolestima kod ljudi, zdravlju i zatiti na radu, genskoj tehnologiji i transmisivnim spongiformnim encefalopatijama. lan 2. (Pojmovi) Za potrebe ovog Pravilnika pojedini termini imaju slijedee znaenje: a) "stado" oznaava ivotinju ili grupu ivotinja koje se uzgajaju na gazdinstvu kao epidemioloka jedinica; b) "jato" oznaava svu perad istog zdravstvenog statusa koja se uzgaja u istom objektu ili u istom ograenom prostoru i predstavlja jednu epidemioloku jedinicu, a u sluaju peradi u zatvorenim objektima ukljuuju se sve ptice u istom vazdunom prostoru; c) "nadleni organi" su Ured, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Odjel za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine;

d) "nadleni inspekcijski organi" su Federalna uprava za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine, Republika uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske i Inspektorat Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; e) "nadleni veterinarski inspektor" je inspektor zaduen za odreeno administrativno podruje. lan 3. (Odgovornosti) Za provedbu ovog Pravilnika nadleni organi navedeni u lanu 2. taka d), odgovorni su za: a) izradu programa iz lana 5. stav (1) ovog Pravilnika, te predlaganje njihovih izmjena i dopuna koje se pokau nunima, posebno na osnovu dobijenih podataka i rezultata; b) prikupljanje podataka koji su potrebni za ocjenu upotrijebljenih sredstava i rezultata dobijenih tokom provedbe programa kontrole navedenih u lanu 5. ovog Pravilnika, te izradu godinjeg izvjetaja u skladu s posebnim propisima kojima je regulirana ova oblast; c) provoenje redovnih kontrola i nadzora nad subjektima u poslovanju s hranom i, ako je potrebno, subjektima u poslovanju s hranom za ivotinje. POGLAVLJE II. - CILJEVI I PROGRAMI KONTROLE lan 4. (Ciljevi za smanjenje proirenosti zoonoza i uzronika zoonoza) (1) Ciljevi za smanjenje proirenosti zoonoza i uzronika zoonoza, navedenih u Dodatku I. stupcu 1. ovog Pravilnika i u populacijama ivotinja koje su navedene u Dodatku I. stupcu 2. ovog Pravilnika, utvruju se uzimajui u obzir: a) iskustvo steeno u primjeni postojeih mjera i;

b) informacije koje su prikupljene provedbom posebnih propisa kojima je regulirana ova oblast; (2) a) 1) 2) b) c) d) Ciljevi navedeni u stavu (1) ovog lana obuhvataju najmanje slijedee: brojani prikaz: maksimalnog postotka epidemiolokih jedinica koje ostaju pozitivne i/ili; minimalnog postotka smanjivanja broja epidemiolokih jedinica koje ostaju pozitivne; maksimalni rok za postizanje cilja; definiciju epidemioloke jedinice iz take a) ovog stava; definiciju programa testiranja koji su potrebni za provjeru ostvarenosti cilja i;

e) definiciju, ako je potrebno, serotipova od znaaja za javno zdravlje ili ostalih podvrsta zoonoza ili uzronika zoonoza navedenih u Dodatku I. stupcu 1. ovog Pravilnika, uzimajui u obzir ope kriterije odreene u stavu (4) taka c) ovog lana, te sve posebne kriterije odreene u Dodatku III. ovog Pravilnika. (3) Izuzetno od take e) stava (2) ovog lana, u prijelaznom periodu se, na perad primjenjuju slijedee odredbe: a) cilj utvren za rasplodna jata vrste Gallus gallus za ovaj prijelazni period obuhvata pet najeih serotipova salmonela kod salmoneloza kod ljudi koji se odreuju na osnovu podataka prikupljenih kroz sisteme praenja. Ciljevi utvreni za kokoke nesilice, perad u tovu i urane za ovaj prijelazni period obuhvataju bakterije Salmonella Enteritidis i Salmonella typhimurium. Ovi se ciljevi mogu po potrebi proiriti i na ostale serotipove; b) prijelazni period se primjenjuje na svaki cilj za smanjenje proirenosti salmonela kod peradi. U svakom sluaju, ovaj period traje tri godine poevi od datuma navedenog u stupcu 5. Dodatka I. ovog Pravilnika. (4) Odredbe iz Dodatka I. ovog Pravilnika mogu se izmijeniti i dopuniti pod slijedeim uslovima: a) u svrhe navedene u taki b) ovog stava, nakon to se posebno razmotre kriteriji iz take c) ovog stava; b) izmjene i dopune Dodatka I. ovog Pravilnika mogu izmijeniti obim zahtjeva u odnosu na uspostavu ciljeva, dopunom, ogranienjem ili promjenom: 1) 2) 3) zoonoza ili uzronika zoonoza; faza u prehrambenome lancu i/ili; navedenih populacija ivotinja;

c) kriteriji koji se trebaju uzeti u obzir prije izmjena i dopuna Dodatka I. ovog Pravilnika ukljuuju obzirom na navedenu zoonozu ili uzronika zoonoza slijedee: 1) 2) njihovu uestalost kod ivotinja, ljudi, u hrani i hrani za ivotinje; znaaj njihovih uinaka na ljude;

3) ekonomske posljedice na zdravstvenu zatitu ivotinja i ljudi te na poslovanje s hranom i hranom za ivotinje; 4) 5) 6) 7) epidemioloke trendove kod ivotinja i ljudi, u hrani i hrani za ivotinje; nauno miljenje; tehnoloki napredak, koji se posebno odnosi na praktinost moguih mjera kontrole i; zahtjeve i trendove u odnosu na sisteme uzgoja i proizvodne metode.

(5) Mjere poduzete radi smanjenja rairenosti zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. ovog Pravilnika provode se u skladu s odredbama ovog Pravilnika i posebnim propisima koji ureuju podruje kontrole salmonela i drugih odreenih uzronika zoonoza koje se prenose hranom. lan 5. (Programi kontrole) (1) Ured, uz saglasnost nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, uspostavlja programe kontrole za svaku zoonozu i svakog uzronika zoonoze iz Dodatka I. ovog Pravilnika. Programi kontrole uzimaju u obzir geografsku rasprostranjenost zoonoza u zemlji i finansijski uinak koje uspostava efikasnog nadzora predstavlja za primarne proizvoae i subjekte u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje. (2) Programi kontrole moraju se kontinuirano provoditi i moraju obuhvatati period od najmanje tri uzastopne godine. (3) Programi kontrole:

a) odreuju otkrivanje zoonoza i uzronika zoonoza u skladu s odredbama i minimalnim pravilima o uzimanju uzoraka kako je odreeno u Dodatku II. ovog Pravilnika; b) definiraju odgovornost nadlenih organa i subjekata u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje; c) odreuju mjere koje se poduzimaju nakon otkrivanja zoonoza i uzronika zoonoza u skladu s posebnim propisima, posebno radi zatite javnog zdravlja, ukljuujui provedbu posebnih mjera iz Dodatka II. ovog Pravilnika; d) omoguavaju ocjenu rezultata i preispitivanje samih programa, posebno rezultata dobijenih otkrivanjem zoonoza i uzronika zoonoza u svrhu izmjena i dopuna istih. (4) a) b) c) Programi kontrole obuhvataju najmanje slijedee faze u prehrambenom lancu: proizvodnju hrane za ivotinje; uzgoj i proizvodnju ivotinja; preradu i pripremu hrane ivotinjskog porijekla.

(5) Programi kontrole sadre, ako je potrebno, odredbe o metodama laboratorijskih testiranja i kriterijima za ocjenjivanje rezultata laboratorijskih testiranja, za testiranje ivotinja i rasplodnih jaja koja se stavljaju u promet, kao dio slubenog nadzora koji je odreen u Dodatku II. odjeljak A. ovog Pravilnika. (6) Zahtjevi i minimalna pravila o uzimanju uzoraka iz Dodatka II. ovog Pravilnika mogu se izmijeniti, prilagoditi ili dopuniti nakon to se posebno razmotre kriteriji iz lana 4. stav (4) taka c) ovog Pravilnika.

lan 6. (Programi kontrole subjekata u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje) (1) Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje ili drutva koja zastupaju navedene subjekte mogu uspostaviti programe kontrole koji u najveoj moguoj mjeri obuhvataju sve faze proizvodnje, prerade i distribucije. (2) Ukoliko ele svoje programe kontrole ukljuiti u slubeni program kontrole kako je odreeno u lanu 5. ovog Pravilnika, subjekti u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje ili njihovi zastupnici moraju dostaviti, radi odobrenja, svoje programe kontrole, te sve njihove izmjene i dopune nadlenom organu entiteta. (3) Nadleni organ entiteta moe odobriti dostavljene programe kontrole iz stava (2) ovog lana ako utvrdi da su ispunjeni zahtjevi iz Dodatka II. ovog Pravilnika i ciljevi slubenog programa kontrole. (4) Nadleni organ entiteta vodi evidenciju odobrenih programa kontrole iz stava (3) ovog lana i o tome obavjetava Ured. (5) Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje ili njihovi zastupnici redovno izvjetavaju nadlene organe entiteta o rezultatima svojih programa kontrole, a oni Ured. POGLAVLJE III. - NAINI KONTROLE lan 7. (Posebni naini kontrole) (1) Ured, uz saglasnost nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, moe: a) odrediti primjenu posebnih naina kontrole radi smanjenja proirenosti zoonoza ili uzronika zoonoza u fazi primarnog uzgoja i proizvodnje ivotinja i ostalim fazama u prehrambenom lancu; b) odrediti uslove za provoenje odredbi iz take a) ovog stava;

c) odrediti pravila u vezi s potrebnom dokumentacijom, postupcima i minimalnim zahtjevima za naine iz take a) ovog stava i; d) odrediti da posebni naini kontrole iz take a) ovog stava ne ine sastavni dio slubenog programa kontrole. (2) Odredbe iz stava (1) ta. a), b) i c) ovog lana ne primjenjuju se na naine kontrole u kojima se upotrebljavaju supstance ili tehnike koje su odreene posebnim propisima o ishrani ivotinja, dodataka u hrani ili veterinarsko-medicinskim proizvodima. lan 8. (Upotreba specifinih mjera kontrole)

(1) Pod specifinim kontrolnim mjerama smatraju se upotreba antimikrobnih sredstava i vakcinacija. (2) Upotrebu antimikrobnih sredstava odobrava nadleni organ entiteta i Brko Distrikta BiH, u skladu s uslovima opisanim u Dodatku IV. ovog Pravilnika. Upotreba navedenih sredstava je pod nadzorom nadlenog veterinarskog inspektora, a o upotrebi antimikrobnih sredstava veterinarski inspektor izvjetava nadlene organe entiteta i Brko Distrikta BiH. (3) Upotreba antimikrobnih sredstava mora biti bazirana na rezultatima bakteriolokog ispitivanja i testa osjetljivosti. (4) Vakcinaciju protiv salmoneloze odobrava nadleni organ entiteta i Brko Distrikta BiH, vakcinama registriranim i odobrenim od strane nadlenih organa entiteta, pod uslovima propisanim u Dodatku IV. ovog Pravilnika. POGLAVLJE IV. - STAVLJANJE U PROMET lan 9. (Promet) U skladu s rokovima propisanim u stupcu 5. Dodatka I. ovog Pravilnika, jata i stada porijeklom od vrsta navedenih u stupcu 2. istog Dodatka, moraju se testirati na zoonoze i uzronike zoonoza iz stupca 1., prije stavljanja u promet ivih ivotinja ili rasplodnih jaja iz objekata iz kojih potiu. Datum i rezultat testiranja upisuju se u propisane veterinarskozdravstvene svjedodbe o zdravlju i porijeklu ivotinja. lan 10. (Uvoz iz drugih zemalja) (1) Uzimajui u obzir rokove propisane u stupcu 5. Dodatka I. ovog Pravilnika, za uvoz i unoenje na podruje Bosne i Hercegovine ivotinja ili rasplodnih jaja na koje se odnosi ovaj Pravilnik, drava porijekla mora Uredu dostaviti program kontrole iz lana 5. ovog Pravilnika, a koji Ured mora prihvatiti. Program navodi detaljne garancije koje dotina drava porijekla daje u pogledu inspekcija i nadzora zoonoza i uzronika zoonoza. Ove garancije moraju biti barem jednakovrijedne garancijama koje su predviene ovim Pravilnikom. (2) Pri prihvatanju programa iz stava (1) ovog lana Ured moe prihvatiti i alternativne garancije u odnosu na garancije predviene u ovom Pravilniku, pod uslovom da nisu povoljnije od onih koje se primjenjuju na podruju Bosne i Hercegovine. (3) Miljenja na dostavljene programe Ured mora dostaviti zainteresiranoj dravi u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja programa, te o istim obavijestiti nadlene organe entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. (4) Testiranja na jatima i stadima porijeklom od vrsta navedenih u Dodatku I. stupcu 2. ovog Pravilnika obavljaju se prije nego to se ive ivotinje ili rasplodna jaja otpreme iz objekata iz kojih potiu. Jata i stada moraju se testirati na zoonoze i uzronike zoonoza nevedene u Dodatku I. stupcu 1. ovog Pravilnika ili, ako je potrebno ostvariti cilj istovjetnih garancija iz stava (1) ovog lana. Taj popis zoonoza i uzronika zoonoza moe biti proiren.

Datum i rezultat testiranja moraju biti upisani u odgovarajue meunarodne veterinarske certifikate koji su odreeni posebnim propisima. POGLAVLJE V. - LABORATORIJE lan 11. (Referentne laboratorije) (1) Referentne laboratorije za analiziranje i testiranje zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovog Pravilnika su laboratorije ovlatene od strane nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta BiH, te koje su proglaene referentnim od strane Ureda. (2) Referentne laboratorije iz stava (1) ovog lana prilikom testiranja ivotinja iz stupca 2. Dodatka I. ovog Pravilnika moraju primjenjivati sisteme kvalitete koji ispunjavaju zahtjeve Odluke o uslovima koje moraju ispunjavati ovlatene veterinarske dijagnostike laboratorije u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", br. 25/04, 16/05 i 43/09). lan 12. (Odobravanje laboratorija, zahtjevi vezani uz kvalitet i odobrene metode testiranja) (1) U svrhu analize uzoraka radi testiranja na prisustvo zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovog Pravilnika, laboratorije koje sudjeluju u programima kontrole, u skladu s odredbama l. 5. i 7. ovog Pravilnika, moraju: a) biti ovlatene od strane nadlenog organa entiteta i;

b) primjenjivati sisteme kvalitete koji ispunjavaju zahtjeve Odluke o uslovima koje moraju ispunjavati ovlatene veterinarske dijagnostike laboratorije u Bosni i Hercegovini. (2) Laboratorije iz stava (1) ovog lana moraju redovno sudjelovati u meulaboratorijskim testiranjima koja organizira ili koordinira referentna laboratorija. (3) Testiranja na prisustvo zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovog Pravilnika provode se prema metodama i protokolima koje meunarodni organi preporuuju kao referentne metode. Alternativne metode se mogu upotrebljavati ukoliko su odobrene u skladu s meunarodno priznatim pravilima i ukoliko daju rezultate koji su istovjetni onim dobijenima odgovarajuom referentnom metodom. POGLAVLJE VI. - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 13. (Prijelazne odredbe) (1) Program kontrole iz lana 5. ovog Pravilnika mora biti donesen u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. (2) Za uvoz i unoenje na podruje Bosne i Hercegovine ivotinja ili rasplodnih jaja na koje se odnosi ovaj Pravilnik, drava porijekla mora Uredu dostaviti program iz lana 10. stav (1) ovog Pravilnika u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

(3) Referentna laboratorija iz lana 11. stav (1) ovog Pravilnika za analiziranje i testiranje zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1., prilikom testiranja ivotinja iz Dodatka I. stupca 2. ovog Pravilnika, mora primjenjivati sisteme kvaliteta koje propisuje Odluka o uslovima koje moraju ispunjavati ovlatene veterinarske dijagnostike laboratorije u Bosni i Hercegovini, najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika ili u roku od 24 mjeseca od dodavanja novih zoonoza ili uzronika zoonoza u Dodatak I. stupac 1. ovog Pravilnika. (4) Laboratorije iz lana 11. ovog Pravilnika koje sudjeluju u programima kontrole, u skladu s odredbama l. 5. i 7. ovog Pravilnika, moraju primjenjivati sisteme koje propisuje Odluka o uslovima koje moraju ispunjavati dijagnostike veterinarske laboratorije u Bosni i Hercegovini, najkasnije u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika ili u roku od 24 mjeseca od dodavanja novih zoonoza ili uzronika zoonoza u Dodatak I. stupac 1. ovog Pravilnika. lan 14. (Dodaci) Dodaci od I. do IV. tampani su u prilogu ovog Pravilnika i ine njegov sastavni dio. lan 15. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 104/10 22. aprila 2010. godine Sarajevo Predsjedavajui Vijea ministara BiH Dr. Nikola piri, s. r. DODATAK I. ODREENE ZOONOZE I UZRONICI ZOONOZA ZA KOJE SE U SKLADU S LANOM 4. OVOG PRAVILNIKA UTVRUJU CILJEVI ZA SMANJENJE PROIRENOSTI 1. Zoonoza ili uzronik zoonoze svi serotipovi salmonele od znaaja 2. 3. Faza u 4. Krajnji 5. Krajnji Populacija prehrambenome rok do rok za ivotinja lancu kojeg cilj poetak mora biti testiranja utvren* rasplodna primarna 1 mjesec 2 mjeseca jata vrste proizvodnja od stupanja od datuma Gallus na snagu iz stupca gallus ovog 4.

za javno Pravilnika zdravstvo svi konzumne primarna 1 mjesec 2 mjeseca serotipovi nesilice proizvodnja od stupanja od datuma salmonele na snagu iz stupca od znaaja ovog 4. za javno Pravilnika zdravstvo svi tovni primarna 1 mjesec 2 mjeseca serotipovi pilii proizvodnja od stupanja od datuma salmonele na snagu iz stupca od znaaja ovog 4. za javno Pravilnika zdravstvo svi urani primarna 1 mjesec 2 mjeseca serotipovi proizvodnja od stupanja od datuma salmonele na snagu iz stupca od znaaja ovog 4. za javno Pravilnika zdravstvo svi svinje za klanje 6 mjeseci 12 mjeseci serotipovi klanje od stupanja od datuma salmonele na snagu iz stupca od znaaja ovog 4. za javno Pravilnika zdravstvo svi rasplodne primarna 6 mjeseci 12 mjeseci serotipovi svinje proizvodnja od stupanja od datuma salmonele na snagu iz stupca od znaaja ovog 4. za javno Pravilnika zdravstvo * Ovi datumi se zasnivaju na pretpostavci da su uporedivi podaci o proirenosti dostupni najmanje 15 dana prije utvrivanja cilja. Ukoliko pomenuti podaci nisu dostupni, datum za utvrivanje cilja sukladno se odgaa.

DODATAK II. KONTROLA ZOONOZA I UZRONIKA ZOONOZA NAVEDENIH U DODATKU I. Odjeljak A. Opi zahtjevi za programe kontrole Program mora uzeti u obzir vrstu zoonoze i/ili pripadajueg uzronika zoonoze i specifino stanje na podruju zemlje. On mora:

a) navesti cilj programa uzimajui u obzir vanost zoonoze ili pripadajueg uzronika zoonoze; b) zadovoljiti minimalne zahtjeve za uzimanje uzoraka koji su utvreni u odjeljku B. ovog Dodatka; c) po potrebi, zadovoljiti posebne zahtjeve koji su utvreni u odjeljcima C - E. ovog Dodatka i; d) 1. sadravati slijedee podatke: Uopeno

1.1. Pojava zoonoze ili uzronika zoonoze u zemlji, u odnosu na rezultate dobijene u okviru provoenja Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza; 1.2. Geografsko podruje ili, po potrebi, epidemioloke jedinice u kojima se program provodi. 1.3. 1.4. 1.5. Struktura i organizacija relevantnih nadlenih organa. Odobrene laboratorije za analiziranje prikupljenih uzoraka u skladu s programom. Metode koje su primijenjene za dokazivanje zoonoze ili uzronika zoonoze.

1.6. Slubene kontrole (ukljuujui eme uzimanja uzoraka) hrane za ivotinje, jata i/ili stada. 1.7. Slubene kontrole (ukljuujui programe uzimanja uzoraka) u ostalim fazama prehrambenoga lanca. 1.8. Mjere nadlenih organa provedene na ivotinjama ili proizvodima u kojima su otkrivene zoonoze ili uzronici zoonoza, posebno radi zatite zdravlja ljudi; poduzete preventivne mjere, kao to je vakcinacija. 1.9. Relevantne propise, ukljuujui i druge propise vezane za aktivnosti iz lana 1. stav (3) taka b) ovog Pravilnika. 1.10. Finansijska podrka dodijeljena subjektima u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje u okviru programa kontrole. 2. 2.1. 2.2. Subjekti u poslovanju hranom i hranom za ivotinje obuhvaeni programom Organizacija i nain proizvodnje navedenih vrsta ivotinja i njihovih proizvoda. Organizacija i nain proizvodnje hrane za ivotinje.

2.3. Relevantne smjernice dobre stoarske prakse ili druge smjernice (obavezne ili neobavezne) koje definiraju najmanje:

upravljanje higijenom na farmama, mjere za sprjeavanje unosa zaraze putem ivotinja, hrane za ivotinje, vode za pie, radnika na farmama i higijenu kod prijevoza ivotinja na ili s farme. Redovani veterinarski nadzor farmi. Registracija farmi. Evidencija na farmama. Dokumentacija koja prati ivotinje prilikom stavljanja u promet.

2.4. 2.5. 2.6. 2.7.

2.8. Ostale odgovarajue mjere kojima se osigurava mogunost utvrivanja sljedivosti ivotinja. Odjeljak B. Minimalni zahtjevi za uzimanje uzoraka 1. Nakon odobrenja relevantnih programa kontrole iz lana 5. ovog Pravilnika, subjekti u poslovanju s hranom moraju imati uzete i testirane uzorke na zoonoze i uzronike zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovog Pravilnika, potujui minimalne zahtjeve za uzimanje uzoraka koji su navedeni u slijedeoj tabeli.

1. Zoonoza ili 2. Populacija 3. Faza uzronik ivotinja proizvodnje na zoonoze koju se odnosi uzimanje uzorka svi serotipovi rasplodna jata salmonele od vrste Gallus znaaja za gallus: javno - rasplodna jata - jednodnevni zdravstvo u uzgoju pilii - perad stara etiri sedmice dvije sedmice prije poetka nesivosti ili premjetanja u objekt za nesilice - rasplodna jata - svake dvije u proizvodnji sedmice tokom perioda nesivosti

svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo

nesilice konzumnih jaja: - jata konzumnih nesilica u uzgoju

- jednodnevni pilii - pilenke dvije sedmice prije poetka nesivosti ili premjetanja u objekat za nesilice - svakih 15 sedmica tokom perioda nesivosti - perad koja se otprema u klaonicu najranije 14 dana prije klanja* - perad koja se otprema u klaonicu najranije 14 dana prije klanja*

svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo

- jata konzumnih nesilica u proizvodnji tovni pilii

urani

svi serotipovi stada svinja: salmonele od znaaja za javno zdravstvo - rasplodne svinje - svinje za klanje

- ivotinje koje se otpremaju u klaonicu ili trupovi u klaonici

- ivotinje koje se otpremaju u klaonicu ili trupovi u klaonici * Rezultati analize uzoraka moraju biti poznati prije otpremanja ivotinja na klanje.

2. Zahtjevi iz take 1. ovog Dodatka ne iskljuuju posebne propise koji se odnose na ante mortem preglede i kontrole. 3. a) b) Rezultati analize evidentiraju se zajedno sa slijedeim podacima: datumom i mjestom uzimanja uzoraka i oznaavanjem jata/stada.

4. Imunoloka testiranja ne provode se ukoliko su ivotinje vakcinirane, osim ako se dokae da upotrijebljena vakcina nema uticaja na primijenjenu metodu imunolokog testiranja. Odjeljak C. Posebni zahtjevi za rasplodna jata vrste Gallus gallus 1. Mjere utvrene u ta. 3. do 5. ovog odjeljka, poduzimaju se svaki put kada rezultat analize uzoraka koja se provodi u skladu s odjeljkom B. ovog Dodatka upuuje na prisustvo Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium u rasplodnom jatu vrste Gallus gallus, u sluajevima navedenim u taki 2. ovog odjeljka. 2. a) Kada je Ured, uz saglasnost nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, odobrio metodu testiranja uzoraka uzetih u skladu s odjeljkom B. ovog Dodatka, moe zatraiti poduzimanje mjera iz ta. 3. do 5. ovog odjeljka, ukoliko navedeno testiranje ukae na sumnju na prisustvo Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium. b) Ukoliko nadleni organ entiteta potvrdi sumnju na prisustvo Salmonella Enteritidis i Salmonella Typhimurium na osnovu rezultata testiranja uzoraka kako je odreeno u odjeljku B. ovog Dodatka, moraju se poduzeti mjere odreene u ta. 3 do 5. ovog odjeljka. U suprotnom, moraju se provesti mjere iz ta. 3 do 5. ovog odjeljka, uvijek kada nadleni organ entiteta potvrdi sumnju u pojavu Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium, koja potie iz analize uzoraka provedene, u skladu s odjeljkom B. O potvrdi sumnje nadleni organ entiteta izvjetava Ured. 3. Neinkubirana jaja iz takvog jata moraju se unititi. Izuzetno, ova se jaja mogu upotrijebiti za ishranu ljudi ako su tretirana na nain kojim se garantira uklanjanje Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium, u skladu s posebnim propisima. 4. Sva perad u jatu, ukljuujui jednodnevne pilie, mora biti zaklana ili unitena kako bi se u najveoj moguoj mjeri smanjio rizik od irenja salmonele. Klanje se mora provesti u skladu s odredbama Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/09). Proizvodi koji potiu od ove peradi mogu se staviti na trite u svrhu ishrane ljudi u skladu s posebnim propisima i odjeljkom E. ovog Dodatka. Ukoliko nisu namijenjeni ishrani ljudi, ovi se proizvodi moraju upotrijebiti ili unititi u skladu s posebnim propisima kojima je regulirana ova oblast. 5. Ako se rasplodna jaja porijeklom od jata u kojima je prisutna Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium jo uvijek nalaze u valionici, moraju se unititi ili obraditi u skladu s posebnim propisima kojima je regulirana ova oblast.

Odjeljak D. Posebni zahtjevi za jata konzumnih nesilica 1. U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, za direktnu ishranu ljudi konzumnim jajima smiju se upotrebljavati samo ona jaja koja potiu od komercijalnog jata konzumnih nesilica koje je ukljueno u program, na nain kako je odreeno u lanu 5. ovog Pravilnika i ne podlijee slubenom ogranienju. 2. Jaja porijeklom iz jata nepoznatog zdravstvenog statusa za koja se sumnja da su zaraena ili da potiu od zaraenih jata mogu se upotrebljavati za ishranu ljudi ako su obraena na nain kojim se garantira unitavanje svih serotipova salmonele, od znaaja za javno zdravstvo, u skladu s posebnim propisima. 3. Kod klanja ili unitavanja zaraenih jata moraju se poduzeti potrebne mjere kako bi se, u najveoj moguoj mjeri, smanjio rizik od irenja zoonoza. Klanje se mora provesti u skladu s odredbama Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja. Proizvodi koji potiu od ove peradi mogu se staviti na trite u svrhu ishrane ljudi, u skladu s posebnim propisima i odjeljkom E. ovog Dodatka. Ukoliko nisu namijenjeni ishrani ljudi, ovi se proizvodi moraju upotrijebiti ili unititi u skladu s posebnim propisima kojima je regulirana ova oblast. Odjeljak E. Posebni zahtjevi za svjee meso 1. U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, svjee meso peradi od ivotinja iz Dodatka I. ovog Pravilnika smije se staviti na trite namijenjeno za ishranu ljudi jedino ako udovoljava slijedeim uslovima: "Salmonela: odsutnost u 25 grama". 2. Detaljna pravila za kriterij iz take 1. ovog odjeljka, a posebno programa uzimanja uzoraka i analitike metode utvruju se posebnim propisima. 3. Kriterij iz take 1. ovog odjeljka ne primjenjuje se na svjee meso peradi koje je namijenjeno industrijskoj toplotnoj obradi ili drugoj obradi za unitavanje salmonele u skladu s posebnim propisima. DODATAK III. POSEBNI KRITERIJI ZA ODREIVANJE SEROTIPOVA SALMONELE OD ZNAAJA ZA JAVNO ZDRAVSTVO Prilikom odreivanja serotipova salmonele od znaaja za javno zdravstvo na koje se primjenjuju ciljevi iz lana 4. ovog Pravilnika, moraju se uzeti u obzir slijedei kriteriji: 1. najei serotipovi salmonela kod salmoneloze ljudi na osnovu podataka prikupljenih putem propisanih programa praenja (monitoring); 2. izvor infekcije (tj. prisustvo serotipova u relevantnim populacijama ivotinja i hrani za ivotinje); 3. pokazuje li neki serotip brzo i novo svojstvo irenja i izazivanja bolesti kod ljudi i ivotinja;

4. pokazuje li neki serotip poveanu virulenciju, na primjer u pogledu invazivnosti, ili otpornost na odgovarajue terapije kod infekcija ljudi. DODATAK IV. POSEBNI KRITERIJI ZA KORITENJE POSEBNIH KONTROLNIH METODA U SKLOPU PROGRAMA KONTROLE SALMONELOZE KOD PERADI 1. Upotreba antimikrobnih sredstava

Antimikrobna sredstva ne mogu se koristiti kao specifina metoda kontrole salmoneloze kod peradi. Ipak, bez obzira na navedeno, upotreba odreenih odobrenih antimikrobnih sredstava je dozvoljena u slijedeim sluajevima: a) kod peradi koja pokazuje klinike znakove salmonelozne infekcije za koje je postoji vjerovatnoa da e izazvati nepotrebnu patnju ivotinja. U navedenom sluaju zaraena jata tretirana antimikrobnim sredstvima i dalje se smatraju zaraenim. Na farmama s vie odvojenih proizvodnih jedinica, u sluaju pojave zaraze kod raspolodnih jata, potrebno je poduzeti sve prikladne mjere kako bi se smanjila mogunost rizika od irenja salmoneloze na ostala jata i druge proizvodne jedinice; b) u cilju spaavanja izrazito znaajnog genetikog materijala kod rasplodnih jata u cilju uspostave novih od salmonela slobodnih jata, ukljuujui elitna jata, jata ugroenih vrsta i jata koja se dre u istraivake svrhe. Pilii izleeni iz jaja prikupljenih od jata tretiranih antimikrobnim sredstvima se podvrgavaju etverodnevnom uzorkovanju tokom faze uzgoja, po programu koji osigurava otkrivanje prevalence od 1% pri nivou povjerljivosti od 95%; c) na osnovu ovlatenja izdatog od strane nadlenog organa entiteta i Brko Distrikta BiH koje se izdaje pojedinano za svaki sluaj, a u svrhe koje se ne odnose na kontrolu salmoneloze kod jata sumnjivih na salmonelozu, naroito uzimajui o obzir rezultate epidemiolokog istraivanja arita bolesti koje se prenose hranom ili otkrivanja salmonela u valionici ili na farmi; d) u hitnim sluajevima, na osnovu naredbe izdate od strane nadlenog veterinarskog inspektora, kada je neophodno provesti prikladno uzorkovanje, a o provedenom tretmanu treba to prije, a najkasnije u roku od 24 sata obavijestiti nadlene organe entiteta i Brko Distrikta BiH. 2. Upotreba vakcina

U sklopu programa kontrole salmoneloze mogu se koristiti samo one ive vakcine za koje je proizvoa osigurao prikladan metod za bakterioloko razlikovanje vakcinalnog od divljeg soja. U sklopu programa kontrole salmoneloze kod nesilica u toku proizvodnje mogu se koristiti samo one ive vakcine za koje je dokazana sigurnost i ija je upotreba odobrene za te svrhe. Programi vakcinacije u cilju smanjenja kliconotva i kontaminacije jaja S. enteritidis moraju se primjenjivati barem u toku faze uzgoja kod svih nesilica, toliko dugo dok se ne dokae

smanjenje prevalence na ispod 10% u odnosu na utvrene poetne vrijednosti, odnosno vrijednosti utvrene provoenjem monitoringa. Nadleni organi entiteta i Brko Distrikta BiH mogu odobriti odstupanje od navedenih mjera za odreene farme u sluaju da:

su uspostavljene zadovoljavajue preventivne mjere koje se provode na farmi za uzgoj, odnosno za proizvodnju jaja i je dokazano odsustvo S. enteritidis s farme u periodu od 12 mjeseci prije uvoenja ivotinja na farmu.

Temeljem lanka 15. stavak 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) i lanka 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 119. sjednici odranoj 22. travnja 2010. godine, donijelo je PRAVILNIK ZA KONTROLU SALMONELA I DRUGIH ODREENIH UZRONIKA ZOONOZA KOJI SE PRENOSE HRANOM POGLAVLJE I. - OPE ODREDBE lanak 1. (Predmet i podruje primjene) (1) Pravilnikom za kontrolu salmonela i drugih odreenih uzronika zoonoza koji se prenose hranom (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se nain provedbe prikladnih i efikasnih mjera radi otkrivanja i kontrole salmonela i drugih uzronika zoonoza u svim relevantnim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, a posebice na razini primarne proizvodnje, ukljuujui hranu za ivotinje, kako bi se smanjila njihova rairenost i rizik koji predstavljaju za javno zdravstvo. (2) a) 1) Ovim Pravilnikom se propisuje: usvajanje ciljeva za smanjenje rairenosti odreenih zoonoza u populacijama ivotinja: na razini primarne proizvodnje i;

2) ukoliko je potrebito, za zoonoze i uzronike zoonoza u drugim fazama prehrambenog lanca, ukljuujui hranu i hranu za ivotinje; b) odobravanje posebnih programa kontrole koje odreuje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured), uz suglasnost mjerodavnih tijela entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i subjekti u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje;

c) posebna pravila za odreene naine kontrole koje se primjenjuju radi smanjivanja proirenosti zoonoza i uzronika zoonoza; d) pravila koja se odnose na promet unutar zemlje te uvoz odreenih ivotinja i njihovih proizvoda iz drugih zemalja. (3) a) Pravilnik se ne primjenjuje na primarnu proizvodnju: za vlastitu potronju u kuanstvu ili;

b) u sluaju izravnog opskrbljivanja malim koliinama primarnih proizvoda krajnjih potroaa ili lokalnih maloprodajnih mjesta koja izravno opskrbljuju krajnje potroae. (4) Izravno opskrbljivanje iz toke b) stavka (3) ovog lanka ureeno je posebnim propisom. (5) Primjena ovoga Pravilnika ne dovodi u pitanje odredbe posebnih propisa o zdravlju i prehrani ivotinja, higijeni hrane, prenosivim bolestima kod ljudi, zdravlju i zatiti na radu, genskoj tehnologiji i transmisivnim spongiformnim encefalopatijama. lanak 2. (Pojmovi) Za potrebe ovoga Pravilnika pojedini termini imaju slijedee znaenje: a) "stado" oznaava ivotinju ili skupinu ivotinja koje se uzgajaju na gospodarstvu kao epidemioloka jedinica; b) "jato" oznaava svu perad istog zdravstvenog statusa koja se uzgaja u istom objektu ili u istom ograenom prostoru i predstavlja jednu epidemioloku jedinicu, a u sluaju peradi u zatvorenim objektima ukljuuju se sve ptice u istom zranom prostoru; c) "mjerodavna tijela" su Ured, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Odjel za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; d) "mjerodavna inspekcijska tijela" su Federalna uprava za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine, Republika uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske i Inspektorat Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; e) "mjerodavni veterinarski inspektor" je inspektor zaduen za odreeno administrativno podruje. lanak 3. (Odgovornosti) Za provedbu ovoga Pravilnika mjerodavna tijela navedena u lanku 2. toka d), odgovorna su za:

a) izradu programa iz lanka 5. stavak (1) ovoga Pravilnika, te predlaganje njihovih izmjena i dopuna koje se pokau nunima, posebice temeljem dobivenih podataka i rezultata; b) prikupljanje podataka koji su potrebiti za ocjenu uporabljenih sredstava i rezultata dobivenih tijekom provedbe programa kontrole navedenih u lanku 5. ovoga Pravilnika, te izradu godinjeg izvjea sukladno posebnim propisima kojima je regulirana ova oblast; c) provoenje redovitih kontrola i nadzora nad subjektima u poslovanju s hranom i, ako je potrebito, subjektima u poslovanju s hranom za ivotinje. POGLAVLJE II. - CILJEVI I PROGRAMI KONTROLE lanak 4. (Ciljevi za smanjenje proirenosti zoonoza i uzronika zoonoza) (1) Ciljevi za smanjenje proirenosti zoonoza i uzronika zoonoza, navedenih u Dodatku I. stupcu 1. ovoga Pravilnika i u populacijama ivotinja koje su navedene u Dodatku I. stupcu 2. ovoga Pravilnika, utvruju se uzimajui u obzir: a) iskustvo steeno u primjeni postojeih mjera i;

b) informacije koje su prikupljene provedbom posebnih propisa kojima je regulirana ova oblast; (2) a) 1) 2) b) c) d) Ciljevi navedeni u stavku (1) ovoga lanka obuhvataju najmanje slijedee: brojani prikaz: maksimalnog postotka epidemiolokih jedinica koje ostaju pozitivne i/ili; minimalnog postotka smanjivanja broja epidemiolokih jedinica koje ostaju pozitivne; maksimalni rok za postizanje cilja; definiciju epidemioloke jedinice iz toke a) ovog stavka; definiciju programa testiranja koji su potrebiti za provjeru ostvarenosti cilja i;

e) definiciju, ako je potrebito, serotipova od znaaja za javno zdravlje ili ostalih podvrsta zoonoza ili uzronika zoonoza navedenih u Dodatku I. stupcu 1. ovoga Pravilnika, uzimajui u obzir ope kriterije odreene u stavku (4) toka c) ovoga lanka, te sve posebne kriterije odreene u Dodatku III. ovoga Pravilnika. (3) Iznimno od toke e) stavka (2) ovog lanka, u prijelaznom razdoblju se, na perad primjenjuju slijedee odredbe: a) cilj utvren za rasplodna jata vrste Gallus gallus za ovo prijelazno razdoblje obuhvata pet najeih serotipova salmonela kod salmoneloza kod ljudi koji se odreuju temeljem podataka prikupljenih kroz sustave praenja. Ciljevi utvreni za kokoke nesilice, perad u tovu i purane

za ovo prijelazno razdoblje obuhvataju bakterije Salmonella Enteritidis i Salmonella typhimurium. Ovi se ciljevi mogu po potrebi proiriti i na ostale serotipove; b) prijelazno razdoblje se primjenjuje na svaki cilj za smanjenje proirenosti salmonela kod peradi. U svakom sluaju, ovo razdoblje traje tri godine poevi od nadnevka navedenog u stupcu 5. Dodatka I. ovoga Pravilnika. (4) Odredbe iz Dodatka I. ovoga Pravilnika mogu se izmijeniti i dopuniti pod slijedeim uvjetima: a) u svrhe navedene u toki b) ovog stavka, nakon to se posebice razmotre kriteriji iz toke c) ovog stavka; b) izmjene i dopune Dodatka I. ovoga Pravilnika mogu izmijeniti opseg zahtjeva u odnosu na uspostavu ciljeva, dopunom, ogranienjem ili promjenom: 1) 2) 3) zoonoza ili uzronika zoonoza; faza u prehrambenom lancu i/ili; navedenih populacija ivotinja;

c) kriteriji koji se trebaju uzeti u obzir prije izmjena i dopuna Dodatka I. ovoga Pravilnika ukljuuju obzirom na navedenu zoonozu ili uzronika zoonoza slijedee: 1) 2) njihovu uestalost kod ivotinja, ljudi, u hrani i hrani za ivotinje; znaaj njihovih uinaka na ljude;

3) ekonomske posljedice na zdravstvenu zatitu ivotinja i ljudi te na poslovanje s hranom i hranom za ivotinje; 4) 5) 6) 7) epidemioloke trendove kod ivotinja i ljudi, u hrani i hrani za ivotinje; znanstveno miljenje; tehnoloki napredak, koji se posebice odnosi na praktinost mogunih mjera kontrole i; zahtjeve i trendove u odnosu na sustave uzgoja i proizvodne metode.

(5) Mjere poduzete radi smanjenja rairenosti zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. ovoga Pravilnika provode se sukladno odredbama ovoga Pravilnika i posebnim propisima koji ureuju podruje kontrole salmonela i drugih odreenih uzronika zoonoza koje se prenose hranom. lanak 5. (Programi kontrole) (1) Ured, uz suglasnost mjerodavnih tijela entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, uspostavlja programe kontrole za svaku zoonozu i svakog uzronika zoonoze iz Dodatka I.

ovoga Pravilnika. Programi kontrole uzimaju u obzir zemljopisnu rasprostranjenost zoonoza u zemlji i financijski uinak koje uspostava efikasnog nadzora predstavlja za primarne proizvoae i subjekte u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje. (2) Programi kontrole moraju se kontinuirano provoditi i moraju obuhvatati razdoblje od najmanje tri uzastopne godine. (3) Programi kontrole:

a) odreuju otkrivanje zoonoza i uzronika zoonoza sukladno odredbama i minimalnim pravilima o uzimanju uzoraka kako je odreeno u Dodatku II. ovoga Pravilnika; b) definiraju odgovornost mjerodavnih tijela i subjekata u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje; c) odreuju mjere koje se poduzimaju nakon otkrivanja zoonoza i uzronika zoonoza sukladno posebnim propisima, posebice radi zatite javnog zdravlja, ukljuujui provedbu posebnih mjera iz Dodatka II. ovoga Pravilnika; d) omoguavaju ocjenu rezultata i preispitivanje samih programa, posebice rezultata dobivenih otkrivanjem zoonoza i uzronika zoonoza u svrhu izmjena i dopuna istih. (4) a) b) c) Programi kontrole obuhvataju najmanje slijedee faze u prehrambenom lancu: proizvodnju hrane za ivotinje; uzgoj i proizvodnju ivotinja; preradu i pripremu hrane ivotinjskog podrijetla.

(5) Programi kontrole sadre, ako je potrebito, odredbe o metodama laboratorijskih testiranja i kriterijima za ocjenjivanje rezultata laboratorijskih testiranja, za testiranje ivotinja i rasplodnih jaja koja se stavljaju u promet, kao dio slubenog nadzora koji je odreen u Dodatku II. odjeljak A. ovoga Pravilnika. (6) Zahtjevi i minimalna pravila o uzimanju uzoraka iz Dodatka II. ovoga Pravilnika mogu se izmijeniti, prilagoditi ili dopuniti nakon to se posebice razmotre kriteriji iz lanka 4. stavak (4) toka c) ovoga Pravilnika. lanak 6. (Programi kontrole subjekata u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje) (1) Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje ili drutva koja zastupaju navedene subjekte mogu uspostaviti programe kontrole koji u najveoj moguoj mjeri obuhvataju sve faze proizvodnje, prerade i distribucije. (2) Ukoliko ele svoje programe kontrole ukljuiti u slubeni program kontrole kako je odreeno u lanku 5. ovoga Pravilnika, subjekti u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje ili njihovi zastupnici moraju dostaviti, radi odobrenja, svoje programe kontrole, te sve njihove izmjene i dopune mjerodavnom tijelu entiteta.

(3) Mjerodavno tijelo entiteta moe odobriti dostavljene programe kontrole iz stavka (2) ovog lanka ako utvrdi da su ispunjeni zahtjevi iz Dodatka II. ovoga Pravilnika i ciljevi slubenog programa kontrole. (4) Mjerodavno tijelo entiteta vodi evidenciju odobrenih programa kontrole iz stavka (3) ovog lanka i o tome obavjetava Ured. (5) Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje ili njihovi zastupnici redovito izvjetavaju mjerodavna tijela entiteta o rezultatima svojih programa kontrole, a ona Ured. POGLAVLJE III. - NAINI KONTROLE lanak 7. (Posebni naini kontrole) (1) Ured, uz suglasnost mjerodavnih tijela entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, moe: a) odrediti primjenu posebnih naina kontrole radi smanjenja proirenosti zoonoza ili uzronika zoonoza u fazi primarnog uzgoja i proizvodnje ivotinja i ostalim fazama u prehrambenom lancu; b) odrediti uvjete za provoenje odredbi iz toke a) ovog stavka;

c) odrediti pravila u svezi s potrebitom dokumentacijom, postupcima i minimalnim zahtjevima za naine iz toke a) ovog stavka i; d) odrediti da posebni naini kontrole iz toke a) ovog stavka ne ine sastavni dio slubenog programa kontrole. (2) Odredbe iz stavka (1) to. a), b) i c) ovog lanka ne primjenjuju se na naine kontrole u kojima se uporabljavaju tvari ili tehnike koje su odreene posebnim propisima o prehrani ivotinja, dodataka u hrani ili veterinarsko-medicinskim proizvodima. lanak 8. (Uporaba specifinih mjera kontrole) (1) Pod specifinim kontrolnim mjerama smatraju se uporaba antimikrobnih sredstava i vakcinacija. (2) Uporabu antimikrobnih sredstava odobrava mjerodavno tijelo entiteta i Brko Distrikta BiH, sukladno uvjetima opisanim u Dodatku IV. ovoga Pravilnika. Uporaba navedenih sredstava je pod nadzorom mjerodavnog veterinarskog inspektora, a o uporabi antimikrobnih sredstava veterinarski inspektor izvjetava mjerodavna tijela entiteta i Brko Distrikta BiH. (3) Uporaba antimikrobnih sredstava mora biti bazirana na rezultatima bakteriolokog ispitivanja i testa osjetljivosti.

(4) Vakcinaciju protiv salmoneloze odobrava mjerodavno tijelo entiteta i Brko Distrikta BiH, vakcinama registriranim i odobrenim od strane mjerodavnih tijela entiteta, pod uvjetima propisanim u Dodatku IV. ovoga Pravilnika. POGLAVLJE IV. - STAVLJANJE U PROMET lanak 9. (Promet) Sukladno rokovima propisanim u stupcu 5. Dodatka I. ovoga Pravilnika, jata i stada podrijetlom od vrsta navedenih u stupcu 2. istog Dodatka, moraju se testirati na zoonoze i uzronike zoonoza iz stupca 1., prije stavljanja u promet ivih ivotinja ili rasplodnih jaja iz objekata iz kojih potjeu. Nadnevak i rezultat testiranja upisuju se u propisane veterinarskozdravstvene svjedodbe o zdravlju i podrijetlu ivotinja. lanak 10. (Uvoz iz drugih zemalja) (1) Uzimajui u obzir rokove propisane u stupcu 5. Dodatka I. ovoga Pravilnika, za uvoz i unoenje na podruje Bosne i Hercegovine ivotinja ili rasplodnih jaja na koje se odnosi ovaj Pravilnik, drava podrijetla mora Uredu dostaviti program kontrole iz lanka 5. ovoga Pravilnika, a koji Ured mora prihvatiti. Program navodi detaljne garancije koje dotina drava podrijetla daje glede inspekcija i nadzora zoonoza i uzronika zoonoza. Ove garancije moraju biti barem jednakovrijedne garancijama koje su predviene ovim Pravilnikom. (2) Pri prihvatanju programa iz stavka (1) ovog lanka Ured moe prihvatiti i alternativne garancije u odnosu na garancije predviene u ovom Pravilniku, pod uvjetom da nisu povoljnije od onih koje se primjenjuju na podruju Bosne i Hercegovine. (3) Miljenja na dostavljene programe Ured mora dostaviti zainteresiranoj dravi u roku od dva mjeseca od dana primitka programa, te o istima obavijestiti mjerodavna tijela entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. (4) Testiranja na jatima i stadima podrijetlom od vrsta navedenih u Dodatku I. stupcu 2. ovoga Pravilnika obavljaju se prije nego to se ive ivotinje ili rasplodna jaja otpreme iz objekata iz kojih potjeu. Jata i stada moraju se testirati na zoonoze i uzronike zoonoza nevedene u Dodatku I. stupcu 1. ovoga Pravilnika ili, ako je potrebito ostvariti cilj istovjetnih garancija iz stavka (1) ovog lanka. Taj popis zoonoza i uzronika zoonoza moe biti proiren. Nadnevak i rezultat testiranja moraju biti upisani u odgovarajue meunarodne veterinarske certifikate koji su odreeni posebnim propisima. POGLAVLJE V. - LABORATORIJI lanak 11. (Referentni laboratoriji) (1) Referentni laboratoriji za analiziranje i testiranje zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovoga Pravilnika su laboratoriji ovlatene od strane mjerodavnih tijela entiteta i Brko Distrikta BiH, te koje su proglaene referentnim od strane Ureda.

(2) Referentni laboratoriji iz stavka (1) ovog lanka prilikom testiranja ivotinja iz stupca 2. Dodatka I. ovoga Pravilnika moraju primjenjivati sustave kvalitete koji ispunjavaju zahtjeve Odluke o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlateni veterinarski dijagnostiki laboratoriji u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", br. 25/04, 16/05 i 43/09). lanak 12. (Odobravanje laboratorija, zahtjevi u svezi s kvalitetom i odobrene metode testiranja) (1) U svrhu analize uzoraka radi testiranja na prisustvo zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovoga Pravilnika, laboratoriji koji sudjeluju u programima kontrole, sukladno odredbama l. 5. i 7. ovoga Pravilnika, moraju: a) biti ovlateni od strane mjerodavnog tijela entiteta i;

b) primjenjivati sustave kvalitete koji ispunjavaju zahtjeve Odluke o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlateni veterinarski dijagnostiki laboratoriji u Bosni i Hercegovini. (2) Laboratoriji iz stavka (1) ovog lanka moraju redovito sudjelovati u meulaboratorijskim testiranjima koja organizira ili koordinira referentni laboratorij. (3) Testiranja na prisustvo zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovoga Pravilnika provode se prema metodama i protokolima koje meunarodna tijela preporuuju kao referentne metode. Alternativne metode se mogu uporabljavati ukoliko su odobrene sukladno meunarodno priznatim pravilima i ukoliko daju rezultate koji su istovjetni onim dobivenima odgovarajuom referentnom metodom. POGLAVLJE VI. - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 13. (Prijelazne odredbe) (1) Program kontrole iz lanka 5. ovoga Pravilnika mora biti donesen u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. (2) Za uvoz i unoenje na podruje Bosne i Hercegovine ivotinja ili rasplodnih jaja na koje se odnosi ovaj Pravilnik, drava podrijetla mora Uredu dostaviti program iz lanka 10. stavak (1) ovoga Pravilnika u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. (3) Referentni laboratorij iz lanka 11. stavak (1) ovoga Pravilnika za analiziranje i testiranje zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. stupca 1., prilikom testiranja ivotinja iz Dodatka I. stupca 2. ovoga Pravilnika, mora primjenjivati sustave kvaliteta koje propisuje Odluka o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlateni veterinarski dijagnostiki laboratoriji u Bosni i Hercegovini, najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika ili u roku od 24 mjeseca od dodavanja novih zoonoza ili uzronika zoonoza u Dodatak I. stupac 1. ovoga Pravilnika. (4) Laboratoriji iz lanka 11. ovoga Pravilnika koji sudjeluju u programima kontrole, sukladno odredbama l. 5. i 7. ovoga Pravilnika, moraju primjenjivati sustave koje propisuje Odluka o uvjetima koje moraju ispunjavati dijagnostiki veterinarski laboratoriji u Bosni i Hercegovini, najkasnije u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika ili u

roku od 24 mjeseca od dodavanja novih zoonoza ili uzronika zoonoza u Dodatak I. stupac 1. ovoga Pravilnika. lanak 14. (Dodaci) Dodaci od I. do IV. tiskani su u privitku ovoga Pravilnika i ine njegov sastavni dio. lanak 15. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 104/10 22. travnja 2010. godine Sarajevo Predsjedatelj Vijea ministara BiH Dr Nikola piri, v. r. DODATAK I. ODREENE ZOONOZE I UZRONICI ZOONOZA ZA KOJE SE SUKLADNO LANKU 4. OVOGA PRAVILNIKA UTVRUJU CILJEVI ZA SMANJENJE PROIRENOSTI 1. Zoonoza ili uzronik zoonoze svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo 2. 3. Faza u 4. Krajnji 5. Krajnji Populacija prehrambenome rok do rok za ivotinja lancu kojeg cilj poetak mora biti testiranja utvren* rasplodna primarna 1 mjesec 2 mjeseca jata vrste proizvodnja od stupanja od Gallus na snagu nadnevka gallus ovoga iz stupca Pravilnika 4. konzumne nesilice primarna proizvodnja 1 mjesec 2 mjeseca od stupanja od na snagu nadnevka ovoga iz stupca Pravilnika 4. 1 mjesec 2 mjeseca od stupanja od na snagu nadnevka ovoga iz stupca Pravilnika 4.

tovni pilii

primarna proizvodnja

svi purani primarna 1 mjesec 2 mjeseca serotipovi proizvodnja od stupanja od salmonele na snagu nadnevka od znaaja ovoga iz stupca za javno Pravilnika 4. zdravstvo svi svinje za klanje 6 mjeseci 12 mjeseci serotipovi klanje od stupanja od salmonele na snagu nadnevka od znaaja ovoga iz stupca za javno Pravilnika 4. zdravstvo svi rasplodne primarna 6 mjeseci 12 mjeseci serotipovi svinje proizvodnja od stupanja od salmonele na snagu nadnevka od znaaja ovoga iz stupca za javno Pravilnika 4. zdravstvo * Ovi nadnevci se temelje na pretpostavci da su usporedivi podaci o proirenosti dostupni najmanje 15 dana prije utvrivanja cilja. Ukoliko pomenuti podaci nisu dostupni, nadnevak za utvrivanje cilja sukladno se odgaa. DODATAK II. KONTROLA ZOONOZA I UZRONIKA ZOONOZA NAVEDENIH U DODATKU I. Odjeljak A. Opi zahtjevi za programe kontrole Program mora uzeti u obzir vrstu zoonoze i/ili pripadajueg uzronika zoonoze i specifino stanje na podruju zemlje. On mora: a) navesti cilj programa uzimajui u obzir vanost zoonoze ili pripadajueg uzronika zoonoze; b) zadovoljiti minimalne zahtjeve za uzimanje uzoraka koji su utvreni u odjeljku B. ovoga Dodatka; c) po potrebi, zadovoljiti posebne zahtjeve koji su utvreni u odjeljcima C - E. ovoga Dodatka i; d) 1. sadravati slijedee podatke: Openito

1.1. Pojava zoonoze ili uzronika zoonoze u zemlji, u odnosu na rezultate dobivene u okviru provoenja Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza;

1.2. Zemljopisno podruje ili, po potrebi, epidemioloke jedinice u kojima se program provodi. 1.3. 1.4. 1.5. Struktura i organizacija relevantnih mjerodavnih tijela. Odobreni laboratoriji za analiziranje prikupljenih uzoraka sukladno programu. Metode koje su primijenjene za dokazivanje zoonoze ili uzronika zoonoze.

1.6. Slubene kontrole (ukljuujui eme uzimanja uzoraka) hrane za ivotinje, jata i/ili stada. 1.7. Slubene kontrole (ukljuujui programe uzimanja uzoraka) u ostalim fazama prehrambenoga lanca. 1.8. Mjere mjerodavnih tijela provedene na ivotinjama ili proizvodima u kojima su otkrivene zoonoze ili uzronici zoonoza, posebice radi zatite zdravlja ljudi; poduzete preventivne mjere, kao to je vakcinacija. 1.9. Relevantne propise, ukljuujui i druge propise u svezi s aktivnostima iz lanka 1. stavak (3) toka b) ovoga Pravilnika. 1.10. Financijska potpora dodijeljena subjektima u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje u okviru programa kontrole. 2. 2.1. 2.2. Subjekti u poslovanju hranom i hranom za ivotinje obuhvaeni programom Organizacija i nain proizvodnje navedenih vrsta ivotinja i njihovih proizvoda. Organizacija i nain proizvodnje hrane za ivotinje.

2.3. Relevantne smjernice dobre stoarske prakse ili druge smjernice (obvezne ili neobvezne) koje definiraju najmanje:

upravljanje higijenom na posjedima, mjere za spreavanje unosa zaraze putem ivotinja, hrane za ivotinje, vode za pie, djelatnika na posjedima i higijenu kod prijevoza ivotinja na ili s posjeda. Redovit veterinarski nadzor posjeda. Registracija posjeda. Evidencija na posjedima. Dokumentacija koja prati ivotinje prilikom stavljanja u promet.

2.4. 2.5. 2.6. 2.7.

2.8. Ostale odgovarajue mjere kojima se osigurava mogunost utvrivanja sljedivosti ivotinja.

Odjeljak B. Minimalni zahtjevi za uzimanje uzoraka 1. Nakon odobrenja relevantnih programa kontrole iz lanka 5. ovoga Pravilnika, subjekti u poslovanju s hranom moraju imati uzete i testirane uzorke na zoonoze i uzronike zoonoza iz Dodatka I. stupca 1. ovoga Pravilnika, potujui minimalne zahtjeve za uzimanje uzoraka koji su navedeni u slijedeoj tabeli. 1. Zoonoza ili 2. Populacija 3. Faza uzronik ivotinja proizvodnje na zoonoze koju se odnosi uzimanje uzorka svi serotipovi rasplodna jata salmonele od vrste Gallus znaaja za gallus: javno - rasplodna jata - jednodnevni zdravstvo u uzgoju pilii - perad stara etiri tjedna - dva tjedna prije poetka nesivosti ili premjetanja u objekt za nesilice - rasplodna jata - svaka dva u proizvodnji tjedna tijekom razdoblja nesivosti svi serotipovi nesilice salmonele od konzumnih znaaja za jaja: javno - jata - jednodnevni zdravstvo konzumnih pilii nesilica u uzgoju - pilenke dva tjedna prije poetka nesivosti ili premjetanja u objekat za nesilice - jata - svakih 15 konzumnih tjedana tijekom nesilica u razdoblja proizvodnji nesivosti

svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo svi serotipovi salmonele od znaaja za javno zdravstvo

tovni pilii

purani

- perad koja se otprema u klaonicu najranije 14 dana prije klanja* - perad koja se otprema u klaonicu najranije 14 dana prije klanja*

- ivotinje koje se otpremaju u klaonicu ili trupovi u klaonici - ivotinje koje se otpremaju u klaonicu ili trupovi u klaonici * Rezultati analize uzoraka moraju biti poznati prije otpremanja ivotinja na klanje. 2. Zahtjevi iz toke 1. ovoga Dodatka ne iskljuuju posebne propise koji se odnose na ante mortem preglede i kontrole. 3. a) b) Rezultati analize evidentiraju se zajedno sa slijedeim podacima: nadnevkom i mjestom uzimanja uzoraka i oznaavanjem jata/stada.

svi serotipovi stada svinja: salmonele od - rasplodne znaaja za svinje javno zdravstvo - svinje za klanje

4. Imunoloka testiranja ne provode se ukoliko su ivotinje vakcinirane, osim ako se dokae da uporabljena vakcina nema utjecaja na primijenjenu metodu imunolokog testiranja. Odjeljak C. Posebni zahtjevi za rasplodna jata vrste Gallus gallus 1. Mjere utvrene u to. 3. do 5. ovog odjeljka, poduzimaju se svaki put kada rezultat analize uzoraka koja se provodi sukladno odjeljku B. ovoga Dodatka upuuje na prisustvo Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium u rasplodnom jatu vrste Gallus gallus, u sluajevima navedenima u toki 2. ovoga odjeljka. 2.

a) Kada je Ured, uz suglasnost mjerodavnih tijela entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, odobrio metodu testiranja uzoraka uzetih sukladno odjeljku B. ovoga Dodatka, moe zatraiti poduzimanje mjera iz to. 3. do 5. ovog odjeljka, ukoliko navedeno testiranje ukae na sumnju na prisustvo Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium. b) Ukoliko mjerodavno tijelo entiteta potvrdi sumnju na prisustvo Salmonella Enteritidis i Salmonella Typhimurium temeljem rezultata testiranja uzoraka kako je odreeno u odjeljku B. ovog Dodatka, moraju se poduzeti mjere odreene u to. 3 do 5. ovog odjeljka. U suprotnom, moraju se provesti mjere iz to. 3 do 5. ovog odjeljka, uvijek kada mjerodavno tijelo entiteta potvrdi sumnju u pojavu Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium, koja potjee iz analize uzoraka provedene, sukladno odjeljku B. O potvrdi sumnje mjerodavno tijelo entiteta izvjetava Ured. 3. Neinkubirana jaja iz takvog jata moraju se unititi. Iznimno, ova se jaja mogu uporabiti za prehranu ljudi ako su tretirana na nain kojim se garantira uklanjanje Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium, sukladno posebnim propisima. 4. Sva perad u jatu, ukljuujui jednodnevne pilie, mora biti zaklana ili unitena kako bi se u najveoj mogunoj mjeri smanjio rizik od irenja salmonele. Klanje se mora provesti sukladno odredbama Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/09). Proizvodi koji potjeu od ove peradi mogu se staviti na trite u svrhu prehrane ljudi sukladno posebnim propisima i odjeljkom E. ovoga Dodatka. Ukoliko nisu namijenjeni prehrani ljudi, ovi se proizvodi moraju uporabiti ili unititi sukladno posebnim propisima kojima je regulirana ova oblast. 5. Ako se rasplodna jaja podrijetlom od jata u kojima je prisutna Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium jo uvijek nalaze u valionici, moraju se unititi ili obraditi sukladno posebnim propisima kojima je regulirana ova oblast. Odjeljak D. Posebni zahtjevi za jata konzumnih nesilica 1. U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, za izravnu prehranu ljudi konzumnim jajima smiju se uporabljavati samo ona jaja koja potjeu od komercijalnog jata konzumnih nesilica koje je ukljueno u program, na nain kako je odreeno u lanku 5. ovoga Pravilnika i ne podlijee slubenom ogranienju. 2. Jaja podrijetlom iz jata nepoznatog zdravstvenog statusa za koja se sumnja da su zaraena ili da potjeu od zaraenih jata mogu se uporabljavati za prehranu ljudi ako su obraena na nain kojim se garantira unitavanje svih serotipova salmonele, od znaaja za javno zdravstvo, sukladno posebnim propisima. 3. Kod klanja ili unitavanja zaraenih jata moraju se poduzeti potrebite mjere kako bi se, u najveoj mogunoj mjeri, smanjio rizik od irenja zoonoza. Klanje se mora provesti sukladno odredbama Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja. Proizvodi koji potjeu od ove peradi mogu se staviti na trite u svrhu prehrane ljudi, sukladno posebnim propisima i odjeljkom E. ovoga Dodatka. Ukoliko nisu namijenjeni prehrani ljudi, ovi se proizvodi moraju uporabiti ili unititi sukladno posebnim propisima kojima je regulirana ova oblast. Odjeljak E. Posebni zahtjevi za svjee meso

1. U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, svjee meso peradi od ivotinja iz Dodatka I. ovoga Pravilnika smije se staviti na trite namijenjeno za prehranu ljudi jedino ako udovoljava slijedeim uvjetima: "Salmonela: odsutnost u 25 grama". 2. Detaljna pravila za kriterij iz toke 1. ovog odjeljka, a posebice programa uzimanja uzoraka i analitike metode utvruju se posebnim propisima. 3. Kriterij iz toke 1. ovog odjeljka ne primjenjuje se na svjee meso peradi koje je namijenjeno industrijskoj toplotnoj obradi ili drugoj obradi za unitavanje salmonele sukladno posebnim propisima. DODATAK III. POSEBNI KRITERIJI ZA ODREIVANJE SEROTIPOVA SALMONELE OD ZNAAJA ZA JAVNO ZDRAVSTVO Prilikom odreivanja serotipova salmonele od znaaja za javno zdravstvo na koje se primjenjuju ciljevi iz lana 4. ovoga Pravilnika, moraju se uzeti u obzir slijedei kriteriji: 1. najei serotipovi salmonela kod salmoneloze ljudi temeljem podataka prikupljenih putem propisanih programa praenja (monitoring); 2. izvor infekcije (tj. prisustvo serotipova u relevantnim populacijama ivotinja i hrani za ivotinje); 3. pokazuje li neki serotip brzo i novo svojstvo irenja i izazivanja bolesti kod ljudi i ivotinja; 4. pokazuje li neki serotip poveanu virulenciju, na primjer glede invazivnosti, ili otpornost na odgovarajue terapije kod infekcija ljudi. DODATAK IV. POSEBNI KRITERIJI ZA KORITENJE POSEBNIH KONTROLNIH METODA U SKLOPU PROGRAMA KONTROLE SALMONELOZE KOD PERADI 1. Uporaba antimikrobnih sredstava

Antimikrobna sredstva ne mogu se koristiti kao specifina metoda kontrole salmoneloze kod peradi. Ipak, bez obzira na navedeno, uporaba odreenih odobrenih antimikrobnih sredstava je dozvoljena u slijedeim sluajevima: a) kod peradi koja pokazuje klinike znakove salmonelozne infekcije za koje je postoji vjerojatnoa da e izazvati nepotrebnu patnju ivotinja. U navedenom sluaju zaraena jata tretirana antimikrobnim sredstvima i dalje se smatraju zaraenim. Na posjedima s vie odvojenih proizvodnih jedinica, u sluaju pojave zaraze kod raspolodnih jata, potrebito je poduzeti sve prikladne mjere kako bi se smanjila mogunost rizika od irenja salmoneloze na ostala jata i druge proizvodne jedinice;

b) u cilju spaavanja izrazito znaajnog genetikog materijala kod rasplodnih jata u cilju uspostave novih od salmonela slobodnih jata, ukljuujui elitna jata, jata ugroenih vrsta i jata koja se dre u istraivake svrhe. Pilii izleeni iz jaja prikupljenih od jata tretiranih antimikrobnim sredstvima se podvrgavaju etverodnevnom uzorkovanju tijekom faze uzgoja, po programu koji osigurava otkrivanje prevalence od 1% pri razini povjerljivosti od 95%; c) temeljem ovlatenja izdanog od strane mjerodavnog tijela entiteta i Brko Distrikta BiH koje se izdaje pojedinano za svaki sluaj, a u svrhe koje se ne odnose na kontrolu salmoneloze kod jata sumnjivih na salmonelozu, naroito uzimajui o obzir rezultate epidemiolokog istraivanja arita bolesti koje se prenose hranom ili otkrivanja salmonela u valionici ili na posjedu; d) u urnim sluajevima, temeljem naredbe izdane od strane mjerodavnog veterinarskog inspektora, kada je neophodno provesti prikladno uzorkovanje, a o provedenom tretmanu treba to prije, a najkasnije u roku od 24 sata obavijestiti mjerodavna tijela entiteta i Brko Distrikta BiH. 2. Uporaba vakcina

U sklopu programa kontrole salmoneloze mogu se koristiti samo one ive vakcine za koje je proizvoa osigurao prikladan metod za bakterioloko razlikovanje vakcinalnog od divljeg soja. U sklopu programa kontrole salmoneloze kod nesilica tijekom proizvodnje mogu se koristiti samo one ive vakcine za koje je dokazana sigurnost i ija je uporaba odobrene za te svrhe. Programi vakcinacije u cilju smanjenja kliconotva i kontaminacije jaja S. enteritidis moraju se primjenjivati barem tijekom faze uzgoja kod svih nesilica, toliko dugo dok se ne dokae smanjenje prevalence na ispod 10% u odnosu na utvrene poetne vrijednosti, odnosno vrijednosti utvrene provoenjem monitoringa. Mjerodavna tijela entiteta i Brko Distrikta BiH mogu odobriti odstupanje od navedenih mjera za odreene posjede u sluaju da:

su uspostavljene zadovoljavajue preventivne mjere koje se provode na posjedu za uzgoj, odnosno za proizvodnju jaja i je dokazano odsustvo S. enteritidis s posjeda u razdoblju od 12 mjeseci prije uvoenja ivotinja na posjed.

255 Na osnovu lana 15. stav 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) i lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 119. sjednici odranoj 22. aprila 2010. godine, donio je PRAVILNIK O NAINU PRAEWA ZOONOZA I UZRONIKA ZOONOZA

POGLAVQE I. - OPTE ODREDBE lan 1. (Predmet, svrha i podruje primjene) (1) Pravilnikom o nainu praewa zoonoza i uzronika zoonoza (u daqwem tekstu: Pravilnik) propisuje se nain praewa zoonoza i uzronika zoonoza, praewe wihove otpornosti na antimikrobna sredstva, epidemioloko istraivawe mehanizma i uslova nastajawa bolesti koje se prenose hranom i razmjena podataka u vezi sa zoonozama i uzronicima zoonoza kod qudi i ivotiwa u hrani i stonoj hrani. (2) Svrha Pravilnika je da se obezbijedi pravilno praewe zoonoza, uzronika zoonoza i wihove otpornosti na antimikrobna sredstva te pravilno epidemioloko istraivawe mehanizma i uslova nastajawa bolesti koje se prenose hranom kako bi se zagarantovalo prikupqawe podataka neophodnih za procjenu wihovih trendova i izvora. (3) Ovaj Pravilnik ne iskquuje zahtjeve odreene posebnim propisima iz podruja zdravqa qudi i ivotiwa, ishrane ivotiwa i higijene hrane. lan 2. (Pojmovnik) Za potrebe ovog Pravilnika, pojedini pojmovi imaju sqedee znaewe: a) "zoonoza" oznaava bolest i/ili zarazu koja se prirodno prenosi direktno ili indirektno izmeu ivotiwa i qudi; b) "uzronik zoonoze" oznaava bilo koji virus, bakteriju, gqivicu, parazit ili drugi bioloki agens koji bi mogao biti uzronik zoonoze; c) "otpornost na antimikrobna sredstva" oznaava sposobnost mikroorganizma odreene vrste da preivi ili naraste u prisustvu date koncentracije antimikrobnog sredstva, koja je obino dovoqna da sprijei rast ili ubije mikroorganizam iste vrste; d) "pojava bolesti koja se prenosi hranom" oznaava pojavu, posmatranu pod datim okolnostima, iste bolesti i/ili zaraze kod dva ili vie sluajeva meu qudima ili situaciju u kojoj posmatrani broj sluajeva nadilazi oekivani broj i gdje su sluajevi povezani ili su vjerovatno povezani sa istom hranom kao izvorom zaraze; e) "praewe" (monitoring) oznaava nain prikupqawa, analizirawa i davawa podataka o pojavi zoonoze, uzronika zoonoze i wihove otpornosti na antimikrobna sredstva; f) "subjekat u poslovawu sa hranom" je fiziko ili pravno lice, registrovano za obavqawe odreenih djelatnosti vezanih uz poslovawe sa hranom, odgovorno za obezbjeivawe nesmetanog sprovoewa propisa o hrani i ovog Pravilnika, unutar svog poslovawa; g) "Zajednika komisija za praewe zoonoza" je Zajednika komisija za zoonoze koju uspostavqa ministar spoqne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: ministar), a koju ine predstavnici nadlenih organa iz ta. h), i), j) i k) ovog lana;

h) "nadleni organi za zakonodavstvo o zdravqu ivotiwa" su Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poqoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Odjeqewe za poqoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; i) "nadleni organi za zakonodavstvo o zdravqu qudi" su Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravqa i socijalne zatite Republike Srpske, Odjeqewe za zdravstvo i ostale usluge Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; j) "nadleni organi za zakonodavstvo o stonoj hrani" su nadleni organi iz take h) ovog lana; k) "nadleni organi za zakonodavstvo o higijeni hrane" su nadleni organi iz take h) ovog lana; l) "epidemiologija" je nauka o zakonitostima pri pojavqivawu grupnih bolesti;

m) "posebni propisi" su propisi sa podruja zdravqa qudi, zdravqa ivotiwa, stone hrane i higijene hrane. lan 3. (Obaveze nadlenih organa) (1) Nadleni organi iz lana 2. ta. h), i), j) i k) ovog Pravilnika (u daqwem tekstu: nadleni organi) garantuju da se podaci o pojavi zoonoza i uzronika zoonoza i wihovoj otpornosti na antimikrobna sredstva prikupqaju, analiziraju i objavquju bez odlagawa, u skladu sa uslovima propisanim ovim Pravilnikom. (2) Nadleni organi odreuju ustanovu i/ili nadlenu jedinicu u svom sastavu, u skladu sa ovim Pravilnikom, o emu obavjetavaju Zajedniku komisiju za praewe zoonoza. Ako nadleni organ odredi vie od jedne nadlene jedinice u svom sastavu, on: a) obavjetava Zajedniku komisija za praewe zoonoza koja e to nadlena jedinica u wegovom sastavu biti zaduena za komunikaciju sa Zajednikom komisijom za praewe zoonoza i; b) garantuje da nadlene jedinice u sastavu nadlenog organa sarauju kako bi se obezbijedila pravilna primjena odredaba ovog Pravilnika. (3) Nadleni organi garantuju uspostavqawe efikasne i trajne saradwe bazirane na razmjeni optih i prema potrebi specifinih podataka izmeu nadlenih organa ili vie nadlenih jedinica u wihovom sastavu, odreenih u svrhu sprovoewa ovog Pravilnika, i to: a) b) c) d) nadleni organ za zakonodavstvo o zdravqu ivotiwa; nadleni organ za zakonodavstvo o zdravqu qudi; nadleni organ za zakonodavstvo o stonoj hrani; nadleni organ za zakonodavstvo o higijeni hrane;

e)

ostali organi i nadlene organizacije.

(4) Nadleni organi obavezni su da obezbijede trajno funkcionisawe slubi i djelatnosti te sistematsko usavravawe struwaka na podruju veterinarstva, mikrobiologije i epidemiologije iz podruja svoje nadlenosti, a za potrebe sprovoewa ovog Pravilnika. POGLAVQE II. - PRAEWE ZOONOZA I UZRONIKA ZOONOZA lan 4. (Opta pravila o praewu zoonoza i uzronika zoonoza) (1) Svi nadleni organi, svako iz svoje nadlenosti, prikupqaju odgovarajue i uporedive podatke u skladu sa posebnim propisima kako bi se prepoznale i opisale opasnosti, procijenile izloenosti i utvrdili rizici pojave zoonoza i uzronika zoonoza. (2) Praewe zoonoza i uzronika zoonoza se odvija u fazi ili fazama prehrambenog lanca koji je najprikladniji za pojavu zoonoze ili dotinog uzronika zoonoze, i to: a) b) na nivou primarne proizvodwe i/ili; u drugim fazama prehrambenog lanca, ukquujui hranu i stonu hranu.

(3) Praewe obuhvaa zoonoze i uzronike zoonoza navedene u Dodatku I. odjeqak A. ovog Pravilnika. Ako epidemioloko stawe u dravi to zahtijeva, moraju se pratiti i zoonoze i uzronici zoonoza iz Dodatka I. odjeqak B. ovog Pravilnika. (4) Lista zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. ovog Pravilnika moe da se izmijeni i dopuni kako bi se uvrstile i druge ili brisale uvrtene zoonoze ili uzronici zoonoza, vodei posebno rauna o sqedeim kriterijumima: a) b) wihovoj pojavi kod ivotiwa, qudi, u stonoj hrani i hrani; vanosti wihovih uinaka na qude;

c) privredne posqedice zbog poremeenog zdravstvenog stawa qudi i ivotiwa, te posqedice na industriju hrane i stone hrane; d) epidemiolokih trendova kod ivotiwa i qudi, u stonoj hrani i hrani.

(5) Praewe zoonoza i uzronika zoonoza se bazira na raspoloivim sistemima nadlenih organa. Meutim, kako bi se olakalo prikupqawe i uporeivawe podataka, Zajednika komisija za praewe zoonoza mora da utvrdi detaqna pravila za praewe zoonoza i uzronika zoonoza navedenih u Dodatku I. ovog Pravilnika, koja obuhvataju: a) praewe zoonoza kod qudi, populaciji ili pod-populaciji ivotiwa ili faze prehrambenog lanca; b) c) prirodu i vrstu podataka koji se prikupqaju; definiciju sluajeva;

d) e)

programe uzimawa uzoraka; laboratorijske metode koje se koriste u testirawu i;

f) uestalost izvjetavawa, ukquujui smjernice za izvjetavawe izmeu nadlenih organa na svim nivoima, uzimajui u obzir posebne propise. (6) Prilikom razmatrawa o tome da li je potrebno predloiti detaqna pravila o usklaivawu rutinskog praewa zoonoza i uzronika zoonoza, u skladu sa stavom (5) ovog lana, Zajednika komisija za praewa zoonoza daje prednost zoonozama i uzronicima zoonoza navedenim u odjeqaku A. Dodatka I. ovog Pravilnika. lan 5. (Usklaeni programi praewa) (1) Ukoliko podaci prikupqeni rutinskim posmatrawem, u skladu sa lanom 4. ovog Pravilnika, nisu dovoqni mogu se utvrditi usklaeni programi praewa jedne ili vie zoonoza i/ili uzronika zoonoza. Usklaeni programi praewa donose se, prevashodno, ako se utvrde posebne potrebe, kako bi se procijenili rizici ili odredile polazine vrijednosti koje se odnose na zoonoze ili uzronike zoonoza na nivou drave. (2) Minimalna pravila za uspostavqawe usklaenog programa praewa jedne ili vie zoonoza i/ili uzronika zoonoza utvrena su u Dodatku III. ovog Pravilnika. lan 6. (Dunosti subjekta u poslovawu sa hranom) Nadleni organi garantuju da e u sluaju kada subjekat u poslovawu sa hranom bude obavqao ispitivawa radi utvrivawa prisustva zoonoza ili uzronika zoonoza prema lanu 4. stav (2) ovog Pravilnika: a) uvati rezultate i pobrinuti se za uvawe bilo kojega izolata u periodu koji je utvrdio nadleni organ i; b) obavijestiti o rezultatima i/ili dostaviti izolate nadlenom organu na wegov zahtjev.

POGLAVQE III.- OTPORNOST NA ANTIMIKROBNA SREDSTVA, POJAVA BOLESTI KOJE SE PRENOSE HRANOM lan 7. (Praewe otpornosti na antimikrobna sredstva) U skladu sa zahtjevima navedenim u Dodatku II. ovog Pravilnika nadleni organi garantuju da praewe otpornosti na antimikrobna sredstva prua uporedive podatke o pojavi otpornosti na antimikrobna sredstva kod uzronika zoonoza i drugih uzronika u onoj mjeri u kojoj isti predstavqaju prijetwu za zdravqe qudi. lan 8. (Epidemioloko istraivawe bolesti koje se prenose hranom)

(1) Nadleni organi garantuju da e u sluaju kada subjekat u poslovawu sa hranom bude davao podatke, u skladu sa lanom 6. ovog Pravilnika, sauvati predmetni prehrambeni proizvod ili wegov odgovarajui uzorak kako se ne bi otealo wegovo pretraivawe u laboratoriji ili istraivawe o pojavi bilo koje bolesti koje se prenose hranom. (2) Nadleni organi istrauju izbijawe bolesti koje se prenose hranom. Istraivawe prua podatke o epidemiolokom profilu, prehrambenim proizvodima koji su mogue bili povezani sa izbijawem bolesti i moguim uzrocima izbijawa bolesti. Istraivawa e ukquiti, to je vie mogue, sprovoewe odgovarajuih epidemiolokih i mikrobiolokih studija. Nadleni organi aqu Zajednikoj komisiji za praewe zoonoza saetak izvjetaja o rezultatima sprovedenih istraivawa, obuhvatajui podatke iz odjeqka E. Dodatka IV. ovog Pravilnika. (3) Epidemioloka istraivawa iz st. (1) i (2) ovog lana primjewuju se u skladu sa odredbama posebnih propisa o sigurnosti proizvoda, o sistemima ranog upozorewa i odgovora na spreavawe i kontrolu prenosivih bolesti kod qudi i ivotiwa, higijeni hrane, posebno onih o hitnim mjerama i postupcima za povlaewe hrane i stone hrane sa trita. POGLAVQE IV. - RAZMJENA PODATAKA I LABORATORIJE lan 9. (Procjena trendova i izvora zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, izvjetaji i formirawe Zajednike komisije) (1) Nadleni organi imaju obavezu da procjewuju trendove i izvore zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva na podruju iz svoje nadlenosti. (2) Svaki nadleni organ aqe Zajednikoj komisiji za praewe zoonoza do kraja aprila svake godine, za prethodnu godinu, sa podruja svoje nadlenosti izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, obuhvatajui podatke prikupqene u skladu sa l. 4, 7. i 8. ovog Pravilnika. (3) Odluku o formirawu Zajednike komisije za praewe zoonoza donosi ministar, na prijedlog Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, uz saglasnost nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta BiH. Odluka najmawe mora da sadrava: a) b) c) d) imena lanova komisije; odgovornosti lanova komisije; opis radnih zadataka; nain komunikacije i razmjene informacija.

(4) Minimalni zahtjevi za izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva utvreni su u Dodatku IV. ovog Pravilnika. (5) Zajednika komisija za praewe zoonoza moe da zatrai dodatne izvjetaje i posebne informacije od nadlenih organa, koji su duni da ih dostave nakon navedenog zahtjeva, a mogu to uiniti i na vlastitu inicijativu.

(6) Zajednika komisija za praewe zoonoza analizira izvjetaje iz stava (2) ovog lana i do kraja juna tekue godine izrauje izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva. (7) Kod pripreme izvjetaja o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, Zajednika komisija za praewe zoonoza moe da uzme u obzir i druge podatke prikupqene sprovoewem propisa sa podruja zdravqa ivotiwa, zdravqa qudi, stone hrane i higijene hrane. (8) Izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, Zajednika komisija za praewe zoonoza upuuje na miqewe nadlenim organima. (9) Zajednika komisija za praewe zoonoza do kraja septembra tekue godine dostavqa nadlenim organima zavrni izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva za prethodnu godinu. (10) Izvjetaji o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva i bilo koji wihovi saeci stavqaju se na raspolagawe javnosti u skladu sa posebnim propisima. lan 10. (Referentne laboratorije) (1) Referentne laboratorije za analizirawe i testirawe zoonoza i uzronika zoonoza i wihove otpornosti na antimikrobna sredstva odreuju se u skladu sa posebnim propisima kojima je regulisana ova oblast. (2) Odgovornosti i zadaci referentnih laboratorija, posebno u pogledu koordinacije wihovih aktivnosti odreuju se posebnim propisima. (3) Nadleni organi odreuju referentne laboratorije za svako podruje iz svoje nadlenosti i o tome obavjetavaju Zajedniku komisiju za praewe zoonoza. POGLAVQE V. - PRIMJENA, PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 11. (Izmjene i dopune Dodataka) Zajednika komisija za praewe zoonoza prati nova nauna postignua, na osnovu savremenih strunih i naunih postignua te aktuelne situacije u zemqi i svijetu, za bilo koja pitawa obuhvaena ovim Pravilnikom, te predlae izmjene i dopune dodataka ovog Pravilnika ili uspostavqawe usklaenih programa praewa u skladu sa lanom 5. ovog Pravilnika. lan 12. (Dodaci) Dodaci I - IV. tampani su u prilogu ovog Pravilnika i ine wegov sastavni dio.

lan 13. (Stupawe na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objavqivawa u "Slubenom glasniku BiH". SM broj 105/10 22. aprila 2010. godine Sarajevo Predsjedavajui Savjeta ministara BiH Dr Nikola piri, s. r. DODATAK I. Odjeqak A. Zoonoze i uzronici zoonoza ukqueni u praewe

bruceloza i wezini uzronici kampilobakterioza i wezini uzronici listerioza i wezini uzronici salmoneloze, salmonelne infekcije i wihovi uzronici trihineloza i wezini uzronici ehinokokoza i wezini uzronici tuberkuloza uzrokovana Mycobacterium bovis Escherichia coli koja izluuje verotoksin Bjesnoa Q groznica Bedrenica

Odjeqak B. Popis zoonoza i uzronika zoonoza koji se prate u skladu sa epidemiolokim stawem 1. Virusne zoonoze

kalicivirus hepatitis A virus virusi gripe virusi koje prenose artopodi coronavirus SARS CoV

2.

Bakterijske zoonoze

borelioza i wezini uzronici botulizam i wezini uzronici leptospiroza i wezini uzronici klamidioza i wezini uzronici mikobakterioze osim tuberkuloze uzrokovane Mycobacterium bovis vibrioza i wezini uzronici

jersinioza i wezini uzronici

3.

Parazitske zoonoze

anisakija i wezini uzronici kriptosporidioza i wezini uzronici cisticerkoza i wezini uzronici toksoplazmoza i wezini uzronici limanijaza

4.

Ostale zoonoze i uzronici zoonoza

DODATAK II. Uslovi za praewe otpornosti na antimikrobna sredstva u skladu sa lanom 7. ovog Pravilnika Odjeqak A. Opti uslovi Sistem praewa otpornosti na antimikrobna sredstva predvien lanom 7. ovog Pravilnika treba da prui najmawe sqedee podatke: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. ivotiwske vrste ukquene u praewe; bakterijske vrste i/ili sojevi ukqueni u praewe; nain uzimawa uzoraka koji se primjewuje kod praewa; antimikrobna sredstva ukquena u praewe; laboratorijske postupke primjewive za otkrivawe otpornosti; laboratorijske postupke primjewive za identifikaciju mikrobnih izolata; metode koje se koriste za prikupqawe podataka.

Odjeqak B. Posebni uslovi Sistem praewa prua odgovarajue podatke barem u pogledu reprezentativnog broja izolata Salmonella spp, Campylobacter jejuni i Campylobacter coli kod goveda, sviwa i peradi kao i hrane ivotiwskog porijekla koja potie od tih vrsta. DODATAK III. Usklaeni programi praewa iz lana 5. ovog Pravilnika Kad se ustanovi usklaeni program praewa, potrebno je utvrditi najmawe sqedea programska obiqeja:

svrhu, trajawe,

geografsko podruje ili regiju, zoonoze i/ili uzronike zoonoza, vrste uzoraka i ostale traene podatke, najmawi broj uzoraka i nain uzimawa uzoraka, vrste laboratorijskih postupaka, zadatke nadlenih organa, resurse koje treba ukquiti, procjenu trokova i finansirawe, metode i vrijeme za izvjetavawe o rezultatima.

DODATAK IV. Izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornostina antimikrobna sredstva Izvjetaj sadrava najmawe sqedee podatke: Odjeqak A. Pri prvom izvjetavwu treba navesti sqedee podatke za svaku zoonozu i uzronika zoonoze: a) sistemi praewa (nain uzorkovawa, uestalost uzimawa uzoraka, vrste uzoraka, definicija sluajeva, dijagnostiki postupci koji se primjewuju); b) c) d) e) f) politika vakcinacije i ostale preventivne mjere; kontrolni mehanizmi i/ili programi; mjere u sluaju pozitivnih nalaza ili pojava sporadinih sluajeva; vaei sistemi obavezne prijave bolesti; istorija bolesti u zemqi.

Svako sqedee izvjetavawe sadri samo promjene. Odjeqak B. Svake godine treba navesti sqedee podatke: a) relevantna prijemiva populacija ivotiwa (zajedno sa datumom na kojeg se podaci odnose);

broj stada ili jata, ukupan broj ivotiwa; ako je potrebno, podatke o nainu drawa i uzgoja ivotiwa;

b)

broj i opte podatke laboratorija i institucija ukquenih u praewe.

Odjeqak C. Svake godine treba navesti sqedee pojedinosti o svakom uzroniku zoonoze i podataka koji se odnose na zoonoze ukquujui i wihove posqedice: a) promjene kod ve opisanih sistema;

b)

promjene prethodno opisanih metoda;

c) rezultate istraivawa i daqih tipizirawa ili ostalih metoda identifikacije u laboratorijama (za svaku grupu podataka posebno); d) e) f) procjenu dosadaweg stawa, trenda i izvora zaraze na nacionalnom nivou; vanost bolesti kao zoonoze; vanost otkria uzronika kod ivotiwa i u hrani kao mogueg izvora zaraze qudi;

g) utvrene mjere kontrole koje mogu da se koriste za spreavawe ili smawewe prenosa uzronika zoonoze na qude; h) po potrebi posebne mjere o kojima odlue nadleni organi ili ih Zajednika komisija za praewe zoonoza predloi na osnovu aktuelnog stawa. Odjeqak D. Izvjetavawe o rezultatima istraivawa Rezultati istraivawa sadre: broj pretraenih epidemiolokih cjelina (jato, stado, uzorci, koliine) i broj pozitivnih uzoraka prema definiciji sluaja. Ukoliko je potrebno, rezultati se prikazuju na nain da sadre geografsku proirenost zoonoza ili uzronika zoonoze. Odjeqak E. Za podatke o izbijawu bolesti koje se prenose hranom: a) b) ukupan broj izbijawa tokom jedne godine; broj oboqelih qudi i broj smrtnih sluajeva prilikom spomenutog izbijawa;

c) uzronike izbijawa bolesti koje se prenose hranom, ukquujui ako je mogue serotip ili drugi konani opis uzronika. Ako identifikacija uzronika nije mogua, treba navesti razlog nemogunosti identifikacije; d) prehrambene proizvode povezane sa izbijawem bolesti i ostale mogue prenosnike (vehikuli); e) identifikaciju vrste mjesta gdje su se proizveli/kupili/nabavili/konzumirali sumwivi prehrambeni proizvodi; f) ostale faktore kao npr. nedostatak higijene prilikom obrade hrane.

Odjeqci od A. do D. primjewuju se na izvjetaje o praewu sprovedene u skladu sa l. 4. ili 7. ovog Pravilnika. Odjeqak E. primjewuje se na izvjetaje o praewu sprovedene u skladu sa lanom 8. ovog Pravilnika.

Na osnovu lana 15. stav 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 119. sjednici odranoj 22. aprila 2010. godine, donijelo je PRAVILNIK O NAINU PRAENJA ZOONOZA I UZRONIKA ZOONOZA POGLAVLJE I. - OPE ODREDBE lan 1. (Predmet, svrha i podruje primjene) (1) Pravilnikom o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se nain praenja zoonoza i uzronika zoonoza, praenje njihove otpornosti na antimikrobna sredstva, epidemioloko istraivanje mehanizma i uslova nastajanja bolesti koje se prenose hranom i razmjena podataka vezanih za zoonoze i uzronike zoonoza kod ljudi i ivotinja u hrani i stonoj hrani. (2) Svrha Pravilnika je da se osigura pravilno praenje zoonoza, uzronika zoonoza i njihove otpornosti na antimikrobna sredstva te pravilno epidemioloko istraivanje mehanizma i uslova nastajanja bolesti koje se prenose hranom kako bi se zagarantiralo prikupljanje podataka neophodnih za procjenu njihovih trendova i izvora. (3) Ovaj Pravilnik ne iskljuuje zahtjeve odreene posebnim propisima iz podruja zdravlja ljudi i ivotinja, ishrane ivotinja i higijene hrane. lan 2. (Pojmovnik) Za potrebe ovog Pravilnika, pojedini pojmovi imaju slijedee znaenje: a) "zoonoza" oznaava bolest i/ili zarazu koja se prirodno prenosi direktno ili indirektno izmeu ivotinja i ljudi; b) "uzronik zoonoze" oznaava bilo koji virus, bakteriju, gljivicu, parazit ili drugi bioloki agens koji bi mogao biti uzronik zoonoze; c) "otpornost na antimikrobna sredstva" oznaava sposobnost mikroorganizma odreene vrste da preivi ili naraste u prisustvu date koncentracije antimikrobnog sredstva, koja je obino dovoljna da sprijei rast ili ubije mikroorganizam iste vrste; d) "pojava bolesti koja se prenosi hranom" oznaava pojavu, posmatranu pod datim okolnostima, iste bolesti i/ili zaraze kod dva ili vie sluajeva meu ljudima ili situaciju u kojoj posmatrani broj sluajeva nadilazi oekivani broj i gdje su sluajevi povezani ili su vjerovatno povezani s istom hranom kao izvorom zaraze;

e) "praenje" (monitoring) oznaava nain prikupljanja, analiziranja i davanja podataka o pojavi zoonoze, uzronika zoonoze i njihove otpornosti na antimikrobna sredstva; f) "subjekt u poslovanju s hranom" je fiziko ili pravno lice, registrirano za obavljanje odreenih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom, odgovorno za osiguravanje nesmetane provedbe propisa o hrani i ovog Pravilnika, unutar svog poslovanja; g) "Zajednika komisija za praenje zoonoza" je Zajednika komisija za zoonoze koju uspostavlja ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar), a koju ine predstavnici nadlenih organa iz ta. h), i), j) i k) ovog lana; h) "nadleni organi za zakonodavstvo o zdravlju ivotinja" su Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Odjel za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; i) "nadleni organi za zakonodavstvo o zdravlju ljudi" su Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite Republike Srpske, Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; j) "nadleni organi za zakonodavstvo o stonoj hrani" su nadleni organi iz take h) ovog lana; k) "nadleni organi za zakonodavstvo o higijeni hrane" su nadleni organi iz take h) ovog lana; l) "epidemiologija" je nauka o zakonitostima pri pojavljivanju grupnih bolesti;

m) "posebni propisi" su propisi s podruja zdravlja ljudi, zdravlja ivotinja, stone hrane i higijene hrane. lan 3. (Obaveze nadlenih organa) (1) Nadleni organi iz lana 2. ta. h), i), j) i k) ovog Pravilnika (u daljnjem tekstu: nadleni organi) garantiraju da se podaci o pojavi zoonoza i uzronika zoonoza i njihovoj otpornosti na antimikrobna sredstva prikupljaju, analiziraju i objavljuju bez odlaganja, u skladu s uslovima propisanim ovim Pravilnikom. (2) Nadleni organi odreuju ustanovu i/ili nadlenu jedinicu u svom sastavu, u skladu s ovim Pravilnikom, o emu obavjetavaju Zajedniku komisiju za praenje zoonoza. Ako nadleni organ odredi vie od jedne nadlene jedinice u svom sastavu, on: a) obavjetava Zajedniku komisija za praenje zoonoza koja e to nadlena jedinica u njegovom sastavu biti zaduena za komunikaciju s Zajednikom komisijom za praenje zoonoza i; b) garantira da nadlene jedinice u sastavu nadlenog organa sarauju kako bi se osigurala pravilna primjena odredbi ovog Pravilnika.

(3) Nadleni organi garantiraju uspostavu efikasne i trajne saradnje bazirane na razmjeni opih i prema potrebi specifinih podataka izmeu nadlenih organa ili vie nadlenih jedinica u njihovom sastavu, odreenih u svrhu provedbe ovog Pravilnika, i to: a) b) c) d) e) nadleni organ za zakonodavstvo o zdravlju ivotinja; nadleni organ za zakonodavstvo o zdravlju ljudi; nadleni organ za zakonodavstvo o stonoj hrani; nadleni organ za zakonodavstvo o higijeni hrane; ostali organi i nadlene organizacije.

(4) Nadleni organi obavezni su osigurati trajno funkcioniranje slubi i djelatnosti te sistematsko usavravanje strunjaka na podruju veterinarstva, mikrobiologije i epidemiologije iz podruja svoje nadlenosti, a za potrebe provoenja ovog Pravilnika. POGLAVLJE II. - PRAENJE ZOONOZA I UZRONIKA ZOONOZA lan 4. (Opa pravila o praenju zoonoza i uzronika zoonoza) (1) Svi nadleni organi, svako iz svoje nadlenosti, prikupljaju odgovarajue i uporedive podatke u skladu s posebnim propisima kako bi se prepoznale i opisale opasnosti, procijenile izloenosti i utvrdili rizici pojave zoonoza i uzronika zoonoza. (2) Praenje zoonoza i uzronika zoonoza se odvija u fazi ili fazama prehrambenog lanca koji je najprikladniji za pojavu zoonoze ili dotinog uzronika zoonoze, i to: a) b) na nivou primarne proizvodnje i/ili; u drugim fazama prehrambenog lanca, ukljuujui hranu i stonu hranu.

(3) Praenje obuhvata zoonoze i uzronike zoonoza navedene u Dodatku I. odjeljak A. ovog Pravilnika. Ako epidemioloko stanje u dravi to zahtijeva, moraju se pratiti i zoonoze i uzronici zoonoza iz Dodatka I. odjeljak B. ovog Pravilnika. (4) Lista zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. ovog Pravilnika moe se izmijeniti i dopuniti kako bi se uvrstile i druge ili brisale uvrtene zoonoze ili uzronici zoonoza, vodei posebno rauna o slijedeim kriterijima: a) b) njihovoj pojavi kod ivotinja, ljudi, u stonoj hrani i hrani; vanosti njihovih uinaka na ljude;

c) privredne posljedice zbog poremeenog zdravstvenog stanja ljudi i ivotinja, te posljedice na industriju hrane i stone hrane; d) epidemiolokih trendova kod ivotinja i ljudi, u stonoj hrani i hrani.

(5) Praenje zoonoza i uzronika zoonoza se bazira na raspoloivim sistemima nadlenih organa. Meutim, kako bi se olakalo prikupljanje i uporeivanje podataka, Zajednika komisija za praenje zoonoza mora utvrditi detaljna pravila za praenje zoonoza i uzronika zoonoza navedenih u Dodatku I. ovog Pravilnika, koja obuhvataju: a) praenje zoonoza kod ljudi, populaciji ili pod-populaciji ivotinja ili faze prehrambenog lanca; b) c) d) e) prirodu i vrstu podataka koji se prikupljaju; definiciju sluajeva; programe uzimanja uzoraka; laboratorijske metode koje se koriste u testiranju i;

f) uestalost izvjetavanja, ukljuujui smjernice za izvjetavanje izmeu nadlenih organa na svim nivoima, uzimajui u obzir posebne propise. (6) Prilikom razmatranja o tome da li je potrebno predloiti detaljna pravila o usklaivanju rutinskog praenja zoonoza i uzronika zoonoza, u skladu sa stavom (5) ovog lana, Zajednika komisija za praenja zoonoza daje prednost zoonozama i uzronicima zoonoza navedenim u odjeljaku A. Dodatka I. ovog Pravilnika. lan 5. (Usklaeni programi praenja) (1) Ukoliko podaci prikupljeni rutinskim posmatranjem, u skladu s lanom 4. ovog Pravilnika, nisu dovoljni mogu se utvrditi usklaeni programi praenja jedne ili vie zoonoza i/ili uzronika zoonoza. Usklaeni programi praenja donose se, prevashodno, ako se utvrde posebne potrebe, kako bi se procijenili rizici ili odredile polazine vrijednosti koje se odnose na zoonoze ili uzronike zoonoza na nivou drave. (2) Minimalna pravila za uspostavu usklaenog programa praenja jedne ili vie zoonoza i/ili uzronika zoonoza utvrena su u Dodatku III. ovog Pravilnika. lan 6. (Dunosti subjekta u poslovanju s hranom) Nadleni organi garantiraju da e u sluaju kada subjekt u poslovanju s hranom bude obavljao ispitivanja radi utvrivanja prisustva zoonoza ili uzronika zoonoza prema lanu 4. stav (2) ovog Pravilnika: a) uvati rezultate i pobrinuti se za uvanje bilo kojega izolata u periodu koji je utvrdio nadleni organ i; b) obavijestiti o rezultatima i/ili dostaviti izolate nadlenom organu na njegov zahtjev.

POGLAVLJE III.- OTPORNOST NA ANTIMIKROBNA SREDSTVA, POJAVA BOLESTI KOJE SE PRENOSE HRANOM

lan 7. (Praenje otpornosti na antimikrobna sredstva) U skladu sa zahtjevima navedenim u Dodatku II. ovog Pravilnika nadleni organi garantiraju da praenje otpornosti na antimikrobna sredstva prua uporedive podatke o pojavi otpornosti na antimikrobna sredstva kod uzronika zoonoza i drugih uzronika u onoj mjeri u kojoj isti predstavljaju prijetnju za zdravlje ljudi. lan 8. (Epidemioloko istraivanje bolesti koje se prenose hranom) (1) Nadleni organi garantiraju da e u sluaju kada subjekt u poslovanju s hranom bude davao podatke, u skladu s lanom 6. ovog Pravilnika, sauvati predmetni prehrambeni proizvod ili njegov odgovarajui uzorak kako se ne bi otealo njegovo pretraivanje u laboratoriji ili istraivanje o pojavi bilo koje bolesti koje se prenose hranom. (2) Nadleni organi istrauju izbijanje bolesti koje se prenose hranom. Istraivanje prua podatke o epidemiolokom profilu, prehrambenim proizvodima koji su mogue bili povezani s izbijanjem bolesti i moguim uzrocima izbijanja bolesti. Istraivanja e ukljuiti, to je vie mogue, provedbu odgovarajuih epidemiolokih i mikrobiolokih studija. Nadleni organi alju Zajednikoj komisiji za praenje zoonoza saetak izvjetaja o rezultatima provedenih istraivanja, obuhvatajui podatke iz odjeljka E. Dodatka IV. ovog Pravilnika. (3) Epidemioloka istraivanja iz st. (1) i (2) ovog lana primjenjuju se u skladu s odredbama posebnih propisa o sigurnosti proizvoda, o sistemima ranog upozorenja i odgovora na sprjeavanje i kontrolu prenosivih bolesti kod ljudi i ivotinja, higijeni hrane, posebno onih o hitnim mjerama i postupcima za povlaenje hrane i stone hrane s trita. POGLAVLJE IV. - RAZMJENA PODATAKA I LABORATORIJE lan 9. (Procjena trendova i izvora zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, izvjetaji i formiranje Zajednike komisije) (1) Nadleni organi imaju obavezu procjenjivati trendove i izvore zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva na podruju iz svoje nadlenosti. (2) Svaki nadleni organ alje Zajednikoj komisiji za praenje zoonoza do kraja aprila svake godine, za prethodnu godinu, s podruja svoje nadlenosti izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, obuhvatajui podatke prikupljene u skladu s l. 4., 7. i 8. ovog Pravilnika. (3) Odluku o formiranju Zajednike komisije za praenje zoonoza donosi ministar, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, uz saglasnost nadlenih organa entiteta i Brko Distrikta BiH. Odluka najmanje mora sadravati: a) b) imena lanova komisije; odgovornosti lanova komisije;

c) d)

opis radnih zadataka; nain komunikacije i razmjene informacija.

(4) Minimalni zahtjevi za izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva utvreni su u Dodatku IV. ovog Pravilnika. (5) Zajednika komisija za praenje zoonoza moe zatraiti dodatne izvjetaje i posebne informacije od nadlenih organa, koji su ih duni dostaviti nakon navedenog zahtjeva, a mogu to uiniti i na vlastitu inicijativu. (6) Zajednika komisija za praenje zoonoza analizira izvjetaje iz stava (2) ovog lana i do kraja juna tekue godine izrauje izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva. (7) Kod pripreme izvjetaja o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, Zajednika komisija za praenje zoonoza moe uzeti u obzir i druge podatke prikupljene provoenjem propisa s podruja zdravlja ivotinja, zdravlja ljudi, stone hrane i higijene hrane. (8) Izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, Zajednika komisija za praenje zoonoza upuuje na miljenje nadlenim organima. (9) Zajednika komisija za praenje zoonoza do kraja septembra tekue godine dostavlja nadlenim organima zavrni izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva za prethodnu godinu. (10) Izvjetaji o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva i bilo koji njihovi saeci stavljaju se na raspolaganje javnosti u skladu s posebnim propisima. lan 10. (Referentne laboratorije) (1) Referentne laboratorije za analiziranje i testiranje zoonoza i uzronika zoonoza i njihove otpornosti na antimikrobna sredstva odreuju se u skladu s posebnim propisima kojima je regulirana ova oblast. (2) Odgovornosti i zadaci referentnih laboratorija, posebno u pogledu koordinacije njihovih aktivnosti odreuju se posebnim propisima. (3) Nadleni organi odreuju referentne laboratorije za svako podruje iz svoje nadlenosti i o tome obavjetavaju Zajedniku komisiju za praenje zoonoza. POGLAVLJE V. - PRIMJENA, PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 11. (Izmjene i dopune Dodataka)

Zajednika komisija za praenje zoonoza prati nova nauna postignua, na osnovu savremenih strunih i naunih postignua te aktuelne situacije u zemlji i svijetu, za bilo koja pitanja obuhvaena ovim Pravilnikom, te predlae izmjene i dopune dodataka ovog Pravilnika ili uspostavu usklaenih programa praenja u skladu s lanom 5. ovog Pravilnika. lan 12. (Dodaci) Dodaci I - IV. tampani su u prilogu ovog Pravilnika i ine njegov sastavni dio. lan 13. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 105/10 22. aprila 2010. godine Sarajevo Predsjedavajui Vijea ministara BiH Dr. Nikola piri, s. r. DODATAK I. Odjeljak A. Zoonoze i uzronici zoonoza ukljueni u praenje

bruceloza i njezini uzronici kampilobakterioza i njezini uzronici listerioza i njezini uzronici salmoneloze, salmonelne infekcije i njihovi uzronici trihineloza i njezini uzronici ehinokokoza i njezini uzronici tuberkuloza uzrokovana Mycobacterium bovis Escherichia coli koja izluuje verotoksin Bjesnoa Q groznica Bedrenica

Odjeljak B. Popis zoonoza i uzronika zoonoza koji se prate u skladu s epidemiolokim stanjem 1. Virusne zoonoze

kalicivirus hepatitis A virus virusi gripe virusi koje prenose artopodi coronavirus

SARS CoV

2.

Bakterijske zoonoze

borelioza i njezini uzronici botulizam i njezini uzronici leptospiroza i njezini uzronici klamidioza i njezini uzronici mikobakterioze osim tuberkuloze uzrokovane Mycobacterium bovis vibrioza i njezini uzronici jersinioza i njezini uzronici

3.

Parazitske zoonoze

anisakija i njezini uzronici kriptosporidioza i njezini uzronici cisticerkoza i njezini uzronici toksoplazmoza i njezini uzronici limanijaza

4.

Ostale zoonoze i uzronici zoonoza

DODATAK II. Uslovi za praenje otpornosti na antimikrobna sredstva u skladu s lanom 7. ovog Pravilnika Odjeljak A. Opi uslovi Sistem praenja otpornosti na antimikrobna sredstva predvien lanom 7. ovog Pravilnika treba pruiti najmanje slijedee podatke: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. ivotinjske vrste ukljuene u praenje; bakterijske vrste i/ili sojevi ukljueni u praenje; nain uzimanja uzoraka koji se primjenjuje kod praenja; antimikrobna sredstva ukljuena u praenje; laboratorijske postupke primjenjive za otkrivanje otpornosti; laboratorijske postupke primjenjive za identifikaciju mikrobnih izolata; metode koje se koriste za prikupljanje podataka.

Odjeljak B. Posebni uslovi Sistem praenja prua odgovarajue podatke barem u pogledu reprezentativnog broja izolata Salmonella spp, Campylobacter jejuni i Campylobacter coli kod goveda, svinja i peradi kao i hrane ivotinjskog porijekla koja potie od tih vrsta.

DODATAK III. Usklaeni programi praenja iz lana 5. ovog Pravilnika Kad se ustanovi usklaeni program praenja, potrebno je utvrditi najmanje slijedea programska obiljeja:

svrhu, trajanje, geografsko podruje ili regiju, zoonoze i/ili uzronike zoonoza, vrste uzoraka i ostale traene podatke, najmanji broj uzoraka i nain uzimanja uzoraka, vrste laboratorijskih postupaka, zadatke nadlenih organa, resurse koje treba ukljuiti, procjenu trokova i finansiranje, metode i vrijeme za izvjetavanje o rezultatima.

DODATAK IV. Izvjetaj o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornostina antimikrobna sredstva Izvjetaj sadrava najmanje slijedee podatke: Odjeljak A. Pri prvom izvjetavnju treba navesti slijedee podatke za svaku zoonozu i uzronika zoonoze: a) sistemi praenja (nain uzorkovanja, uestalost uzimanja uzoraka, vrste uzoraka, definicija sluajeva, dijagnostiki postupci koji se primjenjuju); b) c) d) e) f) politika vakcinacije i ostale preventivne mjere; kontrolni mehanizmi i/ili programi; mjere u sluaju pozitivnih nalaza ili pojava sporadinih sluajeva; vaei sistemi obavezne prijave bolesti; historija bolesti u zemlji.

Svako slijedee izvjetavanje sadri samo promjene. Odjeljak B. Svake godine treba navesti slijedee podatke: a) relevantna prijemiva populacija ivotinja (zajedno s datumom na kojeg se podaci odnose);

broj stada ili jata,

ukupan broj ivotinja; ako je potrebno, podatke o nainu dranja i uzgoja ivotinja;

b)

broj i ope podatke laboratorija i institucija ukljuenih u praenje.

Odjeljak C. Svake godine treba navesti slijedee pojedinosti o svakom uzroniku zoonoze i podataka koji se odnose na zoonoze ukljuujui i njihove posljedice: a) b) promjene kod ve opisanih sistema; promjene prethodno opisanih metoda;

c) rezultate istraivanja i daljnjih tipiziranja ili ostalih metoda identifikacije u laboratorijama (za svaku grupu podataka posebno); d) e) f) procjenu dosadanjeg stanja, trenda i izvora zaraze na nacionalnom nivou; vanost bolesti kao zoonoze; vanost otkria uzronika kod ivotinja i u hrani kao mogueg izvora zaraze ljudi;

g) utvrene mjere kontrole koje se mogu koristiti za sprjeavanje ili smanjenje prijenosa uzronika zoonoze na ljude; h) po potrebi posebne mjere o kojima odlue nadleni organi ili ih Zajednika komisija za praenje zoonoza predloi na osnovu aktuelnog stanja. Odjeljak D. Izvjetavanje o rezultatima istraivanja Rezultati istraivanja sadre: broj pretraenih epidemiolokih cjelina (jato, stado, uzorci, koliine) i broj pozitivnih uzoraka prema definiciji sluaja. Ukoliko je potrebno, rezultati se prikazuju na nain da sadre geografsku proirenost zoonoza ili uzronika zoonoze. Odjeljak E. Za podatke o izbijanju bolesti koje se prenose hranom: a) b) ukupan broj izbijanja tokom jedne godine; broj oboljelih ljudi i broj smrtnih sluajeva prilikom spomenutog izbijanja;

c) uzronike izbijanja bolesti koje se prenose hranom, ukljuujui ako je mogue serotip ili drugi konani opis uzronika. Ako identifikacija uzronika nije mogua, treba navesti razlog nemogunosti identifikacije; d) prehrambene proizvode povezane s izbijanjem bolesti i ostale mogue prijenosnike (vehikuli); e) identifikaciju vrste mjesta gdje su se proizveli/kupili/nabavili/konzumirali sumnjivi prehrambeni proizvodi; f) ostale faktore kao npr. nedostatak higijene prilikom obrade hrane.

Odjeljci od A. do D. primjenjuju se na izvjetaje o praenju provedene u skladu s l. 4. ili 7. ovog Pravilnika. Odjeljak E. primjenjuje se na izvjetaje o praenju provedene u skladu s lanom 8. ovog Pravilnika.

Temeljem lanka 15. stavak 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) i lanka 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 119. sjednici odranoj 22. travnja 2010. godine, donijelo je PRAVILNIK O NAINU PRAENJA ZOONOZA I UZRONIKA ZOONOZA POGLAVLJE I. - OPE ODREDBE lanak 1. (Predmet, svrha i podruje primjene) (1) Pravilnikom o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se nain praenja zoonoza i uzronika zoonoza, praenje njihove otpornosti na antimikrobna sredstva, epidemioloko istraivanje mehanizma i uvjeta nastajanja bolesti koje se prenose hranom i razmjena podataka u svezi s zoonozama i uzronicima zoonoza kod ljudi i ivotinja u hrani i stonoj hrani. (2) Svrha Pravilnika je da se osigura pravilno praenje zoonoza, uzronika zoonoza i njihove otpornosti na antimikrobna sredstva te pravilno epidemioloko istraivanje mehanizma i uvjeta nastajanja bolesti koje se prenose hranom kako bi se zagarantiralo prikupljanje podataka neophodnih za procjenu njihovih trendova i izvora. (3) Ovaj Pravilnik ne iskljuuje zahtjeve odreene posebnim propisima iz podruja zdravlja ljudi i ivotinja, prehrane ivotinja i higijene hrane. lanak 2. (Pojmovnik) Za potrebe ovoga Pravilnika, pojedini pojmovi imaju slijedee znaenje: a) "zoonoza" oznaava bolest i/ili zarazu koja se prirodno prenosi izravno ili neizravno izmeu ivotinja i ljudi; b) "uzronik zoonoze" oznaava bilo koji virus, bakteriju, gljivicu, parazit ili drugi bioloki agens koji bi mogao biti uzronik zoonoze;

c) "otpornost na antimikrobna sredstva" oznaava sposobnost mikroorganizma odreene vrste da preivi ili naraste u prisustvu date koncentracije antimikrobnog sredstva, koja je obino dovoljna da sprijei rast ili ubije mikroorganizam iste vrste; d) "pojava bolesti koja se prenosi hranom" oznaava pojavu, posmatranu pod datim okolnostima, iste bolesti i/ili zaraze kod dva ili vie sluajeva meu ljudima ili situaciju u kojoj posmatrani broj sluajeva nadilazi oekivani broj i gdje su sluajevi povezani ili su vjerojatno povezani s istom hranom kao izvorom zaraze; e) "praenje" (monitoring) oznaava nain prikupljanja, analiziranja i davanja podataka o pojavi zoonoze, uzronika zoonoze i njihove otpornosti na antimikrobna sredstva; f) "subjekt u poslovanju s hranom" je fizika ili pravna osoba, registrirana za obavljanje odreenih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom, odgovorna za osiguravanje nesmetane provedbe propisa o hrani i ovoga Pravilnika, unutar svog poslovanja; g) "Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza" je Zajedniko povjerenstvo za zoonoze koje uspostavlja ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar), a koje ine predstavnici mjerodavnih tijela iz to. h), i), j) i k) ovog lanka; h) "mjerodavna tijela za zakonodavstvo o zdravlju ivotinja" su Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Odjel za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; i) "mjerodavna tijela za zakonodavstvo o zdravlju ljudi" su Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite Republike Srpske, Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; j) "mjerodavna tijela za zakonodavstvo o stonoj hrani" su mjerodavna tijela iz toke h) ovog lanka; k) "mjerodavna tijela za zakonodavstvo o higijeni hrane" su mjerodavna tijela iz toke h) ovog lanka; l) "epidemiologija" je znanost o zakonitostima pri pojavljivanju skupnih bolesti;

m) "posebni propisi" su propisi s podruja zdravlja ljudi, zdravlja ivotinja, stone hrane i higijene hrane. lanak 3. (Obveze mjerodavnih tijela) (1) Mjerodavna tijela iz lanka 2. to. h), i), j) i k) ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: mjerodavna tijela) garantiraju da se podaci o pojavi zoonoza i uzronika zoonoza i njihovoj otpornosti na antimikrobna sredstva prikupljaju, analiziraju i objavljuju bez odlaganja, sukladno uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.

(2) Mjerodavna tijela odreuju ustanovu i/ili mjerodavnu jedinicu u svom sastavu, sukladno ovom Pravilniku, o emu obavjetavaju Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza. Ako mjerodavno tijelo odredi vie od jedne mjerodavne jedinice u svom sastavu, ono: a) obavjetava Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza koja e to mjerodavna jedinica u njegovom sastavu biti zaduena za komunikaciju s Zajednikim povjerenstvom za praenje zoonoza i; b) garantira da mjerodavne jedinice u sastavu mjerodavnog tijela surauju kako bi se osigurala pravilna primjena odredbi ovoga Pravilnika. (3) Mjerodavna tijela garantiraju uspostavu efikasne i trajne suradnje bazirane na razmjeni opih i prema potrebi specifinih podataka izmeu mjerodavnih tijela ili vie mjerodavnih jedinica u njihovom sastavu, odreenih u svrhu provedbe ovoga Pravilnika, i to: a) b) c) d) e) mjerodavno tijelo za zakonodavstvo o zdravlju ivotinja; mjerodavno tijelo za zakonodavstvo o zdravlju ljudi; mjerodavno tijelo za zakonodavstvo o stonoj hrani; mjerodavno tijelo za zakonodavstvo o higijeni hrane; ostala tijela i mjerodavne organizacije.

(4) Mjerodavna tijela obvezna su osigurati trajno funkcioniranje slubi i djelatnosti te sistematsko usavravanje strunjaka na podruju veterinarstva, mikrobiologije i epidemiologije iz podruja svoje mjerodavnosti, a za potrebe provoenja ovoga Pravilnika. POGLAVLJE II. - PRAENJE ZOONOZA I UZRONIKA ZOONOZA lanak 4. (Opa pravila o praenju zoonoza i uzronika zoonoza) (1) Sva mjerodavna tijela, svako iz svoje mjerodavnosti, prikupljaju odgovarajue i usporedive podatke sukladno posebnim propisima kako bi se prepoznale i opisale opasnosti, procijenile izloenosti i utvrdili rizici pojave zoonoza i uzronika zoonoza. (2) Praenje zoonoza i uzronika zoonoza se odvija u fazi ili fazama prehrambenog lanca koji je najprikladniji za pojavu zoonoze ili dotinog uzronika zoonoze, i to: a) b) na razini primarne proizvodnje i/ili; u drugim fazama prehrambenog lanca, ukljuujui hranu i stonu hranu.

(3) Praenje obuhvata zoonoze i uzronike zoonoza navedene u Dodatku I. odjeljak A. ovoga Pravilnika. Ako epidemioloko stanje u dravi to zahtijeva, moraju se pratiti i zoonoze i uzronici zoonoza iz Dodatka I. odjeljak B. ovoga Pravilnika.

(4) Lista zoonoza i uzronika zoonoza iz Dodatka I. ovoga Pravilnika moe se izmijeniti i dopuniti kako bi se uvrstile i druge ili brisale uvrtene zoonoze ili uzronici zoonoza, vodei posebice rauna o slijedeim kriterijima: a) b) njihovoj pojavi kod ivotinja, ljudi, u stonoj hrani i hrani; vanosti njihovih uinaka na ljude;

c) gospodarske posljedice zbog poremeenog zdravstvenog stanja ljudi i ivotinja, te posljedice na industriju hrane i stone hrane; d) epidemiolokih trendova kod ivotinja i ljudi, u stonoj hrani i hrani.

(5) Praenje zoonoza i uzronika zoonoza se bazira na raspoloivim sustavima mjerodavnih tijela. Meutim, kako bi se olakalo prikupljanje i usporeivanje podataka, Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza mora utvrditi detaljna pravila za praenje zoonoza i uzronika zoonoza navedenih u Dodatku I. ovoga Pravilnika, koja obuhvataju: a) praenje zoonoza kod ljudi, populaciji ili pod-populaciji ivotinja ili faze prehrambenog lanca; b) c) d) e) prirodu i vrstu podataka koji se prikupljaju; definiciju sluajeva; programe uzimanja uzoraka; laboratorijske metode koje se koriste u testiranju i;

f) uestalost izvjetavanja, ukljuujui smjernice za izvjetavanje izmeu mjerodavnih tijela na svim razinama, uzimajui u obzir posebne propise. (6) Prilikom razmatranja o tome da li je potrebito predloiti detaljna pravila o usklaivanju rutinskog praenja zoonoza i uzronika zoonoza, sukladno stavku (5) ovog lanka, Zajedniko povjerenstvo za praenja zoonoza daje prednost zoonozama i uzronicima zoonoza navedenim u odjeljaku A. Dodatka I. ovoga Pravilnika. lanak 5. (Usklaeni programi praenja) (1) Ukoliko podaci prikupljeni rutinskim posmatranjem, sukladno lanku 4. ovoga Pravilnika, nisu dovoljni mogu se utvrditi usklaeni programi praenja jedne ili vie zoonoza i/ili uzronika zoonoza. Usklaeni programi praenja donose se, prevashodno, ako se utvrde posebne potrebe, kako bi se procijenili rizici ili odredile polazine vrijednosti koje se odnose na zoonoze ili uzronike zoonoza na razini drave. (2) Minimalna pravila za uspostavu usklaenog programa praenja jedne ili vie zoonoza i/ili uzronika zoonoza utvrena su u Dodatku III. ovoga Pravilnika.

lanak 6. (Dunosti subjekta u poslovanju s hranom) Mjerodavna tijela garantiraju da e u sluaju kada subjekt u poslovanju s hranom bude obavljao ispitivanja radi utvrivanja prisustva zoonoza ili uzronika zoonoza prema lanku 4. stavak (2) ovoga Pravilnika: a) uvati rezultate i pobrinuti se za uvanje bilo kojega izolata u razdoblju koje je utvrdilo mjerodavno tijelo i; b) obavijestiti o rezultatima i/ili dostaviti izolate mjerodavnom tijelu na njegov zahtjev.

POGLAVLJE III.- OTPORNOST NA ANTIMIKROBNA SREDSTVA, POJAVA BOLESTI KOJE SE PRENOSE HRANOM lanak 7. (Praenje otpornosti na antimikrobna sredstva) Sukladno zahtjevima navedenim u Dodatku II. ovoga Pravilnika mjerodavna tijela garantiraju da praenje otpornosti na antimikrobna sredstva prua usporedive podatke o pojavi otpornosti na antimikrobna sredstva kod uzronika zoonoza i drugih uzronika u onoj mjeri u kojoj isti predstavljaju prijetnju za zdravlje ljudi. lanak 8. (Epidemioloko istraivanje bolesti koje se prenose hranom) (1) Mjerodavna tijela garantiraju da e u sluaju kada subjekt u poslovanju s hranom bude davao podatke, sukladno lanku 6. ovoga Pravilnika, sauvati predmetni prehrambeni proizvod ili njegov odgovarajui uzorak kako se ne bi otealo njegovo pretraivanje u laboratoriju ili istraivanje o pojavi bilo koje bolesti koje se prenose hranom. (2) Mjerodavna tijela istrauju izbijanje bolesti koje se prenose hranom. Istraivanje prua podatke o epidemiolokom profilu, prehrambenim proizvodima koji su moguno bili povezani s izbijanjem bolesti i mogunim uzrocima izbijanja bolesti. Istraivanja e ukljuiti, to je vie moguno, provedbu odgovarajuih epidemiolokih i mikrobiolokih studija. Mjerodavna tijela alju Zajednikom povjerenstvu za praenje zoonoza saetak izvjea o rezultatima provedenih istraivanja, obuhvatajui podatke iz odjeljka E. Dodatka IV. ovoga Pravilnika. (3) Epidemioloka istraivanja iz st. (1) i (2) ovog lanka primjenjuju se sukladno odredbama posebnih propisa o sigurnosti proizvoda, o sustavima ranog upozorenja i odgovora na spreavanje i kontrolu prenosivih bolesti kod ljudi i ivotinja, higijeni hrane, posebice onih o urnim mjerama i postupcima za povlaenje hrane i stone hrane s trita. POGLAVLJE IV. - RAZMJENA PODATAKA I LABORATORIJI lanak 9. (Procjena trendova i izvora zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, izvjea i formiranje Zajednikog povjerenstva)

(1) Mjerodavna tijela imaju obvezu procjenjivati trendove i izvore zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva na podruju iz svoje mjerodavnosti. (2) Svako mjerodavno tijelo alje Zajednikom povjerenstvu za praenje zoonoza do kraja travnja svake godine, za prethodnu godinu, s podruja svoje mjerodavnosti izvjee o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, obuhvatajui podatke prikupljene sukladno l. 4., 7. i 8. ovoga Pravilnika. (3) Odluku o formiranju Zajednikog povjerenstva za praenje zoonoza donosi ministar, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, uz suglasnost mjerodavnih tijela entiteta i Brko Distrikta BiH. Odluka najmanje mora sadravati: a) b) c) d) imena lanova povjerenstva; odgovornosti lanova povjerenstva; opis radnih zadataka; nain komunikacije i razmjene informacija.

(4) Minimalni zahtjevi za izvjee o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva utvreni su u Dodatku IV. ovoga Pravilnika. (5) Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza moe zatraiti dodatna izvjea i posebne informacije od mjerodavnih tijela, koja su ih duna dostaviti nakon navedenog zahtjeva, a mogu to uiniti i na vlastitu inicijativu. (6) Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza analizira izvjea iz stavka (2) ovog lanka i do kraja lipnja tekue godine izrauje izvjee o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva. (7) Kod pripreme izvjea o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza moe uzeti u obzir i druge podatke prikupljene provoenjem propisa s podruja zdravlja ivotinja, zdravlja ljudi, stone hrane i higijene hrane. (8) Izvjee o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva, Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza upuuje na miljenje mjerodavnim tijelima. (9) Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza do kraja rujna tekue godine dostavlja mjerodavnim tijelima zavrno izvjee o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva za prethodnu godinu. (10) Izvjee o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva i bilo koji njihovi saeci stavljaju se na raspolaganje javnosti sukladno posebnim propisima. lanak 10. (Referentni laboratoriji)

(1) Referentni laboratoriji za analiziranje i testiranje zoonoza i uzronika zoonoza i njihove otpornosti na antimikrobna sredstva odreuju se sukladno posebnim propisima kojima je regulirana ova oblast. (2) Odgovornosti i zadaci referentnih laboratorija, posebice glede koordinacije njihovih aktivnosti odreuju se posebnim propisima. (3) Mjerodavna tijela odreuju referentni laboratoriji za svako podruje iz svoje mjerodavnosti i o tome obavjetavaju Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza. POGLAVLJE V. - PRIMJENA, PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 11. (Izmjene i dopune Dodataka) Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza prati nova znanstvena postignua, temeljem suvremenih strunih i znanstvenih postignua te aktualne situacije u zemlji i svijetu, za bilo koja pitanja obuhvaena ovim Pravilnikom, te predlae izmjene i dopune dodataka ovoga Pravilnika ili uspostavu usklaenih programa praenja sukladno lanku 5. ovoga Pravilnika. lanak 12. (Dodaci) Dodaci I - IV. tiskani su u privitku ovoga Pravilnika i ine njegov sastavni dio. lanak 13. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 105/10 22. travnja 2010. godine Sarajevo Predsjedatelj Vijea ministara BiH Dr. Nikola piri, v. r. DODATAK I. Odjeljak A. Zoonoze i uzronici zoonoza ukljueni u praenje

bruceloza i njezini uzronici kampilobakterioza i njezini uzronici listerioza i njezini uzronici salmoneloze, salmonelne infekcije i njihovi uzronici trihineloza i njezini uzronici ehinokokoza i njezini uzronici tuberkuloza uzrokovana Mycobacterium bovis Escherichia coli koja izluuje verotoksin

Bjesnoa Q groznica Bedrenica

Odjeljak B. Popis zoonoza i uzronika zoonoza koji se prate sukladno epidemiolokom stanju 1. Virusne zoonoze

kalicivirus hepatitis A virus virusi gripe virusi koje prenose artopodi coronavirus SARS CoV

2.

Bakterijske zoonoze

borelioza i njezini uzronici botulizam i njezini uzronici leptospiroza i njezini uzronici klamidioza i njezini uzronici mikobakterioze osim tuberkuloze uzrokovane Mycobacterium bovis vibrioza i njezini uzronici jersinioza i njezini uzronici

3.

Parazitske zoonoze

anisakija i njezini uzronici kriptosporidioza i njezini uzronici cisticerkoza i njezini uzronici toksoplazmoza i njezini uzronici limanijaza

4.

Ostale zoonoze i uzronici zoonoza

DODATAK II. Uvjeti za praenje otpornosti na antimikrobna sredstva sukladno lanku 7. ovoga Pravilnika Odjeljak A. Opi uvjeti Sustav praenja otpornosti na antimikrobna sredstva predvien lankom 7. ovoga Pravilnika treba pruiti najmanje slijedee podatke: 1. 2. 3. ivotinjske vrste ukljuene u praenje; bakterijske vrste i/ili sojevi ukljueni u praenje; nain uzimanja uzoraka koji se primjenjuje kod praenja;

4. 5. 6. 7.

antimikrobna sredstva ukljuena u praenje; laboratorijske postupke primjenjive za otkrivanje otpornosti; laboratorijske postupke primjenjive za identifikaciju mikrobnih izolata; metode koje se koriste za prikupljanje podataka.

Odjeljak B. Posebni uvjeti Sustav praenja prua odgovarajue podatke barem glede reprezentativnog broja izolata Salmonella spp, Campylobacter jejuni i Campylobacter coli kod goveda, svinja i peradi kao i hrane ivotinjskog podrijetla koja potjee od tih vrsta. DODATAK III. Usklaeni programi praenja iz lanka 5. ovoga Pravilnika Kad se ustanovi usklaeni program praenja, potrebito je utvrditi najmanje slijedea programska obiljeja:

svrhu, trajanje, zemljopisno podruje ili regiju, zoonoze i/ili uzronike zoonoza, vrste uzoraka i ostale traene podatke, najmanji broj uzoraka i nain uzimanja uzoraka, vrste laboratorijskih postupaka, zadatke mjerodavnih tijela, resurse koje treba ukljuiti, procjenu trokova i financiranje, metode i vrijeme za izvjetavanje o rezultatima.

DODATAK IV. Izvjee o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornostina antimikrobna sredstva Izvjee sadrava najmanje slijedee podatke: Odjeljak A. Pri prvom izvjetavnju treba navesti slijedee podatke za svaku zoonozu i uzronika zoonoze: a) sustav praenja (nain uzorkovanja, uestalost uzimanja uzoraka, vrste uzoraka, definicija sluajeva, dijagnostiki postupci koji se primjenjuju); b) c) politika vakcinacije i ostale preventivne mjere; kontrolni mehanizmi i/ili programi;

d) e) f)

mjere u sluaju pozitivnih nalaza ili pojava sporadinih sluajeva; vaei sustavi obvezne prijave bolesti; istorija bolesti u zemlji.

Svako slijedee izvjetavanje sadri samo promjene. Odjeljak B. Svake godine treba navesti slijedee podatke: a) relevantna prijemljive populacija ivotinja (zajedno s nadnevkom na kojeg se podaci odnose);

broj stada ili jata, ukupan broj ivotinja; ako je potrebito, podatke o nainu dranja i uzgoja ivotinja;

b)

broj i ope podatke laboratorija i institucija ukljuenih u praenje.

Odjeljak C. Svake godine treba navesti slijedee pojedinosti o svakom uzroniku zoonoze i podataka koji se odnose na zoonoze ukljuujui i njihove posljedice: a) b) promjene kod ve opisanih sustava; promjene prethodno opisanih metoda;

c) rezultate istraivanja i daljnjih tipiziranja ili ostalih metoda identifikacije u laboratorijama (za svaku skupinu podataka posebice); d) e) f) procjenu dosadanjeg stanja, trenda i izvora zaraze na nacionalnoj razini; vanost bolesti kao zoonoze; vanost otkria uzronika kod ivotinja i u hrani kao mogueg izvora zaraze ljudi;

g) utvrene mjere kontrole koje se mogu koristiti za spreavanje ili smanjenje prijenosa uzronika zoonoze na ljude; h) po potrebi posebne mjere o kojima odlue mjerodavna tijela ili ih Zajedniko povjerenstvo za praenje zoonoza predloi na temelju aktualnog stanja. Odjeljak D. Izvjetavanje o rezultatima istraivanja Rezultati istraivanja sadre: broj pretraenih epidemiolokih cjelina (jato, stado, uzorci, koliine) i broj pozitivnih uzoraka prema definiciji sluaja. Ukoliko je potrebito, rezultati se prikazuju na nain da sadre zemljopisnu proirenost zoonoza ili uzronika zoonoze. Odjeljak E. Za podatke o izbijanju bolesti koje se prenose hranom: a) ukupan broj izbijanja tijekom jedne godine;

b)

broj oboljelih ljudi i broj smrtnih sluajeva prilikom spomenutog izbijanja;

c) uzronike izbijanja bolesti koje se prenose hranom, ukljuujui ako je mogue serotip ili drugi konani opis uzronika. Ako identifikacija uzronika nije moguna, treba navesti razlog nemogunosti identifikacije; d) prehrambene proizvode povezane s izbijanjem bolesti i ostale mogue prijenosnike (vehikuli); e) identifikaciju vrste mjesta gdje su se proizveli/kupili/nabavili/konzumirali sumnjivi prehrambeni proizvodi; f) ostale faktore kao npr. nedostatak higijene prilikom obrade hrane.

Odjeljci od A. do D. primjenjuju se na izvjea o praenju provedena sukladno l. 4. ili 7. ovoga Pravilnika. Odjeljak E. primjenjuje se na izvjea o praenju provedena sukladno lanku 8. ovoga Pravilnika. MINISTARSTVO SPOQNE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BiH 256 Na osnovu lana 17. stav (4) a u vezi sa lanom 40. stav (1) taka d) Zakona o zatiti i dobrobiti ivotiwa ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/09), Ministarstvo spoqne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na prijedlog Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O ZATITI IVOTIWA PRI KLAWU ILI USMRIVAWU lan 1. (Opte odredbe) (1) Ovim Pravilnikom se propisuju uslovi zatite ivotiwa uzgojenih i dranih za proizvodwu mesa, koe, krzna ili drugih proizvoda, tokom wihovog premjetawa, smjetaja u depou, sputavawa, omamqivawa, klawa i usmrivawa, ukquujui i usmrivawe ivotiwa sa ciqem kontrole bolesti. (2) Odredbe ovog Pravilnika ne primjewuju se na:

a) tehnike ili naune eksperimente na ivotiwama u vezi sa postupcima iz stava (1) ovog lana, koji se provode pod nadzorom nadlenog organa; b) ivotiwe usmrene pri kulturnim ili sportskim dogaajima;

c) slobodno ivuu divqa usmrenu u skladu sa Odlukom o nainu obavqawa veterinarskozdravstvenog pregleda i kontrole ivotiwa prije klawa i proizvoda ivotiwskog porijekla. ("Slubeni glasnik BiH", broj 82/06). lan 2. (Znaewe pojmova) (1) Za potrebe ovog Pravilnika koriste se sqedei pojmovi:

a) klaonica je svaki objekat, ukquujui opremu i sredstva za kretawe i smjetaj ivotiwa, namijewen komercijalnom klawu ivotiwa navedenih u lanu 5. stav (1) ovog Pravilnika; b) premjetawe je istovar ivotiwa ili wihovo prevoewe, odnosno kretawe od istovarnih platformi, tala ili torova u klaonici do prostorija ili mjesta gdje e da bude zaklane; c) smjetaj u depou je drawe ivotiwa u talama, torovima, natkrivenim prostorima ili otvorenim povrinama koje klaonice koriste sa ciqem obezbjeewa bilo koje potrebne wege (voda, hrana, odmor) prije klawa; d) sputavawe je primjena bilo kojeg postupka na ivotiwi kojem je svrha ograniavawe kretawa ivotiwe, da bi se omoguilo efikasno omamqivawe ili usmrivawe; e) omamqivawe je postupak koji, primijewen na ivotiwi, uzrokuje trenutni gubitak svijesti koji traje do smrti ivotiwe; f) g) usmrivawe je postupak kojim se uzrokuje smrt ivotiwe; klawe je uzrokovawe smrti ivotiwe wenim iskrvarewem;

h) obredno klawe je uzrokovawe smrti ivotiwe wenim iskrvarewem radi zadovoqavawa propisa odreenih vjerskih zajednica i konfesija u Bosni i Hercegovini; i) 1) nadleni organi su: Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine;

2) Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poqoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Odjeqewe za poqoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; j) 1) 2) 3) 4) nadleni inspekcijski organi su: Federalna uprava za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine; Republika uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske; Inspektorat Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; Kantonalne uprave za inspekcijske poslove;

5)

Inspekcije u okviru lokalnih organa uprave.

(2) U sluaju obrednog klawa, vjerske zajednice registrovane u Bosni i Hercegovini, prema ijim pravilima se obavqa klawe, nadlene su za implementaciju i praewe specijalnih odredaba koje se odnose na klawe u skladu sa vjerskim obredima. Postupak klawa se provodi pod nadzorom veterinarskog inspektora ili ovlaenog veterinara. lan 3. (Odgovornost vlasnika ili odgovornog lica) Vlasnik ili lice odgovorno za ivotiwe mora da obezbijedi da ivotiwe zaklane ili usmrene u bilo kojoj klaonici, na farmi, prostorima ili drugim mjestima budu tokom premjetawa, smjetaja, sputavawa, omamqivawa, klawa ili usmrivawa poteene bilo kojeg uznemiravawa, boli ili patwe, koje je mogue izbjei. lan 4. (Uslovi koji se odnose na klaonice) Vlasnik ili odgovorno lice u klaonici mora da obezbijedi da su konstrukcija klaonice, prostori i oprema klaonice, kao i wihova upotreba, takvi da ivotiwe ne budu izloene bilo kakvom uznemiravawu, bolu ili patwi, koje je mogue izbjei. lan 5. (Postupak na klaonici) (1) Vlasnik ili odgovorno lice u klaonici mora da obezbijedi da su kopitari, preivari, sviwe, kunii i perad koji su dopremqeni na klawe: a) premjetani i prema potrebi smjeteni u skladu sa odredbama Dodatka A ovog Pravilnika; b) sputani u skladu sa odredbama Dodatka B ovog Pravilnika;

c) omamqeni prije klawa ili trenutno usmreni u skladu sa odredbama Dodatka C ovog Pravilnika; d) iskrvareni u skladu sa odredbama Dodatka D ovog Pravilnika.

(2) Ukoliko se ivotiwe koqu u skladu sa specijalnim postupcima obrednog klawa, kako se zahtijeva odreenim vjerskim pravilima, ne primjewuju se zahtjevi stava (1) take c) ovog lana. (3) Nadleni inspekcijski organ moe objektima za klawe, kojima je doputeno odstupawe u skladu sa Odlukom o nainu obavqawa veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole ivotiwa prije klawa i proizvoda ivotiwskog porijekla, odobriti odstupawe od stava (1) take a) ovog lana samo za goveda, a od stava (1) take a) ovog lana i od postupaka omamqivawa i usmrivawa navedenih u Dodatku C ovog Pravilnika za perad, kunie, sviwe, ovce i koze, ako su ispuweni zahtjevi iz lana 3. ovog Pravilnika.

lan 6. (Pribor za sputavawe, omamqivawe i usmrivawe) (1) Vlasnik ili odgovorno lice u klaonici mora da obezbijedi da su instrumenti, pribor i oprema za sputavawe te druga oprema i instalacije koji se koriste za omamqivawe ili usmrivawe ivotiwa dizajnirani, izgraeni, odravani i koriteni na nain koji omoguava brzo i efikasno omamqivawe i usmrivawe ivotiwa u skladu sa odredbama ovog Pravilnika. (2) Veterinarski inspektor ili ovlaeni veterinar kontrolie da li su oprema i instrumenti koji se koriste za sputavawe, omamqivawe i usmrivawe ivotiwa usklaeni sa zahtjevima iz stava (1) ovog lana i redovno provjeravani, odravani i u upotrebnom stawu. (3) Adekvatna rezervna oprema i instalacije moraju da budu drani na mjestu klawa, pravilno odravani i redovno pregledavani najmawe jednom mjeseno. lan 7. (Edukacija osobqa) (1) Vlasnik klaonice ili odgovorno lice u klaonici mora da obezbijedi da lica koja obavqaju poslove sputavawa, omamqivawa, klawa ili usmrivawa ivotiwa imaju zavren kurs i poloen ispit u skladu sa programu koji je naveden u Dodatku H ovog Pravilnika. (2) Vlasnik klaonice ili odgovorno lice u klaonici mora da obezbijedi da lica koja obavqaju poslove premjetawa ivotiwa i wihovog smjetaja u depo posjeduju potrebnu vjetinu, sposobnost i znawe za efikasno i humano obavqawe navedenih poslova u skladu sa odredbama ovog Pravilnika. (3) Ukoliko veterinarski inspektor ili ovlaeni veterinar tokom nadzora i kontrole utvrdi da: a) lica iz stava (1) ovog lana ne posjeduju dokaz o osposobqenosti ili ako ne posjeduju potrebnu vjetinu, sposobnost i znawe, zabrawuje rad takvom licu te nareuje osposobqavawe ili ponovno osposobqavawe iz stava (1) ovog lana; b) lica iz stava (2) ovog lana ne posjeduju potrebnu vjetinu, sposobnost i znawe, zabrawuje rad takvom licu, te nareuje vlasniku klaonice ili odgovornom licu u klaonici da obezbijedi wegovo osposobqavawe ili ponovno osposobqavawe. (4) Detaqne uslove i program osposobqavawa iz st. (1) i (2) ovog lana propisuje Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, uz prethodno pribavqenu saglasnost nadlenih organa entiteta. (5) Ispit iz stava (1) ovog lana polae se u nadlenom organu entiteta. Detaqne uslove za polagawe ispita propisuje Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine uz prethodno pribavqenu saglasnost nadlenih organa entiteta. lan 8. (Inspekcijski nadzor)

(1) Nadzor i kontrolu u klaonici provodi veterinarski inspektor ili ovlaeni veterinar, koji u svako doba mora da ima slobodan pristup svim wenim dijelovima sa ciqem provjere usklaenosti sa odredbama ovog Pravilnika. (2) Nadzor i kontrola iz stava (1) ovog lana moe se provoditi istovremeno sa nadzorom i kontrolom u druge svrhe. lan 9. (Klawe ili usmrivawe ivotiwa izvan klaonica) (1) Prilikom klawa izvan klaonice ivotiwa iz lana 5. stav (1) ovog Pravilnika primjewuju se odredbe stava (1) ta. b), c) i d) navedenog lana. (2) U sluaju kada vlasnik, za svoje sopstvene potrebe, izvan klaonice koqe perad, kunie, sviwe, ovce i koze, odobrava se odstupawe od stava (1) ovog lana, pod uslovom da se klawe obavqa u skladu sa lanom 3. ovog Pravilnika uz obavezno omamqivawe sviwa, ovaca i koza prije klawa, a na nain propisan ovim Pravilnikom. lan 10. (Klawe ili usmrivawe ivotiwa radi kontrole bolesti i vika jednodnevnih pilia) (1) Kada se ivotiwe iz lana 5. stav (1) ovog Pravilnika koqu ili usmruju sa ciqem kontrole bolesti, postupak mora da bude proveden u skladu sa odredbama Dodatka E ovog Pravilnika. (2) Postupak usmrivawa ivotiwa koje se uzgajaju sa ciqem proizvodwe krzna mora da bude proveden u skladu sa odredbama Dodatka F ovog Pravilnika. (3) Viak jednodnevnih pilia i embrija mora da bude usmren to je mogue bre, u skladu sa odredbama Dodatka G ovog Pravilnika. lan 11. (Prisilno klawe) Odredbe l. 9. i 10. ovog Pravilnika ne primjewuju se na ivotiwe koje moraju da budu trenutno usmrene u sluaju prisilnog klawa. lan 12. (Klawe povrijeenih/bolesnih ivotiwa) (1) Vlasnik bolesne ili povrijeene ivotiwe ili lice odgovorno za takvu ivotiwu mora da obezbijedi weno klawe, odnosno usmrivawe na licu mjesta radi izbjegavawa nepotrebne patwe ivotiwe. (2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, povrijeene ili bolesne ivotiwe mogu se po odobrewu veterinara prevesti do mjesta klawa ili usmrivawa, pod uslovom da takav prevoz ivotiwama nee uzrokovati daqwu patwu. lan 13. (Uvoz u Bosnu i Hercegovinu)

Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu iz zemaqa koje nisu lanice Evropske unije mora potjecati od ivotiwa zaklanih u objektima odobrenim u skladu sa vaeim propisima te mora da ga prati sertifikat kojim se potvruje da su ivotiwe zaklane ili usmrene na nain koji obezbjeuje zatitu ivotiwa najmawe jednaku onoj u Bosni i Hercegovini u skladu sa odredbama ovog Pravilnika. lan 14. (Vodii dobre prakse) Nadleni organi iz lana 2. stav (1) taka i) ovog Pravilnika razvijaju vodie dobre prakse na osnovu standarda Svjetske organizacije za zdravqe ivotiwa (OIE) i Evropske organizacije za bezbjednost hrane (EFSA) te u skladu sa odredbama ovog Pravilnika. lan 15. (Prelazne i zavrne odredbe) Objekti koji su prije stupawa na snagu ovog Pravilnika odobreni za klawe ivotiwa moraju ispuniti uslove propisane odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 30. juna 2011. godine. lan 16. (Program osposobqavawa) Upute za program osposobqavawa i polagawe ispita iz lana 7. st. (4) i (5) ovog Pravilnika propisae Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine uz prethodno pribavqenu saglasnost nadlenih organa entiteta u roku od mjesec dana od dana stupawa na snagu ovog Pravilnika. lan 17. (Stupawe na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slubenom glasniku BiH". Broj 07-1-02-1776-1/10 18. maja 2010. godine Sarajevo Ministar Mladen Zirojevi, s. r. DODATAK A USLOVI ZA PREMJETAWE I SMJETAJ IVOTIWA U KLAONICAMA I. OPTI USLOVI 1. Svaka klaonica mora da ima odgovarajuu opremu i prostore za istovar ivotiwa iz prevoznog sredstva.

2. ivotiwe nakon dolaska u klaonicu moraju da budu istovarene to je mogue prije. Ako se ivotiwe ne mogu istovariti odmah po dolasku u klaonicu, moraju da budu zatiene od nepovoqnih vremenskih uslova te mora da im bude obezbijeena adekvatna ventilacija. 3. ivotiwe koje, sa obzirom na vrstu, pol, starost ili porijeklo, mogu povrijediti jedna drugu, moraju da budu drane i smjetene u depou odvojeno jedne od drugih. 4. Tokom boravka u klaonici ivotiwe moraju da budu zatiene od nepovoqnih vremenskih uslova. Ako su bile izloene visokim temperaturama za vlanog vremena, potrebno ih je rashladiti na adekvatan nain. 5. Kondicija i zdravstveno stawe ivotiwa moraju se provjeravati najmawe dva puta dnevno, ujutro i naveer. 6. ivotiwe koje su bile izloene boli ili patwama tokom prevoza ili po dolasku u klaonicu, te ivotiwe koje jo siu, moraju da budu odmah zaklane. Ukoliko to nije mogue, potrebno ih je izdvojiti i zaklati to je mogue prije, a najkasnije za dva asa. 7. ivotiwe koje ne mogu hodati ne smiju se vui do mjesta klawa, ve ih je potrebno usmrtiti tamo gdje lee ili ih, gdje je to mogue, a da im se ne uzrokuje jo vie patwe, prevesti na kolicima ili pokretnoj platformi do mjesta za prisilno klawe. II. USLOVI ZA IVOTIWE KOJE NISU DOPREMQENE U SPREMNICIMA 1. Ukoliko klaonice imaju opremu za istovar ivotiwa, takva oprema mora da ima pod koji onemoguava klizawe i, ukoliko je to potrebno, postranu zatitu. Mostovi, rampe i prolazi moraju da imaju stranice, ograde ili neki drugi oblik postrane zatite, da bi se sprijeilo ispadawe ivotiwa. Izlazne ili ulazne rampe moraju da imaju najmawi mogui nagib. 2. Tokom istovara ivotiwe moraju da budu poteene straha i uznemirenosti i sa wima se ne smije loe postupati, a potrebno je da se obezbijedi da ne padnu. ivotiwe ne smiju da budu podizane za glavu, rogove, ui, noge, rep ili runo, ni na bilo koji drugi nain koji im moe da uzrokuje nepotrebnu bol, patwu ili povrede. Kada je to potrebno, ivotiwe moraju da budu voene pojedinano. 3. ivotiwe moraju da budu paqivo premjetane. Prolazi moraju da budu tako konstruisani da je mogunost povreivawa ivotiwa svedena na najmawu moguu mjeru i rasporeeni tako da se iskoristi sklonost ivotiwa za slijeewe nagona stada. 4. Pribor koji se koristi za tjerawe ivotiwa mora da bude koriten samo u te svrhe i samo tokom kraeg perioda. Koritewe pribora za elektro-okove mora da se izbjegava kada je mogue. U svakom sluaju, taj pribor se moe upotrebqivati samo za odrasla goveda i odrasle sviwe koje se odbijaju pomaknuti i samo onda kada ispred sebe imaju dovoqno prostora za kretawe. Elektro-okovi ne smiju trajati due od jedne sekunde, izmeu wih moraju da budu dovoqno dugi razmaci i mogu da se primijene samo na miiima straweg dijela tijela. Elektro-okovi se ne smiju ponovo upotrebqivati ako ivotiwa na wih ne reaguje. 5. ivotiwe se ne smije udarati ili pritiskati na bilo koji posebno osjetqivi dio tijela. Zabraweno je gweiti, zavrtati ili lomiti rep ivotiwe ili joj pritiskati oi. Nije dozvoqeno zadavati udarce nogom ili bilo koje druge udarce.

6. ivotiwe se ne smiju dopremiti do mjesta klawa ukoliko nee da budu odmah zaklane. Ako se klawe nee obaviti odmah po dolasku, ivotiwe moraju da budu smjetene u depo. 7. Klaonice moraju da budu opremqene dovoqnim brojem torova za adekvatan privremeni smjetaj ivotiwa koji omoguavaju zatitu od nepovoqnih vremenskih uslova. 8. Uz uslove propisane specijalnim veterinarskim propisima, torovi u depoima za privremeni smjetaj ivotiwa moraju da imaju i: a) podove koji na najmawu moguu mjeru smawuju opasnost od klizawa i koji ne uzrokuju povrede ivotiwa kada su u dodiru sa wima; b) adekvatnu ventilaciju, vodei rauna o moguim ekstremnim vrijednostima temperature i vlage. Ukoliko se koristi vjetaka ventilacija, moraju da budu obezbijeeni i rezervni aparati koji se koriste u sluaju kvara sistema za ventilirawe; c) vjetako osvjetqewe dovoqno jako da je mogue obaviti pregled svih ivotiwa u svako doba, a u sluaju potrebe mora da bude na rapolagawu i adekvatan rezervni izvor svjetlosti; d) tamo gdje je potrebno, opremu za vezawe ivotiwa;

e) tamo gdje je potrebno, odgovarajuu zalihu adekvatne prostirke za sve ivotiwe koje se u depou dre tokom noi. 9. U klaonicama koje, osim prostora za privremeni smjetaj iz take 8. ovog poglavqa, imaju i prostore za privremeni smjetaj ivotiwa na otvorenom bez prirodnog zaklona ili sjene, mora da bude obezbijeena adekvatna zatita od nepovoqnih vremenskih uslova. Otvoreni prostori za privremeni smjetaj ivotiwa moraju da budu odravani u takvom stawu da obezbijede da ivotiwe ni u jednom trenutku nisu izloene fizikalnim, hemijskim ili ostalim uticajima tetnim za wihovo zdravqe. 10. ivotiwe koje po dolasku nisu dovedene direktno na mjesto klawa moraju uz pomo adekvatne opreme da imaju konstantno na rapolagawu vodu za pie iz odgovarajuih pojilica. ivotiwe koje nisu zaklane u roku 12 asova od dolaska u klaonicu, moraju da budu nahrawene, a i naknadno, prema potrebi i u odgovarajuim vremenskim intervalima, ivotiwama mora da bude data umjerena koliina hrane. 11. ivotiwe koje su u klaonici zadrane 12 i vie asova moraju da budu privremeno smjetene i, prema potrebi, vezane na takav nain da mogu lei bez potekoa. Kada ivotiwe nisu vezane, hrana im mora da bude obezbijeena na nain koji omoguava nesmetano hrawawe. III. USLOVI ZA IVOTIWE DOPREMQENE U SPREMNICIMA 1. Spremnicima u kojima se prevoze ivotiwe mora se rukovati paqivo i ne smije ih se bacati, isputati ili prevrtati. Kada je mogue, spremnici se tovare i istovaraju horizontalno i uz pomo mehanike opreme.

2. ivotiwe dopremqene u spremnicima sa perforiranim ili fleksibilnim dnom moraju da budu istovarene sa specijalnom pawom, da bi se izbjeglo wihovo povreivawe. Kada je to odgovarajue, ivotiwe moraju da budu pojedinano istovarene iz spremnika. 3. ivotiwe dopremqene u spremnicima moraju da budu zaklane to je mogue prije, u suprotnom ih je potrebno nahraniti i napojiti, u skladu sa takom 10. Poglavqa II ovog dodatka. DODATAK B SPUTAVAWE IVOTIWA PRIJE OMAMQIVAWA, KLAWA ILI USMRIVAWA 1. ivotiwe moraju da budu sputane na adekvatan nain radi spreavawa svake boli, patwe, uznemirenosti, povreda ili nagweewa, koje je mogue izbjei. 1.1. U sluaju obrednog klawa, goveda moraju prije klawa da bude sputana upotrebom mehanikih postupaka, da bi se izbjegla svaka bol, patwa ili uznemirenost, kao i bilo kakva povreda ili nagweewe. 2. Prije omamqivawa ili klawa, ivotiwe ne smiju visiti niti im smiju biti vezane noge. Izuzetno, perad i kunii mogu da bude objeeni za noge radi klawa, pod uslovom da su provedene adekvatne mjere koje obezbjeuju da su u trenutku omamqivawa ivotiwe dovoqno oputene i da se klawe moe obaviti efikasno i bez nepotrebne odgode. 2.1. Osim u sluajevima iz take 2. ovog dodatka, vjeawe ivotiwa ne smije se ni u kojem sluaju koristiti kao nain wihovog sputavawa. 3. ivotiwe koje se omamquju ili usmruju primjenom mehanike ili elektrine opreme u podruju glave, moraju se postaviti u takav poloaj da se oprema moe primijeniti i koristiti jednostavno, precizno i u odgovarajuem trajawu. U sluaju kopitara i goveda dozvoqena je primjena adekvatnih pomagala za ograniewe pomicawa glave. 4. Nije dozvoqeno koritewe opreme za elektrino omamqivawe radi sputavawa ili imobilizacije, kao ni za tjerawe ivotiwa. DODATAK C OMAMQIVAWE ILI USMRIVAWE IVOTIWA KOJE SE NE UZGAJAJU RADI KRZNA I. DOPUTENI POSTUPCI A. Omamqivawe 1. 2. 3. primjena pitoqa sa penetrirajuim klinom; udarac u glavu; primjena elektrine struje;

4.

izlagawe ugqen-dioksidu.

B. Usmrivawe: 1. 2. 3. primjena pitoqa ili puke; usmrivawe elektrinom strujom; izlagawe ugqen-dioksidu.

C. Izuzetno, nadleni inspekcijski organ moe odobriti postupak dekapitacije, dislokacije vrata i upotrebe komore sa vakuumom, kao postupke usmrivawa za pojedine vrste ivotiwa, pod uslovom da se obavqaju u skladu sa lanom 3. ovog pravilnika i da su ispuweni specijalni uslovi iz Poglavqa III ovog dodatka. II. SPECIJALNI USLOVI ZA OMAMQIVAWE ivotiwu je doputeno omamiti samo ako se odmah nakon toga moe iskrvariti. 1. Pitoq sa penetrirajuim klinom

a) pitoq sa penetrirajuim klinom mora da bude namjeten tako da klin prodre direktno u koru velikog mozga. Izriito je zabraweno pucati u zatiqak goveda; b) izuzetno od podtake a) ove take, ovce i koze mogu da bude omamqene primjenom pitoqa na zatiqku, ukoliko rogovi onemoguavaju wegovu primjenu na elu glave. U tom sluaju je potrebno odrediti taku neposredno iza osnove rogova i usmjeriti pitoq prema ustima. Krvarewe ivotiwe mora poeti u roku 15 sekundi nakon pucwa; c) prilikom upotrebe pitoqa sa penetrirajuim klinom, nakon svakog pucwa, lice koje obavqa omamqivawe mora da provjeri vraa li se klin do kraja na poetni poloaj. Ako se klin ne vraa potpuno do kraja, pitoq ne smije da bude ponovno koriten sve dok ne bude popravqen; d) zabrawen je smjetaj ivotiwa u prostore za omamqivawe, ako lice koje obavqa omamqivawe nije spremno obaviti omamqivawe odmah nakon to je ivotiwa dovedena u prostor za omamqivawe. ivotiwama ne smiju da budu sputane glava, ako odmah nee da budu omamqene. 2. Udarac u glavu

a) ovaj postupak doputen je iskquivo uz upotrebu mehanikog aparata koji djeluje udarcem na kosti lobawe. Lice koja obavqa omamqivawe mora postaviti aparat na tano odreeno mjesto i koristiti puwewe odgovarajue snage, u skladu sa uputstvima proizvoaa, da bi se postiglo efikasno omamqivawe bez loma kostiju lobawe; b) u sluaju malog broja kunia, kada se koristi udarac u lobawu izazvan mehanikim djejstvom, postupak mora da se provede na nain da ivotiwa trenutno ostane bez svijesti i da u tom stawu ostane do nastupa smrti, to je potrebno izvesti u skladu sa optim zahtjevima iz lana 3. ovog Pravilnika.

3.

Omamqivawe elektrinom strujom

A. Elektrode 1. Elektrode moraju da budu postavqene tako da obuhvate glavu ivotiwe, kako bi struja mogla proi kroz mozak. Moraju da budu preduzete adekvatne mjere, da bi se osigurao dobar kontakt elektroda sa koom, specijalno uklawawem vika vune ili vlaewem koe. 2. Kod pojedinanog omamqivawa ivotiwa, oprema za omamqivawe elektrinom strujom mora: a) da imaju aparat za mjerewe otpora tokom rada aparata koji onemoguava wegov rad ako nije mogue postii najmawu potrebnu jainu struje; b) da imaju ugraen vizuelni ili audioaparat koji pokazuje duinu primjene struje na ivotiwi; c) da bude spojen na aparat koji pokazuje napon i jainu struje tokom rada, postavqen tako da ga lice koja obavqa omamqivawe jasno vidi. 3. Jaina elektrine struje i trajawe omamqivawa elektrinom strujom moraju da budu takvi da se obezbijedi da ivotiwa trenutno izgubi svijest i ostane bez svijesti do nastupa smrti. B. Kupke za omamqivawe 1. Pri upotrebi kupki za omamqivawe peradi, mora se prilagoditi nivo vode radi obezbjeewa relevantnog kontakta sa glavom svake ptice. 1.1. Jaina elektrine struje i trajawe omamqivawa elektrinom strujom moraju da budu takvi da se obezbijedi da ivotiwa trenutno izgubi svijest i ostane bez svijesti do nastupa smrti. 2. Kod grupnog omamqivawa peradi u kupkama, mora se odravati napon koji je potreban za stvarawe struje dovoqne jaine za omamqivawe svake ptice. 3. Da bi se obezbijedilo da struja prolazi pravilno, moraju se preduzeti adekvatne mjere i to obezbjeewem dobrih elektrinih kontakata i vlaewem mjesta dodira lire i nogu peradi. 4. Kupke za omamqivawe peradi moraju veliinom i dubinom da odgovaraju vrsti i kategoriji peradi koja se koqe i ne smiju se prelijevati na ulazu. Elektroda koja je urowena u vodu mora da se protee cijelom duinom vodene kupke. 5. 4. 1. Na mjestu klawa mora da bude obezbijeen runi rezervni aparat za omamqivawe. Omamqivawe sviwa izlagawem ugqen-dioksidu Koncentracija ugqen-dioksida za omamqivawe sviwa mora da iznosi najmawe 70%.

2. Komora u kojoj se sviwe izlau gasu i oprema koja se koristi za prevoz sviwa kroz wu moraju da budu tako dizajnirani, konstruisani i odravani da se izbjegne povreivawe sviwa i

pritisak na grudni ko te da sviwe mogu stajati uspravno sve dok ne izgube svijest. Oprema koja se koristi za prevoz sviwa kroz komoru i komora moraju da budu adekvatno osvijetqeni tako da sviwe mogu vidjeti jedna drugu ili svoju okolinu. 3. Komora mora da bude opremqena aparatima za mjerewe koncentracije gasa na mjestu najvie koncentracije gasa kojoj su ivotiwe izloene, te svjetlosnim i zvunim znakom upozorewa ukoliko koncentracija ugqen-dioksida padne ispod zahtijevanog nivoa. 4. Sviwe moraju da budu smjetene u prostore ili spremnike u kojima mogu vidjeti jedna drugu i moraju da budu dopremqene u komoru za omamqivawe u roku 30 sekundi od ulaska u postrojewe. Sviwe moraju da budu prevezene to je mogue bre od ulaza do mjesta najvie koncentracije gasa, gdje moraju da budu izloene gasu dovoqno dugo da ostanu bez svijesti do nastupa smrti. 5. Omamqivawe peradi izlagawem ugqen-dioksidu

1. Odredbe se odnose na omamqivawe kokoi i urki, a nisu primjewive na ostalu domau perad. 2. Mjeavine gasova koje se koriste za omamqivawe peradi sastoje se od:

a) 40% ugqen-dioksida, 30% kiseonika i 30% azota (perad je izloena ovoj mjeavini gasova tokom najmawe dvije minute), a nakon toga je jo izloena tokom jedne minute 80% ugqen-dioksidu, ili 1) bilo koje mjeavine argona, azota ili drugih inertnih gasova sa atmosferskim vazduhom i ugqen-dioksidom pri emu koncentracija ugqen-dioksida ne smije da bude via od 30%, a rezidualnog kiseonika 2% (perad je ovoj mjeavini gasova izloena tokom najmawe dvije minute), ili 2) argona, azota, drugih inertnih gasova ili bilo koje mjeavine ovih gasova u atmosferskom vazduhu sa maksimalno 2% rezidualnog kiseonika (perad je ovoj mjeavini gasova izloena tokom najmawe dvije minute), ili b) ugqen-dioksida najmawe koncentracije od 55% (perad je djelovawu ugqen-dioksida izloena tokom najmawe dvije minute). 3. Komprimirani gasovi moraju da budu vaporizirani prije upotrebe u komori i moraju da budu sobne temperature, da bi se sprijeio temperaturni ok. Ni pod kojim uslovima vrsti gasovi pri temperaturi smrzavawa ne smiju da budu dodati u komoru. 4. Mjeavine gasova moraju da budu vlaene.

5. Adekvatna mjeavina kiseonika i ugqen-dioksida mora da bude primijewena i konstantno odravana u komori u visini peradi, kako bi uslijedila anoksija (nedostatak kiseonika). 6. U sluaju da perad izloena mjeavini gasova pokazuje znakove vraawa svijesti, potrebno je produiti vrijeme izloenosti gasu.

7. Komora mora da bude opremqena aparatima za mjerewe koncentracije kiseonika i/ili ugqen-dioksida unutar komore, i to u visini peradi, te svjetlosnim i zvunim znakom upozorewa ukoliko koncentracija ugqen-dioksida padne ispod zahtijevanog nivoa. 8. Sistem mora da ima sposobnost odravawa potrebne koncentracije gasova unutar komore. 9. Tokom koritewa, koncentracija kiseonika i/ili ugqen-dioksida u komori mora konstantno da bude praena te vidqiva licu koje upravqa sistemom za omamqivawe. 10. Oprema za omamqivawe peradi gasom mora da bude dizajnirana, konstruisana i odravana na nain koji obezbjeuje da se perad ne povrijedi pri prolasku kroz wu. III. SPECIJALNI USLOVI USMRIVAWA 1. Primjena pitoqa ili puke

Ovi postupci se koriste za usmrivawe razliitih vrsta ivotiwa, naroito uzgojene velike divqai i jelena, a moraju da budu odobreni od nadlenog inspekcijskog organa koji mora da obezbijedi da navedene postupke provodi osposobqeno osobqe u skladu sa lanom 3. ovog Pravilnika. 2. Dekapitacija i dislokacija vrata

Ovi postupci se koriste samo za usmrivawe peradi i moraju da budu odobreni od nadlenog inspekcijskog organa koji mora da obezbijedi da ih provodi osposobqeno osobqe u skladu sa lanom 3. ovog Pravilnika. 3. Usmrivawe elektrinom strujom i izlagawem ugqen-dioksidu

1. Nadleni inspekcijski organ moe da odobri usmrivawe razliitih vrsta ivotiwa primjenom elektrine struje i ugqen-dioksida pod uslovom da su ispuweni zahtjevi iz lana 3. ovog Pravilnika i odjeqaka 3. i 4. Poglavqa II ovog dodatka. 2. Jaina koritene struje i duina izlagawa elektrinoj struji te koncentracija i duina izlagawu ugqen-dioksidu, koji se koriste za omamqivawe, odnosno usmrivawe ivotiwa, koji e biti propisani vodiima dobre prakse iz lana 14. ovog Pravilnika. 4. Primjena komore sa vakuumom

Ovaj postupak se koristi samo za usmrivawe bez iskrvarewa odreenih ivotiwa za prehranu qudi koje pripadaju vrstama divqai iz uzgoja (prepelica, jarebica, fazan) i mora se provoditi u skladu sa lanom 3. ovog pravilnika, tako da se: a) u hermetiki zatvorenoj komori u kojoj se nalaze ivotiwe moe brzo postii vakuum primjenom snane elektrine pumpe; b) vakuum odrava sve dok ivotiwe ne uginu;

c) ivotiwe grupno prevoze u spremnicima koji su smjeteni u vakuumskoj komori specijalno izgraenoj u tu svrhu. DODATAK D ISKRVAREWE IVOTIWA 1. Kod ve omamqenih ivotiwa iskrvarewe mora da pone to je mogue bre nakon omamqivawa i mora da bude brzo, obilno i potpuno. ivotiwa mora da iskrvari prije nego postoji mogunost povratka svijesti. 2. Kod svih omamqenih ivotiwa, iskrvarewe mora da bude izazvano prerezivawem barem jedne vratne arterije ili pripadajuih krvnih sudova koji ih snabdijevaju krvqu. 2.1. Nakon prerezivawa krvnih sudova ne smiju se obavqati nikakvi dodatni postupci ili elektrini podraaji na ivotiwama prije nego je iskrvarewe zavreno. 3. Kada je za omamqivawe, vjeawe, dizawe i iskrvarewe ivotiwa odgovorno jedno lice, to lice mora da provede navedene postupke tim slijedom na jednoj ivotiwi prije nego ih pone na drugoj. 4. Priruna pomona sredstva za prerezivawe vrata moraju da budu obezbijeena na mjestu gdje se perad iskrvaruje primjenom automatskog aparata, tako da se u sluaju wegovog kvara perad moe odmah zaklati. DODATAK E POSTUPCI USMRIVAWA IVOTIWA PRI KONTROLI BOLESTI Doputeni postupci 1. Usmrivawe ivotiwa sa ciqem kontrole bolesti mora da bude obavqeno na jedan od naina odreenih u Dodatku C ovog Pravilnika koji uzrokuju sigurnu smrt ivotiwa. 2. Izuzetno od stava 1. ovog lana, a u skladu sa lanom 3. ovog Pravilnika, za usmrivawe ivotiwa pri svijesti mogu da se koriste i drugi postupci, pri emu mora da bude obezbijeeno da se: a) u sluaju primjene postupka koji ne izaziva trenutnu smrt ivotiwe (npr. pucaw iz pitoqa sa penetrirajuim klinom) primijene sve potrebne mjere da se ivotiwa to prije usmrti, a u svakom sluaju prije nego se ponovno osvijesti; b) na ivotiwi ne provode nikakvi daqwi postupci prije utvrivawa wene smrti.

DODATAK F POSTUPCI USMRIVAWA IVOTIWA KOJE SE UZGAJAJU SA CIQEM PROIZVODWE KRZNA I. DOPUTENI POSTUPCI

1. Nadleni organi iz lana 2. stav (1) taka i) donose odluku o najadekvatnijem postupku usmrivawa razliitih vrsta ivotiwa, koji se mora provoditi u skladu sa odredbama iz lana 3. ovog Pravilnika, zavisno od vrste ivotiwa na koju se primjewuje. 2. a) b) c) d) f) g) II. 1. a) b) 2. Doputeni su sqedei postupci usmrivawa: primjena mehanikog aparata sa penetrirajuim klinom; ubrizgavawe prekomjerne doze anestetika; primjena elektrine struje koja uzrokuje prestanak rada srca; izlagawe ugqen-monoksidu; izlagawe hloroformu; izlagawe ugqen-dioksidu. SPECIJALNI USLOVI Primjena mehanikog aparata sa penetrirajuim klinom aparat mora da bude postavqen tako da klin prodre u koru velikog mozga; ovaj postupak doputen je samo ako odmah nakon wega slijedi iskrvarewe ivotiwe. Ubrizgavawe prekomjerne doze anestetika

Doputeno je koristiti samo one anestetike, doze i naine primjene koji uzrokuju trenutni gubitak svijesti nakon ega nastupi smrt ivotiwe. 3. Primjena elektrine struje koja uzrokuje prestanak rada srca

a) elektrode moraju da budu postavqene tako da elektrina struja prolazi kroz mozak i srce. Najmawa upotrijebqena jaina struje mora da dovede do gubitka svijesti i sranog zastoja; b) kod lisica, pri primjeni elektroda u usta i rektum, prosjena jainu struje mora da iznosi 0,3 ampera u trajawu od najmawe 3 sekunde. 4. Izlagawe ugqen-monoksidu

a) komora u kojoj se ivotiwe izlau gasu mora da bude dizajnirana, konstruisana i odravana tako da se izbjegne povreivawe ivotiwa i da je mogue da kontrolie ivotiwe tokom postupka; b) ivotiwe se uvode u komoru tek nakon to se postigne 1%-tna koncentracija 100%-tnog ugqen-monoksida; c) gas koji proizvodi aparat specijalno prilagoen u tu svrhu moe da se koristi za usmrivawe kuna i inila pod uslovom da su testovi pokazali da je koriteni gas:

1) 2) 3)

adekvatno ohlaen; filtrovan u dovoqnoj mjeri; oien od bilo kakvih iritovajuih materije ili gasova.

ivotiwe se ne smiju smjestiti u komoru sve dok se ne postigne koncentracija ugqenmonoksida od 1%. d) nakon udisawa, gas mora najprije da izazove duboku optu anesteziju, a zatim sigurnu smrt; e) 5. ivotiwe moraju da ostanu u komori do nastupa smrti. Izlagawe hloroformu Izlagawe hloroformu moe da se koristi za usmrivawa inila, pod uslovom da: a) je komora u kojoj se ivotiwe izlau gasu dizajnirana, konstruisana i odravana tako da se izbjegne povreivawe ivotiwa i da je mogue da se kontroliu ivotiwe tokom postupka; b) c) d) 6. se ivotiwe uvode u komoru samo kada je vazduh zasien hloroformom; nakon udaha, gas najprije izaziva duboku optu anesteziju, a zatim sigurnu smrt; ivotiwe ostaju u komori do nastupa smrti. Izlagawe ugqen-dioksidu Ugqen-dioksid moe da se koristi za usmrivawe kuna i inila pod uslovom da: a) je komora u kojoj se ivotiwe izlau gasu dizajnirana, konstruisana i odravana tako da se izbjegne povreivawe ivotiwa i da je mogue da se kontroliu ivotiwe tokom postupka; b) se ivotiwe uvode u komoru tek kada vazduh sadri najveu moguu koncentraciju 100%-tnog ugqen-dioksida; c) d) nakon udaha, gas najprije izaziva duboku optu anesteziju, a zatim sigurnu smrt; ivotiwe ostaju u komori do nastupa smrti.

DODATAK G POSTUPCI USMRIVAWA VIKA PILIA I PILEIH ZAMETAKA KAO VALIONIKOG OTPADA I. 1. DOPUTENI POSTUPCI USMRIVAWA PILIA Doputeni su sqedei postupci usmrivawa pilia:

a) b)

upotreba mehanikog aparata koji izaziva brzu smrt; izlagawe ugqen-dioksidu.

2. Nadleni organi iz lana 2. stav (1) taka i) mogu dopustiti upotrebu drugih nauno priznatih postupaka usmrivawa, pod uslovom da se provode u skladu sa lanom 3. ovog Pravilnika. II. 1. SPECIJALNI USLOVI Upotreba mehanikog aparata koji izaziva brzu smrt

a) ivotiwe moraju da budu usmrene pomou aparata sa brzorotirajuim mehanikim otricama ili drugim odgovarajuim nastavcima; b) kapacitet aparata iz podtake a) ove take mora da bude dovoqan da se obezbijedi da su sve ivotiwe trenutno usmrene ak i kada se primjewuje pri velikom broju ivotiwa. 2. Izlagawe ugqen-dioksidu

a) ivotiwe moraju da budu smjetene u atmosferi sa najveom moguom koncentracijom 100%-tnog ugqen-dioksida; b) ivotiwe moraju ostati u toj atmosferi do nastupa smrti.

III. DOPUTENI POSTUPCI USMRIVAWA EMBRIJA 1. Za trenutno usmrivawe svakog ivog embrija, sav valioniki otpad mora da bude obraen mehanikim aparatima kao to je opisano u taki 1. Poglavqu II ovog dodatka. 2. Nadleni organi iz lana 2. stav (1) taka i) mogu dopustiti upotrebu drugih nauno priznatih postupaka usmrivawa, pod uslovom da se provode u skladu sa lanom 3. ovog Pravilnika. DODATAK H PROGRAM OSPOSOBQAVAWA ZA OSOBQE KOJE UESTVUJE U OBAVQAWU SPUTAVAWA, OMAMQIVAWA I KLAWA ILI USMRIVAWA IVOTIWA Program osposobqavawa iz lana 7. stav (1) ovog Pravilnika sastoji se od: a) b) 1) osnova iz oblasti zatite ivotiwa pri klawu ili usmrivawu; osnova iz oblasti koje ureuje premjetawe ivotiwa: istovar ivotiwa iz prevoznih sredstava;

2) kretawe ivotiwa u prostorima klaonice od mjesta istovara do depoa i od depoa do mjesta sputavawa, omamqivawa i klawa;

c) osnova u odnosu na uslove koje moraju zadovoqiti prostori za smjetaj ivotiwa (depoi) te osnovna naela zatite ivotiwa u depou (unutrawim i spoqnim prostorima klaonice u kojima se dre ivotiwe); d) osnova u odnosu na nain sputavawa ivotiwa prije klawa;

e) osnovnih naela i doputenih postupaka omamqivawa koji dovode do trenutnog gubitka svijesti koji traje sve do nastupawa smrti ivotiwe; f) g) postupaka pri klawu i iskrvarewu ivotiwa; praktinog ili filmskog prikaza navedenih postupaka.

Na osnovu lana 17. stav (4) a u vezi s lanom 40. stav (1) taka d) Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/09), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O ZATITI IVOTINJA PRI KLANJU ILI USMRIVANJU lan 1. (Ope odredbe) (1) Ovim Pravilnikom se propisuju uvjeti zatite ivotinja uzgojenih i dranih za proizvodnju mesa, koe, krzna ili drugih proizvoda, tokom njihovog premjetanja, smjetaja u depou, sputavanja, omamljivanja, klanja i usmrivanja, ukljuujui i usmrivanje ivotinja u svrhu kontrole bolesti. (2) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na:

a) tehnike ili naune oglede na ivotinjama u vezi s postupcima iz stava (1) ovog lana, koji se provode pod nadzorom nadlenog organa; b) ivotinje usmrene pri kulturnim ili sportskim dogaajima;

c) slobodno ivuu divlja usmrenu u skladu s Odlukom o nainu obavljanja veterinarskozdravstvenog pregleda i kontrole ivotinja prije klanja i proizvoda ivotinjskog porijekla. ("Slubeni glasnik BiH", broj 82/06). lan 2. (Znaenje pojmova) (1) Za potrebe ovog Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedee znaenje:

a) Klaonica je svaki objekt, ukljuujui opremu i sredstva za kretanje i smjetaj ivotinja, namijenjen komercijalnom klanju ivotinja navedenih u lanu 5. stav (1) ovog Pravilnika;

b) Premjetanje je istovar ivotinja ili njihovo prevoenje, odnosno kretanje od istovarnih platformi, tala ili torova u klaonici do prostorija ili mjesta gdje e biti zaklane; c) Smjetaj u depou je dranje ivotinja u talama, torovima, natkrivenim prostorima ili otvorenim povrinama koje klaonice koriste u svrhu osiguranja bilo koje potrebne njege (voda, hrana, odmor) prije klanja; d) Sputavanje je primjena bilo kojeg postupka na ivotinji kojem je svrha ograniavanje kretanja ivotinje, da bi se omoguilo efikasno omamljivanje ili usmrivanje; e) Omamljivanje je postupak koji, primijenjen na ivotinji, uzrokuje trenutni gubitak svijesti koji traje do smrti ivotinje; f) g) Usmrivanje je postupak kojim se uzrokuje smrt ivotinje; Klanje je uzrokovanje smrti ivotinje njenim iskrvarenjem;

h) Obredno klanje je uzrokovanje smrti ivotinje njenim iskrvarenjem radi zadovoljavanja propisa odreenih vjerskih zajednica i konfesija u Bosni i Hercegovini; i) 1) Nadleni organi su: Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine,

2) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Odjeljenje za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; j) 1) 2) 3) 4) 5) Nadleni inspekcijski organi su: Federalna uprava za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine; Republika uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske; Inspektorat Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; Kantonalne uprave za inspekcijske poslove; Inspekcije u okviru lokalnih organa uprave.

(2) U sluaju obrednog klanja, vjerske zajednice registrirane u Bosni i Hercegovini, prema ijim pravilima se obavlja klanje, nadlene su za primjenu i praenje posebnih odredaba koje se odnose na klanje u skladu s vjerskim obredima. Postupak klanja se provodi pod nadzorom veterinarskog inspektora ili ovlatenog veterinara. lan 3. (Odgovornost vlasnika ili odgovornog lica) Vlasnik ili lice odgovorno za ivotinje mora osigurati da ivotinje zaklane ili usmrene u bilo kojoj klaonici, na farmi, prostorima ili drugim mjestima budu tokom premjetanja, smjetaja,

sputavanja, omamljivanja, klanja ili usmrivanja poteene bilo kojeg uznemiravanja, boli ili patnje, koje je mogue izbjei. lan 4. (Uvjeti koji se odnose na klaonice) Vlasnik ili odgovorno lice u klaonici mora osigurati da su konstrukcija klaonice, prostori i oprema klaonice, kao i njihova upotreba, takvi da ivotinje ne budu izloene bilo kakvom uznemiravanju, bolu ili patnji, koje je mogue izbjei. lan 5. (Postupak na klaonici) (1) Vlasnik ili odgovorno lice u klaonici mora osigurati da su kopitari, preivari, svinje, kunii i perad koji su dopremljeni na klanje: (a) premjetani i, prema potrebi, smjeteni u skladu s odredbama Dodatka A ovog Pravilnika; (b) sputani u skladu s odredbama Dodatka B ovog Pravilnika;

(c) omamljeni prije klanja ili trenutno usmreni u skladu s odredbama Dodatka C ovog Pravilnika; (d) iskrvareni u skladu s odredbama Dodatka D ovog Pravilnika.

(2) Ukoliko se ivotinje kolju u skladu s posebnim postupcima obrednog klanja, kako se zahtijeva odreenim vjerskim pravilima, ne primjenjuju se zahtjevi stava (1) taka c) ovog lana. (3) Nadleni inspekcijski organ moe objektima za klanje, kojima je doputeno odstupanje u skladu s Odlukom o nainu obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole ivotinja prije klanja i proizvoda ivotinjskog porijekla ("Slubeni glasnik BiH", broj 82/06), odobriti odstupanje od stava (1) take a) ovog lana samo za goveda, a od stava (1) take a) ovog lana i od postupaka omamljivanja i usmrivanja navedenih u Dodatku C ovog Pravilnika za perad, kunie, svinje, ovce i koze, ako su ispunjeni zahtjevi iz lana 3. ovog Pravilnika. lan 6. (Pribor za sputavanje, omamljivanje i usmrivanje) (1) Vlasnik ili odgovorno lice u klaonici mora osigurati da su instrumenti, pribor i oprema za sputavanje te druga oprema i instalacije koji se koriste za omamljivanje ili usmrivanje ivotinja dizajnirani, izgraeni, odravani i koriteni na nain koji omoguava brzo i efikasno omamljivanje i usmrivanje ivotinja u skladu s odredbama ovog Pravilnika. (2) Veterinarski inspektor ili ovlateni veterinar nadzire da li su oprema i instrumenti koji se koriste za sputavanje, omamljivanje i usmrivanje ivotinja usklaeni sa zahtjevima iz stava (1) ovog lana i redovno provjeravani, odravani i u upotrebnom stanju.

(3) Adekvatna rezervna oprema i instalacije moraju biti drani na mjestu klanja, pravilno odravani i redovno pregledavani najmanje jednom mjeseno. lan 7. (Edukacija osoblja) (1) Vlasnik klaonice ili odgovorno lice u klaonici mora osigurati da lica koja obavljaju poslove sputavanja, omamljivanja, klanja ili usmrivanja ivotinja imaju zavren kurs i poloen ispit u skladu s programu koji je naveden u Dodatku H ovog Pravilnika. (2) Vlasnik klaonice ili odgovorno lice u klaonici mora osigurati da lica koja obavljaju poslove premjetanja ivotinja i njihovog smjetaja u depo posjeduju potrebnu vjetinu, sposobnost i znanje za efikasno i humano obavljanje navedenih poslova u skladu s odredbama ovog Pravilnika. (3) Ukoliko veterinarski inspektor ili ovlateni veterinar tokom nadzora i kontrole utvrdi da: a) lica iz stava (1) ovog lana ne posjeduju dokaz o osposobljenosti ili ako ne posjeduju potrebnu vjetinu, sposobnost i znanje, zabranjuje rad takvom licu te nareuje osposobljavanje ili ponovno osposobljavanje iz stava (1) ovog lana; b) lica iz stava (2) ovog lana ne posjeduju potrebnu vjetinu, sposobnost i znanje, zabranjuje rad takvom licu, te nareuje vlasniku klaonice ili odgovornom licu u klaonici da osigura njegovo osposobljavanje ili ponovno osposobljavanje. (4) Detaljne uvjete i program osposobljavanja iz st. (1) i (2) ovog lana propisuje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, uz prethodno pribavljenu saglasnost nadlenih organa entiteta. (5) Ispit iz stava (1) ovog lana polae se u nadlenom organu entiteta. Detaljne uvjete za polaganje ispita propisuje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, uz prethodno pribavljenu saglasnost nadlenih organa entiteta. lan 8. (Inspekcijski nadzor) (1) Nadzor i kontrolu u klaonici provodi veterinarski inspektor ili ovlateni veterinar, koji u svako doba mora imati slobodan pristup svim njenim dijelovima u svrhu provjere usklaenosti s odredbama ovog Pravilnika. (2) Nadzor i kontrola iz stava (1) ovog lana moe se provoditi istovremeno s nadzorom i kontrolom u druge svrhe. lan 9. (Klanje ili usmrivanje ivotinja izvan klaonica) (1) Prilikom klanja izvan klaonice ivotinja iz lana 5. stav (1) ovog Pravilnika primjenjuju se odredbe stava (1) ta. b), c) i d) navedenog lana.

(2) U sluaju kada vlasnik, za svoje vlastite potrebe, izvan klaonice kolje perad, kunie, svinje, ovce i koze, odobrava se odstupanje od stava (1) ovog lana, pod uvjetom da se klanje obavlja u skladu s lanom 3. ovog Pravilnika uz obavezno omamljivanje svinja, ovaca i koza prije klanja, a na nain propisan ovim Pravilnikom. lan 10. (Klanje ili usmrivanje ivotinja radi kontrole bolesti i vika jednodnevnih pilia) (1) Kad se ivotinje iz lana 5. stav (1) ovog Pravilnika kolju ili usmruju u svrhu kontrole bolesti, postupak mora biti proveden u skladu s odredbama Dodatka E ovog Pravilnika. (2) Postupak usmrivanja ivotinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje krzna mora biti proveden u skladu s odredbama Dodatka F ovog Pravilnika. (3) Viak jednodnevnih pilia i embrija mora biti usmren to je mogue bre, u skladu s odredbama Dodatka G ovog Pravilnika. lan 11. (Prisilno klanje) Odredbe l. 9. i 10. ovog Pravilnika ne primjenjuju se na ivotinje koje moraju biti trenutno usmrene u sluaju prisilnog klanja. lan 12. (Klanje povrijeenih/bolesnih ivotinja) (1) Vlasnik bolesne ili povrijeene ivotinje ili lice odgovorno za takvu ivotinju mora osigurati njeno klanje, odnosno usmrivanje na licu mjesta radi izbjegavanja nepotrebne patnje ivotinje. (2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, povrijeene ili bolesne ivotinje mogu se po odobrenju veterinara prevesti do mjesta klanja ili usmrivanja, pod uvjetom da takav prijevoz ivotinjama nee uzrokovati daljnju patnju. lan 13. (Uvoz u Bosnu i Hercegovinu) Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu iz zemalja koje nisu lanice Evropske unije mora potjecati od ivotinja zaklanih u objektima odobrenim u skladu s vaeim propisima, te ga mora pratiti certifikat kojim se potvruje da su ivotinje zaklane ili usmrene na nain koji osigurava zatitu ivotinja najmanje jednaku onoj u Bosni i Hercegovini u skladu s odredbama ovog Pravilnika. lan 14. (Vodii dobre prakse) Nadleni organi iz lana 2. stav (1) taka i) ovog Pravilnika razvijaju vodie dobre prakse na osnovu standarda Svjetske organizacije za zdravlje ivotinja (OIE) i Evropske organizacije za sigurnost hrane (EFSA) te u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

lan 15. (Prijelazne i zavrne odredbe) Objekti koji su prije stupanja na snagu ovog Pravilnika odobreni za klanje ivotinja moraju zadovoljiti zahtjeve propisane odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 30. juna 2011. godine. lan 16. (Program osposobljavanja) Upute za program osposobljavanja i polaganje ispita iz lana 7. st. (4) i (5) ovog Pravilnika propisat e Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine uz prethodno pribavljenu saglasnost nadlenih organa entiteta u roku mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. lan 17. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj 07-1-02-1776-1/10 18. maja 2010. godine Sarajevo Ministar Mladen Zirojevi, s. r. DODATAK A UVJETI ZA PREMJETANJE I SMJETAJ IVOTINJA U KLAONICAMA I. OPI UVJETI

1. Svaka klaonica mora imati odgovarajuu opremu i prostore za istovar ivotinja iz prijevoznog sredstva. 2. ivotinje nakon dolaska u klaonicu moraju biti istovarene to je mogue prije. Ako se ivotinje ne mogu istovariti odmah po dolasku u klaonicu, moraju biti zatiene od nepovoljnih vremenskih uvjeta te im mora biti osigurana adekvatna ventilacija. 3. ivotinje koje, s obzirom na vrstu, spol, starost ili porijeklo, mogu povrijediti jedna drugu, moraju biti drane i smjetene u depou odvojeno jedne od drugih. 4. Tokom boravka u klaonici ivotinje moraju biti zatiene od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Ako su bile izloene visokim temperaturama za vlanog vremena, potrebno ih je rashladiti na adekvatan nain. 5. Kondicija i zdravstveno stanje ivotinja moraju se provjeravati najmanje dva puta dnevno, ujutro i naveer.

6. ivotinje koje su bile izloene boli ili patnjama tokom prijevoza ili po dolasku u klaonicu, te ivotinje koje jo siu, moraju biti odmah zaklane. Ukoliko to nije mogue, potrebno ih je izdvojiti i zaklati to je mogue prije, a najkasnije za dva sata. 7. ivotinje koje ne mogu hodati ne smiju se vui do mjesta klanja, ve ih je potrebno usmrtiti tamo gdje lee ili ih, gdje je to mogue, a da im se ne uzrokuje jo vie patnje, prevesti na kolicima ili pokretnoj platformi do mjesta za prisilno klanje. II. UVJETI ZA IVOTINJE KOJE NISU DOPREMLJENE U SPREMNICIMA

1. Ukoliko klaonice imaju opremu za istovar ivotinja, takva oprema mora imati pod koji onemoguava klizanje i, ukoliko je to potrebno, postranu zatitu. Mostovi, rampe i prolazi moraju imati stranice, ograde ili neki drugi oblik postrane zatite, kako bi se sprijeilo ispadanje ivotinja. Izlazne ili ulazne rampe moraju imati najmanji mogui nagib. 2. Tokom istovara ivotinje moraju biti poteene straha i uznemirenosti i s njima se ne smije loe postupati, a potrebno je osigurati da ne padnu. ivotinje ne smiju biti podizane za glavu, rogove, ui, noge, rep ili runo, niti na bilo koji drugi nain koji im moe uzrokovati nepotrebnu bol, patnju ili povrede. Kada je to potrebno, ivotinje moraju biti voene pojedinano. 3. ivotinje moraju biti paljivo premjetane. Prolazi moraju biti tako konstruirani da je mogunost povrjeivanja ivotinja svedena na najmanju moguu mjeru i rasporeeni tako da se iskoristi sklonost ivotinja za slijeenje nagona stada. 4. Pribor koji se koristi za tjeranje ivotinja mora biti koriten samo u te svrhe i samo tokom kraeg perioda. Koritenje pribora za elektrookove mora se izbjegavati kada je mogue. U svakom sluaju, taj pribor se moe upotrebljivati samo za odrasla goveda i odrasle svinje koje se odbijaju pomaknuti i samo onda kada ispred sebe imaju dovoljno prostora za kretanje. Elektrookovi ne smiju trajati due od jedne sekunde, izmeu njih moraju biti dovoljno dugi razmaci i mogu se primijeniti samo na miiima stranjeg dijela tijela. Elektrookovi se ne smiju ponovo upotrebljivati ako ivotinja na njih ne reagira. 5. ivotinje se ne smije udarati ili pritiskati na bilo koji posebno osjetljivi dio tijela. Zabranjeno je gnjeiti, zavrtati ili lomiti rep ivotinje ili joj pritiskati oi. Nije dozvoljeno zadavati udarce nogom ili bilo koje druge udarce. 6. ivotinje se ne smiju dopremiti do mjesta klanja ukoliko nee biti odmah zaklane. Ako se klanje nee obaviti odmah po dolasku, ivotinje moraju biti smjetene u depo. 7. Klaonice moraju biti opremljene dovoljnim brojem torova za adekvatan privremeni smjetaj ivotinja koji omoguavaju zatitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta. 8. Uz uvjete propisane posebnim veterinarskim propisima, torovi u depoima za privremeni smjetaj ivotinja moraju imati i: a) podove koji na najmanju moguu mjeru smanjuju opasnost od klizanja i koji ne uzrokuju povrede ivotinja kada su u dodiru s njima;

b) adekvatnu ventilaciju, vodei rauna o moguim ekstremnim vrijednostima temperature i vlage. Ukoliko se koristi vjetaka ventilacija, moraju biti osigurani i rezervni aparati koji se koriste u sluaju kvara sistema za ventiliranje; c) vjetako osvjetljenje dovoljno jako da je mogue obaviti pregled svih ivotinja u svako doba, a u sluaju potrebe mora biti na raspolaganju i odgovarajui rezervni izvor svjetlosti; d) tamo gdje je potrebno, opremu za vezanje ivotinja;

e) tamo gdje je potrebno, odgovarajuu zalihu adekvatne prostirke za sve ivotinje koje se u depou dre tokom noi. 9. U klaonicama koje, osim prostora za privremeni smjetaj iz take 8. ovog poglavlja, imaju i prostore za privremeni smjetaj ivotinja na otvorenom bez prirodnog zaklona ili sjene, mora biti osigurana adekvatna zatita od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Otvoreni prostori za privremeni smjetaj ivotinja moraju biti odravani u takvom stanju da osiguraju da ivotinje ni u jednom trenutku nisu izloene fizikalnim, hemijskim ili ostalim utjecajima tetnim za njihovo zdravlje. 10. ivotinje koje po dolasku nisu dovedene direktno na mjesto klanja moraju uz pomo adekvatne opreme imati konstantno na raspolaganju vodu za pie iz odgovarajuih pojilica. ivotinje koje nisu zaklane u roku 12 sati od dolaska u klaonicu, moraju biti nahranjene, a i naknadno, prema potrebi i u odgovarajuim vremenskim razmacima, ivotinjama mora biti data umjerena koliina hrane. 11. ivotinje koje su u klaonici zadrane 12 i vie sati moraju biti privremeno smjetene i, prema potrebi, vezane na takav nain da mogu lei bez potekoa. Kad ivotinje nisu vezane, hrana im mora biti osigurana na nain koji omoguava nesmetano hranjanje. III. UVJETI ZA IVOTINJE DOPREMLJENE U SPREMNICIMA 1. Spremnicima u kojima se prevoze ivotinje mora se rukovati paljivo i ne smije ih se bacati, isputati ili prevrtati. Kada je mogue, spremnici se tovare i istovaraju horizontalno i uz pomo mehanike opreme. 2. ivotinje dopremljene u spremnicima s perforiranim ili fleksibilnim dnom moraju biti istovarene s posebnom panjom, kako bi se izbjeglo njihovo povrjeivanje. Kada je to odgovarajue, ivotinje moraju biti pojedinano istovarene iz spremnika. 3. ivotinje dopremljene u spremnicima moraju biti zaklane to je mogue prije, u suprotnom ih je potrebno nahraniti i napojiti, u skladu s takom 10. Poglavlja II ovog dodatka. DODATAK B SPUTAVANJE IVOTINJA PRIJE OMAMLJIVANJA, KLANJA ILI USMRIVANJA 1. ivotinje moraju biti sputane na adekvatan nain radi sprjeavanja svake boli, patnje, uznemirenosti, povreda ili nagnjeenja, koje je mogue izbjei.

1.1. U sluaju obrednog klanja, goveda moraju prije klanja biti sputana upotrebom mehanikih postupaka, kako bi se izbjegla svaka bol, patnja ili uznemirenost, kao i bilo kakva povreda ili nagnjeenje. 2. Prije omamljivanja ili klanja, ivotinje ne smiju visjeti, niti im smiju biti vezane noge. Izuzetno, perad i kunii mogu biti objeeni za noge radi klanja, pod uvjetom da su provedene adekvatne mjere koje osiguravaju da su u trenutku omamljivanja ivotinje dovoljno oputene i da se klanje moe obaviti efikasno i bez nepotrebne odgode. 2.1. Osim u sluajevima iz take 2. ovog dodatka, vjeanje ivotinja ne smije se ni u kojem sluaju koristiti kao nain njihovog sputavanja. 3. ivotinje koje se omamljuju ili usmruju primjenom mehanike ili elektrine opreme u podruju glave, moraju se postaviti u takav poloaj da se oprema moe primijeniti i koristiti jednostavno, precizno i u odgovarajuem trajanju. U sluaju kopitara i goveda dozvoljena je primjena adekvatnih pomagala za ogranienje pomicanja glave. 4. Nije dozvoljeno koritenje opreme za elektrino omamljivanje radi sputavanja ili imobilizacije, kao ni za tjeranje ivotinja. DODATAK C OMAMLJIVANJE ILI USMRIVANJE IVOTINJA KOJE SE NE UZGAJAJU RADI KRZNA I. DOPUTENI POSTUPCI

A. Omamljivanje 1. 2. 3. 4. Primjena pitolja s penetrirajuim klinom, Udarac u glavu, Primjena elektrine struje, Izlaganje ugljendioksidu.

B. Usmrivanje: 1. 2. 3. Primjena pitolja ili puke, Usmrivanje elektrinom strujom, Izlaganje ugljendioksidu.

C. Izuzetno, nadleni inspekcijski organ moe odobriti postupak dekapitacije, dislokacije vrata i upotrebe komore s vakuumom, kao postupke usmrivanja za pojedine vrste ivotinja, pod uvjetom da se obavljaju u skladu s lanom 3. ovog Pravilnika i da su ispunjeni posebni uvjeti iz Poglavlja III ovog dodatka.

II.

POSEBNI UVJETI ZA OMAMLJIVANJE ivotinju je doputeno omamiti samo ako se odmah nakon toga moe iskrvariti.

1.

Pitolj s penetrirajuim klinom

a) pitolj s penetrirajuim klinom mora biti namjeten tako da klin prodre direktno u koru velikog mozga. Izriito je zabranjeno pucati u zatiljak goveda; b) izuzetno od podtake a) ove take, ovce i koze mogu biti omamljene primjenom pitolja na zatiljku, ukoliko rogovi onemoguavaju njegovu primjenu na elu glave. U tom sluaju je potrebno odrediti taku neposredno iza osnove rogova i usmjeriti pitolj prema ustima. Krvarenje ivotinje mora poeti u roku 15 sekundi nakon pucnja; c) prilikom upotrebe pitolja s penetrirajuim klinom, nakon svakog pucnja, lice koje obavlja omamljivanje mora provjeriti vraa li se klin do kraja na poetni poloaj. Ako se klin ne vraa potpuno do kraja, pitolj ne smije biti ponovno koriten sve dok ne bude popravljen; d) zabranjen je smjetaj ivotinja u prostore za omamljivanje, ako lice koje obavlja omamljivanje nije spremno obaviti omamljivanje odmah nakon to je ivotinja dovedena u prostor za omamljivanje. ivotinjama ne smiju biti sputane glave, ako odmah nee biti omamljene. 2. Udarac u glavu

a) Ovaj postupak doputen je iskljuivo uz upotrebu mehanikog aparata koji djeluje udarcem na kosti lobanje. Lice koje obavlja omamljivanje mora postaviti aparat na tano odreeno mjesto i koristiti punjenje odgovarajue snage, u skladu s uputstvima proizvoaa, kako bi se postiglo efikasno omamljivanje bez loma kostiju lobanje; b) U sluaju malog broja kunia, kada se koristi udarac u lobanju izazvan mehanikim djejstvom, postupak se mora provesti na nain da ivotinja trenutno ostane bez svijesti i da u tom stanju ostane do nastupa smrti, to je potrebno izvesti u skladu s opim zahtjevima iz lana 3. ovog Pravilnika. 3. Omamljivanje elektrinom strujom

A. Elektrode 1. Elektrode moraju biti postavljene tako da obuhvate glavu ivotinje, kako bi struja mogla proi kroz mozak. Moraju biti preduzete adekvatne mjere, kako bi se osigurao dobar kontakt elektroda s koom, posebno uklanjanjem vika vune ili vlaenjem koe. 2. Kod pojedinanog omamljivanja ivotinja, oprema za omamljivanje elektrinom strujom mora: a) imati aparat za mjerenje otpora tokom rada aparata koji onemoguava njegov rad ako nije mogue postii najmanju potrebnu jainu struje; b) imati ugraen vizuelni ili audioaparat koji pokazuje duinu primjene struje na ivotinji;

c) biti spojen na aparat koji pokazuje napon i jainu struje tokom rada, postavljen tako da ga lice koje obavlja omamljivanje jasno vidi. 3. Jaina elektrine struje i trajanje omamljivanja elektrinom strujom moraju biti takvi da se osigura da ivotinja trenutno izgubi svijest i ostane bez svijesti do nastupa smrti. B. Kupke za omamljivanje 1. Pri upotrebi kupki za omamljivanje peradi, mora se prilagoditi nivo vode radi osiguranja relevantnog kontakta s glavom svake ptice. 1.1. Jaina elektrine struje i trajanje omamljivanja elektrinom strujom moraju biti takvi da se osigura da ivotinja trenutno izgubi svijest i ostane bez svijesti do nastupa smrti. 2. Kod grupnog omamljivanja peradi u kupkama, mora se odravati napon koji je potreban za stvaranje struje dovoljne jaine za omamljivanje svake ptice. 3. Da bi se osiguralo da struja prolazi pravilno, moraju se preduzeti adekvatne mjere i to osiguranjem dobrih elektrinih kontakata i vlaenjem mjesta dodira lire i nogu peradi. 4. Kupke za omamljivanje peradi moraju veliinom i dubinom odgovarati vrsti i kategoriji peradi koja se kolje i ne smiju se prelijevati na ulazu. Elektroda koja je uronjena u vodu mora se protezati cijelom duinom vodene kupke. 5. 4. 1. Na mjestu klanja mora biti osiguran runi rezervni aparat za omamljivanje. Omamljivanje svinja izlaganjem ugljendioksidu Koncentracija ugljendioksida za omamljivanje svinja mora iznositi najmanje 70%.

2. Komora u kojoj se svinje izlau gasu i oprema koja se koristi za prijevoz svinja kroz nju moraju biti tako dizajnirani, izgraeni i odravani da se izbjegne povrjeivanje svinja i pritisak na grudni ko te da svinje mogu stajati uspravno sve dok ne izgube svijest. Oprema koja se koristi za prijevoz svinja kroz komoru i komora moraju biti adekvatno osvijetljeni tako da svinje mogu vidjeti jedna drugu ili svoju okolinu. 3. Komora mora biti opremljena aparatima za mjerenje koncentracije gasa na mjestu najvie koncentracije gasa kojoj su ivotinje izloene, te svjetlosnim i zvunim znakom upozorenja ukoliko koncentracija ugljendioksida padne ispod zahtijevanog nivoa. 4. Svinje moraju biti smjetene u prostore ili spremnike u kojima mogu vidjeti jedna drugu i moraju biti dopremljene u komoru za omamljivanje u roku 30 sekundi od ulaska u postrojenje. Svinje moraju biti prevezene to je mogue bre od ulaza do mjesta najvie koncentracije gasa, gdje moraju biti izloene gasu dovoljno dugo da ostanu bez svijesti do nastupa smrti. 5. Omamljivanje peradi izlaganjem ugljendioksidu

1. Odredbe se odnose na omamljivanje kokoi i urki, a nisu primjenjive na ostalu domau perad.

2.

Mjeavine gasova koje se koriste za omamljivanje peradi sastoje se od:

a) 40% ugljendioksida, 30% kisika i 30% azota (perad je izloena ovoj mjeavini gasova tokom najmanje dvije minute), a nakon toga je jo izloena tokom jedne minute 80% ugljendioksidu, ili

bilo koje mjeavine argona, azota ili drugih inertnih gasova s atmosferskim zrakom i ugljendioksidom pri emu koncentracija ugljendioksida ne smije biti via od 30%, a rezidualnog kisika 2% (perad je ovoj mjeavini gasova izloena tokom najmanje dvije minute), ili argona, azota, drugih inertnih gasova ili bilo koje mjeavine ovih gasova u atmosferskom zraku s maksimalno 2% rezidualnog kisika (perad je ovoj mjeavini gasova izloena tokom najmanje dvije minute), ili

b) ugljendioksida najmanje koncentracije od 55% (perad je djelovanju ugljendioksida izloena tokom najmanje dvije minute). 3. Komprimirani gasovi moraju biti vaporizirani prije upotrebe u komori i moraju biti sobne temperature, da bi se sprijeio temperaturni ok. Ni pod kojim uvjetima vrsti gasovi pri temperaturi smrzavanja ne smiju biti dodati u komoru. 4. Mjeavine gasova moraju biti vlaene.

5. Adekvatna mjeavina kisika i ugljendioksida mora biti primijenjena i konstantno odravana u komori u visini peradi, kako bi uslijedila anoksija (nedostatak kisika). 6. U sluaju da perad izloena mjeavini gasova pokazuje znakove vraanja svijesti, potrebno je produiti vrijeme izloenosti gasu. 7. Komora mora biti opremljena aparatima za mjerenje koncentracije kisika i/ili ugljendioksida unutar komore, i to u visini peradi, te svjetlosnim i zvunim znakom upozorenja ukoliko koncentracija ugljendioksida padne ispod zahtijevanog nivoa. 8. Sistem mora imati sposobnost odravanja potrebne koncentracije gasova unutar komore.

9. Tokom koritenja, koncentracija kisika i/ili ugljendioksida u komori mora konstantno biti praena te vidljiva licu koje upravlja sistemom za omamljivanje. 10. Oprema za omamljivanje peradi gasom mora biti dizajnirana, konstruirana i odravana na nain koji osigurava da se perad ne povrijedi pri prolasku kroz nju. III. POSEBNI UVJETI USMRIVANJA 1. Primjena pitolja ili puke Ovi postupci se koriste za usmrivanje razliitih vrsta ivotinja, naroito uzgojene velike divljai i jelena, a moraju biti odobreni od nadlenog inspekcijskog organa koji mora osigurati da navedene postupke provodi osposobljeno osoblje u skladu s lanom 3. ovog Pravilnika. 2. Dekapitacija i dislokacija vrata

Ovi postupci se koriste samo za usmrivanje peradi i moraju biti odobreni od nadlenog inspekcijskog organa koji mora osigurati da ih provodi osposobljeno osoblje u skladu s lanom 3. ovog Pravilnika. 3. Usmrivanje elektrinom strujom i izlaganjem ugljendioksidu

1. Nadleni inspekcijski organ moe odobriti usmrivanje razliitih vrsta ivotinja primjenom elektrine struje i ugljendioksida pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz lana 3. ovog Pravilnika i odjeljaka 3. i 4. Poglavlja II ovog dodatka. 2. Jaina koritene struje i duina izlaganja elektrinoj struji te koncentracija i duina izlaganju ugljendioksidu, koji se koriste za omamljivanje, odnosno usmrivanje ivotinja, koji e biti propisani vodiima dobre prakse iz lana 14. ovog Pravilnika. 4. Primjena komore s vakuumom

Ovaj postupak se koristi samo za usmrivanje bez iskrvarenja odreenih ivotinja za prehranu ljudi koje pripadaju vrstama divljai iz uzgoja (prepelica, jarebica, fazan) i mora se provoditi u skladu s lanom 3. ovog Pravilnika, tako da se: a) u hermetiki zatvorenoj komori u kojoj se nalaze ivotinje moe brzo postii vakuum primjenom snane elektrine pumpe; b) vakuum odrava sve dok ivotinje ne uginu;

c) ivotinje grupno prevoze u spremnicima koji su smjeteni u vakuumskoj komori posebno konstruiranoj u tu svrhu. DODATAK D ISKRVARENJE IVOTINJA 1. Kod ve omamljenih ivotinja iskrvarenje mora poeti to je mogue bre nakon omamljivanja i mora biti brzo, obilno i potpuno. ivotinja mora iskrvariti prije nego postoji mogunost povratka svijesti. 2. Kod svih omamljenih ivotinja, iskrvarenje mora biti izazvano prerezivanjem barem jedne vratne arterije ili pripadajuih krvnih sudova koji ih snabdijevaju krvlju. 2.1. Nakon prerezivanja krvnih sudova ne smiju se obavljati nikakvi dodatni postupci ili elektrini podraaji na ivotinjama prije nego je iskrvarenje zavreno. 3. Kada je za omamljivanje, vjeanje, dizanje i iskrvarenje ivotinja odgovorno jedno lice, to lice mora provesti navedene postupke tim slijedom na jednoj ivotinji prije nego ih pone na drugoj. 4. Priruna pomona sredstva za prerezivanje vrata moraju biti osigurana na mjestu gdje se perad iskrvaruje primjenom automatskog aparata, tako da se u sluaju njegovog kvara perad moe odmah zaklati.

DODATAK E POSTUPCI USMRIVANJA IVOTINJA PRI KONTROLI BOLESTI Doputeni postupci 1. Usmrivanje ivotinja u svrhu kontrole bolesti mora biti obavljeno na jedan od naina odreenih u Dodatku C ovog Pravilnika koji uzrokuju sigurnu smrt ivotinja. 2. Izuzetno od stava 1. ovog lana, a u skladu s lanom 3. ovog Pravilnika, za usmrivanje ivotinja pri svijesti mogu se koristiti i drugi postupci, pri emu mora biti osigurano da se: a) u sluaju primjene postupka koji ne izaziva trenutnu smrt ivotinje (npr. pucanj iz pitolja s penetrirajuim klinom) primijene sve potrebne mjere da se ivotinja to prije usmrti, a u svakom sluaju prije nego se ponovno osvijesti; b) na ivotinji ne provode nikakvi daljnji postupci prije utvrivanja njene smrti.

DODATAK F POSTUPCI USMRIVANJA IVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU U SVRHU PROIZVODNJE KRZNA I. DOPUTENI POSTUPCI 1. Nadleni organi iz lana 2. stav (1) taka i) donose odluku o najadekvatnijem postupku usmrivanja razliitih vrsta ivotinja, koji se mora provoditi u skladu s odredbama iz lana 3. ovog Pravilnika, ovisno o vrsti ivotinja na koju se primjenjuje. 2. a) b) c) d) f) g) Doputeni su sljedei postupci usmrivanja: primjena mehanikog aparata s penetrirajuim klinom; ubrizgavanje prekomjerne doze anestetika; primjena elektrine struje koja uzrokuje prestanak rada srca; izlaganje ugljenmonoksidu; izlaganje hloroformu; izlaganje ugljendioksidu.

II. POSEBNI UVJETI 1. a) b) Primjena mehanikog aparata s penetrirajuim klinom aparat mora biti postavljen tako da klin prodre u koru velikog mozga; ovaj postupak doputen je samo ako odmah nakon njega slijedi iskrvarenje ivotinje.

2.

Ubrizgavanje prekomjerne doze anestetika

Doputeno je koristiti samo one anestetike, doze i naine primjene koji uzrokuju trenutni gubitak svijesti nakon ega nastupi smrt ivotinje. 3. Primjena elektrine struje koja uzrokuje prestanak rada srca

a) elektrode moraju biti postavljene tako da elektrina struja prolazi kroz mozak i srce. Najmanja upotrijebljena jaina struje mora dovesti do gubitka svijesti i sranog zastoja; b) kod lisica, pri primjeni elektroda u usta i rektum, prosjena jainu struje mora iznositi 0,3 ampera u trajanju od najmanje 3 sekunde. 4. Izlaganje ugljenmonoksidu

a) komora u kojoj se ivotinje izlau gasu mora biti dizajnirana, konstruirana i odravana tako da se izbjegne povrjeivanje ivotinja i da je mogue kontrolirati ivotinje tokom postupka; b) ivotinje se uvode u komoru tek nakon to se postigne 1%-tna koncentracija 100%-tnog ugljenmonoksida; c) gas koji proizvodi aparat posebno prilagoen za tu svrhu moe se koristiti za usmrivanje kuna i inila pod uvjetom da su testovi pokazali da je koriteni gas: 1) 2) 3) adekvatno ohlaen; filtriran u dovoljnoj mjeri; oien od bilo kakvih iritirajuih materije ili gasova.

ivotinje se ne smiju smjestiti u komoru sve dok se ne postigne koncentracija ugljenmonoksida od 1%. d) e) 5. nakon udisanja, gas mora najprije izazvati duboku opu anesteziju, a zatim sigurnu smrt; ivotinje moraju ostati u komori do nastupa smrti. Izlaganje hloroformu Izlaganje hloroformu moe se koristiti za usmrivanja inila, pod uvjetom da: a) je komora u kojoj se ivotinje izlau gasu dizajnirana, konstruirana i odravana tako da se izbjegne povrjeivanje ivotinja i da je mogue kontrolirati ivotinje tokom postupka; b) c) d) se ivotinje uvode u komoru samo kad je zrak zasien hloroformom; nakon udaha, gas najprije izaziva duboku opu anesteziju, a zatim sigurnu smrt; ivotinje ostaju u komori do nastupa smrti.

6.

Izlaganje ugljendioksidu Ugljendioksid se moe koristiti za usmrivanje kuna i inila pod uvjetom da:

(a) je komora u kojoj se ivotinje izlau gasu dizajnirana, konstruirana i odravana tako da se izbjegne povrjeivanje ivotinja i da je mogue kontrolirati ivotinje tokom postupka; (b) se ivotinje uvode u komoru tek kad zrak sadri najveu moguu koncentraciju 100%tnog ugljendioksida; (c) (d) nakon udaha, gas najprije izaziva duboku opu anesteziju, a zatim sigurnu smrt; ivotinje ostaju u komori do nastupa smrti.

DODATAK G POSTUPCI USMRIVANJA VIKA PILIA I PILEIH ZAMETAKA KAO VALIONIKOG OTPADA I. 1. a) b) DOPUTENI POSTUPCI USMRIVANJA PILIA Doputeni su sljedei postupci usmrivanja pilia: upotreba mehanikog aparata koji izaziva brzu smrt; izlaganje ugljendioksidu.

2. Nadleni organi iz lana 2. stav (1) taka i) mogu dopustiti upotrebu drugih nauno priznatih postupaka usmrivanja, pod uvjetom da se provode u skladu s lanom 3. ovog Pravilnika. II. 1. POSEBNI UVJETI Upotreba mehanikog aparata koji izaziva brzu smrt

a) ivotinje moraju biti usmrene pomou aparata s brzorotirajuim mehanikim otricama ili drugim odgovarajuim nastavcima; b) kapacitet aparata iz podtake a) ove take mora biti dovoljan da se osigura da su sve ivotinje trenutno usmrene ak i kad se primjenjuje pri velikom broju ivotinja. 2. Izlaganje ugljendioksidu

a) ivotinje moraju biti smjetene u atmosferi s najveom moguom koncentracijom 100%tnog ugljendioksida; b) III. ivotinje moraju ostati u toj atmosferi do nastupa smrti. DOPUTENI POSTUPCI USMRIVANJA EMBRIJA

1. Za trenutno usmrivanje svakog ivog embrija, sav valioniki otpad mora biti obraen mehanikim aparatima kao to je opisano u taki 1. Poglavlju II ovog dodatka. 2. Nadleni organi iz lana 2. stav (1) taka i) mogu dopustiti upotrebu drugih nauno priznatih postupaka usmrivanja, pod uvjetom da se provode u skladu s lanom 3. ovog Pravilnika. DODATAK H PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA OSOBLJE KOJE UESTVUJE U OBAVLJANJU SPUTAVANJA, OMAMLJIVANJA I KLANJA ILI USMRIVANJA IVOTINJA Program osposobljavanja iz lana 7. stav (1) ovog Pravilnika sastoji se od: 1. 2. a) Osnova iz oblasti zatite ivotinja pri klanju ili usmrivanju; Osnova iz oblasti koje ureuje premjetanje ivotinja: istovar ivotinja iz prijevoznih sredstava;

b) kretanje ivotinja u prostorima klaonice od mjesta istovara do depoa i od depoa do mjesta sputavanja, omamljivanja i klanja; 3. Osnova u odnosu na uvjete koje moraju zadovoljiti prostori za smjetaj ivotinja (depoi) te osnovna naela zatite ivotinja u depou (unutranjim i vanjskim prostorima klaonice u kojima se dre ivotinje); 4. Osnova u odnosu na nain sputavanja ivotinja prije klanja;

5. Osnovnih naela i doputenih postupaka omamljivanja koji dovode do trenutnog gubitka svijesti koji traje sve do nastupanja smrti ivotinje; 6. 7. Postupaka pri klanju i iskrvarenju ivotinja; Praktinog ili filmskog prikaza navedenih postupaka.

Na temelju lanka 17. stavak (4) a u vezi s lankom 40. stavak (1) toka d) Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/09), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O ZATITI IVOTINJA PRI KLANJU ILI USMRIVANJU lanak 1. (Ope odredbe)

(1) Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti zatite ivotinja uzgojenih i dranih za proizvodnju mesa, koe, krzna ili drugih proizvoda, tijekom njihovoga premjetanja, smjetaja u depou, sputavanja, omamljivanja, klanja i usmrivanja, ukljuujui i usmrivanje ivotinja u svrhu kontrole bolesti. (2) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na:

a) tehnike ili znanstvene pokuse na ivotinjama u vezi s postupcima iz stavka (1) ovoga lanka, koji se provode pod nadzorom mjerodavnoga tijela, b) ivotinje usmrene pri kulturnim ili sportskim dogaajima,

c) slobodnoivuu divlja usmrenu sukladno Odluci o nainu obavljanja veterinarskozdravstvenog pregleda i kontrole ivotinja prije klanja i proizvoda ivotinjskoga podrijetla. ("Slubeni glasnik BiH", broj 82/06). lanak 2. (Pojmovnik) (1) Za potrebe ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju slijedee znaenje:

a) Klaonica je svaki objekt, ukljuujui opremu i sredstva za kretanje i smjetaj ivotinja, namijenjen komercijalnom klanju ivotinja navedenih u lanku 5. stavak (1) ovoga Pravilnika; b) Premjetanje je istovar ivotinja ili njihovo prevoenje, odnosno kretanje od istovarnih platformi, staja ili obora u klaonici do prostorija ili mjesta gdje e biti zaklane; c) Smjetaj u depou je dranje ivotinja u stajama, oborima, natkrivenim prostorima ili otvorenim povrinama koje klaonice koriste u svrhu osiguranja bilo koje potrebne skrbi (voda, hrana, odmor) prije klanja; d) Sputavanje je primjena bilo kojeg postupka na ivotinji kojemu je svrha ograniavanje kretanja ivotinje, kako bi se omoguilo uinkovito omamljivanje ili usmrivanje; e) Omamljivanje je postupak koji, primijenjen na ivotinji, uzrokuje trenutani gubitak svijesti koji traje do smrti ivotinje; f) g) Usmrivanje je postupak kojim se uzrokuje smrt ivotinje; Klanje je uzrokovanje smrti ivotinje njezinim iskrvarenjem;

h) Obredno klanje je uzrokovanje smrti ivotinje njezinim iskrvarenjem glede zadovoljavanja propisa odreenih vjerskih zajednica i konfesija u Bosni i Hercegovini; i) 1) Mjerodavna tijela su: Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine,

2) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Odjel za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; j) 1) 2) 3) 4) 5) Mjerodavna inspekcijska tijela su: Federalna uprava za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine; Republika uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske; Inspektorat Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; upanijske uprave za inspekcijske poslove; Inspekcije u okviru lokalnih tijela uprave.

(2) U sluaju obrednog klanja, vjerske zajednice registrirane u Bosni i Hercegovini, prema ijim se pravilima obavlja klanje, mjerodavne su za primjenu i praenje posebnih odredaba koje se odnose na klanje sukladno vjerskim obredima. Postupak klanja se provodi pod nadzorom veterinarskoga inspektora ili ovlatenoga veterinara. lanak 3. (Odgovornost posjednika ili odgovorne osobe) Posjednik ili osoba odgovorna za ivotinje mora osigurati da ivotinje zaklane ili usmrene u bilo kojoj klaonici, na farmi, prostorima ili drugim mjestima budu tijekom premjetanja, smjetaja, sputavanja, omamljivanja, klanja ili usmrivanja poteene bilo kojeg uznemiravanja, boli ili patnje, koje je mogue izbjei. lanak 4. (Uvjeti koji se odnose na klaonice) Posjednik ili odgovorna osoba u klaonici mora osigurati da su konstrukcija klaonice, prostori i oprema klaonice, kao i njihova uporaba, takvi da ivotinje ne budu izloene bilo kakvom uznemiravanju, bolu ili patnji, koje je mogue izbjei. lanak 5. (Postupak na klaonici) (1) Posjednik ili odgovorna osoba u klaonici mora osigurati da su kopitari, preivai, svinje, kunii i perad koji su dopremljeni na klanje: (a) premjetani i, prema potrebi, smjeteni sukladno odredbama Dodatka A ovoga Pravilnika; (b) sputani sukladno odredbama Dodatka B ovoga Pravilnika;

(c) omamljeni prije klanja ili trenutano usmreni sukladno odredbama Dodatka C ovoga Pravilnika;

(d) iskrvareni sukladno odredbama Dodatka D ovoga Pravilnika. (2) Ukoliko se ivotinje kolju sukladno posebnim postupcima obrednoga klanja, kako se zahtijeva odreenim vjerskim pravilima, ne primjenjuju se zahtjevi stavka (1) toke c) ovoga lanka. (3) Mjerodavno inspekcijsko tijelo moe objektima za klanje, kojima je doputeno odstupanje sukladno Odluci o nainu obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole ivotinja prije klanja i proizvoda ivotinjskog podrijetla ("Slubeni glasnik BiH", broj 82/06), odobriti odstupanje od stavka (1) toke a) ovoga lanka samo za goveda, a od stavka (1) toke a) ovoga lanka i od postupaka omamljivanja i usmrivanja navedenih u Dodatku C ovoga Pravilnika za perad, kunie, svinje, ovce i koze, ako su ispunjeni zahtjevi iz lanka 3. ovoga Pravilnika. lanak 6. (Pribor za sputavanje, omamljivanje i usmrivanje) (1) Posjednik ili odgovorna osoba u klaonici mora osigurati da su instrumenti, pribor i oprema za sputavanje te druga oprema i instalacije koji se koriste za omamljivanje ili usmrivanje ivotinja dizajnirani, izraeni, odravani i koriteni na nain koji omoguava brzo i uinkovito omamljivanje i usmrivanje ivotinja sukladno odredbama ovoga Pravilnika. (2) Veterinarski inspektor ili ovlateni veterinar nadzire da li su oprema i instrumenti koji se koriste za sputavanje, omamljivanje i usmrivanje ivotinja usklaeni sa zahtjevima iz stavka (1) ovoga lanka i redovito provjeravani, odravani i u uporabnom stanju. (3) Odgovarajua priuvna oprema i instalacije moraju biti drani na mjestu klanja, pravilno odravani i redovito pregledavani najmanje jednom mjeseno. lanak 7. (Izobrazba osoblja) (1) Posjednik klaonice ili odgovorna osoba u klaonici mora osigurati da osobe koje obavljaju poslove sputavanja, omamljivanja, klanja ili usmrivanja ivotinja imaju zavren teaj i poloen ispit sukladno programu koji je naveden u Dodatku H ovoga Pravilnika. (2) Posjednik klaonice ili odgovorna osoba u klaonici mora osigurati da osobe koje obavljaju poslove premjetanja ivotinja i njihova smjetaja u depo posjeduju potrebnu vjetinu, sposobnost i znanje za uinkovito i humano obavljanje navedenih poslova sukladno odredbama ovoga Pravilnika . (3) Ukoliko veterinarski inspektor ili ovlateni veterinar tijekom nadzora i kontrole ustvrdi da: a) osobe iz stavka (1) ovoga lanka ne posjeduju dokaz o osposobljenosti ili ako ne posjeduju potrebnu vjetinu, sposobnost i znanje, zabranjuje rad takvoj osobi te nareuje osposobljavanje ili ponovno osposobljavanje iz stavka (1) ovoga lanka;

b) osobe iz stavka (2) ovoga lanka ne posjeduju potrebnu vjetinu, sposobnost i znanje, zabranjuje rad takvoj osobi, te nareuje posjedniku klaonice ili odgovornoj osobi u klaonici da osigura njeno osposobljavanje ili ponovno osposobljavanje. (4) Detaljne uvjete i program osposobljavanja iz st. (1) i (2) ovoga lanka propisuje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, uz prethodno pribavljenu suglasnost mjerodavnih tijela entiteta. (5) Ispit iz stavka (1) ovoga lanka polae se u mjerodavnome tijelu entiteta. Detaljne uvjete za polaganje ispita propisuje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, uz prethodno pribavljenu suglasnost mjerodavnih tijela entiteta. lanak 8. (Inspekcijski nadzor) (1) Nadzor i kontrolu u klaonici provodi veterinarski inspektor ili ovlateni veterinar, koji u svako doba mora imati slobodan pristup svim njezinim dijelovima u svrhu provjere usklaenosti s odredbama ovoga Pravilnika. (2) Nadzor i kontrola iz stavka (1) ovoga lanka moe se provoditi istodobno s nadzorom i kontrolom u druge svrhe. lanak 9. (Klanje ili usmrivanje ivotinja izvan klaonica) (1) Prigodom klanja izvan klaonice ivotinja iz lanka 5. stavak (1) ovoga Pravilnika primjenjuju se odredbe stavka (1) to. b), c) i d) navedenoga lanka. (2) U sluaju kada posjednik, za svoje vlastite potrebe, izvan klaonice kolje perad, kunie, svinje, ovce i koze, odobrava se odstupanje od stavka (1) ovoga lanka, pod uvjetom da se klanje obavlja sukladno lanku 3. ovoga Pravilnika uz obvezno omamljivanje svinja, ovaca i koza prije klanja, a na nain propisan ovim Pravilnikom. lanak 10. (Klanje ili usmrivanje ivotinja radi kontrole bolesti i vika jednodnevnih pilia) (1) Kad se ivotinje iz lanka 5. stavak (1) ovoga Pravilnika kolju ili usmruju u svrhu kontrole bolesti, postupak mora biti proveden sukladno odredbama Dodatka E ovoga Pravilnika. (2) Postupak usmrivanja ivotinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje krzna mora biti proveden sukladno odredbama Dodatka F ovoga Pravilnika. (3) Viak jednodnevnih pilia i embrija mora biti usmren to je mogue bre, sukladno odredbama Dodatka G ovoga Pravilnika. lanak 11. (Prisilno klanje)

Odredbe l. 9. i 10. ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na ivotinje koje moraju biti trenutano usmrene u sluaju prisilnoga klanja. lanak 12. (Klanje ozlijeenih/bolesnih ivotinja) (1) Posjednik bolesne ili ozlijeene ivotinje ili osoba odgovorna za takvu ivotinju mora osigurati njeno klanje, odnosno usmrivanje na licu mjesta radi izbjegavanja nepotrebne patnje ivotinje. (2) Iznimno od stavka (1) ovoga lanka, ozlijeene ili bolesne ivotinje mogu se po odobrenju veterinara prevesti do mjesta klanja ili usmrivanja, pod uvjetom da takav prijevoz ivotinjama nee prouzroiti daljnju patnju. lanak 13. (Uvoz u Bosnu i Hercegovinu) Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu iz zemalja koje nisu lanice Europske unije mora potjecati od ivotinja zaklanih u objektima odobrenim sukladno vaeim propisima te ga mora pratiti svjedodba kojom se potvruje da su ivotinje zaklane ili usmrene na nain koji osigurava zatitu ivotinja najmanje jednaku onoj u Bosni i Hercegovini sukladno odredbama ovoga Pravilnika. lanak 14. (Vodii dobre prakse) Mjerodavna tijela iz lanka 2. stavak (1) toka i) ovog Pravilnika razvijaju vodie dobre prakse na temelju standarda Svjetske organizacije za zdravlje ivotinja (OIE) i Europskog tijela za sigurnost hrane (EFSA) te sukladno odredbama ovoga Pravilnika. lanak 15. (Prijelazne i zavrne odredbe) Objekti koji su prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika odobreni za klanje ivotinja moraju udovoljiti zahtjevima propisanim odredbama ovoga Pravilnika najkasnije do 30. lipnja 2011. godine. lanak 16. (Program osposobljavanja) Upute za program osposobljavanja i polaganje ispita iz lanka 7. st. (4) i (5) ovog Pravilnika propisat e Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine uz prethodno pribavljenu suglasnost mjerodavnih tijela entiteta u roku mjesec dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika. lanak 17. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slubenom glasniku BiH".

Broj 07-1-02-1776-1/10 18. svibnja 2010. godine Sarajevo Ministar Mladen Zirojevi, v. r. DODATAK A UVJETI ZA PREMJETANJE I SMJETAJ IVOTINJA U KLAONICAMA I. OPI UVJETI

1. Svaka klaonica mora imati odgovarajuu opremu i prostore za istovar ivotinja iz prijevoznog sredstva. 2. ivotinje nakon dolaska u klaonicu moraju biti istovarene to je mogue prije. Ako se ivotinje ne mogu istovariti odmah po dolasku u klaonicu, moraju biti zatiene od nepovoljnih vremenskih uvjeta te im mora biti osigurana odgovarajua ventilacija. 3. ivotinje koje, s obzirom na vrstu, spol, starost ili podrijetlo, mogu ozlijediti jedna drugu, moraju biti drane i smjetene u depou odvojeno jedne od drugih. 4. Tijekom boravka u klaonici ivotinje moraju biti zatiene od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Ako su bile izloene visokim temperaturama za vlana vremena, potrebno ih je rashladiti na odgovarajui nain. 5. Kondicija i zdravstveno stanje ivotinja moraju se provjeravati najmanje dva puta dnevno, ujutro i naveer. 6. ivotinje koje su bile izloene boli ili patnjama tijekom prijevoza ili po dolasku u klaonicu, te ivotinje koje jo siu, moraju biti odmah zaklane. Ukoliko to nije mogue, potrebno ih je izdvojiti i zaklati to je mogue prije, a najkasnije za dva sata. 7. ivotinje koje ne mogu hodati ne smiju se vui do mjesta klanja, ve ih je potrebno usmrtiti tamo gdje lee ili ih, gdje je to mogue, a da im se ne prouzroi jo vie patnje, prevesti na kolicima ili pokretnoj platformi do mjesta za prisilno klanje. II. UVJETI ZA IVOTINJE KOJE NISU DOPREMLJENE U SPREMNICIMA

1. Ukoliko klaonice imaju opremu za istovar ivotinja, takva oprema mora imati pod koji onemoguava klizanje i, ukoliko je to potrebno, postranu zatitu. Mostovi, rampe i prolazi moraju imati stranice, ograde ili neki drugi oblik postrane zatite, kako bi se sprijeilo ispadanje ivotinja. Izlazne ili ulazne rampe moraju imati najmanji mogui nagib. 2. Tijekom istovara ivotinje moraju biti poteene tjeskobe i uznemirenosti i s njima se ne smije loe postupati, a potrebno je osigurati da ne padnu. ivotinje ne smiju biti podizane za glavu, rogove, ui, noge, rep ili runo, niti na bilo koji drugi nain koji im moe prouzroiti

nepotrebnu bol, patnju ili ozljede. Kada je to potrebno, ivotinje moraju biti voene pojedinano. 3. ivotinje moraju biti paljivo premjetane. Prolazi moraju biti tako izraeni da je mogunost ozljeivanja ivotinja svedena na najmanju moguu mjeru i rasporeeni tako da se iskoristi sklonost ivotinja za slijeenje nagona stada. 4. Pribor koji se koristi za tjeranje ivotinja mora biti koriten samo u te svrhe i samo tijekom kraeg razdoblja. Koritenje pribora za elektrookove mora se izbjegavati kada je mogue. U svakom sluaju, taj se pribor moe uporabljivati samo za odrasla goveda i odrasle svinje koje se odbijaju pomaknuti i samo onda kada ispred sebe imaju dovoljno prostora za kretanje. Elektrookovi ne smiju trajati dulje od jedne sekunde, izmeu njih moraju biti dovoljno dugi razmaci i mogu se primijeniti samo na miiima stranjeg dijela tijela. Elektrookovi se ne smiju ponovno uporabljivati ako ivotinja na njih ne reagira. 5. ivotinje se ne smije udarati ili pritiskati na bilo koji posebno osjetljivi dio tijela. Zabranjeno je gnjeiti, zavrtati ili lomiti rep ivotinje ili joj pritiskati oi. Nije dozvoljeno zadavati udarce nogom ili bilo koje druge udarce. 6. ivotinje se ne smiju dopremiti do mjesta klanja ukoliko nee biti odmah zaklane. Ako se klanje nee obaviti odmah po dolasku, ivotinje moraju biti smjetene u depo. 7. Klaonice moraju biti opremljene dostatnim brojem obora za odgovarajui privremeni smjetaj ivotinja koji omoguuju zatitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta. 8. Uz uvjete propisane posebnim veterinarskim propisima, obori u depoima za privremeni smjetaj ivotinja moraju imati i: a) podove koji na najmanju moguu mjeru smanjuju opasnost od klizanja i koji ne uzrokuju ozljede ivotinja kada su u dodiru s njima; b) odgovarajuu ventilaciju, vodei rauna o moguim ekstremnim vrijednostima temperature i vlage. Ukoliko se koristi umjetna ventilacija, moraju biti osigurani i priuvni ureaji koji se koriste u sluaju kvara sustava za prozraivanje; c) umjetno osvjetljenje dovoljno jako da je mogue obaviti pregled svih ivotinja u svako doba, a u sluaju potrebe mora biti na raspolaganju i odgovarajui priuvni izvor svjetlosti; d) tamo gdje je potrebno, opremu za vezanje ivotinja;

e) tamo gdje je potrebno, odgovarajuu zalihu primjerene stelje za sve ivotinje koje se u depou dre tijekom noi. 9. U klaonicama koje, osim prostora za privremeni smjetaj iz toke 8. ovoga Poglavlja, imaju i prostore za privremeni smjetaj ivotinja na otvorenom bez prirodnog zaklona ili sjene, mora biti osigurana odgovarajua zatita od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Otvoreni prostori za privremeni smjetaj ivotinja moraju biti odravani u takvom stanju da osiguraju da ivotinje ni u jednom trenutku nisu izloene fizikalnim, kemijskim ili ostalim utjecajima tetnim za njihovo zdravlje.

10. ivotinje koje po dolasku nisu dovedene izravno na mjesto klanja moraju uz pomo odgovarajue opreme imati stalno na raspolaganju vodu za pie iz odgovarajuih pojilica. ivotinje koje nisu zaklane unutar 12 sati od dolaska u klaonicu, moraju biti nahranjene, a i naknadno, prema potrebi i u odgovarajuim vremenskim razmacima, ivotinjama mora biti dana umjerena koliina hrane. 11. ivotinje koje su u klaonici zadrane 12 i vie sati moraju biti privremeno smjetene i, prema potrebi, vezane na takav nain da mogu lei bez potekoa. Kad ivotinje nisu vezane, hrana im mora biti osigurana na nain koji omoguuje nesmetano hranjanje. III. UVJETI ZA IVOTINJE DOPREMLJENE U SPREMNICIMA

1. Spremnicima u kojima se prevoze ivotinje mora se rukovati paljivo i ne smije ih se bacati, isputati ili prevrtati. Kada je mogue, spremnici se tovare i istovaraju vodoravno i uz pomo mehanike opreme. 2. ivotinje dopremljene u spremnicima s perforiranim ili fleksibilnim dnom moraju biti istovarene s posebnom panjom, kako bi se izbjeglo njihovo ozljeivanje. Kada je to odgovarajue, ivotinje moraju biti pojedinano istovarene iz spremnika. 3. ivotinje dopremljene u spremnicima moraju biti zaklane to je mogue prije, u protivnom ih je potrebno nahraniti i napojiti, sukladno toki 10. Poglavlja II. ovoga Dodatka. DODATAK B SPUTAVANJE IVOTINJA PRIJE OMAMLJIVANJA, KLANJA ILI USMRIVANJA 1. ivotinje moraju biti sputane na odgovarajui nain radi sprjeavanja svake boli, patnje, uznemirenosti, ozljeda ili nagnjeenja, koje je mogue izbjei. 1.1. U sluaju obrednog klanja, goveda moraju prije klanja biti sputana uporabom mehanikih postupaka, kako bi se izbjegla svaka bol, patnja ili uznemirenost, kao i bilo kakva ozljeda ili nagnjeenje. 2. Prije omamljivanja ili klanja, ivotinje ne smiju visjeti niti im smiju biti vezane noge. Iznimno, perad i kunii mogu biti objeeni za noge radi klanja, pod uvjetom da su provedene odgovarajue mjere koje osiguravaju da su u trenutku omamljivanja ivotinje dovoljno oputene i da se klanje moe obaviti uinkovito i bez nepotrebne odgode. 2.1. Osim u sluajevima iz toke 2. ovoga Dodatka, vjeanje ivotinja ne smije se ni u kojem sluaju koristiti kao nain njihovog sputavanja. 3. ivotinje koje se omamljuju ili usmruju primjenom mehanike ili elektrine opreme u podruju glave, moraju se postaviti u takav poloaj da se oprema moe primijeniti i koristiti jednostavno, precizno i u odgovarajuem trajanju. U sluaju kopitara i goveda dozvoljena je primjena odgovarajuih pomagala za ogranienje pomicanja glave. 4. Nije dozvoljeno koritenje opreme za elektrino omamljivanje radi sputavanja ili imobilizacije, kao ni za tjeranje ivotinja.

DODATAK C OMAMLJIVANJE ILI USMRIVANJE IVOTINJA KOJE SE NE UZGAJAJU RADI KRZNA I. DOPUTENI POSTUPCI

A. Omamljivanje 1. 2. 3. 4. Primjena pitolja s penetrirajuim klinom, Udarac u glavu, Primjena elektrine struje, Izlaganje ugljinome dioksidu.

B. Usmrivanje: 1. 2. 3. Primjena pitolja ili puke, Usmrivanje elektrinom strujom, Izlaganje ugljinome dioksidu.

C. Iznimno, mjerodavno inspekcijsko tijelo moe odobriti postupak dekapitacije, dislokacije vrata i uporabe komore s vakuumom, kao postupke usmrivanja za pojedine vrste ivotinja, pod uvjetom da se obavljaju sukladno lanku 3. ovoga Pravilnika i da su ispunjeni posebni uvjeti iz Poglavlja III. ovoga Dodatka. II. POSEBNI UVJETI ZA OMAMLJIVANJE ivotinju je doputeno omamiti samo ako se odmah nakon toga moe iskrvariti. 1. Pitolj s penetrirajuim klinom

a) pitolj s penetrirajuim klinom mora biti namjeten tako da klin prodre izravno u koru velikoga mozga. Izriito je zabranjeno pucati u zatiljak goveda; b) iznimno od podtoke a) ove toke, ovce i koze mogu biti omamljene primjenom pitolja na zatiljku, ukoliko rogovi onemoguuju njegovu primjenu na elu glave. U tom je sluaju potrebno odrediti toku neposredno iza osnove rogova i usmjeriti pitolj prema ustima. Krvarenje ivotinje mora poeti unutar 15 sekundi nakon pucnja; c) prigodom uporabe pitolja s penetrirajuim klinom, nakon svakog pucnja, osoba koja obavlja omamljivanje mora provjeriti vraa li se klin do kraja na poetni poloaj. Ako se klin ne vraa potpuno do kraja, pitolj ne smije biti ponovno koriten sve dok ne bude popravljen; d) zabranjen je smjetaj ivotinja u prostore za omamljivanje, ako osoba koja obavlja omamljivanje nije spremna obaviti omamljivanje odmah nakon to je ivotinja dovedena u

prostor za omamljivanje. ivotinjama ne smiju biti sputane glava, ako odmah nee biti omamljene. 2. Udarac u glavu

a) ovaj postupak doputen je iskljuivo uz uporabu mehanikoga ureaja koji djeluje udarcem na kosti lubanje. Osoba koja obavlja omamljivanje mora postaviti ureaj na tono odreeno mjesto i koristiti punjenje odgovarajue snage, sukladno napucima proizvoaa, kako bi se postiglo uinkovito omamljivanje bez loma kostiju lubanje; b) u sluaju malog broja kunia, kada se koristi udarac u lubanju izazvan mehanikim djelovanjem, postupak se mora provesti na nain da ivotinja trenutano ostane bez svijesti i da u tome stanju ostane do nastupa smrti, to je potrebno izvesti sukladno opim zahtjevima iz lanka 3. ovoga Pravilnika. 3. Omamljivanje elektrinom strujom

A. Elektrode 1. Elektrode moraju biti postavljene tako da obuhvate glavu ivotinje, kako bi struja mogla proi kroz mozak. Moraju biti poduzete odgovarajue mjere, kako bi se osigurao dobar kontakt elektroda s koom, posebno uklanjanjem vika vune ili vlaenjem koe. 2. Kod pojedinanog omamljivanja ivotinja, oprema za omamljivanje elektrinom strujom mora: a) imati ureaj za mjerenje otpora tijekom rada aparata koji onemoguava njegov rad ako nije mogue postii najmanju potrebnu jakost struje; b) imati ugraen vizualni ili audioureaj koji pokazuje duljinu primjene struje na ivotinji;

c) biti spojen na ureaj koji pokazuje napon i jakost struje tijekom rada, postavljen tako da ga osoba koja obavlja omamljivanje jasno vidi. 3. Jakost elektrine struje i trajanje omamljivanja elektrinom strujom moraju biti takvi da se osigura da ivotinja trenutano izgubi svijest i ostane bez svijesti do nastupa smrti. B. Kupke za omamljivanje 1. Pri uporabi kupki za omamljivanje peradi, mora se prilagoditi razina vode radi osiguravanja valjanog kontakta s glavom svake ptice. 1.1. Jakost elektrine struje i trajanje omamljivanja elektrinom strujom moraju biti takvi da se osigura da ivotinja trenutano izgubi svijest i ostane bez svijesti do nastupa smrti. 2. Kod skupnog omamljivanja peradi u kupkama, mora se odravati napon koji je potreban za stvaranje struje dovoljne jakosti za omamljivanje svake ptice. 3. Da bi se osiguralo da struja prolazi pravilno, moraju se poduzeti odgovarajue mjere i to osiguravanjem dobrih elektrinih kontakata i vlaenjem mjesta dodira lire i nogu peradi.

4. Kupke za omamljivanje peradi moraju veliinom i dubinom odgovarati vrsti i kategoriji peradi koja se kolje i ne smiju se prelijevati na ulazu. Elektroda koja je uronjena u vodu mora se protezati cijelom duinom vodene kupke. 5. 4. 1. Na mjestu klanja mora biti osiguran runi priuvni ureaj za omamljivanje. Omamljivanje svinja izlaganjem ugljinome dioksidu Koncentracija ugljinoga dioksida za omamljivanje svinja mora iznositi najmanje 70%.

2. Komora u kojoj se svinje izlau plinu i oprema koja se koristi za prijevoz svinja kroz nju moraju biti tako dizajnirani, izraeni i odravani da se izbjegne ozljeivanje svinja i pritisak na grudni ko te da svinje mogu stajati uspravno sve dok ne izgube svijest. Oprema koja se koristi za prijevoz svinja kroz komoru i komora moraju biti odgovarajue osvijetljeni tako da svinje mogu vidjeti jedna drugu ili svoj okoli. 3. Komora mora biti opremljena ureajima za mjerenje koncentracije plina na mjestu najvie koncentracije plina kojoj su ivotinje izloene, te svjetlosnim i zvunim znakom upozorenja ukoliko koncentracija ugljinoga dioksida padne ispod zahtijevane razine. 4. Svinje moraju biti smjetene u prostore ili spremnike u kojima mogu vidjeti jedna drugu i moraju biti dopremljene u komoru za omamljivanje unutar 30 sekundi od ulaska u postrojenje. Svinje moraju biti prevezene to je mogue bre od ulaza do mjesta najvie koncentracije plina, gdje moraju biti izloene plinu dovoljno dugo da ostanu bez svijesti do nastupa smrti. 5. Omamljivanje peradi izlaganjem ugljinome dioksidu

1. Odredbe se odnose na omamljivanje kokoi i pura, a nisu primjenjive na ostalu domau perad. 2. Mjeavine plinova koje se koriste za omamljivanje peradi sastoje se od:

a) 40% ugljinoga dioksida, 30% kisika i 30% duika (perad je izloena ovoj mjeavini plinova tijekom najmanje dvije minute), a nakon toga je jo izloena tijekom jedne minute 80% ugljinome dioksidu, ili 1) bilo koje mjeavine argona, duika ili drugih inertnih plinova s atmosferskim zrakom i ugljinim dioksidom pri emu koncentracija ugljinoga dioksida ne smije biti via od 30%, a rezidualnoga kisika 2% (perad je ovoj mjeavini plinova izloena tijekom najmanje dvije minute), ili 2) argona, duika, drugih inertnih plinova ili bilo koje mjeavine ovih plinova u atmosferskom zraku s maksimalno 2% rezidualnog kisika (perad je ovoj mjeavini plinova izloena tijekom najmanje dvije minute), ili (b) ugljinoga dioksida najmanje koncentracije od 55% (perad je djelovanju ugljinoga dioksida izloena tijekom najmanje dvije minute).

3. Komprimirani plinovi moraju biti vaporizirani prije uporabe u komori i moraju biti sobne temperature, kako bi se sprijeio temperaturni ok. Ni pod kojim uvjetima vrsti plinovi pri temperaturi smrzavanja ne smiju biti dodani u komoru. 4. Mjeavine plinova moraju biti vlaene.

5. Primjerena mjeavina kisika i ugljinoga dioksida mora biti primijenjena i stalno odravana u komori u visini peradi, kako bi uslijedila anoksija (nedostatak kisika). 6. U sluaju da perad izloena mjeavini plinova pokazuje znakove vraanja svijesti, potrebno je produljiti vrijeme izloenosti plinu. 7. Komora mora biti opremljena ureajima za mjerenje koncentracije kisika i/ili ugljinoga dioksida unutar komore, i to u visini peradi, te svjetlosnim i zvunim znakom upozorenja ukoliko koncentracija ugljinoga dioksida padne ispod zahtijevane razine. 8. Sustav mora imati sposobnost odravanja potrebne koncentracije plinova unutar komore.

9. Tijekom koritenja, koncentracija kisika i/ili ugljinoga dioksida u komori mora stalno biti praena te vidljiva osobi koja upravlja sustavom za omamljivanje. 10. Oprema za omamljivanje peradi plinom mora biti dizajnirana, izraena i odravana na nain koji osigurava da se perad ne ozlijedi pri prolasku kroz nju. III. 1. POSEBNI UVJETI USMRIVANJA Primjena pitolja ili puke

Ovi postupci se koriste za usmrivanje razliitih vrsta ivotinja, osobito uzgojene velike divljai i jelena, a moraju biti odobreni od mjerodavnoga inspekcijskoga tijela koje mora osigurati da navedene postupke provodi osposobljeno osoblje sukladno lanku 3. ovoga Pravilnika. 2. Dekapitacija i dislokacija vrata

Ovi postupci se koriste samo za usmrivanje peradi i moraju biti odobreni od mjerodavnoga inspekcijskoga tijela koje mora osigurati da ih provodi osposobljeno osoblje sukladno lanku 3. ovoga Pravilnika. 3. Usmrivanje elektrinom strujom i izlaganjem ugljinome dioksidu

1. Mjerodavno inspekcijsko tijelo moe odobriti usmrivanje razliitih vrsta ivotinja primjenom elektrine struje i ugljinoga dioksida pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz lanka 3. ovoga Pravilnika i odjeljaka 3. i 4. Poglavlja II. ovoga Dodatka. 2. Jakost koritene struje i duljina izlaganja elektrinoj struji te koncentracija i duljina izlaganju ugljinome dioksidu, koji se koriste za omamljivanje, odnosno usmrivanje ivotinja, koji e biti propisani vodiima dobre prakse iz lanka 14. ovoga Pravilnika. 4. Primjena komore s vakuumom

Ovaj postupak se koristi samo za usmrivanje bez iskrvarenja odreenih ivotinja za prehranu ljudi koje pripadaju vrstama divljai iz uzgoja (prepelica, jarebica, fazan) i mora se provoditi sukladno lanku 3. ovoga Pravilnika, tako da se: a) u hermetiki zatvorenoj komori u kojoj se nalaze ivotinje moe brzo postii vakuum primjenom snane elektrine crpke; b) vakuum odrava sve dok ivotinje ne uginu;

c) ivotinje skupno prevoze u spremnicima koji su smjeteni u vakuumskoj komori posebno izraenoj u tu svrhu. DODATAK D ISKRVARENJE IVOTINJA 1. Kod ve omamljenih ivotinja iskrvarenje mora poeti to je mogue bre nakon omamljivanja i mora biti brzo, obilno i potpuno. ivotinja mora iskrvariti prije nego postoji mogunost povratka svijesti. 2. Kod svih omamljenih ivotinja, iskrvarenje mora biti izazvano prerezivanjem barem jedne vratne arterije ili pripadajuih krvnih ila koje ih opskrbljuju krvlju. 2. 1. Nakon prerezivanja krvnih ila ne smiju se obavljati nikakvi dodatni postupci ili elektrini podraaji na ivotinjama prije nego je iskrvarenje zavreno. 3. Kada je za omamljivanje, vjeanje, dizanje i iskrvarenje ivotinja odgovorna jedna osoba, ta osoba mora provesti navedene postupke tim slijedom na jednoj ivotinji prije nego ih pone na drugoj. 4. Priruna pomona sredstva za prerezivanje vrata moraju biti osigurana na mjestu gdje se perad iskrvaruje primjenom automatskog ureaja, tako da se u sluaju njegova kvara perad moe odmah zaklati. DODATAK E POSTUPCI USMRIVANJA IVOTINJA PRI KONTROLI BOLESTI Doputeni postupci 1. Usmrivanje ivotinja u svrhu kontrole bolesti mora biti obavljeno na jedan od naina odreenih u Dodatku C ovoga Pravilnika koji uzrokuju sigurnu smrt ivotinja. 2. Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, a sukladno lanku 3. ovoga Pravilnika, za usmrivanje ivotinja pri svijesti mogu se koristiti i drugi postupci, pri emu mora biti osigurano da se: a) u sluaju primjene postupka koji ne izaziva trenutnu smrt ivotinje (npr. pucanj iz pitolja s penetrirajuim klinom) provedu sve potrebne mjere da se ivotinja to prije usmrti, a u svakom sluaju prije nego se ponovno osvijesti;

b)

na ivotinji ne provode nikakvi daljnji postupci prije utvrivanja njezine smrti.

DODATAK F POSTUPCI USMRIVANJA IVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU U SVRHU PROIZVODNJE KRZNA I. DOPUTENI POSTUPCI

1. Mjerodavna tijela iz lanka 2. stavak 1. toka i) donose odluku o najprimjerenijem postupku usmrivanja razliitih vrsta ivotinja, koji se mora provoditi sukladno odredbama iz lanka 3. ovoga Pravilnika, ovisno o vrsti ivotinja na koju se primjenjuje. 2. a) b) c) d) f) g) II. 1. a) b) 2. Doputeni su slijedei postupci usmrivanja: primjena mehanikoga ureaja s penetrirajuim klinom; ubrizgavanje prekomjerne doze anestetika; primjena elektrine struje koja uzrokuje prestanak rada srca; izlaganje ugljinome monoksidu; izlaganje kloroformu; izlaganje ugljinome dioksidu. POSEBNI UVJETI Primjena mehanikoga ureaja s penetrirajuim klinom ureaj mora biti postavljen tako da klin prodre u koru velikoga mozga; ovaj postupak doputen je samo ako odmah nakon njega slijedi iskrvarenje ivotinje. Ubrizgavanje prekomjerne doze anestetika

Doputeno je koristiti samo one anestetike, doze i naine primjene koji uzrokuju trenutani gubitak svijesti nakon ega nastupi smrt ivotinje. 3. Primjena elektrine struje koja uzrokuje prestanak rada srca

a) elektrode moraju biti postavljene tako da elektrina struja prolazi kroz mozak i srce. Najmanja upotrijebljena jakost struje mora dovesti do gubitka svijesti i sranog zastoja; b) kod lisica, pri primjeni elektroda u usta i rektum, prosjena jakost struje mora iznositi 0,3 ampera u trajanju od najmanje 3 sekunde. 4. Izlaganje ugljinome monoksidu

a) komora u kojoj se ivotinje izlau plinu mora biti dizajnirana, izraena i odravana tako da se izbjegne ozljeivanje ivotinja i da je mogue nadzirati ivotinje tijekom postupka; b) ivotinje se uvode u komoru tek nakon to se postigne 1%-tna koncentracija 100%-tnog ugljinoga monoksida; c) plin koji proizvodi ureaj posebno prilagoen za tu svrhu moe se koristiti za usmrivanje kuna i inila pod uvjetom da su testovi pokazali da je koriteni plin: 1) 2) 3) prikladno ohlaen, filtriran u dovoljnoj mjeri, oien od bilo kakvih iritirajuih tvari ili plinova.

ivotinje se ne smiju smjestiti u komoru sve dok se ne postigne koncentracija ugljinoga monoksida od 1%. d) e) 5. nakon udisanja, plin mora najprije izazvati duboku opu anesteziju, a zatim sigurnu smrt; ivotinje moraju ostati u komori do nastupa smrti. Izlaganje kloroformu Izlaganje kloroformu moe se koristiti za usmrivanja inila, pod uvjetom da: a) je komora u kojoj se ivotinje izlau plinu dizajnirana, izraena i odravana tako da se izbjegne ozljeivanje ivotinja i da je mogue nadzirati ivotinje tijekom postupka; b) c) d) 6. se ivotinje uvode u komoru samo kad je zrak zasien kloroformom; nakon udaha, plin najprije izaziva duboku opu anesteziju, a zatim sigurnu smrt; ivotinje ostaju u komori do nastupa smrti. Izlaganje ugljinome dioksidu Ugljini dioksid moe se koristiti za usmrivanje kuna i inila pod uvjetom da: a) je komora u kojoj se ivotinje izlau plinu dizajnirana, izraena i odravana tako da se izbjegne ozljeivanje ivotinja i da je mogue nadzirati ivotinje tijekom postupka; b) se ivotinje uvode u komoru tek kad zrak sadri najveu moguu koncentraciju 100%tnog ugljinoga dioksida; c) d) nakon udaha, plin najprije izaziva duboku opu anesteziju, a zatim sigurnu smrt; ivotinje ostaju u komori do nastupa smrti.

DODATAK G

POSTUPCI USMRIVANJA VIKA PILIA I PILEIH ZAMETAKA KAO VALIONIKOGA OTPADA I. 1. a) b) DOPUTENI POSTUPCI USMRIVANJA PILIA Doputeni su slijedei postupci usmrivanja pilia: uporaba mehanikoga ureaja koji izaziva brzu smrt; izlaganje ugljinome dioksidu.

2. Mjerodavna tijela iz lanka 2. stavak (1) toka i) mogu dopustiti uporabu drugih znanstveno priznatih postupaka usmrivanja, pod uvjetom da se provode sukladno lanku 3. ovoga Pravilnika. II. 1. POSEBNI UVJETI Uporaba mehanikoga ureaja koji izaziva brzu smrt

a) ivotinje moraju biti usmrene pomou ureaja s brzorotirajuim mehanikim otricama ili drugim odgovarajuim nastavcima; b) kapacitet ureaja iz podtoke a) ove toke mora biti dovoljan da se osigura da su sve ivotinje trenutano usmrene ak i kad se primjenjuje pri velikom broju ivotinja. 2. Izlaganje ugljinome dioksidu

a) ivotinje moraju biti smjetene u ozraju s najveom moguom koncentracijom 100%tnog ugljinoga dioksida; b) III. ivotinje moraju ostati u tom ozraju do nastupa smrti. DOPUTENI POSTUPCI USMRIVANJA EMBRIJA

1. Za trenutano usmrivanje svakog ivog embrija, sav valioniki otpad mora biti obraen mehanikim ureajima kao to je opisano u toki 1. Poglavlju II. ovoga Dodatka. 2. Mjerodavna tijela iz lanka 2. stavak (1) toka i) mogu dopustiti uporabu drugih znanstveno priznatih postupaka usmrivanja, pod uvjetom da se provode sukladno lanku 3. ovoga Pravilnika. DODATAK H PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA OSOBLJE KOJE SUDJELUJE U OBAVLJANJU SPUTAVANJA, OMAMLJIVANJA I KLANJA ILI USMRIVANJA IVOTINJA Program osposobljavanja iz lanka 7. stavak (1) ovoga Pravilnika sastoji se od: 1. Osnova iz podruja zatite ivotinja pri klanju ili usmrivanju;

2. a)

Osnova iz podruja koje ureuje premjetanje ivotinja: istovar ivotinja iz prijevoznih sredstava;

b) kretanje ivotinja u prostorima klaonice od mjesta istovara do depoa i od depoa do mjesta sputavanja, omamljivanja i klanja; 3. Osnova u odnosu na uvjete kojima moraju udovoljiti prostori za smjetaj ivotinja (depoi) te temeljna naela zatite ivotinja u depou (unutarnjim i vanjskim prostorima klaonice u kojima se dre ivotinje); 4. Osnova u odnosu na nain sputavanja ivotinja prije klanja;

5. Temeljnih naela i doputenih postupaka omamljivanja koji dovode do trenutanog gubitka svijesti koji traje sve do nastupanja smrti ivotinje; 6. 7. 257 Na osnovu lana 31. stav (8) lana 32. stav (1), lana 34. stav (5) i lana 40. taka i) Zakona o zatiti i dobrobiti ivotiwa ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/09), Ministarstvo spoqne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na prijedlog Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O ZATITI EKSPERIMENTALNIH IVOTIWA I USLOVIMA KOJE MORAJU DA ISPUWAVAJU PRAVNA LICA KOJA SE BAVE IZVOEWEM EKSPERIMENATA NA IVOTIWAMA lan 1. (Predmet) Pravilnikom o zatiti eksperimentalnih ivotiwa i uslovima koje moraju da ispuwavaju pravna lica koja se bave izvoewem eksperimenata na ivotiwama (u daqwem tekstu: Pravilnik) propisuju se uslovi drawa eksperimentalnih ivotiwa, specijalni uslovi za objekte namijewene uzgoju i/ili drawu eksperimentalnih ivotiwa i vrste eksperimenata koji se smiju obavqati na ivotiwama te uslovi koje moraju da zadovoqavaju pravna lica koja se bave izvoewem eksperimenata na ivotiwama. lan 2. (Rjenik pojmova) U smislu ovog Pravilnika, pojedini pojmovi imaju sqedee znaewe: Postupaka pri klanju i iskrvarenju ivotinja; Praktinoga ili filmskoga prikaza navedenih postupaka.

a) eksperimentalna ivotiwa je ivotiwa koja se koristi ili e se koristiti u eksperimentima, te svaka laboratorijska (uzgojena) ivotiwa koja je uzgojena iskquivo za koritewe u eksperimentalne svrhe; b) eksperimenat je svaki zahvat ili postupak na ivotiwama u naunoistraivake ili nastavne svrhe koji moe uzrokovati bol, patwu, trpqewe, nepopravqivu tetu ili smrt, ali iskquujui najmawu bolnu metodu prihvaenu u modernoj praksi (tzv. humana metoda) za ubijawe ili obiqeavawe ivotiwa. Eksperiment poiwe kad se ivotiwa priprema za ispitivawe, a zavrava kad prestaju posqedwa posmatrawa ivotiwe vezana za eksperiment. Eliminacija bola, trpqewa, patwe ili nepopravqive tete uspjeno se postie upotrebom anestezije ili analgezije ili drugim metodama; c) objekat za eksperimentalne ivotiwe je svaki objekat, grupa objekata ili drugih prostorija/prostora, ukquujui mjesto koje nije u potpunosti ograeno ili natkriveno i pokretne objekte, gdje ivotiwe borave tokom eksperimenta; d) rukovodilac eksperimenta je lice odgovorno za provoewe postupka;

e) rukovodilac objekata za eksperimentalne ivotiwe je lice odgovorno za eksperimentalne ivotiwe i wihove objekti; f) nadleni organi su:

1) Ministarstvo spoqne trgovine i ekonomskih odnosa - Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine; 2) nadleni organi entiteta su: Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poqoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Odjel za poqoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; g) 1) 2) 3) 4) 5) nadleni inspekcijski organi su: Federalna uprava za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine; Republika uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske; Inspektorat Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; Kantonalne uprave za inspekcijske poslove; Inspekcije u okviru lokalnih organa uprave;

h) kavez je trajno uvren ili pokretan spremnik omeen vrstim pregradama i, najmawe sa jedne strane, reetkama ili mreastom icom u kojem se jedna ili vie ivotiwa dri ili prevozi; i) odjeqak/boks je prostor omeen zidovima, reetkama ili mreastom icom u kojem se dri jedna ili vie ivotiwa;

j) ispust/tor je prostor omeen ogradom, zidovima, reetkama ili mreastom icom, esto smjeten izvan trajno nepokretnih objekata, gdje ivotiwe drane u kavezima ili boksovima mogu da se slobodno kreu u skladu sa wihovim etolokim i fiziolokim potrebama; k) tala je prostor omeen zidovima, sa najmawe tri strane, namijewen drawu domaih ivotiwa. lan 3. (Prijavqivawe eksperimenata) Svi eksperimenti koji se obavqaju na ivotiwama moraju da budu prijavqeni Kancelariji za veterinarstvo Bosne i Hercegovine. lan 4. (Dozvola izvoewa eksperimenata) Eksperimente na ivotiwama smiju da provode pravna lica registrovana za provoewe eksperimenata na ivotiwama. lan 5. (Zabrana koritewa ivotiwa u eksperimentima) Eksperimenti na ivotiwama ne smiju da se provode, ako je na raspolagawu neki drugi nauno prihvatqiv postupak koji ne zahtijeva koritewe ivotiwa, a wime mogu da se postignu jednako vrijedni nauno prihvatqivi rezultati. lan 6. (Vrste ivotiwa za eksperimente) U eksperimentima smiju da se koriste laboratorijske (uzgojene) ivotiwe, uzgojene iskquivo u tu svrhu, i to sqedeih vrsta: a) b) c) d) e) f) g) h) i) mi (Mus musculus); takor (Rattus norvegikus); zamori (Cavia porcellus); zlatni hrak (Mesocricetus auratus); kuni (Oryctolagus cuniculus); neovjekoliki majmuni; pas (Canis familiaris); maka (Felis catus); prepelica (Coturnix coturnix).

lan 7. (Ostale vrste ivotiwa za eksperimente) Izuzev ivotiwa iz lana 6. ovog Pravilnika, u eksperimentima smiju da se koriste i sqedee vrste ivotiwa: a) b) c) d) e) f) g) domae ivotiwe (goveda, sviwe, perad, ovce, koze, kowi, magarci i wihovi mjeanci); ptice; ribe; ovjekoliki majmuni; drugi majmuni; drugi sisari; drugi mesoderi. lan 8. (Zabrana provoewa eksperimenata) (1) Zabraweno je da se obavqaju eksperimenti na ugroenim ivotiwskim vrstama, sem ako su ciqevi eksperimenata sqedei: a) b) istraivawe u svrhu ouvawa vrste na koju se isto odnosi; istraivawe u biomedicinske svrhe, kada je dokazano da je vrsta na koju se isto

odnosi jedina odgovarajua za tu namjenu. (2) Zabraweno je da se obavqaju eksperimenti na divqim ivotiwama, sem u sluaju kada druge ivotiwske vrste ne bi bile odgovarajue za ciqeve eksperimenta. (3) Naputene i izgubqene domae ivotiwe, psi i make ne smiju da se koriste u eksperimentima. lan 9. (Odobrewe za provoewe eksperimenta) (1) Eksperimente na ivotiwama smiju da provode samo pravna lica registrovana za provoewe eksperimenata na ivotiwama, na osnovu rjeewa Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine o odobrewu provoewa eksperimenata na ivotiwama. (2) Za svaki planirani eksperimenat na ivotiwama, registrovana pravna lica moraju prethodno da podnesu zahtjev Kancelariji za veterinarstvo Bosne i Hercegovine za odobrewe provoewa eksperimenta.

lan 10. (Sadraj zahjteva za izvoewe eksperimenta) U zahtjevu za odobrewe provoewa eksperimenata na ivotiwama moraju da budu navedeni sqedei podaci: a) mjesto obavqawa eksperimenta (naziv i adresa ustanove koja provodi eksperimenat te naziv i adresa mjesta na kojem e eksperimenat biti obavqen); b) c) d) naziv i svrha planiranog eksperimenta; vrsta, pasmina i broj eksperimentalnih ivotiwa; ime, prezime te struna sprema rukovodioca eksperimenta i wegovog zamjenika;

e) ime, prezime te struna sprema rukovodioca objekata za eksperimentalne ivotiwe i wegovog zamjenika; f) trajawe eksperimenta, odnosno period za koji se trai odobrewe. lan 11. (Posebno odobrewe) (1) Ukoliko je planirano da se ivotiwa podvrgne eksperimentu tokom kojeg e ona osjetiti ili trpjeti jaku bol ili e joj, u svrhu eksperimenta, dugotrajno biti uskraena voda i/ili hrana (due od fiziolokog perioda u kojem pojedine vrste treba da se hrane i/ili napajaju), takav eksperimenat mora da bude posebno najavqen, obrazloen i opravdan Kancelariji za veterinarstvo Bosne i Hercegovine i posebno odobren od tog organa. (2) Ukoliko Kancelarija za veterinarsvo Bosne i Hercegovine procijeni da takav eksperimenat nije nuan niti bitan za ispuwewe bitnih potreba ovjeka ili ivotiwa, donijee rjeewe o odbijawu zahtjeva za odobrewe provoewa eksperimenata na ivotiwama. lan 12. (Dostavqawe podataka ) Pravna lica za obavqawe eksperimenata iz lana 9. ovog Pravilnika duna su da Kancelariji za veterinarstvo Bosne i Hercegovine dostavqaju podatke u skladu sa Pravilnikom o nainu voewa evidencije o eksperimentalnim ivotiwama i vrstama eksperimenta ("Slubeni glasnik BiH", broj 19/10). lan 13. (Opti uslovi za provoewe ekperimenta) Za eksperimenat treba da se koristi najmawi mogui broj ivotiwa sa najniim stepenom neurofizioloke osjetqivosti i odabere ona vrsta eksperimenta koja prouzrokuje najmawu bol, patwu, uznemirenost, iscrpqenost ili trajnu povredu ivotiwa, a kojom e da budu postignuti nauno prihvatqivi rezultati.

lan 14. (Anestezija) (1) Eksperimenat koji e prouzrokovati jaku akutnu bol mora da bude proveden pod optom ili lokalnom anestezijom ili drugim nainom uklawawa boli, patwe, uznemirenosti, iscrpqenosti i/ili trajnih povreda, u skladu sa najnovijim naunim saznawima. (2) Anestezija ili analgezija ne mora da bude primijewena ako se procijeni da bi wihova primjena bila traumatinija za ivotiwu od samog eksperimenta i/ili u suprotnosti sa svrhom eksperimenta. (3) Anestezija mora da bude primijewena prilikom svih postupaka koji mogu da prouzrokuju jaku bol ivotiwama. (4) Ukoliko primjena anestezije nije mogua, moraju da se koriste analgetici ili drugi odgovarajui naini, da bi se postiglo, u najveoj moguoj mjeri, ograniewe boli, patwe, uznemirenosti ili povreivawa ivotiwe. (5) Pod uslovom da takav postupak nije u suprotnosti sa svrhom eksperimenta, anestezirana ivotiwa koja trpi jaku bol nakon prestanka djelovawa anestezije mora da bude tretirana anlageticima sve dok ne nastupi smawewe, odnosno prestanak boli, a ako to nije mogue, mora da bude odmah eutanazirana. lan 15. (Eutanazija) (1) Po zavretku eksperimenta rukovodilac eksperimenta i rukovodilac objekta za eksperimentalne ivotiwe odluuju da li e li ivotiwa biti eutanazirana. (2) ivotiwu treba to prije eutanazirati ako postoji i najmawa mogunost da trpi trajne bolove i patwu ili ako ne mogu da budu ispuweni uslovi iz lana 19. ovog Pravilnika. (3) Ako po zavretku eksperimenta ivotiwa nee biti eutanazirana, rukovodilac objekta za eksperimentalne ivotiwe mora da za wu brine adekvatno wenom zdravstvenom stawu te da joj obezbijedi odgovarajue uslove, u skladu sa odredbama lana 19. ovog Pravilnika. lan 16. (Zabrana ponavqawa) U eksperimentu kojim se prouzrokuje jaka ili trajna bol ili patwa, ivotiwa ne smije da bude koritena vie od jednog puta, bez obzira na to da li je bila primijewena anestezija ili analgezija, sem ako e: a) tokom daqweg eksperimenta ivotiwa da bude u optoj anesteziji koja e da bude odravana do wene eutanazije; b) tokom daqweg eksperimenta na ivotiwi da budu obavqeni samo zahvati koji ne prouzrokuju veliku bol ili patwu.

lan 17. (Putawe na slobodu) Ukoliko to nije u suprotnosti sa dobrobiti ivotiwe, Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine moe da dopusti putawe na slobodu iste, pod uslovom da je provedena najvea mogua briga za zatitu wene dobrobiti te ukoliko weno zdravstveno stawe doputa takav postupak i ne postoji opasnost za javno zdravqe i okolinu. lan 18. (Izuzeci) Samo izuzetno Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine moe da odobri provoewe eksperimenata i izvan objekta za eksperimentalne ivotiwe. lan 19. (Osigurawe dobrobiti) (1) Svakoj ivotiwi koja se koristi ili namjerava da se koristi u eksperimentu mora da bude obezbijeeno: a) smjetaj u odgovarajuem objektu, adekvatan vrsti ivotiwe;

b) okolina koja joj omoguava slobodu kretawa barem u najmawoj mjeri, adekvatna vrsti ivotiwe; c) d) hrana i voda, adekvatni vrsti ivotiwe; odgovarajua wega, adekvatna wenom zdravqu i dobrobiti.

(2) Svako ograniewe zadovoqewa fiziolokih i etolokih potreba eksperimentalnih ivotiwa mora da bude svedeno na najmawu moguu mjeru. (3) Uslovi okoline u kojima se ivotiwe uzgajaju, dre ili koriste, moraju da se provjeravaju svakodnevno. (4) Rukovodilac eksperimenta i rukovodilac objekata za eksperimentalne ivotiwe moraju redovno i paqivo da prate zdravstveno stawe i dobrobit eksperimentalnih ivotiwa, da bi se sprijeili wihova bol, patwa, uznemirenost, iscrpqenost i/ili trajno povreivawe. (5) Rukovodilac eksperimenta i rukovodilac objekata za eksperimentalne ivotiwe moraju da odrede i obezbijede provoewe mjera u svrhu to hitnijeg otklawawa bilo kojeg otkrivenog nedostatka ili patwe eksperimentalnih ivotiwa. lan 20. (Objekti za ivotiwe) (1) Eksperimentalne ivotiwe dre se u objektima za eksperimentalne ivotiwe.

(2) Objekti za eksperimentalne ivotiwe moraju da budu registrovani kod nadlenog organa entiteta.

(3) Rukovodilac objekata za eksperimentalne ivotiwe mora da vodi sve propisane evidencije i, na zahtjev, omogui nadlenom inspekcijskom organu uvid u wih. lan 21. (Obiqeavawe ivotiwa) (1) Svaki pas, maka i neovjekoliki majmun mora da bude obiqeen jedinstvenim identifikacionim obiqejem prije odbia od sise, i to na najmawe mogue bolan nain. (2) Neobiqeeni psi, make i neovjekoliki majmuni primqeni u neki od objekata prvi put nakon odbia od sise, moraju da budu obiqeeni to je mogue prije. (3) Za pse, make i neovjekolike majmune koji se premjetaju iz jednog objekta u drugi prije odbia od sise, pa ih nije praktino unaprijed obiqeavati, mora da bude uvana cjelokupna dokumentacija (u kojoj su posebno specifikovana identifikaciona obijeja wihovih majki) u objektu u koji su premjeteni, sve dok ne budu obiqeeni. lan 22. (Izgradwa objekata) (1) Objekat mora da bude izgraen tako da su obezbijeeni odgovarajui uslovi adekvatni vrsti ivotiwe koja u wemu boravi, te da svojom izradom onemoguava bijeg ivotiwa i spreava pristup neovlatenim licima i drugim ivotiwama. (2) Hodnici treba da budu dovoqno iroki, da bi se omoguilo koritewe dodatne opreme. lan 23. (Odravawe i iewe objekata) (1) Objekti moraju da budu redovno odravani i ieni u svrhu odravawa odgovarajuih higijenskih standarda. (2) Stropovi i zidovi treba da budu otporni na oteewe, sa glatkim, nepropusnim i lako perivim povrinama. Posebna pawa treba da se posveti spojevima vrata, kanalima, cijevima i kablovima. (3) Vrata i prozori, ukoliko postoje, treba da budu izraeni tako da onemoguavaju ulazak drugih ivotiwa. (4) Podovi treba da budu glatki, nepropusni, ne smiju biti skliski, lako perive povrine koja moe bez oteewa da podnese teinu opreme. (5) Odvodi, ukoliko postoje, treba da budu odgovarajue pokriveni i opremqeni pregradom koja onemoguava pristup ivotiwama. (6) Objekti u kojima je ivotiwama doputeno slobodno kretawe treba da imaju zidove i podove od naroito otpornog povrinskog materijala, da bi izdrali troewe prouzrokovano aktivnou ivotiwa i postupkom iewa.

(7) Materijal ne smije da bude tetan za zdravqe ivotiwa niti takav da se ivotiwe mogu povrijediti. Potrebno je da se dodatno zatiti sva oprema i/ili privreni dijelovi, da se ivotiwe i osobqe ne bi povrijedili. (8) Ako su predvieni spoqni prostori, potrebno je da se preduzmu mjere spreavawa pristupa neovlatenih lica i drugih ivotiwa. (9) Objekti namijeweni drawu glodara mogu da budu koriteni i za drawe veih vrsta, pod uslovom da su tehniki prilagoeni vrsti ivotiwe koja e u wima biti drana. Ne smiju se drati zajedno vrste koje su nezdruqive. (10) Unutar objekta moe da postoji prostor za obavqawe mawe zahtjevnih postupaka, gdje je to prikladno. lan 24. (Laboratorije i prostorije za opte i specijalne postupke) Objekti treba da imaju na raspolagawu minimalni laboratorijski prostor za obavqawe jednostavnih dijagnostikih testirawa, post-mortalnih pretraga i/ili prikupqawe uzoraka koji e drugdje da budu podvrgnuti obimnim laboratorijskim pretragama. lan 25. (Prijem ivotiwa i prostorije) (1) Prijem novih ivotiwa u objekte mora da bude ureen tako da ivotiwe koje ulaze u wih ne ugroavaju, na bilo koji nain, ve prisutne ivotiwe u objektu. (2) U svrhu navedenu u stavu (1) ovog lana mora da bude ureen karantin za novopridole ivotiwe. (3) Za postupke ili posmatrawa koja je nepoeqno obavqati u objektima za eksperimentalne ivotiwe, potrebno je da se obezbijede zasebne prostorije. (4) Za obavqawe hirurkih zahvata u aseptinim uslovima, potrebno je da se odredi jedna ili vie odvojenih odgovarajue opremqenih prostorija te prostorije za oporavak nakon operacije. lan 26. (Pomone prostorije) (1) a) b) c) d) Pomone prostorije su: magacin za hranu i prostirku; magacin za istu opremu, kaveze i instrumente; prostorija za iewe i prawe kaveza i opreme; prostor za odlagawe i higijensko uskladitewe leina i higijenskog otpada.

(2) Magacinske prostorije za hranu i prostirku treba da budu hladne i suve, zatiene od tetoina i insekata. Materijali koji mogu da budu kontaminisani ili na bilo koji nain opasni, moraju da budu uskladiteni odvojeno. (3) Za iste kaveze, instrumente i slinu drugu opremu moraju da budu obezbijeene zasebne magacinske prostorije. (4) Prostorija za iewe i prawe treba da bude dovoqno velika da u wu stanu potrebne instalacije za dezinfekciju i iewe koritene opreme. Prilikom postupka iewa mora da bude vidqivo odvojena oiena od zaprqane opreme radi spreavawa wihovog ponovnog kontaminisawa. (5) Zidovi i podovi treba da budu pokriveni odgovarajuim otpornim povrinskim materijalom, a sistem za klimatizaciju dovoqnog kapaciteta za odvoewe vika toplote i vlage. (6) Odlagawe, higijensko uskladitewe i zbriwavawe leina i ivotiwskog otpada mora da se obavqa u skladu sa specijalnim veterinarskim propisima. Leine ivotiwa ne smiju da budu uklowene prije pojave mrtvake ukoenosti, koju utvruje doktor veterinarske medicine. (7) Specijalne mjere opreza moraju da budu preduzete u vezi sa toksinim, zaraznim i radioaktivnim otpadom, u skladu sa specijalnim propisima. lan 27. (Mikroklimatski uslovi u objektima) U objektima moraju da budu kontrolisani sqedei mikroklimatski uslovi: a) b) c) d) e) klimatizacija; temperatura; vlaga; osvjetqewe; buka. lan 28. (Klimatizacija) (1) Objekti moraju da imaju odgovarajui sistem za klimatizaciju koji zadovoqava uslove za vrstu ivotiwe koja tu boravi. (2) Sistemom za klimatizaciju mora da bude obezbijeeno snabdijevawe objekata svjeim vazduhom i smawewe nivoa neugodnih mirisa, tetnih plinova, praine i uzronika bolesti bilo koje vrste, te odvoewe vika toplote i vlage. (3) Vazduh u objektima treba da se obnavqa u estim vremenskim intervalima tako da je, po mogunosti, stepen klimatizacije od 8 do 20 izmjena vazduha po asu.

(4)

U objektima je najstroije zabraweno puewe. lan 29. (Temperatura)

(1) Temperatura u objektima za pojedine vrste ivotiwa treba da bude prilagoena specijalnim potrebama pojedine vrste, a preporuene vrijednosti navedene su u Tabeli 1. koja se nalazi u prilogu ovog Pravilnika. Navedene vrijednosti odnose se na odrasle, zdrave ivotiwe, dok bolesne, novoroene i mlade ivotiwe zahtijevaju prilagoene temperaturne vrijednosti. (2) Svaku promjenu temperaturnih vrijednosti u objektima mora da odobri rukovodilac objekta za eksperimentalne ivotiwe. lan 30. (Vlaga) Relativna vlaga treba da bude adekvatna vrsti ivotiwe i odravana na prosjenoj vrijednosti 55%10%. lan 31. (Osvjetqewe) U objektima bez prozora mora da bude obezbijeeno vjetako osvjetqewe sa mogunou regulisawa jaine i ciklusa svjetlo-tama, da bi se zadovoqili bioloki zahtjevi ivotiwa i obezbijedila odgovarajua radna okolina. Ako se u objektima dre albino ivotiwe, treba da se uzme u obzir wihova osjetqivost na svjetlo. lan 32. (Buka) Objekti za ivotiwe moraju da budu izolovani protiv izvora prevelike buke u slunim i viim frekvencijama, da bi se izbjeglo uznemiravawe ivotiwa. lan 33. (Zdravqe ivotiwa) (1) Rukovodilac eksperimenta i rukovodilac objekata za eksperimentalne ivotiwe moraju da obezbijede redovnu kontrolu zdravstvenog stawa i dobrobiti ivotiwa te uslove drawa u objektima. (2) U skladu sa procjenom moguih opasnosti za ivotiwe, mora da bude obezbijeena odgovarajua zatita zdravqa i higijena osobqa. lan 34. (Izolacija i adaptacija) (1) Sve novouvedene ivotiwe moraju da budu smjetene u izolaciju radi zatite ostalih ivotiwa u objektima i osobqa.

(2) Trajawe izolacije odreuje rukovodilac objekta za eksperimentalne ivotiwe. Vrijeme trajawa izolacije, zavisno od vrste ivotiwe, mora da se kree unutar datih smjernica u Tabeli 2. koja se nalazi u prilogu ovog Pravilnika. (3) Ukoliko su se ivotiwe adaptirale novoj okolini i ne predstavqaju opasnost za druge ivotiwe ili ovjeka, mogu da budu koritene u eksperimentima i tokom trajawa izolacije. (4) Svakoj novopridoloj ivotiwi treba da se omogui potrebno vrijeme adaptacije prije koritewa u eksperimentu. Zahtijevano vrijeme adaptacije zavisi od stresa kojem su ivotiwe bile izloene tokom prevoza, trajawa prevoza i dobi ivotiwe. Stoga o trajawu vremena adaptacije odluuje rukovodilac objekta za eksperimentalne ivotiwe. lan 35. (Smjetaj eksperimentalnih ivotiwa) (1) a) b) c) d) Eksperimentalne ivotiwe mogu da budu smjetene u: kavezima; odjeqcima/boksovima; talama; ispustima/torovima.

(2) U kavezima, odjeqcima/boksovima i talama, eksperimentalne ivotiwe moraju da budu smjetene u skladu sa preporuenim smjernicama za smjetaj pojedinih vrsta ivotiwa koje se nalaze u prilogu ovog Pravilnika (Tabele od 3. do 11.). (3) Izrada kaveza, odjeqaka/boksova i tala treba da omoguava wihovo efikasno iewe te obezbijedi zatitu dobrobiti i zadovoqewe pojedinih etolokih potreba (potreba za pewawem, skrivawem ili privremenim sklonitem i sl.) ivotiwa koje u wima borave te spreavati dodir sa drugim ivotiwama. (4) Kavezi, odjeqci/boksovi i tale ne smiju da budu napravqeni od materijala tetnog po zdravqe ivotiwa i moraju da budu oblikovani tako da se ivotiwe u wima ne mogu povrijediti. (5) Ukoliko nisu namijeweni jednokratnoj upotrebi, kavezi moraju da budu napravqeni od otpornog materijala prilagoenog iewu i dezinfekciji. Naroita pawa treba da se posveti izradi dna kaveza koje se razlikuje zavisno od vrste i doba ivotiwa i mora da bude izraeno na nain koji olakava uklawawe ekskreta. lan 36. (Hrawewe) (1) U izboru, proizvodwi i pripremi hrane za eksperimentalne ivotiwe moraju da budu preduzete sve mjere opreza, da bi se izbjeglo hemijsko, fizikalno i mikrobioloko kontaminisawe.

(2) Hrana za ivotiwe koja se isporuuje u vreama, mora da bude pakovana u vrste, zatvorene vree na kojima je otisnut jasno vidqiv datum proizvodwe. Prilikom pakovawa, prevoza i uskladitewa hrane moraju da budu preduzete mjere opreza, da bi se izbjeglo oteewe vrea te kontaminacija i kvarewe hrane. (3) Brzo kvarqiva hrana treba da se uskladiti u hladne prostorije, friidere ili zamrzivae.

(4) Oprema za hrawewe ivotiwa mora da bude redovno iena i, prema potrebi, sterilizovana. Ako se koristi vlana hrana ili ona koja se lako kontaminie vodom, urinom i sl., hranilice moraju da budu svakodnevno iene. (5) Svakoj ivotiwi, adekvatno vrsti i wenim potrebama, mora da bude obezbijeen pristup hrani po voqi, sem ako to nije u suprotnosti sa svrhom eksperimenta. lan 37. (Voda) (1) Objekti za eksperimentalne ivotiwe moraju da budu snabdjeveni dovoqnom koliinom pitke vode iz javnog vodovoda ili sopstvenog bunara. (2) Zdravstvena ispravnost bunarske vode mora da bude kontrolisana u ovlaenim laboratorijama najmawe jednom godiwe. (3) ista, pitka voda mora da bude uvijek na raspolagawu svim ivotiwama po voqi, sem ukoliko to nije u suprotnosti sa svrhom eksperimenta. (4) a) b) Za napajawe eksperimentalnih ivotiwa koriste se: flae i/ili; automatski sistem napajawa.

(5) Flae, koje se najee koriste za napajawe malih ivotiwa, kao to su glodari i kunii, moraju da budu napravqene od providnog materijala radi mogunosti kontrolisawa wihovog sadraja i imati iroko grlo radi lakog i efikasnog iewa te ne smiju da proputaju. Poklopci, epovi i cjevice moraju da budu pogodni za sterilizaciju i jednostavni za iewe. (6) Sve flae i pribor moraju da budu u odgovarajuim redovnim razmacima, rastavqeni u dijelove, oieni i sterilizovani. Prazne flae moraju da budu redovno zamjewivane istim, sterilizovanim flaama umjesto ponovnog puwewa istih flaa. (7) Automatski sistem napajawa treba da se redovno provjerava, servisira i ispire. Ukoliko se automatski sistem napajawa koristi u kavezima sa vrstim dnom, potrebno je da se preduzmu mjere za smawewe opasnosti od poplave. lan 38. (Prostirka)

(1) Prostirka treba da bude suva, upijajua, bez praine, ne smije da sadrava patogene uzronike ili tetoine i toksine tvari, niti smije da bude na bilo koji drugi nain kontaminisana. (2) Zabrawena je upotreba piqevine i prostirke dobijene od drveta koje je hemijski obraeno. Za glodare mora da se koristi gotova, industrijski proizvedena prostirka. lan 39. (Prilog) Tabele od 1. do 11. tampane su u prilogu ovog Pravilnika i ine wegov sastavni dio. lan 40. (Prelazne odredbe) Pravna lica koja su prije stupawa na snagu ovog Pravilnika obavqala djelatnost iz lana 1. ovog Pravilnika, moraju da se usklade sa wegovim odredbama do 31. decembra 2010. godine. lan 41. (Stupawe na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objavqivawa u "Slubenom glasniku BiH". Broj 07-01-02-1777-1/10 13. maja 2010. godine Sarajevo Ministar Mladen Zirojevi, s. r. PRILOZI TABELA 1. - Temperatura u objektima za eksperimentalne ivotiwe (kavezi, odjeqci/boksovi ili tale) VRSTA IVOTIWE TEMPERATURA C Neovjekoliki 20-28 majmuni Mi 20-24 takor 20-24 Sirijski hrak 20-24 Bijeli mi 20-24 Zamori 20-24 Prepelica 20-24 Kuni 15-21

Maka Pas Afriki tvor Perad Golub Sviwa Koza Ovca Govedo Kow

15-21 15-21 15-21 15-21 15-21 10-24 10-24 10-24 10-24 10-24

Napomena: U specijalnim sluajevima, na primjer prilikom drawa bolesnih, vrlo mladih ivotiwa ili ivotiwa bez dlake, potrebna je via temperatura u objektima od naznaene. TABELA 2. - Trajawe izolacije VRSTA IVOTIWE Mi takor Bijeli mi Zamori Sirijski hrak Kuni Maka Pas Neovjekoliki majmuni TRAJAWE IZOLACIJE (DANI) 5 - 15 5 - 15 5 - 15 5 - 15 5 - 15 20 - 30 20 - 30 20 - 30 20 - 30

TABELA 3. - Povrina i visina objekata za smjetaj malih glodara i kunia VRSTA IVOTIWE Najmawa Najmawa povrina visina kaveza u kaveza u cm cm Mi 180 12 takor 350 14 Sirijski hrak 180 12 Zamori 600 18 Kuni 1 kg 1 400 30 2 kg 2 000 30

3 kg 4 kg 5 kg Napomena:

2 500 3 000 3 600

35 40 40

"Visina kaveza" oznaava okomitu udaqenost izmeu dna kaveza i gorweg horizontalnog dijela poklopca ili kaveza.

TABELA 4. - Smjetaj maaka u objektima za eksperimentalne ivotiwe Teina Najmawa Najmawa make povrina visina u kg kaveza za kaveza u make u cm m 0,5-1 1-3 3-4 4-5 0,2 0,3 0,4 0,6 50 50 50 50 Najmawa povrina kaveza za maku i prostirku u m 0,58 0,58 0,58 Najmawa povrina boksa za maku i prostirku u m 2 2 2

Napomena: Drawe maaka u kavezima treba da bude strogo ogranieno. Make koje su na ovaj nain zatvorene treba da se putaju barem jednom dnevno, da bi se razgibale, u sluajevima kada to nije u suprotnosti sa svrhom eksperimenta. Kavezi za make treba da budu opremqeni posudicama za izmet, prostorom sa leajem za odmarawe i predmetima pogodnima za pewawe i troewe kandi. "Visina kaveza" oznaava okomitu udaqenost izmeu najvie take na dnu i najnie take na vrhu kaveza. Pri izraunavawu najmawe povrine, uzima se u obzir i prostor sa leajima. Najmawa povrina kaveza za maku i prostirku ukquuje 0,18 m kaveza za maie. TABELA 5. - Smjetaj pasa u kavezima Visina psa do Najmawa Najmawa nivoa ramena povrina visina kaveza u u cm kaveza po psu cm u m 30 0,75 60 40 1,00 80 70 1,75 140

Napomena: Psi se smiju drati u kavezima samo onoliko vremena koliko zahtijeva eksperimenat. Ako to nije u suprotnosti sa svrhom eksperimenta, zatvorene pse treba putati barem jednom dnevno, da bi se razgibali. Rukovodilac objekata za eksperimentalne ivotiwe odreuje najdue vrijeme tokom kojeg psi mogu da budu zatvoreni bez dnevnog razgibavawa. Prostor za razgibavawe treba da bude dovoqno prostran, da bi psu bila omoguena sloboda kretawa. U kavezima u kojima su smjeteni psi, ne smiju se koristiti reetke na dnu, sem ako to ne zahtijeva vrsta eksperimenta. Najmawa visina kaveza treba da bude dvostruko vea od visine ivotiwe, mjereno do nivoa ramena. TABELA 6. - Smjetaj pasa u odjeqcima/boksovima Teina psa Najmawa Najmawi obliwi u kg povrina prostor za boksa po razgibavawe po psu psu u m do 3 psa vie od 3 na m psa na m <6 0,5 0,5 (1,0) 0,5 (1,0) 6-10 0,7 1,4 (2,1) 1,2 (2,9) 10-20 1,2 1,6 (2,8) 1,4 (2,6) 20-30 1,7 1,9 (3,6) 1,6 (3,3) >30 2,0 2,0 (4,0) 1,8 (3,8) Napomena: Brojevi u zagradama prikazuju ukupnu povrinu po psu, odnosno povrinu boksa plus povrina obliweg prostora za razgibavawe. Psi koji se stalno dre na otvorenom treba da imaju pristup zaklowenom mjestu, da bi se mogli zatititi od nepovoqnih vremenskih uslova. Ukoliko je dno boksa reetkasto, psima mora da se obezbijedi vrsta povrina za spavawe. Reetke na dnu ne smiju da se koriste, sem ako to zahtijeva vrsta eksperimenta. Pregrade izmeu boksova treba da spreavaju meusobno povreivawe pasa. Svi boksovi moraju da imaju odgovarajuu drenau. TABELA 7. - Smjetaj neovjekolikih majmuna u kavezima Teina majmuna u kg Najmawa povrina kaveza za Najmawa visina kaveza u cm

<1 1-3 3-5 5-7 7-9 9-15 15-25 Napomena:

jednu ili dvije ivotiwe u m 0,25 0,35 0,50 0,70 0,90 1,10 1,50

60 75 80 85 90 125 125

Zbog velikih razlika u veliinama i osobinama majmuna, izuzetno je vano da oblik, unutrawa oprema i dimenzije kaveza odgovaraju wihovim potrebama. Za majmune jednaku vanost ima ukupni obim kao i povrina kaveza. U pravilu bi najvea dimenzija trebalo da bude sama visina kaveza. Visina kaveza mora da omogui ivotiwama da u wima mogu uspravno stajati. Najmawa visina kaveza za majmune koji se wiu mora da bude takva da se oni u wemu mogu wihati sa stropa u punom zamahu, a da pri tome nogama ne dodiruju dno kaveza. Prema potrebi, mogu se ugraditi preke koje bi majmunima obezbijedile koritewe gorweg dijela kaveza. Zdruqivi majmuni mogu da budu drani u paru. Ukoliko ih nije mogue drati u paru, wihovi kavezi treba da budu smjeteni tako da se mogu vidjeti. Isto tako, ukoliko to zahtijeva vrsta eksperimenta, treba sprijeiti da se majmuni meusobno mogu vidjeti. TABELA 8. - Smjetaj sviwa u kavezima Teina sviwe u kg Najmawa povrina kaveza po sviwi u m 0,35 0,55 0,80 Najmawa visina kaveza u cm 50 60 80

5-15 15-25 25-40 Napomena:

Navedene vrijednosti primjewuju se i na prasad. U pravilu, sviwe ne smiju da budu zatvorene u kavezima, sem ako to zahtijeva vrsta eksperimenta, ali trajawe zatvorenosti treba da bude najmawe mogue.

TABELA 9. - Smjetaj domaih ivotiwa u odjeqcima/boksovima

Vrsta Najmawa Najmawa Najmawa Najmawa Najmawa ivotiwe i povrina duina visina povrina duina teina u kg boksa u boksa u pregrade boksa za posude za m m boksa u grupe m/ hranu po m ivotiwa glavi u m SVIWE 10-30 2 1,6 0,8 0,2 0,20 30-50 2 1,8 1,0 0,3 0,25 50-100 3 2,1 1,2 0,8 0,30 100-150 5 2,5 1,4 1,2 0,35 >150 5 2,5 1,4 2,5 0,40 OVCE <70 1,4 1,8 1,2 0,7 0,35 KOZE <70 1,6 1,8 2,0 0,8 0,35 GOVEDA <60 2,0 1,1 1,0 0,8 0,30 60-100 2,2 1,8 1,0 1,0 0,30 100-150 2,4 1,8 1,0 1,2 0,35 150-200 2,5 2,0 1,2 1,4 0,40 200-400 2,6 2,2 1,4 1,6 0,55 >400 2,8 2,2 1,4 1,8 0,65 ODRASLI 13,5 4,5 1,8 KOWI TABELA 10. - Smjetaj domaih ivotiwa u talama Vrsta Najmawa Najmawa Najmawa ivotiwe i povrina duina pregrada teina u kg tale u m tale u m tale u m SVIWE 1,2 2,0 2,5 2,5 OVCE 0,7 1,0 KOZE 0,8 1,0

100-150 >150 <70 <70

0,9 1,4 0,9 0,9

60-100 100-150 150-200 200-350 350-500 >500 ODRASLI KOWI

GOVEDA 0,6 1,0 0,9 1,4 1,2 1,6 1,8 1,8 2,1 1,9 2,6 2,2 4,0 2,5

0,9 0,9 1,4 1,4 1,4 1,4 1,6

Napomena: tale moraju da budu dovoqno prostrane, da bi ivotiwa mogla udobno da se smjesti u leeem poloaju. TABELA 11. - Smjetaj ptica u kavezima Vrsta Najmawa Najmawa Najmawa Najmawa Najmawa ptica i povrina povrina povrina visina duina teina u g za jednu za 2 ptice za 3 ptice kaveza u kadice za pticu u cm / cm/ ptica cm hranu po cm ptica ptici u KOKOI 100-300 250 200 150 25 3 300-600 500 400 300 35 7 600-1 1 000 600 450 45 10 200 1 200-1 1 200 700 550 45 12 800 1 800-2 1 400 850 650 45 12 400 (Odrasli 1 800 1 200 1 000 60 15 mujaci) > 2 400 120-140 Napomena: "Povrina" oznaava duinu kaveza pomnoenu sa irinom koja se mjeri horizontalno sa unutrawe strane, a ne duinu dna pomnoenu sa irinom dna. Veliina oka na podnim reetkama ne smije da bude vea od 10 x 10 mm za mlade pilie te 25 x 25 mm za mlade i odrasle kokoi. Debqina ice mora da iznosi najmawe 2 mm. Nagib ne smije da prelazi 14 % (8). Duina kadica za vodu treba da odgovara duini kadica za hranu. Kavezi treba da budu opremqeni prekama koje omoguavaju da se ptice meusobno vide. 350 PREPELICE 250 200 15 4

Na osnovu lana 31. stav (8) lana 32. stav (1), lana 34. stav (5) i lana 40. taka i) Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/09), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donosi