.

SOLARNE CESTE
Denis egulja, Damira Omanovi, Nina Kokorovi Pomorski fakultet u Rijeci, Studentska 2, 51 000, Rijeka
UVOD
Temeljni zahtjevi za ostvarenje odrivog razvitka na Zemlji su osiguranje dovoljnih koliina obnovljivih izvora energije te zatita okolia. Najvei izvor obnovljive energije je Sunce ija snaga zraenja iznosi 1,75*1014kW to preraunato u energiju iznosi 1,53*1018kW /h godinje. Ta spoznaja razvila je ideje o razliitim nainima iskoritenja Suneve energije. Jedna od ideja je izgradnja cesta koje bi prikupljale Sunevu energiju te proizvodile i prenosile elektrinu energiju koja bi se iskoritavala za regulaciju prometa i poveanje sigurnosti na cestama. Takve ceste nazivaju se solarne ceste. Slika 1. Suneva energija i solarna cesta Slika 2. Izgled solarne ceste

SIGURNOST VOZILA NA SOLARNIM CESTAMA

Kako bi se cesta koristila i za prijenos elektrine energije, mogua bi bila primjena elektrinih vozila bez upotrebe akumulatora, to bi znaajno povealo njihovu nosivost. Na dananjim prometnicama sve je vie ITS tehnologija koje pridonose sigurnosti u prometu, a kako sva ta tehnologija za svoje kvalitetno odvijanje uglavnom treba elektrinu energiju, primjenom solarnih cesta znatno bi se olakala i poveala njihova primjenu u prometu. Neke od tih tehnologija ak bi se ugradile i u same solarne elije, poput mogunosti ispisa na samu prometnicu pomou LED dioda. Slika 3. Signalizacija na solarnim cestama

SOLARNA ENERGIJA U HRVATSKOJ

Zemljopisni poloaj RH, pogotovo priobalja, zaobalja i otoka osigurava povoljne mogunosti uporabe Suneve energije. Koncept solarnih cesta bi bio isplativ u onim zemljama koje imaju dovoljno sunanih dana u godini, Hrvatska je jedna od tih. Tablica 1. Usporedba dozraene Suneve energije na optimalno vodoravnu plohu u jednom danu u raznim dijelovima Europe Lokacija Dubrovnik i juni otoci Hrvatske Split Istra Slavonija Zagrebaka regija Srednja Europa (Njemaka, Francuska) Sjeverna Europa (Nizozemska, Danska, V.Britanija) Juna Europa (Grka, panjolska) Godinji prosjek dnevne ozraenosti ( kWh/m2) 4,4 4,2 3,4 3,4 3,2 3,0-3,2 2,6-3,0 4,4-4,8

ZAKLJUAK
U novije vrijeme sve vie se javlja potreba za ouvanjem neobnovljivih izvora energije kao i potreba za smanjenjem oneienja prouzrokovaog emisijom tetnih plinova. Jedna od ideja je projekt izgradnje solarne ceste koja bi pridonijela ouvanju okolia. Istovremeno bi sama sebe otplaivala i proizvodila elektrinu energiju kojojm bi se opskrbljivala oblinja naselja i gradovi. Izgradnja takvih cesta zasigurno ima potencijala i u Republici Hrvatskoj zbog injenice da Hrvatska ima i do 2700 sunanih sati godinje. Hrvatska u procesu pribliavanja EU ima obvezu da do 2020. godine smanji emisiju staklenikih plinova, povea proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, pobolja energetsku djelotvornost i uvede biogoriva.

KONSTRUKCIJA SOLARNE CESTE

Ideja solarnih cesta razvila se u SAD-u u amerikom odjelu za energiju koji je financirao projekt solarnih cesta. Idejni pokreta projekta su Scott i Julie Brusaw. Panel koji ini cesto sastojao bi se od tri sloja. Donji sloj ceste bio bi proet vodovodima, a gornja dva su predviena za proizvodnju elektrine energije te bi sadravala fotonaponske elije, mikroprocesore, LED diode i komunikacijske ureaje. Glavna prednost solarne ceste bila bi elektrina energija koja bi se dobivala iz Suneve energije i smanjenje oneienja uporabom vozila na elektrini pogon. Odravanje takvih cesta bilo bi jeftinije budui da se te ceste same iste od snijega, imale bi bolji sustav odvodnje vode te bi sadravale horizontalnu signalizaciju koja bi zamijenila klasine crte. Kao nedostatak navodi se visoka cijena fotonaponskih elija, nepostojei sloj stakla, nemogunost postavljanja panela pod dobrim kutom prema Suncu te injenica kako u gradovima ima previe vozila te bi cesta bila u velikoj veini prekrivena vozilima koja bi blokirala prodor Sunevih zraka.

Tablica 2. Mogua proizvodnja elektrine energije u RH izgradnjom solarnih cesta W/m2 50 130 140 160 300 Hrvatske AC/BC (kWh) 2509535600 6524792560 7026699680 8030513920 15057213600

LITERATURA:
1. Krstulovi, A.: Obnovljivi izvori energije u EU i Hrvatskoj-mogunosti i ogranienja. Energy and the environment: Energy and climate, VOL I., Opatija, 2010. 2. Labudovi, B.: Obnovljivi izvori energije., Grafika , Hrae, Zagreb, 2002. 3. Lakovi, S. et al.: Solarne ceste u Sloveniji i Hrvatskoj?. Suvremeni promet 30, 3-4, Zagreb, 2010. 4. Majdadi,Lj.: Obnovljivi izvori energije. GRAPHIS d.o.o., Zagreb, 2008. 5. http://solarroadways.com/main.html (4.04.2012.) 6. http://metro-portal.hr/ceste-prekirvene-solarnim-plocama-lijepo-iucinkovito/52639 (4.04.2012.) 7. http://www.e-lumen.net/l (4.04.2012.)