POUZDANOST KOMUNIKACIONOG SISTEMA NA AUTOPUTU NA KORIDORU VC RELIABILITY OF COMMUNICATION SYSTEM ON CORRIDOR VC MOTORWAY

Selma Prutina,dip.ing.el. IPSA Institut, Sarajevo Put ivota bb,Sarajevo e- mail: ipsage1@bih.net.ba Saetak Idejnim projektom Autoputa na Koridoru Vc predviena je komunikaciona mrea koja bi trebala biti dobra osnova za usposta vljanje svih komponenata Inteligentnog Transportnog Sistema koji e upravljati saobraajem na Autoputu. Za povezivanje komponenata informaciono-komunikacionog sistema predvia se koritenje ethernet tehnologija. U ovom sistemu je vrlo bitna pouzdanost komunikacijske mree izmeu pojedinih taaka na Autocesti, a te take su Centri odravanja i kontrole saobraaja (COKP-e, glavne i podrune), Cestarinski prolazi (CP) i krajnji ureaji. Svi navedeni elementi se veu u redundantne mrene prstenove. Kljune rijei: Komunikacijski sistem, pouzdanost, ethernet Abstract Preliminary design documentation for Corridor Vc Motorway predicted communication network which represents good base for establishing of all elements for ITS (Intelligent Transportation System) which should manage communication system along the Motorway. Connecting of information-communication system components is to be performed with ethernet tehnology. Consideration of communication network reliabilty is very important between certain Motorway points: OMCs' (Operational Management Centers), Toll station control buildings (TS) and end devices. All mentioned elements are to be connected in redundant ethernet rings. Key words: Communication system, reliability, ethernet

2. via razina u COKP-ima. 1. UVOD Idejnim projektom Autoputa na Koridoru Vc predvien je visoko integrisani sistem kontrole i upravljanja saobraajem koji treba da bude u skladu sa postojeim evropskim propisima i standardima s obzirom da je sastavni dio mree TEM transportne infrastrukture jugoistone Evrope. Visoko integrisani sistem kontrole i upravljanja transportom je postao imperativ prilikom planiranja izgradnje Autoputeva u svijetu tako da je neophodno posvetiti posebnu panju ovom segmentu s aspekta pouzdanosti kako pojedinih podsistema tako i sistema u cjelini. Poto se radi o podruju informacionokomunikacijskih tehnologija koje se iz dana u dan mijenjaju i napreduju potrebno je planirati realizaciju najmodernijih sistema, pratiti svjetske trendove pa ak pokuati i gledati u budunost i planirati skalabilne i nadogradive sisteme. 2. OPIS INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKOG SISTEM NA AUTOPUTU Uz autoceste se postavljaju informacijskokomunikacijski sistemi za razmjenu informacija koje mogu biti podatkovne, govorne ili iz nekog drugog izvora informacija. Openito, informacijskokomunikacijski sistemi autocesta dijele se u dvije osnovne skupine: Informacijski sistemi (skr. IS) autocesta i Komunikacijski sistemi (skr. KS) autocesta. Informacijski i komunikacijski sistemi potrebno instalirati na Autocesti su: IS KS telefonsko-pozivni sistem, sistem ozvuenja tunela, sistem radiodifuzije u tunelu. prometni informacijski sistem (skr. PIS), sistem daljinskog upravljanja i nadzora (skr. SDU), sistem videonadzora autoceste, sistem videodetekcije, koje je Raunarski centri u kojima se vri prikupljanje i obrada podataka, te njihova prezentacija, statistika obrada i vizualizacija, kao i arhiviranje svih podataka relevantnih za odravanje, nalaze se unutar COKPa (Centar za odravanje i kontrolu prometa), koji su ujedno vorna mjesta komunikacijskog sistema. COKP-e su podijeljene u tri razine. - Sekcijski COKP (skr. S-COKP) na priblino svakih 50 km autoceste, - Podruni COKP (skr. P-COKP) na priblino svakih 200 km autoceste i - Glavni COKP (skr. G-COKP) jedan za cijelu dravu. U COKP-i koja upravlja i tunelom, na dionicama na kojima se nalazi jedan ili vie tunela, nalaze se sljedee centralne jedinice, odnosno centrale IKS-a autoceste: - prometna centrala (centralna jedinica PIS-a), - centralna jedinica sistema video nadzora s pripadajuom dodatnom opremom, - centralna jedinica sistema videodetekcije, - SOS centrala - centralna jedinica za kontrolu energetskih postrojenja (centralna jedinica SDU-a), - centralna jedinica za vatrodojavu, - centralna jedinica sistema ozvuenja tunela, - centralna jedinica sistema radiodifuzije u tunelu. Prometno-informacijski hijerarhijske nivoe:
temeljna komunikacijska mrea AC - a SPC KM lokalna sabirnica I/OM I/O kanali KU

sistem
prema GPC - u PPC

podijeljen

je

na

SPC lokalna komunikacijska mrea AC - a CPS lokalna sabirnica

I/OM CPPS I/O kanali CPS KU

CPPS - - - CPPS KU

Na jednoj dionici autoceste PIS koristi zasebnu komunikacijsku mreu. Sistem videonadzora i videodetekcije koristi odvojenu optiku mreu za prijenos slike CCTV kamera. SDU koristi Ethernet komunikacijsku mreu. Integracija svih sistema provodi se na dvije razine: 1. nia razina poprene veze izmeu PIS-a i SDU-a

Slika 1. Hijerarhijski nivoi IKS-a autocesta Glavna prometna centrala (skr.GPC), Podruna prometna centrala (skr.PPC), Sekcijska prometna centrala (skr.SPC), Cestovna prometna stanica (skr.CPS), Cestovna prometna podstanica (skr.CPPS) i Krajnji ureaj (skr.KU).

Najvii nivo PIS-a predstavlja GPC. Svi PPC-i unutar jednog PIS-a su vezani s GPC-om. Komunikacijska mrea koja meusobno povezuje glavnu, podrune i sekcijske prometne centrale naziva se osnovna komunikacijska mrea autoceste i predvieno je da se realizira tehnologijom Ethernet.

Komunikacijska mrea koja povezuje sekcijsku prometnu centralu s cestovnim prometnim stanicama naziva se lokalna komunikacijska mrea AC-a. Sastavni dijelovi prometno-informacijskog su: sistema

na kvalitet reprodukcije signala. Na ukupno kanjenje izmeu krajnjih taaka utie vie komponenti koje sudjeluju u proizvodnji, prijenosu i reproodukciji video signala.

Cestovne prometne stanice i cestovne prometne podstanice Krajnji prometni ureaji koji se postavljaju neposredno uz autocestu: Prometni promjenljivi znakovi (nekontinuirani i kontinuirani), Stanica sistema videodetekcije (skr.VD), Meteoroloke mjerne stanice (skr.MS), Brojai prometa (skr. BP), Induktivne petlje (skr. MQ), Semafori (skr. S), Znakovi s unutranjom rasvjetom (skr.ZUR), Signali prometnog traka (skr. SPT). Sistem video nadzora, videodetekcije i analize cestovnog prometa Podsistem mjerenja podataka o vremenskim uvjetima Podsistem mjerenja karakteristika prometnog toka (Brojai prometa) Sistem daljinskog upravljanja u tunelima 3. PRIJENOS VREMENSKI OSJETLJIVIH INFORMACIJA Kada govorimo o prijenosu vremenski osjetljivih informacija u sklopu sistema kontrole i upravljanja saobraajem moemo rei je u tom smislu najzahtjevniji prijenos video signala. Koritenje video kamera predstavlja atraktivan nov alat za kontrolu i upravljanje saobraajem. Video kamere omoguuju trenutan prikaz ugroenih mjesta i tako obezbjeuju bolje informacije za reagovanje u sluaju zaguenja, nezgoda ili nesrea na Autoputu. Prijenos video signala uivo predstavlja revoluciju u komunikacijama upravljanja saobraajem prevashodno zbog kapaciteta (bandwidth) koji taj prijenos zahtjeva. Npr. Instalacija 4 kamere na jednoj petlji zahtjeva bandwidth od 25 Mb/s. Tehnika kodiranja i kompresije video signala koja e biti koritena je vrlo zahtjevna MPEG-2. Najvaniji parametri koji odreuju kvalitetu prijenosa vremenski osjetljivih informacija su kanjenje izmeu krajnjih taaka, kolebanje tog kanjenja, mjera gubitka paketa i mjera greaka pri prijenosu. Kanjenje izmeu krajnjih taaka

ENKOD ER

MEU SPRE MNIK

MRENI INTER FEJS

MRENO KANJENJE

ENKOD ER

MEU SPRE MNIK

MRENI INTER FEJS

Slika 2 Model prijenosa video sistema Ukupno kanjenje izmeu krajnjih taaka iznosi : K=P+N+R, gdje je P kanjenje na strani predajnika uzrokovano procesiranjem video signala (kapturiranje, komprimiranje isl.) N kanjenje signala kroz mreu R kanjenje na strani prijemnika Kanjenje R na strani prijemnika, osim kanjenja uzrokovanog obradom video signala sadri i dodatno, namjerno izazvano, kanjenje, kojim se nastoji kompenzirati kolebanje kanjenja na putu do prijemnika. Ovo kanjenje nastaje u meuspremniku (tzv. replay buffer ili jitter buffer ) i ono je priblino konstantnog i podesivog iznosa. Kanjenja P i R su predvidive naravi, i na njih se moe direktno utjecati podeavanjem parametara procesiranja video signala. Ova kanjenja izravno ovise o parametrima kapturiranja, kodiranja i komprimiranja video signala. Ipak, ona su i priblino konstantna pa se mogu kompenzirati sinhronizacijom predajnika i prijemnika. Tipino, koderi koji daju video signal visoke kvalitete unose priblino 40 ms kanjenja u ukupno vrijeme kanjenja po svakom kraju, znai ukupno 80 ms. N komponenta ukupnog kanjenja sastoji se od tri dijela . kanjenja paketizacije, propagacijskog kanjenja prijenosnog medija i kanjenje prosljeivanja paketga (queuing)

N=

Pv + Kp + Kq B

Prilikom prijenosa video ili audio signala, kanjenje izmeu prijemnika i predajnika u velikoj mjeri utie

Paketizacijsko kanjenje je jednako omjeru veliine paketa (Pv) i brzine prijenosa (B). Pravilnim dimenzioniranjem veliine paketa i prijenosnog pojasa ovo kanjenje se moe svesti na mali i stalni iznos (npr. kanjenje paketa veliine 150 okteta pri

brzini prijenosa od 2 Mbit/s iznosi 0.6 ms) Propagacijsko kanjenje (Kp) ovisi o prijenosnom mediju i udaljenosti, a konstantnog je iznosa. Teoretska brzina propagiranja elektro-magnetskog vala kroz vakum iznosi 300000 km/s (brzina svjetlosti). U praksi, brzina propagiranja optikog signala kroz monomodno svjetlovodno vlakno iznosui 200000 km/s. To znai da je propagacijsko kanjenje priblino 5 s/km (npr. kanjenje na svjetlovodnom vlaknu duine 200 km iznosi priblino 1 ms). Kanjenje uslijed prosljeivanja paketa u mrenim ureajima (Kq) je promjenjivog iznosa i ovisi o vanjskim faktorima (koliina mrenog prometa) Upravo ovo kanjenje najvie pridonosi kolebanju mrenog kanjenja i znaajno pridonosi mrenom kanjenju u sluaju vrne optereenosti mree. Zbog ovog kanjenja je mreno kanjenje najvarijabilnija komponenta ukupnog kanjenja, pa je njegovo dimenzioniranje i reguliranje od kljune vanosti za kvalitetan prijenos i reprodukciju vremenski osjetljivih signala. Iz navedenih razmatranja proizilazi da bi mreno kanjenje izmeu krajnjih taaka trebalo biti ispod 10 ms za osiguranje mogunosti reprodukcije slike visoke kvalitete. Kolebanje (varijacija) kanjenja

koji iskazuje gubitak paketa, a rauna se kao omjer izgubljenih i poslanih paketa :

PLR =

I P

gdje je I broj izgubljenih paketa, a P ukupan broj poslanih paketa. Granice PLR koje se smatraju prihvatljivim ovise o dosta parametara nainu kodiranja i reprodukcije slike, stepenu kompresije, veliini paketa, dinaminosti slike, rezoluciji i dr. Neke specifikacije postavljaju vrlo stroge zahtjeve na PLR za video aplikacije (10-10 10-8). Ipak veina aplikacija moe vrlo kvalitetno reproducirati sliku i sa znatno viim PLR (10-5 10-3). Istraivanja percepcije kvalitete slike i primjeivanja degradacije pri varijabilnom PLR-u pokazala su da je degradacija kod PLR-a jednakih ili manjih od 10-4 neprimjetna kod 99% ljudi. Pri ispitivanju je koriteno MPEG-2 kodiranje s parametrima koji osiguravaju visoku kvalitetu reprodukcije slike. Greke u prijenosu

Iz prethodnog razmatranja proizilazi da je kolebanje kanjenja kritian parametar pri prijenosu vremenski osjetljivih informacija. Kanjenja predvidivog i priblino stalnog iznosa se mogu kompenzirati vremenskom sinhronizacijom elemenata na putu signala, ali vea i nepredvidiva kolebanja kanjenja mogu predstavljati veliki problem pri reprodukciji slike. U krajnjem sluaju, zbog velikih kanjenja i kolebanja kanjenja moe doi i do desinhronizacije predajnika i prijemnika, te prekida u reprodukciji slike. Kolebanje kanjenja je razlika izmeu dva susjedna paketa. Najvei doprinos kolebanju kanjenja unosi proces rasporeivanja i proslijeivanja paketa (queuing) na mrenim vorovima. To se posebno odnosi na sluaj zaguenja na mrei i ureajima, tako da ovo kolebanje znaajno ovisi i o vanjskim parametrima, poput ukupnog optereenja mree. Iznosi kolebanja kanjenja trebali bi biti to manji, a prihvatljivim se mogu smatrati kolebanja do iznosa oko 1ms. Gubitak paketa

Uticaj greaka pri prijenosu video paketa izmeu krajnjih taaka takoe utie na kvalitetu reprodukcije slike. Ovaj utjecaj je ak manje izraen nego kod prijenosa podatkovnih paketa, jer jedan pogreno primljeni bit ili paket predstavlja tek mali dio ukupne informacije o slici. Ipak veliki broj pogreno primljenih paketa moe prouzroiti degradaciju kvalitete slike. Parametri kojima se iskazuje stepen greaka pri prenosu signala su mjera greaka bitova (BER Bit Error Rate) i mjera pogrenih paketa (PER Packet Error Rate) BER=Gb/Nb PER=Gp/Np, Gdje je Gb broj pogreno prenesenih bitova, Nb ukupni broj prenesenih bitova, Gp broj pogreno prenesenih paketa, a Np ukupni broj prenesenih paketa. Vrijednosti navedenih parametara ovise o kvaliteti komponenti koje se nalaze na fizikom sloju OSI modela kablovi, ureaji za odailjanje i prijem signala, meuspremnici i dr. Na njihove vrijednosti nije mogue utjecati na viim slojevima (npr. projektovanjem komunikacijskog sistema ili primjenom i konfigurisanjem algoritama za klasificiranje, rasporeivanje i proslijeivanje paketa.

Video signali su osjetljivi na gubitak paketa. Svaki izgubljeni paket dovodi do degradacije kvalitete slike, a degradacija je razmjerna broju, odnosno uestalosti izgubljenih paketa. Mjera izgubljenih paketa ( Packet Loss Ratio - PLR) je parametar

4. OBEZBJEIVANJE POUZDANOSTI KOMUNIKACIJSKE MREE 4.1. Opis mree Za potrebe lokalnog rada i lokalnog upravljanja pojedini sistemi meusobno izmjenjuju podatke u realnom vremenu. Koritenjem mree za prijenos podataka zasnovane na ISO/IEC 8802/3 te mrenih preklopnika, osigurava se lokalni prijenos podataka samo na nivou lokalne mree, dok je za prijenos podataka prema centrima upravljanja osiguran cjelokupan prijenosni pojas od 100 Mbit/s. Komunikacijska mrea omoguuje povezivanje opreme pojedinih sistema s kontrolnim centrima u jedinstvenu cjelinu. Za mehanizam prijenosa podataka je izabran Ethernet (IEEE802.3 odnosno ISO/IEC 8802/3). Koristei ovu vrstu prijenosa, svi prikljueni vorovi ostvaruju vezu putem TCP/IP protokola. vorna mjesta glavne komunikacijske mree su: COKP-e Centri za odravanje i kontrolu prometa koji se veu na gigabitni backbone preko redundantnih Ethernet preklopnika Cestarinski prolazi koji se veu industrijskim fast ethernetom 100 Mbit/s, preko redundatnih ethernet preklopnika Krajnji ureaji. Glavni dijelovi komunikacijskog sistema su: Lokalne komunikacijske mree (LAN), Komunikacijska mrea dionice Lokalne procesne mree se sastoje od redundantnih Ethernet preklopnika spojenih u prstenastu strukturu. 4.2. Komunikacijski kabl Single-modni optiki kabl predstavlja najbolju opciju za dugoronu podrku kompletnom sistemu, prevenstveno za obezbjeivanje virtuelno neogranienog opsega i razdaljina koje se moraju realizirati za veliki broj linkova na mrei. Za povezivanje komunikacijske i raunarske opreme autocesta smjetene u COKP-ama, cestarinskim prolazima i ostalim objektima vanim za izgradnju i odravanje autocesta predvia se optiki kabl od 96 niti koje bi se koristile na slijedei nain: niti 1 25 telefonsko-pozivni sistem niti 26 - 40 SDV sistem (sistem daljinskog voenja i upravljanja) niti 41 50 prometni sistem niti 51 - 55 sistem video nadzora niti 56 60 sistem za dojavu poara niti 61 - 65 veze za COKP-e niti 66 70 radio sistem niti 71 75 sistem ozvuenja tunela niti 76 80 TK prikljuci objekata niti 81 85 telefonski operateri

niti 86 96 rezerva

Da bi se osigurala pouzdanost, sigurnost prijenosa velikih koliina signala velikim brzinama i dostupnost sistema vezanih komunikacijskom mreom autoceste odabrana je optika tehnnologija prenosa, zahvaljujui svojim dobrim osobinama kao to su: malo guenje veliki frekvencijski opseg proputanja signala imunost na smetnje prijenos na velikim duinama bez greaka sposobnost prenoenja velike koliine podataka jednostavnost montae i sl.

Brzina prijenosa podataka na mrei je 100 Mbit/s na optikom kablu. Prstenasta struktura mree omoguuje brz oporavak mree u sluaju kvara na nekom od mrenih preklopnika ili segmenata kablova, u vremenu garantirano kraem od 0,3 sekundi. 4.3 Ethernet protokol izbora Video i druge tehnologije koje obezbjeuju vie informacija i kontrolu saobraaja koja bre odgovara trenutnom stanju ali sve to na raun vrlo poveanog opsega. Ethernet tehnologija kao tehnologija izbora za sistem kontrole saobraaja omoguuje prednost nad prethodno koritenim tehnologijama i u smislu poveanog opsega i u smislu smanjenih trokova. U dananje vrijeme veina krajnjih ureaja koji se koriste u sistemu kontrole saobraaja ima ugraen Ethernet interfejs. Tradicionalno su SDH, Sonet, ATM ugraivani kao backbone ovakvih mrea, meutim pojavom 1Gb (1999) i 10Gb (2002) Etrhernet standarda, IP podaci koji prolaze ethernet mreom dobijaju zahtjevani opseg. U mrei kontrole saobraaja sa video nadzorom 95% podataka se prenosi u COKP-e. Mree bazirane na prijenosu IP paketa su dobro izbalansirane za ovakav nebalansirani kapacitet. Dodatno, SDH, Sonet, ATM su preteno prebukirane, a ethernet mrea moe lako proslijediti podatke inei tako ethernet baziranu kontrolu saobraaja brzoodgovarajuom u eventualnim situacijama opsanosti. Jedna od vrlo bitnih karakteristika su i relativno mali trokovi ethernet mree, to se vidi na Slici 3. u poreenju sa drugim tehnologijama. Poveanje opsega kod SDH, Sonet, ATM mrea zahtjeva poveanje cijene. Ethernetova komercijalna orijentacija obezbjeuje virtualno besplatan opseg kada je jednom instaliran. Kompleksnost mree se takoe reducira, zato to je broj skupih rutera minimiziran ili ak eliminisan.

Slika 3 Trokovi obezbjeenja opse

4.4 Redundantni Ethernet preklopnici Redundantni ethernet preklopnici moraju zadovoljiti odreene zahtjeve, a to su: zatita od elektromagnetnih uticaja fizika zatita od vanjskih uticaja (IP zatita) MTBF Mean Time Between Failure vei MTBF faktor indicira veu pouzdanost ureaja Velik temperaturni opseg u kojem ureaj funkcionie. razloga. Takvi kritini ureaji se backupiraju uspostavljanjem dualnih mrenih vorova sa duplim ureajem i pridruenim preklopnikom. Oba mrena vora bi trebala biti povezana na dual homing kontroler koji moe odabrati najpogodniji put. Da bi se nastavila normalna komunikacija na mrei u sluaju prekida, dual-homing kontroler mora uspostaviti vezu sa odreenim kritinim krajnjim ureajima. U ovakvim sluajevima trokovi redundantne opreme bi bili manji nego kupovina duplicirane mrene opreme, a kritini dio sistema bi i dalje radio. 4.6 Topologija komunikacijske mree Redundantnost Ethernet mree je sposobnost mree da se odri u sluaju prekida linka od jednog do drugog preklopnika. Mrea se odri tako to se obezbjeuje alternativni put podacima u sluaju prekida ili greke na jednoj od veza. Redundancija je vrlo bitna u smislu pouzdanosti kada se radi o procesima u sistemima koji imaju visok stepen integriteta i kada pad jednog linka moe rezultirati traginim posljedicama. Vrijeme oporavka mree je vrlo bitan faktor za odabir topologije, a da bi se maksimizirala pouzdanost sistema zahtjeva se vrijeme

Redundantni gigabit ethernet preklopnici moraju imati i bar po dva gigabitna porta, pored ostalih 10/100 megabitnih, koj e sluiti za povezivanje COKP-e i cestarinskih prolaza preko fast ethernet mree. Ovi preklopnici bi trebali podravati funkcije inteligentnog upravljanja mreom, ukljuujui QoS i protokole koji se odnose na redundanciju RSTP/STP (IEEE 802.1 W/D). Takoe trebaju biti opremljeni redundantnim gigabitnim ethernet protokolom koji ini mreu prilagodljivom i stabilnom i koji omoguuje oporavak u nekoliko milisekundi. 4.5 Redundantnost kritinih vorova Pojedini ureaji na mrei moraju uvijek biti dostupni i komunikacija se ne smije prekinuti iz razumljivih

samooporavka mree, u prstenu koji se predvia na autocesti, od 300 ms. Redundantna prstenasta mrea zahtjeva da svaki preklopnik podrava neki redundantni protokol da bi se osiguralo da poruke ne putuju po mrei beskonano. Protokoli prstena, u principu, jedan backup link onemoguuju da bi zaustavili cirkuliranje poruka po mrei. Kada neki link u mrei padne, tada se ukljuuje backup link da bi se mrea u to kraem vremenu oporavila. Arhitekturu logike mree ine tri nivoa preklopnika. Na mjestima gdje se nalaze krajnji ureaji: kamere, daljinske stanice SDUN-a, cestovne prometne stanice, kontroleri i sl. nalaze se tzv. rubni preklopnici koji skupljaju sve konekcije krajnjih ureaja koji su na njih povezani preko singl-modnog optikog kabla koji ih povezuje sa tzv. Srednjim preklopnicima smjetenim u kontrolnim prostorijama cestarinskih prolaza. Jedan srednji preklopnik se koristi za uspostavljanje veze u normalnim uslovima, a druga veza sa drugim srednjim preklopnikom se koristi kao backup konekcija u sluaju pada prve veze. Svaki rubni preklopnik ima vezu sa dva srednja preklopnika iz prethodno navedena razloga i na taj nain su oni povezani u prsten. Slika 6. Tako povezani srednji preklopnici trebaju biti u mogunosti da: 1.podre saobraaj prema i iz primarne veze 2. podre saobraaj prema i iz rubnih preklopnika i ureaja koji taj preklopnik koriste kao backup 3. podre sav saobraaj od njegovog partner srednjeg preklopnika. Svi srednji preklopnici se veu na centralni preklopnik sekcijske COKP-e kojoj pripadaju. S obzirom da se odgovarajui opseg obezbijedi na srednjim i rubnim preklopnicima, promet na svakom linku je takav da ne moe prevazii kapacitet. Na Slici 4 je prikazana blok ema povezivanja gigabitnog backbone-a komunikacijske mree na autocesti. Na Slici 5 je prikazana blok ema redundantnih prstenova dva komunikacijska nivoa na autocesti.

Slika 4 Blok shema povezivanja gigabitnog backbone-a komunikacijske mree autoceste

Slika 5 Blok shema redundantnih prstenova dva komunikacijska nivoa na autocesti

Slika 6 Shema povezivanja redundantnih preklopnika LITERATURA 5. ZAKLJUAK Visok nivo pouzdanosti koji s epostie kroz redundanciju je kritina komponenta dananjih mrea. Dok se prekid rada mree od nekoliko minuta u nekim poslovnim mreama smatra tek neugodnou, pad komunikacijske mree na Autoputu moe imati katastrofalne posljedice. Dananji transportni sistemi zahtjevaju visok stepan integrisanosti tako da greka na jednom mjestu brzo djeluje na cijeli sistem. Uspostavljanjem redundantne mree prstena realizirane preko Ethernet tehnologije na komunikacijskoj mrei Autoceste, pokrivaju se velika podruja i distance. Topologija prstena s eodabire kao najpraktinija redundantna LAN konfiguracija za aplikacije ove vrste zbog velike distance izmeu vorova, nivoa pouzdanosti koji obezbjeuje i relativno niskih trokova u odnosu na druge tehnologije. [1] Frank Madren, Ethernet Applications in Traffic Control, Fremont, CA,, USA, 2002. [2] Frank Madren, Redundancy with standards in Industrial Ethernet LANs, Fremont, CA, USA, 2004. [3] Harry Hsiao, Redundant Gigabit Backbone Adds Speed and Reliability to Industrial Networks, The Maxa group, 2006. [4] Douglas Gettman PhD, David O'Keeffe, Kevin Aguingui, Warren Tighe, Diedric Van Dillen, Bill Cormier, Gordon Jennings, An Innovative, Ethernet Based Communications Network Architecture for Integrated Transportation Management Systems, San Francisco, CA, USA, 2004. [5] Bosris Obradov, Prijenos vremenski osjetljivih informacija u vieuslunim paketskim mreama, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnikei raunarstva, Zagreb 2002.