INTERVJU PROF. DR.

SENADIN LAVI, profesor na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu

CERI U BIH PRIPREMA MALU MUSLIMANIJU

Razgovarala: Vildana Selimbegovi Dani, Broj 813 - 11. 01. 2013

CERI U BIH PRIPREMA MALU MUSLIMANIJU

Prof. dr. Senadin Lavi s Fakulteta politikih nauka i predsjednik BKZ-a Preporod za Dane govori o Svjetskom bonjakom kongresu koji je po njemu priprema za najveu opasnost samootcjepljenje Bonjaka od BiH ime se otvara prostor za stvaranje velike Srbije u BiH, ali i podjele Bonjaka i stvaranje privatnih paradravnih sistema. Po njemu je najbitnije da Bonjaci ive u dravi koja im moe osigurati i slobodu i prosperitet te govori o optubama iz RS-a da je bonjaki ekstremista, vanosti predstojeeg popisa, bonjakom nacionalnom pitanju

DANI: Gospodine Laviu, iz Republike Srpske se vie puta ula ocjena da ste meu ekstremnijim bonjakim intelektualcima. Kako se to uklapa s Vaim kritikama izreenim o odravanju Svjetskog bonjakog kongresa? LAVI: Gledano s mog osobnog stanovita, prije svega, nazvau tu optubu etiketom kojom se apriori ele obezvrijediti moji stavovi kao profesora s Fakulteta politikih nauka u Sarajevu. Kako dolazi iz velikosrpskog tabora, etiketa je oekivana i ne utie na mene, niti najmanje. Ono to je alosno je to da mi slinu etiketu mogu zalijepiti i neki od bonjakih sljedbenika velikosrpskih konstrukcija. A to je jedan od starih, provjerenih velikosrpskih trikova, kojim se Bonjacima sputava kritiki govor i javno ih se igoe kao beznaajne osobe. I zato mi mnogo znai, naprimjer, solidarno dranje Munira Mesihovia, koji je jedini od svih Muslimana komunista, stao uz Hamdiju Pozderca, kada su 1987. godine velikosrpski agenti vrili njegov konani odstrjel. Dakle, velikosrpsku antibonjaku propagandu ne uzimam u obzir kada objanjavam svoje stavove, pa i one o 'Svjetskom bonjakom kongresu'. S druge strane, na opem nivou, koji je mnogo, mnogo vii i beskrajno vaniji od moje osobe, vae pitanje me se doima mnogo, da tako kaem, traginije, i stoga zahtijeva rezolutan odgovor. Kakva je uope pravna i moralna vrijednost optube koja dolazi iz entiteta Republike srpske da neki Bonjak ima ekstremne stavove i upozorava na genocidnu osnovu nastanka entiteta RS, ako se suprotstavljam stavovima njene javnosti i njenih institucija, pa i samom postojanju te ilegalne dejtonske tvorevine, kada bi se trebalo zanati da je entitet Republika srpska Presudom Internacionalnog suda pravde (Svjetskog suda), vrhovnog pravnog organa OUN, od 26. 2. 2007., oznaena kao genocidna tvorevina, a to su pokazale i neke od presuda Tribunala u vie sluajeva! Ta optuba se ne moe nikako uputiti na moju adresu, nego je ustvari Republika srpska adresa za takvu optubu. Za ime Boga, nikada ne smijemo zaboraviti jus cogens norma o zabrani priznavanja rezultata genocida, stoji iznad nepriznatog i nepotvrenog, pa ak i neprevedenog ustava iz Dejtona, koji je totalno nelegalni dio mirovnog sporazuma, nastao kao rezultat nelegitimne 2

volje neovlatenih i nelegalnih pregovaraa, prema Povelji UN, Ustavu RBiH, a naroito prema Bekoj konvenciji iz 1969. godine o internacionalnim ugovorima, kao i prema Konvenciji o genocidu! Dejtonski ustav koji je zacrtao Republiku srpsku, pravno je nitavan. I samo pitanje koje podrazumijeva pravo Republike srpske da graaninu Republike Bosne i Hercegovine, i k tome jo pripadniku naroda koji je rtva genocida, spoitava neki ekstremizam, da bi ga prepala i uutkala, izmeu ostalog je i posljedica bijedne situacije meu bosanskohercegovakim pravnicima koji su teoretski trebali biti odani Republici Bosni i Hercegovini, ali su platama i projektima realizacije Dejtona postali toliko korumpirani i mizerni, da su pridonijeli skrivanju i falsificiranju mnogih pravnih injenica i to do te mjere, evo vidimo, da osueni ekstremisti mogu da me nazivaju ekstremistom, umjesto da me javnost vidi onakvog kakav jesam: potovalac Internacionalnog prava i najviih moralnih standarda. DANI: Zbog ega ste taj Kongres ocjenili kao put Bonjaka u "isti etniki geto"? LAVI: Gospodinu Ceriu i njegovim sabornicima neki od nas su pokuali dati na znanje da je Bonjacima najbolja zatita, njihova matina drava Bosna i Hercegovina, a ne neka nevladina udruenja, odnosno, graanske udruge. Saborovanje je opravdano kada ne postoji drava, ali kada ona ve postoji kao 177. lanica Organizacije ujedinjenih nacija (OUN), onda je njeni graani trebaju koristiti u cilju ostvarivanja svojih interesa. Treba uestvovati u poboljavanju rada dravnih institucija, slijedei propisane procedure. Onaj ko pravi neki drugi sistem, vodi sebe u opasno polje egzistencije. Nije uvjerljiva argumentacija da Bonjaci moraju napraviti svjetski kongres ili svebonjaki sabor da bi se zatitili od novih nasrtaja. To je ak netana, pa i nemoralna tvrdnja, koja Bonjake skree na pogrean put. Naime, Bonjaci samo preko Drave Bosne i Hercegovine mogu osigurati svoju slobodu i prosperitet. Glavne karakteristike djelovanja poput Cerievog su: odbijanje odgovornosti za vlastita djela, ordiniranje izvan sistema, polaenje s nule, izdvajanje od glavnog toka povijesti, a u sutini, neodgovorno poigravanje sa sudbinama stotina hiljada ljudi. Bonjacima trebaju institucije drave i oni su ih duni razvijati. Bonjaci mogu imati, a i ve imaju (!), svoje kulturne, vjerske, humanitarne i druge organizacije ali koje ne mogu biti iznad institucija drave. Bonjaci se moraju nauiti da je Bosna i Hercegovina njihova matina drava, te da trebaju podravati i razvijati njezine institucije. Ne mogu se u svojoj dravi ponaati kao hajduci. Oni je se ne smiju odricati i zatvarati se na neku teritoriju na kojoj bi bili sami, sa svojim istinama. Cjelokupna Evropa je prostor etnike izmijeanosti, a u zatvorenoj teritoriji, u Fichteovoj zatvorenoj dravi, nema lijepe budunosti za graane i narode. DANI: Gostujui na sesiji Kruga 99 prokomentirali ste da je ova "nacionalna emancipacija i stvaranje parainstitucija vraanje u 19. stoljee" te doprinos antibosanskohercegovakom projektu da se naprave tri etnike teritorije na kojima e biti po jedan jezik, voa, religija i jedan narod, odjeljen od druga dva naroda u BiH. Na osnovu ega to tvrdite i mislite li zaista da ovaj Kongres, odnosno oni koji su bili prisutni, imaju tu snagu?

LAVI: Naravno da je opravdan proces emancipiranja ljudi i naroda od bilo kakvih formi ugnjetavanja i potinjenosti. To Bonjaci moraju proi kao i drugi evropski narodi, ali ne smiju zanemariti institucije drave Bosne i Hercegovine preko kojih mogu ostvariti svoje interese. Pored toga mogu razvijati i nevladine institucije. Primarno je da Bosnu kao cjelinu imaju u svijesti i da ne dozvole da ih neko pretvara u objekt linog profita. Bonjaci nikako ne smiju pristati da ih zatvore u jedan mali prostor i nametnu im srednjevjekovne principe ivota. Tada imate jednog vou ili vladara, jednog vrhovnog svetenika, jedan jezik, jednu istinu i njezinog posjednika u liku naroda. Ceri i njegovi svebonjaki sabornici svode bonjaki narod na jedan geto i time pripremaju najveu opasnost, naime, in samootcjepljenja Bonjaka od Bosne i Hercegovine u neku malu muslimaniju. To se moe pojednostaviti u iskaz: jedan voa, jedna vjera, jedan narod na jednoj teritoriji. Na taj nain, meutim, ostvaruje se put i za otcjepljenje RS od BiH. To je drugi dio projekta unitenja Bosne i Hercegovine. Tako se otvara prostor da iskrsne velika Srbija na tlu Bosne i Hercegovine i mala muslimanija koja vrlo brzo u toj konstelaciji nestaje. Neki naivci e govoriti kako je ef. Ceri veliki musliman koji na razini real-politike uzima ono ta moe kao da ve ne postoji drava Bosna i Hercegovina. Dakle, u ovome procesu getoizacije Bonjaka samo su dobitnici velikosrpski projektanti. Ali, mi ne prihvatamo da se ilegalno otcjepljenje RS na ovaj nain uini legalnim. Ne zaboravite da na Bonjakom saboru 1993. godine u mnogo teim okolnostima ratne agresije nismo pristali da se napravi neka bonjaka republika koja bi ula u uniju BiH. avolski Owen-Stoltenbergov plan je zanemario graanski Ustav Republike Bosne i Hercegovine te umjesto graana kao centra ustava uveo tri naroda i pripremio im tri teritorije. Danas nas niko vie na to ne moe prisiliti. Bonjaki intelektualci su rekli da nisu saglasni sa podjelom Bosne na tri republike. Niko vie ne moe Bonjacima priati da nije bitno kolika je drava, ve da je duhovno velika. Pa to nema nikakve veze s islamom i muslimanima. Muslimani ne razvijaju koncept teritorijalizacije duhovnosti. U tome, ustvari, prepoznajemo hriansku crkvenu doktrinu, neku vrstu kanonskog prava Srpske autokefalne pravoslavne crkve, svetosavlja, o teritorijalizaciji duhovnosti. To je autokefalna, svetosavska doktrina o dravi jednog i samo jednog naroda. Moda nesvjesno, Ceri primjenjuje doktrinu svetosavlja sa svojom tezom da je tamo gdje su muslimani (on koristi termin Bonjaci) muslimanska teritorija. Sjetimo se kako su M. Ekmei i drugi velikosrpski ideolozi iskoristili stavove Alije Izetbegovia iz njegove 'Islamske deklaracije'. Nadam se da e muftija Zukorli biti mnogo odgovorniji nego to mu to doputaju Ceri i njegovi sabornici u pitanjima oko Sandaka. Plaim se da nekim naivnim geostratezima nije jo jasno da ukoliko bi se Republika srpska otcijepila od Bosne i Hercegovine, to ama ba nikako ne znai da bi se u toj geopolitikoj igri i Sandak otcijepio od Republike Srbije. Naprotiv, za to Sandak nema nikakve anse! Nadam se da muftija Zukorli zna da Dejtonski ugovor nije napravio nikakvu muslimansku dravu, nego entitet RS koji se pokuava pretvoriti u srpsku dravu zapadno od Drine! Cerieve neodgovorne izjave i njegov kongres, mogu pomoi da se ta srpska drava potpuno osamostali i zato vas ne treba uditi to mene iz entiteta Republika srpska neki ekstremi etiketiraju i nastoje omalovaiti. 4

DANI: U emu, po Vama Svjetski bonjaki kongres predstavlja opasnost za obezvrjeivanja legitimnih institucija sistema? LAVI: On ne moe preuzeti funkciju i ulogu legalnih institucije dravnog sistema, ali on ima namjeru da bude super institucija koja lebdi iznad svega i svemu odreuje smjer, a da pritom nikom ne odgovara. To je vrlo lagodna pozicija za nekolicinu ljudi. Ali se tako obezvrjeuje princip demokratije i legaliteta u dravi, a Bonjacima se ujedno podvaljuje iluzija da parainstitucionalno djelovanje moe osigurati zatitu od neprijateljskih djelovanja. Ako u to Bonjaci povjeruju, onda e tek biti lagan plijen za predatore u okruenju! Mi ne smijemo nikako pristati na predmoderno i predpolitiko vjerovanje da se izlaz moe nai izvan institucija drave Bosne i Hercegovine, a pogotovo se od njih ne smijemo odricati gradei privatne paradravne sisteme. Treba jasno naglasiti da Bonjaci ne odustaju od internacionalno priznate drave Bosne i Hercegovine. Pritom, trebamo imati jasnu svijest da je Dejtonski ustav (Aneks IV), ilegalan, te da on kao perverzni okvir perpetuira ovakve pojave. Samo se u njemu mogu pojavljivati saborovanja i kongresi koji hoe da ureduju sistemom. Smatram da e u dejtonskom okviru biti jo veih udesa i derizornih parainstitucionalnih djelovanja - sve dok se ne doe do legalnog ustavnog okvira za dravu Bosnu i Hercegovinu. Ne moe nikakav ustav uvaiti da se nasiljem i genocidom u jednoj dravi nametne etniki srpski entitet! Znamo ve odavno da nasilje ne daje pravo. Moemo krenuti sa zahtjevima za promjenu imena entiteta i otpoinjanje ustavne reforme na osnovama legalnog Ustava Republike Bosne i Hercegovine. Moramo biti aktivni u povratu primjene odredaba Internacionalnog prava za dravu Bosnu i Hercegovinu i potivati princip legaliteta. DANI: Kakvu ulogu u tome igra injenica da su na elo te "nadinstitucije", kako ste je oznaili, imenovani nekadanji reis Islamske zajednice BiH Mustafa Ceri i muftija sandaki Muamer Zukorli? LAVI: Moram ovdje posebno naglasiti da volim svoju islamsku vjeru, da potujem instituciju reis uleme, ali neprihvatljivo je da se vjerski slubenici samopostavljaju na elo ovakve institucije nad institucijama. Njihov svjetonazor je religijski i nije dostatan za orijentaciju jednog naroda u naem vremenu. Moj muslimanski credo glasi: govori istinu i samo istinu uz svijest da moe pogrijeiti, ti zaboravni ovjee. E, da bi se sauvali od simplificirane ideologije politikog islama ili islamizma, moramo se dignuti iz kaljuge Halbbildung-a, vladajuih naracija demi-monde, itati knjige, osloboditi se dogmatskog insistiranja na nepogrjeivosti pojedinih ljudi, prestati slijepo slijediti neodgovorne pojedince... Preporuio bih vrijednu knjigu pod naslovom '1001 Inventions - Muslim Heritage in Our World' (2006). To je moj potovani muslimanski svijet u kojem su muslimani ovjeanstvu podarili neprolazne vrijednosti kroz filozofiju, znanost, umjetnost, graditeljstvo openito, kulturu. To je svijet kojeg moramo povratiti u svojoj svijesti i osloboditi se poluobrazovanih prodavaa ideologije politikog islama. Smatram da je imamima mjesto u mihrabu, u mektebima, da oni trebaju raditi na ouvanju nae vjere i razvoju Islamske zajednice. Neka politike teorije prepuste profesorima koji su za to

kompetentni. Bonjaci imaju stotine politologa, sociologa, pravnika, ekonomista, filozofa i to se mora respektovati. DANI: Neki mediji su odravanje kongresa oznaili kao prijetnju regionalnoj i meunarodnoj sigurnosti. Nije li to preuveliavanje i davanje nepotrebne reklame Mustafi Ceriu? LAVI: To nije tano. To su medijska preuveliavanja i neadekvatni terminoloki otisci onoga to je na djelu. Ovaj Ceriev kongres moe voditi samo novim raskolima unutar Bonjaka. Umjesto ovih saborovanja i kongresa treba se zalagati da se oformi jedno dravno ministarstvo za dijasporu koje bi rjeavalo sloena pitanja bosanskohercegovakih graana koji su danas izvan Bosne i Hercegovine. Time bi i Bonjaci nali dravnu povezanost sa svojom maticom. To trebamo napraviti u budunosti. DANI: O uspjenosti Ceria i Zukorlia svjedoi i osnivanje Bonjake akademije nauka koja, koliko je poznato, osim to je osnovana nikad nita nije uradila. Treba li Bonjacima ta akademija ili Akademija nauka i umjesto BiH? LAVI: Smatram da nije loe da Bonjaci kao narod imaju svoju akademiju znanosti i umjetnosti kao transteritorijalnu instituciju koja bi planetarno okupljala uspjene bonjake znanstvenike, umjetnike, pisce i druge stvaraoce. Ali nisu gospoda Ceri i Zukorli kalibar ljudi koji bi mogao osnivati akademiju. U tome je glavni nedostatak. Ta akademija ne moe i ne smije potkopavati ANUBiH, dravnu bosansku akademiju. DANI: Zato se, po Vama, ANU BiH nikad nije oglasio ni o jednom pitanju vanom za BiH, kao to to, recimo, svako malo radi SANU, pa ak i Akademija iz Hrvatske koja je, na primjer, bila aktivno ukljuena u odbranu Ante Gotovine dokazujui, preko svojih eksperata, da je Hrvatska vodila pravedan odbrambeni rat? LAVI: ANUBIH ne uestvuje u dnevnoj politici. To jest vrijednost te institucije, ali smatram da je trebala ponuditi neke strateke smjernice i odreenja epohe u kojoj se nalazimo. Sretan sam da se u njoj nisu kovali planovi za unitavanje drugih naroda i drava. Slaem se s vama da bi akademija trebala ponekad da se oglasi oko nekih bitnih dravnih pitanja, jer mi smatramo da tamo u njoj jo ima umnih ljudi koji mogu da argumentovano definiraju procese u kojima smo zateeni. Vjerujem da bi stavovi akademije na stratekoj razini doprinijeli naoj orijentaciji u pozitivnom smjeru. DANI: Zbog ega, iako je posljednjih dana bilo puno prozivki na raun ANU-a BiH i njenog vjenog predsjednika Boidara Matia, Esad Zgodi je vrlo kritino govorio o njihovom radu, nema nikakvih reakcija? LAVI: Da, upoznat sam sa onim to se dogodilo oko profesora Zgodia, danas zasigurno najveeg bosanskohercegovakog politikog mislioca. On e biti akademik! Njemu referat nije pisao gospodin Boidar Mati nego akademik Muhamed Filipovi. Tu je nastao problem. Profesor Esad Zgodi je svojim bogatim opusom, dvadeset i osam knjiga i stotine 6

tekstova po asopisima, nadvisio mnoge pojave koje su bahnule na univerzitet posljednjih decenija, nemaju nikakvih relevantnih djela i stalno se nalaze na nekim mjestima sistema koja im nepripadaju. Oni su nekim udnim mehanizmima doli do visokih znanstvenih pozicija na univerzitetu. No, Zgodieva politika filozofija konvergencije i ljudske emancipacije ve je postala injenica teorijske kvalitete i siguran sam da e to biti vrlo brzo i adekvatno procijenjeno od meritornih ljudi u ANUBiH. DANI: ta su po vama danas primarni nacionalni interese? Ve odavno ne postoji jedinstveni bonjaki nacionalni korpus. Koliko taj pluralizam pozitivno, a koliko negativno utie na bonjako nacionalno pitanje? LAVI: Bonjaci su narod, a ujedno su dravljani Republike Bosne i Hercegovine, prema Povelji UN i Internacionalnom pravu, svjetski priznati kao pripadnici bosanskohercegovake nacije, od njenog prijema u lanstvo OUN, 22. maja 1992. godine. Bonjako pitanje se vezuje direktno i trajno za dravu Bosnu i Hercegovinu. U tome je sav smisao nae borbe protiv separacijskih politika, etnoteritorijalnih odvajanja, konsocijacijskih naporednosti, etnikih pustolovina, velikodravnih mitova, privatnih saborovanja... Dobro je da meu Bonjacima postoji pluralna scena koja e ih uvijek uvati od jednoumlja i vodova. Bonjaci se ne smiju odvojiti od Bosne. Srbi su svoje nacionalno pitanje pretvorili u pitanje zauzimanja to vie teritorija poslije odlaska Osmanlija s ovih prostora. Bonjaci ne smiju na taj nain razumijevati tzv. nacionalno pitanje. Oni ga moraju razumjeti kao jaanje drave Bosne i Hercegovine, strpljivom politikom i jasnim vizijama budunosti. DANI: Podjele Bonjaka, u odnosu na Srbe i Hrvate, najizraenije su u politici. Ko je po Vama doveo do toga i kakva je uloga politikih partija u tome? Imaju li Bonjaci vou i jesu li to: Sulejman Tihi, Zlatko Lagumdija ili Fahrudin Radoni? LAVI: Voa, u totalitarnom smislu, ne treba Bonjacima niti bilo kojem drugom modernom narodu. Graani i narodi, to trebamo stalno ponavljati, trebaju ivjeti preko institucija sistema. Trebamo se pobuniti protiv dogovora u krajdrumskim svratitima i imanjima naih voa, irom Bosne. Pomenuta gospoda vodi politike partije i to se mora prihvatiti. Zamjeram im to se konfrontiraju na skaredan nain i to nemaju jedinstvenu platformu Bosne i Hercegovine od koje nema odstupanja. A, s druge strane, prirodno je da imamo politiki pluralizam i politiku dinamiku iz koje se moraju pojaviti nove i kvalitetne pozicije. Opasno je insistirati na jedinstvu po svaku cijenu, a naroito iza loih projekata. DANI: Kakva je uloga bonjakih intelektualaca? Mogu li oni doprinijeti smanjenju etnonacionalnog (trokolektivnog) i jaanju graanskog? LAVI: Bonjaki intelektualci moraju mnogo vie raditi na bosanskohercegovakom dijalogu. Veina je deprimirana, izigrana, nezainteresirana, a ne bi trebalo tako biti. Moraju da se ukljue u ivotne tokove i da se uje njihov glas. Oni moraju pomoi da se popravi narueni balans izmeu etnikog i graanskog, da se izae iz stanja ilegalnog ustava podmetnutog u mirovnom sporazumu. 7

DANI: Koliko je pasivnost bonjakih institucija, pa i Preporoda, doprinjela osnivanju Svjetskog bonjakog kongresa?

LAVI: To su me pitali mnogi. Pitali su me zato se Preporod ne ukljui u politike tokove nae realnosti. Trebamo znati da BZK Preporod nije politika stranka i da se nee ukljuivati u nau zbilju na nain neke politike partije. Moja je odgovornost i mojih saradnika da ouvamo jednu bonjaku instituciju i tradiciju koja traje od 1903. godine, koja ima svoje projekte i koja oko sebe okuplja veliki bonjaki intelektualni potencijal. BZK Preporod vodi projekte iz polja bonjake kulture, u emu itekako, dokazano, prednjai. DANI: Pred najavljeni popis stanovnitva u BiH otvorena je rasprava o etnikom/nacionalnom izjanjavanju, odnosnu narodu i naciji, a pojedinci zagovaraju etvrtu, tzv. kategoriju Ostalih. Koliko je, po Vama, bitno da se popis uope provede i da se dobije realna slika stanovnitva? Kako se po Vama Bonjaci trebaju izjasniti i zbog ega? LAVI: Odavno iznosim stav o vanosti popisa stanovnitva, stanova i domainstava u Bosni, jer je to preduslov da drava moe poduzimati odreene mjere na svome teritoriju. Da smo to mogli uraditi do 2000. godine onda bi se vidjelo kakvi su strani razmjeri agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. U popisnici s probnog popisa bilo je izjednaeno etniko s nacionalnim. To je vrlo sporno i neprihvatljivo. Nedopustivo je da se nacionalnost svodi na etniko ili narodno odreenje, tj. ne moe se mijeati javno-pravna relacija graanina i drave s kulturno-etnikim sadrajima. Bonjaci su stari evropski narod i niko vie ne moe da ih svodi na religijsku skupinu i da ih predstavlja kao globalni lider. DANI: air Filandra smatra da Bonjaci nee nita izgubiti ako ih se dio izjasni kao Bosanci, odnosno Hercegovci, odnosno da je nebitno kako e se ko izjasniti. Slaete li se s njegovim ocjenama? LAVI: Djelimino, sa stanovita konstitutivnih naroda. Meutim, ne zavaravajmo se u formi nonalantnosti i bezbrine intelektualne akomodacije na sve i svata. Dakle, bitno je kako e se ko izjasniti, vrlo bitno u ovom povijesnom asu. Da smo mi ureen i stabilan drutveno-politiki sistem, to ne bi imalo velikog znaaja. Treba znati da niko nema pravo od nacionalnosti Bosanac (i Hercegovac), praviti ime za etniju (narod). U tome je problem, budui da se time nacionalnost koja je potvrena priznavanjem Republike Bosne i Hercegovine kao suverene drave i punopravne lanice OUN, svodi na neko etniko odreenje. A dravljanstvo se ne moe pretvoriti u isto etniko, jer ga daje drava i ono izraava javno-pravni odnos izmeu pojedinaca i drave. Bitno je da u statistike ue ime Bonjak i da se ono odomai kao ime naroda nakon dugo, dugo vremena potiskivanja. Bitan je i kvantitativni pokazatelj prisutnosti Bonjaka u 8

prostoru Bosne i Hercegovine. Zamolio bih sve graane Bosne i Hercegovine da se izjasne kako oni hoe, ali neka niko ne pravi problem oko narodnog imena Bonjak. DANI: Kako komentirate sukobe kojima smo svjedoci posljednjih dana u Republici Srpskoj koji pokazuju da srpsko jedinstvo o kome Dodik dugo pria ipak nije tako jako, osim kad je u pitanju njihov zajedniki nastup na dravnom nivou, odnosno prema dravnim institucijama? LAVI: Nisam ljubitelj nacionalnog jedinstva. Kada se pria o jedinstvu naroda onda je zasigurno u pitanju neka velika podvala i kriza tog jedinstva. Pria o jedinstvu naroda je prizivanje onoga ega nema i to se u cjelini ne moe ispuniti. Nadam se da e meu srpskim narodom da se pojave intelektualci koji e slobodno progovoriti o srpskim tabutemama i dezavuirati srpske mitove kojima se obmanjuje javnost. Velikosrpska politika koju danas predvodi Dodik zarad svojih politikih interesa ini stranu prevaru bosanskog srpskog naroda uvjeravajui ga da njegova drava nije Bosna i Hercegovina nego Srbija, obeavajui mu bajke o otcjepljenju, otkidajui ga mentalno od svoje domovine i pretvarajui ga u shizofrenu masu koja u epohalnoj raspameenosti ne vidi da je vode nemoralne linosti. Siguran sam da e jednog dana doi as odgovornosti i Dodiku i slinim pojavama kod drugih bosanskohercegovakih naroda. DANI: Nije li na neki nain ovolika praina oko odravanja Svjetskog bonjakog kongresa skretanje panje s puno veih problema u BiH, a to je sporazum Dodik-Lagumdija odnosno zakoni koje su oni uputili u parlamentarnu proceduru i koji bi ve ovaj mjesec mogli biti usvojeni, to je puno opasnije po BiH i od Ceria i od njegovog kongresa? LAVI: Ne radi se o skretanju panje, nego o mnotvu negativnih dogaaja oko nas. Bonjaci moraju zaustaviti sa svoje strane sve antibosanskohercegovake pojave i procese, a primarno one koje dolaze iz njihovih redova. Ne elim da prou zakoni koji su opasni po Bosnu i Hercegovinu. Nadam se da nee.