SEMINARSKI RAD

Tema:Jean Piaget-kognitivni razvoj

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

Sadraj: 1.Uvod,Kognitivni razvoj ---------------------------------------------------------------------------------------------3 2. Piagetova teorija kognitivnog razvoja -----------------------------------------------------------------------------4 2.1. Senzomotoriki razvoj djeteta (0 - 2 godine)-----------------------------------------------------------------5,6 2.2 Predoperacijsko razdoblje (2 - 6 godina)------------------------------------------------------------------------7 2.3. Razdoblje konkretnih operacija (6 - 11 godina)----------------------------------------------------------8,9,10 2.4 .Razdoblje formalnih operacija( od 12/13 godine)------------------------------------------------------------10 3.Faktori kognitivnog razvoja----------------------------------------------------------------------------------------11 4. Procjena Piagetove teorije kognitivnog razvoja-----------------------------------------------------------------12 5.Zakljuak--------------------------------------------------------------------------------------------------------------13 6.Literatura--------------------------------------------------------------------------------------------------------------14

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

1.Uvod LINOST predstavlja integraciju osobina pojedinca u relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja odreuje pojedincu svojstven nain ponaanja. Ponaanje je funkcija linosti, situacije i prethodnog iskustva. Osnovna podruja linosti: kognitivno podruje spoznajno, ukljuuje razliite psihike sposobnosti afektivno podruje uvstveno, odnosi se na emocionalnu reaktivnost konativno podruje voljno, motivacijsko, odnosi se na dinamike osobine linosti koje ljude pokreu na aktivnost somatsko podruje tjelesno, ukljuuje psihomotorna svojstva. 1.1 Kognitivni razvoj Rije kognitivno je nastala od latinske rijei cognito to znai spoznavati ,misliti. Najnoviji period razvoja simbolikog miljenja se javlja oko druge godine, oznaavajui poetak predoperacinog perioda u Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja. Djeija umjetnost je da kreativno izraavaju njihov jezik,emocije i misli.Kljuna stvar za crtanje je manipulacija simbolima to je oznaka predkolskog uzrasta.Ove rastue sposobnosti se iskazuju kroz mnoge druge uspjehe, kao to su razvoj jezika i kod predkolske djece igra ili fantazija.etverogodinja i petogodinja djeca mogu koristiti jezik na kreativne naine kao i na naine ispunjene igrom i humorom.Simbolika misao je mogunost da se svijest predstvai mentalno.Djeca ue da koriste imide,umjetnost simbola i jezik kako bi objasnilipredmete,dogaaje i koncepte.Zbog toga to ne znaju razmiljati apstraktno ,predkolska djeca nisu usko povezana sa svojim emocijama.Mogu manipulisati simbolima na kompleksne i sloene naine.Simbolika misao se pojavljuje u igri, kako predkolska djeca poinju kreirati nove slike i dojmove.Simboliko miljenje je u djeijim sposobnostima da imitiraju ponaanje koje su vidjeli.Djeca mogu traiti skrivene objekte jer znaju da ti objekti postoje mogu zamisliti mjesta gdje se ti objekti skrivaju.

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

2.

Piagetova teorija kognitivnog razvoja

Glavni teoretiar u podruju kognitivnog razvoja je Jean Piaget. Piaget je svoja iskustva iz psihologije sticao u Binetovom laboratoriju u Parizu. Bio je biolog kojeg je psihologija posebno zanimala. Do svoje teorije doao je sluajno. U Genevi u Institutu za razvoj on je prvenstveno bio zainteresiran za kategoriju djece epileptiara. Smatrao je da je pronaao nain na koji moe odvojiti djecu epileptiare (u nainu miljenja) od onih koji se normalno razvijaju. Usporeujui nain miljenja i kod jedne i druge djece nije ustanovio nikakve razlike, pa se zbog toga posvetio kognitivnom razvoju kod djece. On navodi da postoje etiri faze ljudskog razvoja, a formulirao ih je upravo prema promjenama u veliini i razvitku mozga koji su vremenski ogranieni, a to su: 1. senzo-motorni stadij (od roenja do 2. godine); 2. stadij predoperativnog miljenja (od 2. do 5. ili 6. godine); 3. stadij konkretnih operacija ili logikog miljenja (od 7. do 11. ili 12. godine); 4. stadij formalno-logikih operacija ili apstraktnog miljenja (od 12. godine pa nadalje). Kognitivni razvoj je usmjeren prema razumijevanju i osmiljavanju vanjskog svijeta Faktori koji odreuju kognitivni razvoj: 1.maturacija (sazrijevanje) 2. aktivnost pojedinca Unutranji misaoni svijet izgrauje se ili konstruira na temelju iskustava steenih izravnim dodirom i manipulacijom predmetima u vanjskom svijetu (konstruktivizam). Kognitivna struktura je izgraena od osnovnih elemenata ili SHEMA koje predstavljaju opi potencijal za izvedbu neke vrste ponaanja. Glavni mehanizmi pomou kojih se mijenjaju sheme jesu:. Proces kojim se postojee sheme mijenjaju u skladu s novim informacijama - AKOMODACIJA Proces kojim se novi podaci iz okoline ukljuuju u ve postojee misaone sheme ASIMILACIJA Suoavanje s novim injenicama koje nisu u skladu s postojeim shemama dovode do stanja mentalne neravnotee Proces uspostave ravnotee kako bi se osigurala uravnoteenost misaonih struktura naziva se EKVILIBRACIJA 4

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

2.1 Senzomotoriki razvoj djeteta (0 - 2 godine)

Motorika ima vanu ulogu u pokretanju cijelog tijela. Pokrete izvodimo pomou glatkih, te velikih i malih popreno-prugastih miia. U senzomotorikom periodu razvoja najvanija je funkcija velikih popreno-prugastih miia koji omoguuju statike i dinamike pokrete tijela kao npr. dranje glave, sjedenje, stajanje, hodanje, penjanje i sline pokrete. Pravilan i normalan motoriki razvoj je iznimno vaan, jer je poznato da je usporenje u razvoju dranja glave, sjedenja i hodanja u najveem broju povezano s usporenjem psihikog razvoja djeteta tj. sa psiho-motorikom retardacijom. Okulomotorika je dio senzomotorike koja se kod djeteta oituje koordinacijom gledanja i hvatanja predmeta iz okoline. Tu vanu ulogu imaju vid i razvoj motorike ruku. U ranoj dobi djeteta, sve su akcije ruku u uskoj vezi s razvojem mozga. U ovom periodu inteligencija se manifestira kroz percepciju svijeta i motorike akcije. Dijete gradi svoje znanje o svijetu pomou osjetnih iskustava, motorikog djelovanja i njihove koordinacije, razvoj je intenzivan i brz od refleksnog do simbolikog miljenja. Ovaj period ima 6 stadija. U sljedeoj tabeli je prikazan kognittivni razvoj u tih navedenih 6 stadija. STADIJ
1. stadij: Vjebanje refleksa (od ronenja do 1. mjeseca)

KARAKTERISTIKE
Dijete je ogranieno na izvonenje na izvonenje uronenih refleksa (hvatanja, sisanja). Piaget smatra da je prilagodbeni repertoar novoronenetova ponaanja ogranien na jednostavne, bioloki odrenene reflekse. Takva poetna ponaanja su veoma vana zato to su to temelji budueg razvoja. Procesima asimiliacije i akomodacije dolazi do promjena poetnog krutog ponaanja zbog novih iskustava, te tako dijete ulazi u drugi senzomotoriki stadij.

2. stadij: Razvoj shema (od 1. do 4. mjeseca)

Refleksi se pretvaraju u adaptivne sheme. Sheme se razranuju i usklanuju. Senzomotorike sheme: uvjebani i uopteni sklopovi odgovora pomou kojih dijete djeluje i ui razumijevati svijet oko sebe. Prema Piagetovoj teoriji to su kognitivne strukture ranog djetinjstva. Tako, npr. moemo govoriti o "shemi sisanja" budui da dijete ima organizovan obrazac sisianja koji moe primijeniti na bezbroj razliitih podraaja. Siu se, naravno, bradavice, ali i zveke, igrake prsti.

3. stadij: Postupci otkrivanja (od 4. do 8. mjeseca)

Ponaanje postaje sve vie usmjereno prema van. Dijete razvija postupke kojima moe ponoviti zanimljive doganaje. Premda mala djeca djeluju na svoju okolinu od samog ronenja, u prvim mjesecima ivota njihovo je ponaanje usmjereno prema unutra. Npr. kada mala beba dri igraku ini se da nju vie zanimaju pokreti prstiju nego sama igraka. Dijete na drugom razvojnom stadiju upotrebljava sheme iz

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

istog zadovoljstva-dohvaa zbog samog dohvatanja, sie zbog samog sisanja, dok na treem stadiju dijete pokazuje jasno zanimanje za vanjski svijet. Sheme se poinju mijenjati od usmjerenosti na djetetovo tijelo prema istraivanju okoline (npr. barata igrakom zbog pravog zanimanja za istraivanje tog predmeta).

4. stadij: Namjerno ponaanje (od 8. do 12. mjeseca)

Pojavljuje se prvo istinsko namjerno ponaanje. Dijete moe odvojiti sredstvo od svrhe i slijediti odreneni cilj. Dijete na treem stadiju moe proizvesti eljene uinke samo nakon to na njih sluajno naine. Tokom etvrtog stadija to ogranienje nestaje. Na tom stadiju dijete prvo opaa eljeni cilj, a zatim razmilja kako e ga ostvariti. Pritom dijete pokazuje prvo istinsko namjerno ponaanje.

5. stadij: Novost i istraivanje (od 12. do 18. mjeseca)

Dijete poinje sistematski mijenjati sheme kako bi proizvelo nove uinke. Problemi se rjeavaju pomou aktivnog procesa pokuaja i pogreaka. Piaget naziva peti stadij "otkrie novih sredstava pomou aktivnog istraivanja". Rije nov oznaava glavnu razliku izmenu etvrtog i petog stadija. Dijete na etvrtom stadiju upotrebljava veinom poznate sheme kako bi proizvelo manji broj poznatih uinaka. Nasuprot tome, dijete na petom stadiju poinje sistematski i smiljeno mijenjati svoje ponaanje, stvarajui tako nove sheme i nove uinke.

6. stadij: Mentalno predoavanje (od 18. do 24. mjeseca)

Javlja se sposobnost predoavanja ili simbolikog funkcionisanja. Mentalno rjeavanje problema zamjenjuje proces pokuaja i pogreaka. Tokom prvih pet podstadija sva djetetova prilagodba na svijet odvija se pomou vanjskog ponaanja. ak se i na petom stadiju djetetovo rjeavanje problema temelji na provjeri jednog ponaanja za drugim dok se ne postigne rjeenje. Napredak koji se deava na estom stadiju sastoji se u tome da dijete postaje sposobno prvi put predoiti neto, tj. sposobno je misliti i planirati aktivnost iznutra, a ne kroz vanjsko djelovanje. Taj napredak ujedno oznaava i kraj senzomotorikog razdoblja.

Za ovaj stadij Jean Piaget smatra da se najvie koristi igra vjebanja (ovladavanja) odnosno repetitivne igre- (ponavljaju se) zbog istraivnja okoline

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

2.2 Predoperacijsko razdoblje (2 - 6 godina) Predoperacijsko razdoblje je obiljeeno je poetnom uporabom rijei i simbola koji predstavljaju predmete i odnose meu njima. Velika promjena u odnosu na senzomotoriko razdoblje je pojava sposobnosti predoivanja, odnosno simbolika funkcija. Simboli se mogu javiti u razliitim oblicima, kao motoriki pokreti, mentalne predodbe, fiziki predmet i rijei, ali i igranje uloga kojim dijete usvaja ili asimilira funkcije ili aktivnosti drugih ljudi ili ak ivotinja. Posebni oblici spoznaje koje dijete razvija Piaget je nazvao kvalitativni identitet, odnosno spoznaja o tome da se kvalitativna priroda neeg ne mijenja promjenom u vanjskom svijetu. Glavno ogranienje predoperacijskog miljenja djece njegova jednodimenzionalnost, tj. istovremena usmjerenost na samo jedan od vidova problema ili situacije. Djeca ne mogu razumjeti da drugi ne vide stvari onako kako ih oni vide, nego smatra da svi dijele njegov pogled na svijet, te se ne mogu uivjeti u poloaj druge osobe. U ovoj fazi razvoja postoji sklonost djetetovog usmjeravanja samo na jedan aspekt problema, a to se naziva centracija. Poto se ne mogu usmjeriti na dva aspekta istovremeno, oni ne posjeduju ni mogunost konzervacije (koliine, duine, mase i teine predmeta). Takoer je u ovom razdoblju miljenje djece proeto animizmom, sklonou da se neivim predmetima pridaju osobine ivih bia. Slina je pojava i artificijelizam ili uvjerenje da su ljudi stvorili prirodna bia ili pojave u svrhu zadovoljenja nekih svojih ciljeva. Miljenje i spoznavanje je pod velikim utjecajem emocija, koje esto smanjuju racionalnost i loginost spoznaje. U ovom razdoblju misao kree od posebnog prema posebnom. Obiljeja predoperacijskog stadija su: reverzibilnost,centriranje,konverzacija,egocentrizam i tranzitivnost. Reverzibilnost znai da se dijete u mislima moe okrenuti i vratiti istim putem.Dijete u ovoj dobi lako moe shvatiti da je 2+5=7,ali imje teko uvidjeti da je 7-5=2. Centriranje je tendencija da se razmilja o idejama,jednoj po jednoj.Razmiljanje djece je intuitivno i subjektivno i njime upravlja to kako se stvari doimaju a ne to koji principi iza toga stoje.

Djeca su esto zarobljena svojm percepcijom za njih je najvei ujedno i najstariji.

Konzervacija se odnosi na pitanje da li neto ostaje isto,iako se mijenja vanjski izgled,ili moe stvarnost ostati ista iako je ovjek razliito doivljava.Poto su djeca ograniena onim to doivljavaju, moe im biti teko da se prisjete promjena ili da ih razumiju. Egocentrizam znai da ovjek sebe samog i svoje vlastito ishodite uzima kao mjerilo za druge. Tranzitivnost djeca koja su ovladala tranzitivnim miljenjem , mogu poredati predmete prema duini,veliini ili bojama i razumiju relacijske osobine vee od ili manje od itd.

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

2.3 Razdoblje konkretnih operacija (6 - 11 godina)

Djeca u ovom periodu poinju logiki rjeavati probleme vrei mentalne operacije na esticama znanja koje posjeduju, a logiko zakljuivanje je povezanije i potpunije. Neke operacionalne strukture koje se razvijaju su npr.: konzervacija, klase, odnosi i operacije. Pri ispitivanju konzervacije kree se od dva podraaja koja su koliinski identina te se jedan od njih postupno mijenja dok dijete promatra, tako da se ta dva podraaja na kraju razlikuju formalno, ali ne i koliinski. Prvo se stjee konzervacija broja, a razmjerno rano i konzervacija mase i kontinuiranih koliina. Tijekom ove faze dijete poinje shvaati da su kvantitativna svojstva predmeta nepromjenjiva. U ovoj fazi dijete moe razumjeti klase ali i odnose meu njima. Djeca na razini konkretnih operacija imaju sposobnost odreivanja odnosa meu podraajima i logikog kombiniranja tih odnosa da bi se izveli neki zakljuci. Tu se pojavljuju sljdei pojmovi : -Serijacija (kao sposobnost redanja elemenata prema datom pravilu npr.prema duini).Pojmom bi se trebalo ovladati negdje oko 6.godine. Dijete koje nije ovladalo ovim pojmom nee moi uspjeno pratiti nastavu. Jedan od primjera serijacije je prikazan na sljedeoj slici: trai se od djeteta da poreda date tapie na prvoj slici po veliini.

Pri ispitivanju pojma serijacije treba uzeti u obzir termine koje dijete upotrebljava. Djetetu se kao prvo pokau predmeti poredani po veliini,nakon ega se isti porue i pomjeaju. Od djeteta se trai da ih ponovo od najvieg ka najniem. Djeca od 3 godine to rade bez ikakvog reda, a negdje oko 6. godine uspjeno obave zadatak. Postoje dvije faze u usvajanju pojma: 1. dijete koje je u prijelaznoj fazi, tj. kada je pojam serijacije tek poeo da se formira, moe da rijei zadatak sa 5 predmeta (2.,4.,6.,8.,10.), 2. dijete koje je konzerviralo (usvojilo) pojam serijacije uspjeno e poredati sve predmete (npr.10 lutaka po veliini). -Tranzitivnost (kao sposobnost logikog kombiniranja odnosa kako bi se izveli neki zakljuci) npr. Ako je Maja vea od Ivane, a Ivana vea od Mateje, da li je Mateja vea od Maje? Pod operacije podrazumijevamo razliite oblike mentalnih radnji pomou kojih starija djeca rjeavaju probleme i logiki zakljuuju. Jo jedan pojam veemo uz operacije - reverzibilnost, odnosno sposobnost operacija da isprave ili obrnu mogue smetnje ili poremeaje te tako dou do rjeenja problema. 8

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

Koliina- usvaja se oko 7. godine - za ispitivanje ovog pojma koriste se materije koje mogu mijenjati svoj oblik (glina ili plastelin). Koliina usvaja se oko 7. godine - za ispitivanje ovog pojma koriste se materije koje mogu mijenjati svoj oblik (glina ili plastelin). 1. djetetu se naprave dvije jednake kuglice nakon ega ga pitamo da li su kuglice jednake. U sluaju da kae da nisu, kae mu se da ih ono samo izjednai kako bi bile iste po njegovu miljenju. Naime ako mi kaemo da su kuglice iste dijete moe postati zbunjeno.

O O
3.

O
OO

A B 2. Zatim se kuglica B prepolovi tako da dobijemo 2 jednake male kuglice od jedne. Dijete se pita da li u ove 2 kuglice ima jednako, manje ili vie plastelina nego u kuglici A.

A B Dijete koje je konzerviralo pojam koliine rei e da je jednako.

O
A

OOO
B

Pitanje je isto samo treba obrnuti redosljed termina, npr. pitati da li u ove dvije kuglice ima manje, jednako ili vie plastelina nego u kuglici A, tj. oni moraju sistematski varirati jer djeca preferiraju pojedini odgovor, pa e rei onaj koji uju prvi. Sam odgovor nije jo uvijek siguran znak da je dijete konzerviralo pojam. Vrlo je vano obrazloiti odgovor, tj. pitati zato je to tako. Odgovori se mogu svrstati u 3 kategorije (djetetovo obrazloenje): 1. identitet (najgrublje objanjenje) dijete kae nita nismo odbili od kuglica, dakle one su jednake, 2. kompenzacija dijete kae u ove dvije (manje) kuglice ima jednako plastelina kao u ovoj veoj, 3. reverzibilnost dijete kae kada bi ove 3 kuglice stavili u jednu (B), ona bi bila jednake veliine kao kuglica A. Dijete je u ovom periodu sposobno da logiki problem na konkretnom materijalu. Kaemo li npr. jednom sedmogodinjaku da zamisli kuglice,ono nee biti u stanju da rijei problem. Klasifikacija mogunost razvrstavanja predmeta u grupi.U ovom razdoblju ivota uspostavlja se red meu vrijednostima i normama koje su prije bile nekoordinirane, a sada postaju sve stabilnije. Klasifikacija se usvaja oko osme godine. Naprimjer: potrebno je grupisati likove po odreenom kriteriju, npr. na osnovu veliine, boje, oblika. 9

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

Artificijalizam je predodba da su svi objekti proizvedeni na isti nain i to najee od strane odraslog. Na ovom stadiju postepeno iezava animizam (pridodavanje stvarima i prirodnim pojavama osobina ivih bia) i egocentrizam (tenja da se u obzir uzmu samo svoja stanja uz zanemarivanje doivljaja drugih osoba);miljenje se zasniva na logikom nainu zakljuivanja Najvee je ogranienje to je operacionalno miljenje na ovoj razini razvoja u velikoj mjeri koncentrirano na konkretne radnje i opaanja. Neke operacionalne strukture stvorene za jedno podruje, ne prenose se automatski na druga podruja. Taj se prijenos dogaa s vremenskom odgodom (u prosjeku 2 - 4 godine). Dakle, operacionalnu strukturu jo uvijek uglavnom odreuje njen konkretni sadraj. Prema Piageu u ovom stadiju najvie preovladavaju simbolike igre tj. matovite igre pretvaranja i igranja uloga. 2.4 .Razdoblje formalnih operacija (od 12/13 godine)

Razdoblje formalnih operacija zavrno je razdoblje Piagetove hijerarhije. Moe mu se odrediti poetak ali ne i kraj. Jednom kad se uspostave, formalne operacije mogu trajati do kraja ivota. Poetak ovog razdoblja obino se smjeta izmeu 12. i 13. godine, s poetkom adolescencije. No formalne operacije mogu se pojaviti i kasnije ili se uope ne moraju pojaviti. Miljenje sve vie ide od konkretnostvarnog prema opsenijem podruju hipotetsko-mogueg, od pojedinog konkretnog sadraja prema openitijem, apstraktnijim oblicima i strukturama bez konkretnog sadraja. Jedna od glavnih znaajki razdoblja formalnih operacija je i sposobnost hipotetiko-deduktivnog rasuivanja. To je oblik rjeavanja problema kojem je svojstvena sposobnost stvaranja i provjere hipoteza i izvoenje logikih zakljuaka na temelju rezultata provjere. U razdoblju formalnih operacija pojaava se egocentrizam. Nailazimo na nedostatno razlikovanje izmeu vlastitog ja i okoline, to je karakteristino za egocentrian stav. Iz toga proizlazi precjenjivanje vlastite socijalne vanosti. Kako bi pokazao na koji nain razmilja dijete u razdoblju formalnih operacija, Piaget je osmislio niz problema u podruju znanstvenog rasuivanja, veinom zadatke iz fizikalnih i kemijskih laboratorija. Ispitanik na ovom stupnju razvoja posjeduje sklop kognitivnih struktura koje mu omoguavaju sustavno rjeavanja problema. Ispitanici na razini formalnih operacija poinju razmatrati nekoliko razliitih mogunosti. Stvaraju razliite hipoteze. Upravo sustavno razmatranje razliitih mogunosti omoguava ispitaniku da doe do pravog rjeenja problema.

10

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

3.Faktori kognitivnog razvoja Piaget ih navodi da bi objasnio prijelaz s prvog stadija na drugi: 1. Zrenje ili maturacija je razvojni proces koji se odvija po unaprijed odrenenom programu. Ono se oituje u promjenama do kojih dolazi u nervnom sistemu. Dok ne dostigne odreneni stupanj znanja dijete ne moe usvojiti neke sadraje niti uoiti odnose izmenu njih. Zrenje odrenuje tok kognitivnog razvoja, a primjer za to je da je redosljed stadija isti kod svakog djeteta. 2. Iskustvo iako je redosljed stadija konstantan, vrijeme njihovog pojavljivanja varira i to zavisi od iskustva sa objektima. 3. Socijalno nasljene ima znaajnu ulogu u kognitivnom razvoju, ali to nije dovoljno jer dijete moe usvojiti pojedine informacije putem govora i obrazovanja od odraslih jedino kada je dostiglo stupanj razvoja da moe razumjeti datu informaciju. 4. Faktor uravnoteenja ili ekvilibracije je osnovni i najvaniji po Piagetu. U procesu spoznaje subjekt je aktivan, i ako se suoi sa vanjskom situacijom koja nije uravnoteena, on e reagirati tako da postigne ravnoteu. 3.1.Zajednike karakteristike stadija 1. Stadiji predstavljaju poseban i kvalitativan nain rjeavanja istog problema na razliitom uzrastu. 2. Stadiji predstavljaju nepromjenjljiv redoslijed (sva djeca prolaze kroz sve stadije, nema izostavljanja i preskakanja). 3. Svaki od ovih razliitih naina miljenja predstavlja strukturalnu cjelinu centralnog nervnog sistema. 4. Stadiji predstavljaju hijerarhijsku integraciju dijete problem rjeava na najviem intelektualnom nivou na kojem se ono trenutno nalazi.

11

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

4.Procjena Piagetove teorije kognitivnog razvoja Piagetova ideja je bila da svi ljudi tee ka mentalnom ekvilibriju izmeu razliitih opreno djelujuih sila u svijesti. ovjek stalno tei da razumije i shvati svijet oko sebe i ono to se u njemu dogaa, a rezultat toga je, prema Piagetu - inteligencija. Ljudi prilagoavaju stari nain razmiljanja da bi pribavili novu informaciju i nova iskustva. To prilagoavanje se vri na dva naina: asimiilacijoin i akomodacijom. Asimilacija znai to da se nova iskustva dodaju ranijima bez potrebe da se mijenjaju neke mentalne "strukture" ili "sheme". A akomodacija zuai da se znanje mora mijenjati prema novom iskustvi i saznanju. Ta se ravnotea postie pomou mentalaih pojmova ili, Piagetovim rijeima shema, koje stvaraju kongruenciju ili sklad izmeu slike u svijesti i iskustava (pojedinca). Shema predstavlja opi nain razmiljanja o svijetu oko sebe. Dijete prvo raspoznaje svijet oko sebe sa shemama "sisanja" i "hvatanja", dok se u odrasloj dobi usvoji skup shema, od vezivanja cipele, pa do toga sto je ispravno a to nije ispravno u odreenim situacijama. Kada postojea shema ne odgovara steenim iskustvima, nastaje neravnotea koja najprije vodi ka konfuziji, a zatim vodi razvoju tijekom kojeg se stara shema preinauje, a nova konstruira, kako bi (nastala) slika svijeta odgovarala iskustvima. Periode neravnotee mogu i djeca i odrasli dozivjeti kao uznemirujuce, jer oni predstavljaju sumnju da postojeca znanja vie nisu odriva. Svaki put kada se dobiju nova iskustva osporavaju se stare sheme. Piaget smatra da je aktivna radoznalost jezgro inteligencije. Piagetove teorije su psihoanaliticari smatrali kao irelevantne za emocionalni zivot. Prema bihevioristima one su bile nenaucne, a interakcionisti su smatrali da nisu naglasile socijalni aspekt razvoja. Tvrdilo se da i Piagetova zamisao univerzalnih stadija nije odrziva. 4.1 Kritika Piagetove teorije Neki istraivai ne prihvaaju Piagetova shvaanja. Susan Isaac je opaala djecu u vrtiu te je tvrdila da ta djeca pokazuju kako imaju logiko miljenje. To je prethodilo mnogim prigovorima i primjedbama Piagetovoj teoriji. Razni istraivai misle da su njegove metode i pokusi naveli na podcjenjivanje ili krivo tumaenje prirode djejeg miljenja. Moemo izdvojiti dva glavna prigovora. Prvi prigovor se odnosi na to mogu li djeca razumjeti Piagetova pitanja. Tijekom pokusa djetetu se esto postavljaju slina pitanja. Blank, Rose i Berlin (1978.) smatraju da djetetu ponovljena pitanja znae da je prvi odgovor pogrean i neprikladan. Pretpostavlja se da promjene u nainu predstavljanja problema kada se postavlja samo jedno pitanje daju maloj djeci vie izgleda da kau toan odgovor. Takoer i razliit nain na koji dijete tumai ono to eksperimentator eli postii svojim pitanjem moe utjecati na uspjenost. Ako desetogodinje dijete traimo da usporedi dva niza od deset predmeta kako bi ustanovilo sadre li isti broj predmeta, ono taj zadatak izvrava bez tekoa. No, ako je pitanje Zato u ovom skupu ima vie predmeta nego u drugom?, mnogi desetogodinjaci, kao i mlaa djeca, daju pogrean odgovor. Ali ako eksperimentator kae: Mislim da u jednom skupu ima vie predmeta nego u drugom, veina djece e prebrojiti skupove i nee se s njim sloiti. Iz ovih primjera moemo vidjeti da eksperimentatorovo pitanje ne otkriva manjak logike u djetetovoj prosudbi, ve pokazuje da tumaenje tuih rijei ukljuuje vie od znaenja samih rijei ili pitanja. Drugi prigovor se odnosi na razumijevanje Piagetovih zadataka. Piagetova istraivanja sadre zadatke koji su djeci nepoznati to objanjava njihove greke. Kao to je ve ranije reeno, prema Piagetu, djeca su do sedme godine egocentrina te su nesposobna sagledati situaciju iz tue perspektive, no neki istraivai su otkrili da djeca mogu zamisliti tua motrita ako im je problem smisleniji.

12

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

5.Zakljuak: Jean Piaget je smatrao da se razvoj linosti odvija u etiri stadija: 1. senzo-motorni stadij (od roenja do 2. godine); 2. stadij predoperativnog miljenja (od 2. do 5. ili 6. godine); 3. stadij konkretnih operacija ili logikog miljenja (od 7. do 11. ili 12. godine); 4. stadij formalno-logikih operacija ili apstraktnog miljenja (od 12. godine pa nadalje). U najranijem djetinjstvu, do dobi od dvije godine, glavne promjene deavaju se u senzornom i motornom funkcioniranju, odnosno u sposobnosti spoznavanja konstantnosti objekata koji dijete okruuju i motornim ovladavanjem okolinom. To ovladavanje je djelimino posljedica izgradnje mentalnih reprezentacija objekata i djetetovih doivljaja. Period nakon druge godine pa do polaska u kolu obiljeen je usvajanjem i unapreivanjem upotrebe jezika, koji pomae djetetu u formiranju pojmova, ali zakljuivanje djeteta je temeljeno samo na jednom obiljeju npr. crveni objekti ili metalni objekti. U dobi oko 7 godina dijete postaje sposobno za izvravanje multiplih klasifikacija. Miljenje se poinje odvijati kroz mentalne operacije, koje Piaget opisuje kao sposobnost misaonog manipuliranja mentalnim reprezentacijama objekata. Dijete moe zamiljati postupke s objektom i anticipirati rezultate tih postupaka. Operaciono miljenje zamjenjuje impresionistiki skok od podataka prema zakljuku karakteristian za prethodnu fazu. Razliite logike operacije dijete obavlja iskljuivo s konkretnim objektima ili njihovim mentalnim reprezentacijama. Npr. do ove faze dijete vam ne moe odgovoriti kakva je druga strana mjeseca koju ne vidi, ali u ovoj fazi dijete moe mentalno rotirati sliku mjeseca i odgovoriti da je mjesec vjerojatno isti i s druge strane. U fazi formalnih operacija, koja pokriva period od otprilike 11 do 14 godina, djeca su u stanju logiki razmiljati rabei apstrakcije tj. ono to jemogue, a ne samo ono to je ovdje i sada. Mogu razmiljati znanstveno: zakljuivati, interpretirati i razvijati hipoteze. Njihovo miljenje postaje fleksibilno. Mogu razmiljati npr. o moguim odgovorima na pitanje zato auto uspori i stane nakon to ga gurnemo i pustimo. U ovoj dobi se poinju u osnovnoj koli prouavati spoznaje iz prirodnih znanosti, a meu njima i fizike. Meutim, da bi adolescent mogao razumjeti fizikalne principe nuno je prethodno iskustvo direktnog i unutarnjeg manipuliranja objektima, npr. da bi shvatio princip djelovanja poluge nuno je da je imao iskustvo njihanja na ljuljaki ili slina iskustva. Prelazak iz jedne faze kognitivnog razvoja u drugu javlja se kod razliite djece u razliito vrijeme, pa ako dijete ima 11 godina to automatski ne znai da to dijete rabi formalne operacije. Ovaj nain razmiljanja razvija se samo kroz iskustvo i sazrijevanje, koji se razlikuju od djeteta do djeteta. Ovu injenicu uitelji moraju stalno imati na umu. Tip logikog razmiljanja koji rabe uitelji moe biti iznad mogunosti razmiljanja djeteta. Istraivanja pokazuju da se kompleksnost miljenja mijenja sve do 17 godina i nema sumnje da se neki oblici miljenja mijenjaju i nakon toga. To znai da moramo biti oprezni u procjeni nivoa kognitivne zrelosti koju oekujemo od svojih uenika. Proces kognitivnog razvoja potaknut je procesom traenja ravnotee izmeu onog to dijete trenutno percipira, zna i razumije i onog to vidi u novom fenomenu, iskustvu ili problemu. Ako pomou trenutnih kognitivnih kapaciteta dijete moe razumjeti novu situaciju, nema neravnotee, ali ako ne moe, nastaje neravnotea i potreban je neki intelektualni rad da se opet uspostavi ravnotea, odnosno da se dijete adaptira na novu situaciju. Ova adaptacija odvija se kroz procese asimilacije i akomodacije. Asimilacija predstavlja prilagodbu novih informacija (onog to dijete vidi) da bi ih se moglo uklopiti u staro iskustvo. Npr. kada dijete prvi puta vidi imia, vjerojatno e rei da je vidjelo neku vrstu ptice. U prouavanju se asimilacija potie navoenjem primjera, upotrebom analogija i drugim metodama povezivanja novih informacija s iskustvom djeteta. Akomodacija jest mijenjanje postojee kognitivne strukture pod utjecajem novog iskustvo. Ako djetetu iz navedenog primjera netko objasni da se radi o imiu i opie kakve su to ivotinje, dijete e na temelju toga vjerojatno izmjeniti sistem svoga znanja o sisavcima i u njega ukljuiti atribut lete. Procese asimilacije i akomodacije je teko razdvojiti, jer se deavaju istovremeno. 13

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

6.Literatura: 1.Osnovi ope,razvojne i pegadoke psihologije,prof.dr.Mirha ehovi,Tuzla,2007. 2.Izvori sa interneta: www.nf.unmo.ba/dl/Psihologija/Razvojna_psihologija/Kognitivna%20teorija%20Jeana%20Piageta.pdf -www. psihologija.ffzg. -www.nakladaslap.com/PDF/Razvoj%20psih%20Jeana%20Piag%20-%20pog. -www.vuspu.hr/docs/RPSEM. -www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/8._Razvojna_razdoblja_i_aspekti_razvitka. -www.ffzg.hr/psiho/stup/SKRIPTE/I%20godina/II%20semestar/UMI/seminari/II%20godina/kograzvoj -www.youtube.com

14

Seminarski rad : Kognitivni razvoj-Jean Piaget

15