UTICAJ SIGNALIZACIJE NA SIGURNOST PROMETA INFLUENCES OF SIGNALING ONTO THE ROAD SAFFETY

Reuf Borai, dipl. ing. saob. Javno preduzee Direkcija cesta FBiH Tel. 033-563 488; fax 033-250 401 e-mail: reufb@jpdcfbh.ba SAETAK Sigurnost prometa je jedan od najvanijih elemenata prometnog sistema kao cjeline. Opte stanje sigurnosti cestovnog prometa u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajue. Broj prometnih nezgoda i veoma tekih posljedica nastalih u njima devalviraju opti znaaj prometa. Na prostoru BiH godinje smrtno nastrada priblino 440 ljudi u prometnim nezgodama. Cestovna mrea, kao faktor sigurnosti prometa, sa razliitim tehnikim rjeenjima i izvedbama prometnica i prometnom signalizacijom znatno utjee na uvjete odvijanja prometa, te neposredno i posredno na sigurnost cestovnog prometa. U radu su prezentirani osnovni principi i zahtjevi vezani za prometnu signalizaciju, vidljivost i razumijevanje, te efikasnost prometne signalizacije. Posebno je obraeno pitanje izbora lokacije i postavljanje signalizacije. Na kraju rada je obraena putokazna signalizacija i voenje prometa. Sva poglavlja su popraena sa odgovarajuim slikama i fotografijama koje upotpunjuju tekst i prikazuju elemente neadekvatne i neusklaene signalizacije na cestama u okruenju.
Kljune rijei: sigurnost prometa, prometna signalizacija, itanje prometne signalizacije, putokazna signalizacija, voenje prometa.

SUMMARY Traffic safety is one of the most important elements of the totality of traffic systems. General situation of traffic safety in B&H became very disqueting. The number of traffic accidents, and very hard consequences being result of them, devaluate one general importance that traffic has. In territory of B&H 440 persons per year die in traffic accidents. Road network, as traffic safety factor, together with its different technical solutions and carriageways and signaling performance, importantly influence conditions of traffic running as much as influence on both ways, directly and indirectly, traffic safety. This study presents some basic principles and requests related to the traffic signaling, its clearance and comprehensibility, and its efficacy as well. It was particulary elaborated question of site selection and installation of signaling. Within final pages one could find the elaborated path signaling and traffic running. All chapters have been equipped with adequate images and photos, fullfiling the textual part and presenting elements of non adequate and non adjusted signaling over the roads from the surrounding.
Key- words: traffic safety, traffic signaling, traffic signs reading, path signaling, traffic running etc

UVOD Uesnike u prometu potrebno je informisati i upozoriti na opasnosti i smetnje na cestama, tj. na ogranienja, zabrane i obaveze, kako bi se promet odvijao to sigurnije. Za regulisanje kretanja na prometnoj mrei je neophodna kvalitetna signalizacija. Oznaavanje opasnih mjesta i upuivanje korisnika do eljenih ciljeva putovanja ostvaruje se pomou vertikalne prometne signalizacije. Podjela prometnih povrina na smjerove kretanja, oznaavanje ivice kolovoza, voenje prometa na prilazima raskrsnica se ostvaruje horizontalnom prometnom signalizacijom. Svjetlosni prometni signali omoguavaju bolju regulaciju, bru protonost i sigurnost prometa u gradovima. Vertikalna prometna signalizacija se moe definisati kao skup posebno kodiranih oznaka namjenjenih uesnicima u prometu, koje se, u odnosu na prometne povrine, lociraju u vertikalnoj ravni. Tako formiran skup oznaka prezentiran je uesnicima u prometu pomou razliitih prometnih znakova sa kojima se korisnicima prenose neophodne informacije o dozvoljenim brzinama, uslovima prioriteta i reimu kretanja na pojedinim segmentima prometne mree. Francuski automobilski klub poinje 1900. godine rad na izradi meunarodnih pravila za vonju automobilom. U Engleskoj se, 1904. godine, pojavljuje sistem prometnih znakova oblika kruga, trougla i etverougla, ali uglavnom sa tekstualnim porukama. Znakovi kakve danas poznajemo prvi put se pojavljuju 1909. godine i imali su meunarodni karakter. 1931. godine, 14 zemalja Evrope (tadanja Jugoslavija je meu njima) prihvata Konvekciju za unifikaciju prometne signalizacije, a 1968. godine doneena je prva Konvencija o drumskom prometu i Konvekcija o znakovima i signalima na cesti. Konvekcija je doneena u Beu, pa se esto naziva i Bekom konvekcijom. Posebno je interesantan Sporazum o prometnim znakovima, donjet u enevi 1971. godine, kada su prometni znakovi uglavnom dobili dananji oblik i sadraj. Horizontalna prometna signalizacija se moe definisati kao skup posebno oblikovanih geometrijskih elemenata (linija, figura i polja) i natpisa, ijim se kombinovanjem formiraju oznake na prometnim povrinama. Semaforska signalizacija i svjetlosni ureaji imaju funkciju: o uspostavljanja pravilnog i urednog toka prometa koji poveava propisnu mo ulica i raskrsnica; o poveanja sigurnosti prometa;

o o

uspostavljanje priblino kontinuiranog toka prometa s odreenom brzinom teno odvijanje prometa; prekidanje prometa u ulicama s velikim optereenjem radi prolaza pjeaka i vozila iz ulice manjeg znaaja; upuivanje prometa u odreene pravce ili trake; upozoravanje vozaa na opasnim mjestima (prijelazi preko pruge, blizina kole, izvoenje radova itd.).

1. 1.1.

OSNOVNI PRINCIPI I ZAHTJEVI VEZANI ZA PROMETNU SIGNALIZACIJU Osnovni principi

Signalizacija treba jasno i nedvosmisleno da ukae korisnicima sistema kojim dijelom cestovne mree mogu ili treba da se kreu kako bi doli do eljenog cilja, koje manevre treba da izvre da bi njihovo kretanje bilo efikasno i sigurno, odnosno osnovna namjena signalizacije se ogleda u slijedeem: signalizacija omoguava da se ostvare zahtjevi projektovane strategije regulisanja prometa; signalizacija ukazuje uesnicima u prometu na postupke i nain ponaanju u cilju obavljanja sigurnog kretanja; signalizacija treba da omogui lahku i pravovremenu orjentaciju na mrei i svim manevarskim povrinama, kao i lahko utvrivanje poloaja u odnosu na eljeni pravac kretanja; signalizacija treba da doprinese stvaranju sigurnosti kretanja svih uesnika u prometu i stvaranje povjerenja u sistem regulisanja prometa. Da bi signalizacija bila iroko prihvaena od korisnika prometnog sistema nuno je da bude realizovana prema slijedeim principima: princip vrednovanja proces kontakta korisnika i prometne signalizacije je kratkotrajan i realizuje se u samo nekoliko sekundi, a ukljuuje i vrednovanje svrsishodnosti ponuenih informacija i naredbi; princip koncentracije sve informacije koje nosi signalizacija moraju biti funkcionalno razdvojene kako bi korisnik mogao da se koncentrie na poruku koja je za njega relevantna; princip selekcije efikasnost pojedinih podsistema, kao i cjelokupnog sistema prometne signalizacije, zavisi od selektivnosti. Pravilnim projektovanjem, izvoenjem i briljivim postavljanjem svakog

elementa, nosioca informacije utie se na njihovo brzo, pravovremeno i pravilno razumljevanje. 1.2. Osnovni zahtjevi

oznaavanja vrha prometnog razdjelnog ostrva, odnosno mjestima gdje nisu ispotovani predmetni zahtjevi.

Osnovni zahtjevi koje signalizacija treba da ispuni mogu se sagledati ako analiziramo proces kroz koji korisnik prolazi dok je u kontaktu sa porukama koje signalizacija prenosi. Ukratko, korisnik koji prilazi nekom od znakova signalizacije trebao bi, bez smanjenja brzine kretanja, da prepozna informaciju prije nego to bude u stanju da proita njenu poruku, da je zatim shvati i sa povjerenjem prihvati i da ima dovoljno vremena da donese odgovarajuu odluku i preduzme akciju prije no to stigne do mjesta na koje se poruka odnosi. Ovi zahtjevi mogu se definisati kao: zahtjev itljivosti svi elementi signalizacije trebaju biti dobro i lahko itljivi, to se ostvaruje primjenom adekvatnih projektanskih normativa; zahtjev razumljivosti prometna signalizacija treba da bude tako koncipirana i prezentirana uesnicima u prometu da je pojednako razumiju sve kategorije uesnika; zahtjev jednoobraznosti signalizacija treba da bude jednoobrazna, bez obzira na kom dijelu prometne mree treba da funkcionie; zahtjev jednostavnosti signalizacija treba da bude na onom nivou detaljnosti koji obezbjeuje njunu efikasnost. Treba izbjegavati suptilne projektanske finese, jer ih korisnici u veini sluajeva ne mogu ni uoiti niti razumjeti; zahtjev uniformnosti sva mjesta koja imaju slina obiljeja i funkcije trebaju da budu na isti nain opremljena signalizacijom; zahtjev uoljivosti signalizacija treba da bude uoljiva ne samo u svim vremenskim uslovima, ve i u uslovima svog neposrednog okruenja (drvee, stubovi rasvjete, razni objekti, druga signalizacija i sl.); zahtjev kontinuiteta podrazumljeva da uesnik u prometu treba biti kontinuirano informisan na svim dijelovima prometne mree po kojoj se kree; zahtjev konstantnosti - sigurno je da je najznaajni zahtjev koji se postavlja pred prometnu signalizaciju da zadri potpuno isti izgled to se tie oblika, veliine i boje u dnevnim i nonim uslovima. U nastavku je dato nekoliko fotografija koje prikazuju primjere razliitosti i neusklaenosti vertikalne signalizacije na slinim mjestima -

Fotografija 1

Oznaavanje prometnog razdjelnog ostrva

Fotografija 2

Oznaavanje prometnog razdjelnog ostrva

Fotografija 3

Oznaavanje prometnog razdjelnog ostrva

Fotografija 6

Oznaavanje prometnog razdjelnog ostrva

Fotografija 4

Oznaavanje prometnog razdjelnog ostrva

Fotografija 7

Oznaavanje prometnog razdjelnog ostrva

Fotografija 5 Oznaavanje prometnog razdjelnog ostrva

Fotografija 8

Oznaavanje prometnog razdjelnog ostrva

Predmeti koji se opaaju prolaze kroz sloen optiki sistem oka prije to se njihova slika odrazi na mrenjai. Zatezanjem i oputanjem onog soiva izotrava se slika koja pada na mrenjau. Slika predmeta koja pada na mrenjau je obrnuta i izokrenuta u odnosu na predmet. Predmeti se mogu jasno opaziti na razliitom rastojanju od oka zato to se oko moe prolagoditi za gledanje na blizinu i daljinu. Pri tome, dva predmeta razliito udaljena od oka ne mogu se vidjeti istom jasnoom pri jednovremenom posmatranju. Oi se mogu prilagoditi za vienje pri razliitom stepenu osvjetljenja. Predmeti se mogu vidjeti pri sunevoj i mjeseevoj svjetlosti koja je nekoloko hiljada puta slabija.
Fotografija 9 Oznaavanje prometnog razdjelnog ostrva

Prilagoavanje na svjetlost se izvri najvie za pet minuta. Pri prelasku iz svjetlije u tamnu sredinu ili pri zasljepljivanju javlja se drugi, dui proces. Taj proces prilagoavanja na tamu traje deset do dvadeset minuta, a potpuno prilagoavanje javlja se tek poslije nekoliko sati. Uzrast i individualne razlike su u tijesnoj vezi sa sposobnou prilagoavanja. S poveanjem uzrasta sposobnost prilagoavanja na tamu opada na dosta izraajan nain. Granice dokle se moe bez pomicanja oiju vidjeti odreuju vidno polje. Vidno polje dva oka se u irem centralnom predjelu poklapa i u toj zoni opaanje predmeta je jasnije. Perimetrijskim ispitivanjem dobijaju se tano granice vidnog polja koje se, kod osoba sa normalnim poljem vida, kreu bono oko 90 stepeni, nizalno i na dolje oko 60 stepeni i na gore oko 50 stepeni. Za vozaa je najznaajnije horizontalno vidno polje koje za oba oka iznosi oko 180-210 stepeni.

Fotografija 10 Oznaavanje prometnog razdjelnog ostrva

Prikazani primjeri oteavaju vozau da blagovremeno prepozna informaciju (stvara se odreena zabuna), usporavaju shvatanje i uskrauju vrijeme za donoenje adekvatne odluke. 2. 2.1. VIDLJIVOST I RAZUMLJEVANJE PROMETNE SIGNALIZACIJE Vid i percepcija

Sa kojom jasnoom e se predmet vidjeti, zavisi od osnovne na kojoj se predmet opaa. Kada su objektivne razlike predmeta i osnove vee, stepen kontrasta je vei. Vidljivost svjetlosne drai je odreena i osobinama drugih drai koje su prisutne na podlozi, kao i jasnoom granica izmeu drai i osnove. Npr. sivi kvadrat na plavoj podlozi je svjetliji nego na bijeloj podlozi iako je potpuno iste svjetline.

Vid je najsavrenije i najosetljivije ulo. Prostorno shvatanje spoljnog svijeta i snalaenje je nezamislivo bez vidnih informacija. Pomou vida se opaaju predmeti u spoljnoj sredini i njihove osobine kao to su oblik, veliina, boja, struktura i poloaj u prostoru. Osim opaanja osobina predmeta, vidom se opaa kretanje predmeta u raznim ravninama. U prilagoavanju sredini vidne informacije najvie uestvuju.

Slika 1

Promjena svjetline kvadrata na razliitoj podlozi

Opaanje predmeta pretpostavlja opaanje osnovnih obiljeja predmeta: oblika, boje, sastava, poloaja i da li se predmet kree. Pri posmatranju predmeta prvo se namee forma predmeta, zatim boja i svjetlina, a tek poslije nastaje njihovo razvrstavanje i raspoznavanje. Nezavisno od rastojanja sa koga se posmatra, obino ono to je u periferijskom dijelu vienja jeste osnova, a figura u centralnom dijelu.

Pri posmatranju predmeta na rastojanju, svi blii i dalji predmeti koji se direktno ne posmatraju sainjavaju osnovu. Predmeti se skoro uvijek opaaju kao da su postavljeni u pravouglom odnosu sa pravcem posmatranja iako oni mogu biti nakrivljeni u prostoru. Prometni znak krunog oblika posmatran iz razliite uglovne pozicije opaa se da je krunog oblika iako je odraena slika na mrenjai oka eliptine forme, kao to je na slijedeoj fotografiji.

Slika 2

Promjena vidnog polja kada voza fiksira pogled

Ako se analizira kontakt vozaa i elementa signalizacije (vertikalne), moe se uoiti da je to proces koji se sastoji od est faza: uoavanje, predstavlja otkrivanje u kontaktu sa okolinom, znak treba da se istie u odnosu na pozadinu; prepoznavanjeidentificiranje, predstavlja raspoznavanje znaka po boji i obliku, to omoguava da se prepozna vrsta poruke na koju se nailazi (opasnost, zabrana, obavjetenje itd.); itanje, je najznaajniji dio procesa u kojem prometni znak, tekstom, numerikim oznakama i simbolima prenosi unaprijed pripremljenu poruku vozau; tumaenje, sadraj informacije na znaku treba razumjeti; pamenje, informacija treba da bude u pamenju i upotrebljiva odreeno vrijeme; poticaj na ponaanje i vladanje, informacija u odreenoj mjeri dovodi do promjene ponaanja uesnika u prometu. Efikasnost prometnog znaka moe da se posmatra kroz ispunjenje nekoliko osnovnih zahtjeva: odgovarajua veliina znaka i simbola, u direktnoj su zavisnosti od znaaja ceste i brzine koja se ostvaruje na cesti; boja znaka, je bitna jer se njome definie vrsta poruke koja se prenosi korisnicima; svjetlosni kontrast direktno utie na itljivost znaka i neophodno je da se uvijek ostvaruje maksimalna kontrast izmeu boje podloge i boje elemenata na njoj; visina slova i simbola i razmak izmeu njih imaju poseban uticaj na itljivost znaka. Ovaj elemenat je predmet prorauna na bazi brzine kretanja vozila i uslova itljivosti; broj informacija, znakovi sa velikim brojem informacija postaju neitljivi, a time i nerazumljivi. Kao optimalan broj obino se

Fotografija 11

Kruni prometni znak se opaa da je krunog oblika iako se na mrenjai najee odslikava u eliptinom obliku

2.2.

itanje prometnih znakova

U ukupnom vremenu vonje, koje se uglavnom sastoji u kontrolisanju putanje kretanja vozila, signalizacija zauzima samo oko 10 % ukupne aktivnosti vozaa. Zbog toga je vrlo vano da se ostvari kvalitetan kontakt izmeu vozaa i poruka koje prenosi signalizacija. Vidno polje vozaa formira se na osnovu mree fiksacionih taaka i osnovna karakteristika mu je da se sa poveanjem brzine suava, to znai da je sa veom brzinom panja vozaa skoncentrisana na ue polje. Istraivanja polja panje pokazala su da se unutar polja panje mogu pojaviti zone sa guim rasporedom fiksacionih taaka, emu je sigurno uzrok neki prometni znak ili neki neubiajni elemenat puta. Na slijedeoj slici se vidi koliko voza ima malo vidno polje kada fiksira pogled, a to podruje obuhvata samo dva stepena.

uzima 5-6 informacionih jedinica. Informacionu jedinicu predstavlja svaka unformacija koja se daje vozau (strelica, natpis, broj ceste ...); osvjetljenost znaka, ostvaruje se primjenom visokokvalitetnih reflektirajuih materijala, ugradnjom svijetala na znaku i sl.; odravanje prometnog znaka, treba da se vri redovno i kvalitetno.

Materijal klase III je prizmatini reflektirajui materijal predvien za izradu prometnih znakova koji moraju biti uoljivi sa velikog rastojanja. Vrijednost retrorefleksije mu je vrlo visoka i iznosi oko 800 cd/lux/m2 (mjereno na srebreno-bijelom materijalu). 2.4. Osvjetljenost prometnih znakova

Na osnovu provedenih istraivanja, u veem broju razliitih zemalja, o primjeenosti zadnjeg znaka kojeg su vozai proli sa vozilom dolo se do zakljuka da gotovo polovina vozaa nije registrovala iste. U tabeli koja slijedi su dati rezultati istraivanja Juhansona i Rumara iz 1966. godine.
Naziv prometnog znaka Ogranienje brzine Policijska kontrola Divlja na cesti Opasnost na cesti Obiljeeni pjeaki prijelaz Procenat registrovanja 78 % 63 % 62 % 18 % 17 %

Prometni znakovi trebaju biti priblino identino vidljivi i danju i nou, te ravnomjerno osvjetljeni na cijeloj povrini. Potrebno je da prometni znakovi budu dobro osvjetljeni da bi bili identini danju i nou u pogledu boje, oblika i veliine. Vidljivost prometnih znakova i ostale njihove perfomanse u nonim uslovima mogu da dou do izraaja samo ukoliko dobiju dovoljnu koliinu svijetla od prednjih svjetala vozila, kada automobil prilazi znaku. Prednja svijetla vozila projektovana su tako da najvei dio svjetlosti dobijaju znakovi na desnoj strani ceste. Daleko manje svjetlosti dobijaju znakovi na lijevoj bankini ili oni koji su postavljeni iznad kolovoza, na portalu. Na slijedeoj slici je data distribucija svjetlosti prednjih svjetala na prometne znakove.

Tabela 1 Broj vozaa koji je primjetio novopostavljeni znak

2.3.

Reflektirajui prometni znakovi

Reflektirajui prometni znakovi ine grupu znakova kod kojih je lice znaka izraeno od posebnih retroreflektujuih materijala. Nou se predmeti mogu vidjeti ukoliko emituju ili reflektuju veu koliinu svjetlosti i boje u odnosu na okruenje. U primjeni su tri tipa retroreflektirajuih materijala: Materijal klase I ; Materijal klase II; Materijal klase III. Materijal klase I poznat je jo i kao materijal sa ulivenim soivima, jer su mu reflektori (staklene kuglice) zalivene u transparetnu plastiku. Jaina retrorefleksije iznosi oko 70 cd/lux/m2 (mjereno na srebreno-bijelom materijalu). Materijal klase II poznat je jo i kao materijal sa soivima u kapsuli. Soiva su nalijepljena na plastini nosa, a njihov gornji dio se nalazi u vazduhom napunjenoj kapsuli koja je zatvorena transparetnim plastinim zatitnim slojem. Pored toga, povrina materijala zatiena je posebnim slojem (top coat) koji materijal titi od tetnih uticaja sunca, atmosferija i sl. Jaina retrorefleksije iznosi oko 250 cd/lux/m2 (mjereno na srebrenobijelom materijalu).

Slika 3

Distribucija svjetlosti prednjih svjetala vozila

Istraivanja su pokazula da znak na lijevoj bankini dobije neto vie od 1/5 (oko 22 %) svjetlosti koju dobije znak na desnoj bankini. Znak iznad kolovoza, iznad desne trake 1/6 (oko 17 %), dok znak iznad lijeve trake dobije samo 1/7 (14 %) svjetlosti. Osvjetljavanje prometnih znakova predstavlja vrlo znaajnu komponentu u uoljivosti, vidljivosti i razumljivosti istih. Za vozae je od najvee vanosti da jasno uoavaju sve potrebne detalje, te da mogu sa sigurnou i dovoljno brzo utvrditi njihovo mjesto i raspored, a naroito je vano da mogu dobro pratiti trasu kolovoza (pravac, ivinjake i signalizaciju). Znatan dio prometa (oko 25 %) odvija se nou, a rezultati statistikih prouavanja ukazuju da je potencijalni rizik prometne nezgode po jedinici vozilo-km za priblino 60 % vei nou nego danju.

Sigurno je da emo dobrom izvedbom javne rasvjete smanjiti broj prometnih nesrea za priblino 30 %.

4.

POSTAVLJANJE SIGNALIZACIJE

3.

EFIKASNOST PROMETNE SIGNALIZACIJE

Postupci ugradnje horizontalne signalizacije zavise od primjenjenog materijala (bojilo, plastika, aplikativni materijali) i kvaliteta oznaka. Postupci ugradnje se zasnivaju na pneumatskim, kompresorskim, mehanikim, gravitacionim i drugim alatima koji omoguuju mjeanje, grijanje, kretanje i nanoenje materijala na povrini kolovoza. Postavljanje prometnih znakova moemo posmatrati kroz dva aspekta: prometni uslovi za postavljanje prometnih znakova; pravila za postavljanje znakova izbor lokacije. Prometni znakovi postavljaju se tako da prenesu odreenu poruku korisnicima puta u vezi sa uslovima pod kojima mogu da ostvare sigurnu vonju na cesti. Vrlo je vano da se sagledaju svi uticajni faktori da bi znak bio prihvaen od strane korisnika, da se vodi rauna o jednoobraznosti poruka koje se prenose.

Efikasnost prometne signalizacije moe se ocjeniti kao zbir efikasnosti pojedinih njenih elemenata. Efikasnost znaka zavisi, prije svega, od kvaliteta itljivosti. Na to utiu: veliina povrine znaka, boja osnove i stepen kontrasta izmeu boje osnove znaka i okruenja. Faktori koji utiu na efikasnost komponenti prometne signalizacije su dati na slijedeem blok dijagramu (slika 4 ) , a koji u pojedinim trenucima mogu da imaju znatan uticaj u procesu uoavanja, identifikacije i itanja signalizacije.

OBILJEJA PROMETNICA
- nagibi - zakrivljenost - dimenzije kolovoza - stanje kolovoza - rang prometnice - stanje bankina - ...

OBILJEJA ZNAKOVA
- oblik - vrsta simbola - dimenzije elemenata - kontrast - refleksija - osvjetljenost - odravanje - starost

4.1.

Izbor lokacije

Za postavljanje odnosno za izbor lokacije prometnih znakova postoji nekoliko osnovnih principa: znakovi se postavljaju da mogu da budu pravovremeno uoeni i prepoznati, ostavljajui vozau dovoljno vremena da reaguje na poruku koju prenosi; znakovi koji se postavljaju ne smiju da zaklanjaju niti da ometaju vidno polje uesnika u prometu; znakovi se postavljaju tako da budu pod jednakim uslovima protumaeni u dnevnim i nonim uslovima; ukoliko se postavlja vie znakova, oni ne smiju zaklanjati jedni druge niti da dovode u sumnju poruke na ostalim znakovima; znakovi se postavljaju tako da ne ometaju normalno kretanje pjeaka niti da budu zaklonjeni od pjeaka i vozila u kretanju i mirovanju; prometni znakovi se postavljaju uvijek u slobodnom profilu prometnice; znak ne smije biti postavljen tako da bude zaklonjen stubovima rasvjete, kronjama drvea ili drugog zelenila. Osnovno pravilo za postavljanje prometnih znakova jeste da znak, u principu, treba uvijek da bude postavljen na desnoj strani ceste, gledano u smjeru kretanja.

EFIKASNOST KOMPONENTI SIGNALIZACIJE

OBILJEJA PROMETNOG TOKA

- protok - brzine - struktura toka

OBILJEJA VOZAA
- obuenost - zamor - duina vozakog staa - psiho-fizi ko stanje - kvalitet onog aparata

OBILJEJA VOZILA
- vozno-dinamika - konstruktivna (povrina zastakljenih dijelova) - efikasnost svjetiljki (dugih i kratkih sv.)

Slika 4

ema faktora koji utiu na efikasnost komponenti prometne signalizacije

Meutim, u odnosu na ovo pravilo postoji itav niz izuzetaka, pa znakovi mogu biti ponovljeni i na lijevoj strani ceste, na razdjelnom ostrvu kod cesta sa vie prometnih traka i iznad kolovoza. Znak obavezno obilaenje sa desne strane se postavlja na vrhu razdjelnog ostrva, sa lijeve strane, gledano u smjeru kretanja (to je jedini izuzetak od osnovnog pravila). Rastojanje jasne vidljivosti znakova, raunajui srednje brzine, u naseljenim mjestima iznosi 50 do 80 m odnosno 150 do 200 m van naseljenih mjesta. 4.2. Prometni znakovi u horizontalnoj ravni

korisnicima prenose potrebne informacije. U najveem broju sluajeva, primjenjuju se dva sistema: voenje prometa po nazivima odredita, i voenje prometa po brojevima cestovnih pravaca (prioretnu informaciju predstavlja broj ili oznaka cestovnog pravca). Najee se koristi kombinacija ova dva sistema. Prenoenje poruka korisnicima vri se slijedeim elementima: naziv odredita ili cestovnog pravca (netpis); simbol (strelica, piktogram); i boja osnove znaka. 5.1. Voenje prometa

U sluajevima kada je potrebno posebno potencirati znaaj neke zabrane, opomene ili obavjetenja, na mjestima gdje je panja vozaa vie koncentrisana na kolovoz nego na situaciju pored ceste primjenjuju se znakovi u horizontalnoj ravni. Najea mjesta primjene znakova u horizontalnoj ravni su: u zoni kola i ostalih objekata sa velikom atrakcijom; u zonama radova na prometnicama; u zonama prunih prijelaza; u zoni ukrtanja dvije ili vie prometnica istog ranga, gdje jedna gubi prioritet; na cestama gdje je , zbog razliitih uticaja (vea brzina, karakteristike ceste), panja vozaa usmjerena vie na cestu i elemente horizontalne signalizacije voenja.

Koritenjem elemenata za prenoenje poruka korisnicima i njihovim rasporeivanjem na znakovima, po utvrenim i standardnovanim pravilima, formiraju se znakovi putokazne signalizacije. Njihovo dalje korienje i raspored na prilazima raskrsnicama predstavlja sistem voenja prometa. U praksi su poznata dva sistema voenja prometa znakovima putne signalizacije: voenje prometa po smjeru kretanja (oznaava se samo nain kretanja prema odreenom odreditu), i voenje prometa po prometnim trakama (pored smjera kretanja oznaavaju se i prometne trake koje treba koristiti za kretanje eljenim smjerom, na vietranim cestama). U sluajevima regulisanja prometa svjetlosnim signalima, posebno ukoliko se ovi postavljaju iznad kolovoza, zahtjeva se kombiniranje ova dva naina voenja prometa. 5.1.1. Voenje prometa na obinim cestama

Slika 5

Prometni znak u horizontalnoj ravni djeca na cesti

Znak u horizontalnoj ravni treba da bude to vjernija kopija prometnog znaka iz vertikalne ravni. Pogodno je zbog toga koristiti znakove maksimalnih dimenzija po Pravilniku o prometnim znakovima (1,2 m strana trougla i 0,9 m prenika kruga). 5. PUTOKAZNA SIGNALIZACIJA

Razvoj vozila, cestovne mree i poveano kretanje ljudi i roba dovodi do sve kompleksnijih i sofisticiranih naina prenoenja poruka i definisanja informacija koje su potrebne vozaima da se sigurno kreu do odredita. Voenje prometa mogue je ostvariti na vie naina, gledano sa stanovita elemenata kojima se

Voenje prometa na obinim cestama tj. cestama sa raskrsnicama u istom nivou predvia etiri stepena obavjetenja: prethodno obavjetenje I stepen obavjetenje o prestrojavanju II stepen obavjetenje o skretanju III stepen potvrdno obavjetenje IV stepen Prvim stepenom obavjetenja (prethodno obavjetenje) vri se prethodno i opte obavjetavanje uesnika u prometu o raskrsnici na koju se nailazi i daju se opta obavjetenja o njoj. U

ovom stepenu raskrsnica.

obavjetenja

koristi

se

znak

Fotografija 14 putokazi i putokazne table Fotografija 12 Raskrsnica

Drugim stepenom obavjetenja (obavjetenje o prestrojavanju) uesnici u prometu dobijaju obavjetenja na prilazu raskrsnici o namjeni pojedinih prometnih traka. Koriste se znakovi za prestrojavanje sa nazivima naseljenih mjesta (predputokazne table).

etvrtim stepenom obavjetenja (potvrdno obavjetenje) uesnicima u prometu daje se potvrda pravca kretanja nakon prolaska kroz raskrsnicu. Na taj nain se uesnici u prometu obavjetavaju o naseljenim mjestima na cestovnom pravcu kojim se kreu. U ovom stepenu obavjetenja koristi se znak potvrda pravca na koji se upisuje najvie pet naziva odredita kao i udaljenosti do njih.

Fotografija 13 Predputokazna tabla

Fotografija 15 potvrda pravca

Treim stepenom obavjetenja (obavjetenje o skretanju) uesnicima u prometu direktno se ukazuje na mjesto skretanja i smjer kojim treba da se kreu do eljenog odredita. U ovom stepenu obavjetenja primjenjuju se putokazi i putokazne table.

5.1.2.

Voenje prometa na autocestama cestama sa raskrsnicama u vie nivoa

Kod voenje prometa na autocestama i cestama sa raskrsnicama u vie nivoa (prometnice visokih kategorija) koriste se razliiti znakovi koji se u pojedinim stepenima obavjetenja primjenjuju u zavisnosti od reima kretanja i geometrijskih karakteristika prometnih vorova. U sistemu voenja prometa obavezno je da se pojave sva etiri stepena.

10

U prvom stepenu obavjetenja koristi se znak raskrsnica, a postavlja se na 1000 m od take gdje poinje traka za izlivanje i znak predputokaz koji se postavlja na 500 m od take poetka trake za izlivanje.

U treem stepenu obavjetenja koristi se tabla za oznaavanje izlaza, ali ovdje je mogue primjeniti i znak putokaz na kome su oznaena odredita do kojih se stie preko tog izlaza. Ovi znakovi postavljaju se na vrh razdelnog ostrva na poetku izlazne trake.

Fotografija 16 raskrsnica Fotografija 19 putokaz

U etvrtom stepenu obavjetenja koristi se znak potvrda pravca, koji se postavlja na 500 metara iza posljednjeg prikljuka.

Fotografija 17 predputokaz

U drugom stepenu obavjetenja koristi se putokazi iznad kolovoza na portalu i postavljaju se na mjestu gdje poinje traka za izlivanje.

Fotografija 20 potvrda

pravca

5.2.

Neadekvatna signalizacija

Fotografija 18 putokaz na portalu

Na cestama irom Bosne i Hercegovine moemo primjetiti jedan vei broj primjera neadekvatne prometne signalizacije. To je vjerovatno posljedica poslijeratnog stihijskog i nestrunog postavljanja signalizacije koja zbunjuje vozae, negativno djeluje na uesnike u prometu , a time i na sigurnost prometa.

11

Naredni prizori fotografije su jedan mali dio neadekvatne signalizacije na naim cestama.

Fotografija 21 putokazi - komercijalni

Fotografija 24 obavezan smjer ?

Fotografija 22 tabla u rastinju

Fotografija 25 izblijednjeli putokazi

Fotografija 23 kola bez pjeakog

Fotografija 26 raskrsnica i prvenstvo

12

6.

ZAKLJUAK

Prometna signalizacija sa : znakovima, signalima, oznakama, razliitim obavijestima i uputama je neophodno i najvanije sredstvo za uesnike u prometu kako bi imali mjerodavne i uinkovite informacije. Uspjeno upravljanje prometom postie se tako da uesnici dobiju na vrijeme tane informacije koje su prilagoene svim nivoima ponaanja i tehnikama zakljuivanja uesnika u prometu. Nedostaju financijska sredstva koja bi trebalo uloiti radi potpunog informiranja vozaa u toku kretanja i na svim mjestima. Nedostaje potpuna i odgovarajua signalizacija, kao i odravanje sistema upravljanja prometom. To su objektivne tekoe, ne samo siromanih zemalja, ve i najrazvijenih zemalja svijeta. Meutim, postavljanjem adekvatne horizontalne i vertikalne signalizacije, uz male investicije, dobijamo izuzetno velike i pozitivne rezultate poveanja sigurnosti svih uesnika u prometu, te poveavamo propusnu mo na prometnicama. Sigurnost prometa postala je dio globalne politike veine zemalja a noroito zemalja Europske unije. Zemlje Evropske unije imaju za cilj da do kraja 2010. godine smanje broj poginulih na sto hiljada stanovnika na sedam poginulih. Preostaje nam dalje i stalno usavravanje cestovne prometne signalizacije i usklaivanje zakonske regulative sa pozitivnim iskustvima iz razvijenih zemalja. Kvalitetnom signalizacijom i boljom regulacijom prometa broj prometnih nesrea moe se smanjiti za petinu.

Fotografija 27 ogranienje na magistrali

Fotografija 28 raskrsnica, gdje li je

LITERATURA 1. B. S.Z, B. S.,S.V. i S.M. : Elementi saobraajnog projektovanja vertikalna signalizacija, Univerzitet u Beogradu, Saobraajni Fakultet, 1995. 2. B. S., P. Z., S. V. i S. M. : Elementi saobraajnog projektovanja horizontalna signalizacija, Univerzitet u Beogradu, Saobraajni Fakultet, 1997.
Fotografija 29 zaklonjena p. tabla

3. S. M. : Saobraajna psihologija, Nauna knjiga Beograd, 1997. 4. A.E., N.P.G., C.H.,P.L. i L.A. : Trafiksakerhet en kunskapsoversikt, Studentlitteratur Lund, 1998. (vedska).

13