S.

imeti: Lan u proizvodnji i upotrebi

LAN U PROIZVODNJI I UPOTREBI S. IMETI

Zavod za sjemenarstvo i rasadniarstvo Osijek Institute for seed and seedlings Osijek

SAETAK U lanku je dat prikaz proizvodnje lana u Hrvatskoj od 1934. do 1987. godine, te opirniji osvrt na mogunost njegove upotrebe. Proizvodnja lana u devedesetim godinama prolog stoljea u Hrvatskoj ula je u krizu. Vidno smanjene povrina pod ovom kulturom mogu se primijetiti i u ostalim bivim socijalistikim europskim dravama. Stoga se ovakav pad proizvodnje u odnosu na raniju tradicionalnu proizvodnju, moe povezati s privatizacijom proizvodnih i preradbenih potencijala, a ne s naputanjem interesa za ovu vrlo korisnu biljnu proizvodnju. Budui da se lan moe koristiti na brojne naine, vjerujemo da mu je time osigurano zaslueno mjesto u biljnoj proizvodnji. Kljune rijei: predivi lan, uljani lan, proizvodnja, stabljika, ulje, sjeme.

LAN, BILJKA VELIKIH MOGUNOSTI Poznato je da su lan uzgajali stari Egipani, Grci i Rimljani. Stoga se smatra da je ovjeku poznat due od 5000 godina. Zbog svoje gotovo svestrane primjene lan je i danas u svijetu zastupljen u biljnoj proizvodnji s vrlo irokom mogunou primjene od lanenog vlakna, konca, platna, ulja, do cijelih paleta kozmetikih i farmaceutskih proizvoda, te u humanoj i veterinarskoj upotrebi. U prehrani se moe koristiti na razliite naine. itavo laneno sjeme moe se mijeati u kruh, posipati na peciva, te itavo ili izlomljeno stavljati u kolae. Proizvodnja lana Uzgaja se kao predivi ili uljani tip. Nije posebno izbirljiv na tip tla i njegovu plodnost. Ipak, visoke i stabilne prinose daje samo na strukturnim tlima s dobrim vodno-zranim osobinama. Poznato je da mu odgovaraju prohladnija podruja vlanije i umjerene klime. Dobro se uklapa u plodored sa irokim izborom ratarskih kultura koje mu mogu predhoditi, ili slijediti iza njega. Ne podnosi uzgoj u monokulturi, te ga ne treba vraati na istu povrinu prije pet godina, a u sluaju nekih patolokih simptoma, tek nakon 78 godina. 217

S. imeti: Lan u proizvodnji i upotrebi etva predivog lana obavlja se upanjem u nastupu zeleno-ute, ili utozelene zriobe. Sjeme ima sposobnost nadozrijevanja, pa ono s vremenom postigne punu zriobu na poupanoj stabljici. Uljani lan se u etvi kosi kombajnima, poput penice, kada je sjeme u tobolcima potpuno zrelo. Trenutno je u Hrvatskoj predivi i uljani lan simbolino zastupljen u proizvodnji, samo na 25 ha godinje, to varira iz godine u godinu. Vjerujemo da je ovo krizno razdoblje za ovu vrijednu i zahvalnu kulturu koja e se ponovno proiriti na vee povrine. Uljani lan u Hrvatskoj nije imao do sada neku tradicionalnu i stabilnu proizvodnju, niti je trenutno ima. Za razliku od njega, predivi lan se u Hrvatskoj tradicionalno uzgajao na podruju gotovo itave Hrvatske. Naputanjem kune radinosti, predivi lan nestaje sa povrina uz okunice, te se povrine pod ovom kulturom u Hrvatskoj smanjuju, gotovo do onih povrina koje su bile potrebne za rad pogona za preradu lana u bivem IPK Osijek u rnkovcima. Tu se proizvodnja i prerada predivog lana odrala do Domovinskog rata i to iskljuivo na drutvenim povrinama IPK Osijek. U proizvodnji i etvi ove kulture, koritena je najsuvremenija mehanizacija u svijetu, belgijske proizvodnje, tvrtke Depoortere. Uvoenjem demokratskih promjena i privatizacijom postojeih drutvenih proizvodnih i preraivakih resursa, prestala je u potpunosti proizvodnja i prerada predivog lana i u IPK Osijek. Uvid u proizvodnju predivog lana, povrine i urode suhe nemoene stabljike sa sjemenom u Hrvatskoj pokazuju statistiki podaci na tablici 1.
Tablica 1. Proizvodnja predivog lana u Hrvatskoj od 1934. do 1987. godine (suha nemoena stabljika sa sjemenom) Table 2. Production of fiber flax in Croatia from 1934. to 1987. (dry non- soaked stem with seed)

Godine Years 1934/38. 1946/50. 1951/55. 1956/60. 1961/65. 1966/70. 1971/75. 1976/80. 1981/85. 1986. 1987.

Povrina ha Area ha 5750 4793 4193 3732 2130 1210 431 257 236 436 695

Prinos t/ha Yield t/ha 2,4 1,9 1,9 2,8 2,9 3,2 3,1 5,0 6,1 6,0 6,0

Proizvodnja tona Production tons 13628 8957 7903 10620 6112 3872 1333 1292 1441 2625 4170

Izvor: Savezni zavod za statistiku, Beograd (1988.) Source: Federal institute for statistics, Belgrade (1988.)

218

S. imeti: Lan u proizvodnji i upotrebi Sorte predivog lana koritene u proizvodnji na povrinama IPK Osijek, bile su nizozemskog, odnosno belgijskog porijekla. Uzgajale su se slijedee sorte: Wiera, Crista, Astella, Hera, Linda, Regina, Natasja, Eureka, Nynke, Mira, Reina i Belinka. U posljednje vrijeme na listi priznatih sorata u Republici Hrvatskoj je i sorta francuskog porijekla Viking-Hermes, priznata 2003. godine. Od uljanog lana priznate su kod nas sorte francuskog porijekla: Mihael, priznata 2003. godine, te Imperial i Recital priznati 2007. godine. Upotreba lana O d s ta b lj ik e predivog lana dobije se kvalitetno vlakno, a od njega tanki konac od kojeg se tkaju fina platna, koja se najee koriste za odjevne predmete i razne rukotvorine. U procesu odvajanja vlakna od stabljike, dobije se pozder, tj. polomljeni drvenasti dio stabljike koji ima veliku ogrijevanu mo. Pozder prean u brikete moe se koristiti za ogrjev, prean u ploe nalazi upotrebu u graevinarstvu, dok se u rinfuzi koristi kao stelja u peradarnicima. Stabljika lana se koristi kao sastavni dio sirovinske komponente za proizvodnju finih cigaretnih papira i papira za novanice. Od stabljike se izrauju adventni vijenci, a aranirana stabljika s tobolcima koristi se kao suhi aranman u vazama. U tobolcima se nalazi sjeme, koje se izdvaja vridbom. Od tobolaca se dobiva pljeva koju rado jedu krave i konji. Sjeme predivog i uljanog lana koristi se na razliite naine. Ima visok sadraj ulja, uljani lan 37-45 %, a predivi 33- 38 %. Ulje se iz sjemena dobiva hladnim preanjem, jer bi zagrijavanjem gubilo svoja pozitivna svojstva. L a n e n o u lj e nalazi primjenu u proizvodnji boja i lakova koji se brzo sue i prave tvrdi sloj. Ono je tipini predstavnik lakosuivih ulja, zbog visokog sadraja nezasienih masnih kiselina. Zbog toga se koristi u industriji za razne potrebe: u proizvodnji linoleuma, uljanog platna, tiskarske tinte, sapuna, kitova, imitacije koe, kao osnovno ulje za pjeane kalupe za lijevanje metala, te kao namaz otporan na sol za zatitu cementnih i asfaltnih povrina na plonicima i autocestama. Sa medicinske strane gledano, laneno ulje lijei bolesti koe poput ekcema, psorijaze, akni ili opeklina od sunca. Za ljudsku ishranu se rijetko koristi. Hladnim preanjem od lanenog sjemena dobije se kvalitetno ulje, koje na tritu dolazi u tamnim malim boicama. Treba ga uvati u hladnjaku do upotrebe, tj. na suhom i hladnom mjestu, a nakon otvaranja potroiti za tri tjedna. Zbog visoke koncentracije alfa linolenske kiseline (40 % od ukupnih masnih kiselina), vrlo lako oksidira. Masne kiseline oksidirajui daju ulju strane mirise (ueglost). Da bi bilo pogodno za primjenu kao jestivo ulje, trebalo bi ukloniti alfa linolensku kiselinu, ili bi se njen udio trebao smanjiti. Ova problematika otvara mogunost rada oplemenjivaima i nadu za pun uspjeh. Pozitivnih naznaka ovih istraivanja ve ima u Kanadi. Stvoreni su kultivari s niskim sadrajem alfa linolenske kiseline. Prema nekim preporukama ono se moe dodavati svjeim namirnicama, ili u ve zagrijanu gotovu hranu. Moe se dodati salatama, u kuhano povre i marinade. 219

S. imeti: Lan u proizvodnji i upotrebi Kao najbolja varijanta za organizam je u kombinaciji s bjelanevinama iz jogurta, obranog kravljeg mlijeka, sojinog i riinog mlijeka, te svjeeg kravljeg sira. L a n e n o s j e me ima laksativno djelovanje. Cijelo zrno se ne daje stoci. Koristi se kao koncentrirana stona hrana u krmnim smjesama - laneno brano. U procesu dobivanja ulja, dobije se nusproizvod uljani kola ili uljane pogae, od kojih se dobiva laneno brano. Ovo brano sadri oko 35 % proteina, od kojeg je 85 % probavljivo. Laneno brano ima sposobnost da djeluje blago i regulativno na probavni sustav. Stoarima je poznata ta karakteristika pa ga rado, ako ga imaju na raspolaganju, ukljuuju u obroke u malim koliinama. Sjeme vrlo rado jedu golubovi, papagaji i ptice pjevice. Stoga nalazi masovnu upotrebu u svijetu kao komponenta u sjemenskoj smjesi za ptiju hranu. itavo sjeme se dodaje u tijesta za kruh, palainke, pizzu, a posipano izvana po tijestu daje lijep izgled i hrskav zalogaj oraastog okusa. Mljevene sjemenke mogu se mijeati u ragu juhe, mljeveno meso, pirjanu piletinu, variva, kruh, peciva i jogurt. K a o lij e k se koristi sjeme, ulje, lanene pogae i lanena sluz - protiv kalja, greva u elucu, unih kamenaca, hemeroida, ireva, opeklina i probadanja. lica lanenog sjemena dnevno spreava infarkt srca. aj od lanenog sjemena koristi se kao sredstvo za grgljanje kod upala u ustima, drijelu, desnima, te protiv promuklosti, kod upala eluane sluznice (sluz potpuno prekriva iritiranu i nadraenu sluznicu). Oblozi od lanene kae ublaavaju bolove i omekavaju potkone ireve. Lan pomae zdravlju srca i krvoilnog sustava te smanjuje razinu loeg kolesterola, rizik od nastanka raka dojke i jajnika. Naime lignini koje sadre sjemenke lana i ulje, umanjuju aktivnost estrogena glavnog spolnog hormona ene, pomau zdravlju debelog crijeva, imaju antikancerogena svojstva te smanjuju mogunost pojave zatvora. ZAKLJUAK Proizvodnja lana devedesetih godina prolog stoljea u Hrvatskoj ula je u krizna vremena. Vidno smanjene povrina pod ovom kulturom mogu se primijetiti i u ostalim bivim socijalistikim europskim dravama. Ovakav se pad proizvodnje u odnosu na raniju tradicionalnu moe povezati s privatizacijom proizvodnih i preradbenih potencijala, a ne s naputanjem interesa za ovu vrlo korisnu biljnu proizvodnju. Budui da se lan moe koristiti na toliko brojne naine, vjerujemo da mu je osigurana bolja budunost zaslueno mjesto u biljnoj proizvodnji. FLAX IN PRODUCTION AND USE SUMMARY Article present flax production in Croatia from 1934 to 1987 and gives an overview on possibilities of their use. Production of flax in 1990s in Croatia got into crisis. Reduction of production area can be noticed in the rest of ex-communist European countries. Therefore this 220

S. imeti: Lan u proizvodnji i upotrebi decrease of production, in relation to traditional one, can be connected with privatization of production and manufacturing facilities, but not with abandon of interest for this very useful plant production. Because of many ways of use, we believe that flax has insured its better future and place in plant production, which it deserves. Key words: fiber flax, oil flax, production, steam, oil, seed

LITERATURA REFERENCES
1. 2. 3. 4. 5. Beck, T. 1982. Budakalaszi rostlentermelesi rendszer. Budakalasz. Bocsa, J., Manninger, G. 1981. A kender esa rostlen termesztese. Budapest. Kenaschuk, E. 1978. Growing flax in Canada. Research Station, Morden, Manitoba. Paskovi, F. 1966. Predivo bilje konoplja, lan, pamuk. Zagreb. imeti, S. 1995. Mogunosti proizvodnje sjemena lana i njegova upotreba. Sjemenarstvo, br. 2-3, Zagreb.

Adresa autora Author's address: Stjepan imeti, dipl. in Zavod za sjemenarstvo i rasadniarstvo 31 000 Osijek, Usorska 19, Brijest E- mail: s.simetic@zsr.hr

Primljeno Received: 18. 11. 2008.

221