Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Bartol Zmajić

Bartol Zmajić

Ratings: (0)|Views: 6 |Likes:
Published by Darko Boskovic

More info:

Published by: Darko Boskovic on Jan 16, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/19/2014

pdf

text

original

 
Bartol Zmajić:
 
PREGLED NOVČANIH KOVOVA RIMSKOGCARSTVA
kovanje novaca i kovničke ustanove
Antonius Pius
Povjesni uvod
Povijest carskog Rima spada još i danas u najvažnije epohe svjetske povijesti. Za Evropuona je još i sada baza one kulture u koju su se slile tekovine antiknog svijeta i na kojoj aetemelji zapadno-evropska kultura. Uz ostatke rimskih građevina koji se i danas pružajugledaocu u svim krajevima nad kojima je vladao Rim - a bio je to veći dio Evrope beznjenih sjevernih zemalja,Čitava Klala Azija pa dalje do Eufrata i Crvenog mora te rubna područja Afrike od Egipta pa sve do Maroka - najveću slavu carskom Rimu pronio jesvijetom uz skulpturu osobito solidni i lijepo izrađeni rimski carski novac. Na njemu jenajbolje došla do izražaja ona specifična rimska sistematičnost u mnogobrojnim tipovimalikova kao i lapidarnost u natpisima tih novaca.Tim svojim osobinama oni će poslužiti kao uzor novcima bližih i daljih područjaevropskog kulturnog utjecaja od renesanse do današnjih dana. Zahvaljujući čvrstoćisastava i ao-lidnosti izrade rimski je novac odolijevao stoljećima zubu vremena i doprodo u drugo tisućljeće natkrilivši i sam kamen. Sok je za građane rimskog carstva bio
 
najbolje propagandno sredstvo države, za današnju znanost on je pomagalo za proučavanje povijesti a za sabirače često poticaj za prvo upoznavanje povijesti rimskogcarstva.Radi boljeg uvida u razvitak rimskog carskog novca koji je kovan u razdoblju od preko pet stoljeća treba najprije nešto reći o njegovom preteči, novcu rimske republike, te o povjesnom razvitku države koja je taj novac izdavala.Rimska republika, osnovana nakon propasti kraljevstva negdje oko g. 510. pr.n.e.razvijala je postepeno svoje državno uređenje iz primitivnog zbora slobodnih seljaka doorganizirane državne uprave kojoj je na čelu bio patricijat-plemstvo ograničeno naizvjestan broj obitelji gentes. Položaj mase pučanstva pogoršavao se je postepenostoljećima, iako je izvjesni broj bogatijih plebejskih obitelji izvojevao pravo na sve oneslužbe koje su do tada pripadale samo patricijatu. Posljedica toga bilo je stvaranjenobilitasa, patricijako-plebejskog službeničkog plemstva koje je upravljalo državom pridržavajući se dvaju temeljnih principa: kolegijalnosti (jednu službu vrše istovremenodvije osobe) i anuiteta (pojedina služba traje godinu dana). Najkarakterističniji primjer takvih nosilaca vlasti nalazimo u konzulima kao predstavnicima izvršne vlasti povjerene im od senata kao vrhovne zakonodavne vlasti.Pod njim se nalazi čitav niz službi solidno izgrađenog činovničkog aparata. Uz taj aparati uz odlično izgrađenu i vođenu vojnu silu Rim postepeno prelazi na širenje svoje vlasti.Iz područja Lacija prelazi aa osvajanje srednje Italije a zatim u ofenzivu protiv grčkihgradova južne Italije. Nakon poraza zadnjeg predstavnika grčke ekspanzije u Italijiepirskog kralja Pira (275. pr.n.e.) Rim postaje gospodarom čitave kopnene Italije.Poslije teških borbi sa Kartagora (264-241. pr.n.e.) zavladao je Sicilijom a kratko nakontoga (221. pr.n.e.) pala je pod njegovu vlast Sardinija i Korzika. Time je započeloosvajanje zemalja na području Sredozemnoga mora koje je završeno uspješno pobjedomnad Kartagom u II punskom ratu (218-201.pr.n.e.). Porazom Kelta u gornjoj Italiji(225.pr.n.e.) uklonjena je definitivno opasnost njihovih daljnjih upada u Italiju i pripremljen početak akcije Rima za osvajanje Galije i Hispanije. Nakon pada Kartagezapočeo je prodor rimske vlasti na Grčku i helenizirane zemlje bliskog istoka.Postepenom likvidacijom tih država koja je definitivno zaključena 30.pr.n.e. padomEgipta, gdje je Oktavijan August odnio pobjedu nad Antonijem i Kleopatrom, teosvajanjem odnosno definitivnom pacifikacijom Panonije (9.pr.n.e.) Rim stvara od svihosvojenih zemalja svoje pokrajine. Širenjem prostranstva rimske države povećavao se je postepeno i teritorij samog grada Rima u koji su pritjecala ogromna bogatstva iz pokrajina kojima se koristila državna uprava kao i onaj dio pučanstva koji je sudjelovao udržavnoj upravi. S druge strane, prilivom doseljenika sa sela i iz pokrajine u Rim iosiromašenjem dijela rimskih građana povećao se je broj nezaposlenog i slabozaposlenog stanovništva proletarijata koji je uslijed lošeg ekonomskog stanja osobito od posljednjeg stoljeća pr.n. e. bio u stalnom sukobu s vladajućom klasom.U građanskim ratovima između stranaka patricija i plebejaca formirane su plaćeničke
 
vojske s obiju strana, a vojskovođe koje su ih vodile postali su kao pobjednici i glavni politički faktori u životu republike. Oni su se iz političkih interesa udruživali u saveze, a pošto su skoro redovito bila trojica, takav se savez zvao triumviratom. Najjači odtriumvira eliminirao je dvojicu slabijih, kao što su to najbolje pokazali primjeri najprijeJulija Cezara a kasnije Oktavija Augusta. Na kraju je Oktavij, konoentriravši u svojojosobi svu vojnu i civilnu izvršnu vlast koju je u vrijeme građanskih ratova dobioovlaštenjima od Senata a nakon pobjede nad svojim posljednjim protivnikom Antonijem,27 godine pr.n.e. uzeo naslov Augusta na prijedlog istoga Senata. On je bio nosilac procesa neprimjetnog prelaza rimske države iz republike u carstvo. August je postao princeps - prvi među sebi ravnima, no praktički on je bio prvi vladar -imperator koji jemogao imenovati svoga nasljednika između članova svoje kuće ili adoptiranog posinka.Razdoblje rimskog carstva koje je trajalo (ne računajući posebno dugi vijek istočnorimskog odnosno bizantinskog carstva) preko 500 godina dijeli se državopravno udva dijela: principat i dominat. Razdoblje principata teče od Augusta do Dioklecijana(27.pr. - 284. n.e.) a dominata od 284 - 476. n.e. U razdoblju principata vladale su kroz262 godine skoro neprekidno najprije dinastije carskih obitelji, zatim dinastijeadoptiranih careva i na kraju opet carske obitelji.Prva je bila Julijsko-Klaudijska kuća od 27. pr.n.e. do 68. n.e. a zatim nakon malog prekida kuća Flavijevaca od 69-96.n.e. Sa Nervinim posinkom Trajanom slijedi nizadoptiranih careva. Taj vanredno uspjeli način nasljeđivanja koji je carstvu dao niz vrsnihcareva prekinuo je nažalost car-filozof Marko Aurelije koji je za nasljednika odredio svogsina Komoda, umišljenog kicoša i "rimskog Herkula". Nakon Komodove smrti (192. n.e.)nastalo je doba nereda koje je relativno brzo zaključio Septimije Sever, veliki vojničkicar. On je 193.n.e. utemeljio dinastiju koja će po ženskoj liniji ostati na vlasti do 235.n.e.,kada, nakon smrti cara Aleksandra Severa slijedi niz careva-vojnika.Među njima se brzo pojavio prvi car Panonac Trajan-Decij (248-251. n.e.) iz Bubalijenedaleko Mitrovice. Ovog hrabrog ratnika koji je pao na bojištu u borbi s Gotima slijedilijep broj careva njegovih zemljaka i dostojnih nasljednika: Klaudije II Gotik (268-270),Aurelijan (270-275) i Probo (276-282), oba rodom iz okolice Sirmija, te Karo (282-283) prema jednom vrelu Dalmatinac iz Narone (danas Vid kod Metkovića). DalmatinacDioklecijan (284-305), veliki reorganizator dao je rimskom carstvu novi poredak naadministrativnom i ideološkom području. Car postaje dominus-gospodar države a rimskigrađani postaju njegovi podanici koje ceremonijal istočnjačkog tipa udaljuje od oareveličnosti.Tako se je formirao dominat kojeg je izgradio Dioklecijanov nasljednik Konstantin IVeliki (306-337) rodom iz Niša. On je dovršio mnoge pa i novčane reforme svoga predšasnika. Konstantinova (ili druga Flavijevska) dinastija koja je u svom početkuoslobodila kršćanstvo od progona i dala mu zakonitost u državi, završila je smrću njenog posljednjeg mu-fikog člana Julijana (361-363) koji je bio otpadnik (apostata) odkršćanstva. Nakon kratkog prekida od godine dana, kada je rimskim oarstvom vladaoJovljan (363-364), rodom iz Singidunuma (Beograda) dolaze na vlast panonski carevi načelu sa Vinkovčaninom Valentin!janom I na čelu (364-375). Priženjivanjem Teodozija I

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->