Zad. 1.

Primjenom Taylorove formule izraunajte graninu vrijednost

0
tg(tg ) sin(sin )
lim
tg sin
x
x x
x x

.
Rjeenje:
Oznaimo traenu graninu vrijednost sa L , tj. neka je

0
tg(tg ) sin(sin )
lim
tg sin
x
x x
L
x x

. (*)
Za raunanje ove granine vrijednosti dovoljno je uzeti razvoj funkcija po potencijama
od
x
do lana
4
x , i pri tome emo se koristiti specijalnim sluajem Taylorove formule-razvoj
funkcije u okolini take
x
=0 (tzv. Maclaurinova formula) sa ostatkom u Peanovom obliku.
Prema Maclaurinovoj formuli za funkciju
( ) sin f x x
je

3 4
1
sin ( )
6
x x x o x + ,
( 0) x
. (1.1)
Analogno je za funkciju
1
( ) sin(sin ) f x x

3 4 3 4
1 1
sin(sin ) sin sin (sin ) sin sin ( )
6 6
x x x o x x x o x + + (1.2.)
Uvrtavajui izraz sa desne strane relacije (1.1.) u izraz sa desne strane relacije (1.2.),
dobijemo
3
3 4 3 4 4 3 3 5 4
1 1 1 1 1
sin(sin ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
6 6 6 6 6
x x x o x x x o x o x x x x o x o x
1 1
1 + + + + +
] 1 1
] ]

3 4
1
( )
3
x x o x + ,
( 0) x
. (1.3.)
Takoer, koristei se Maclaurinovom formulom, za funkciju
( ) tg( ) g x x
se dobije

3 4
1
tg( ) ( )
3
x x x o x + + ,
( 0) x
(1.4.)
odnosno, za funkciju
1
( ) tg(tg ) g x x
3
3 4 3 4 3 4 4
1 1 1
tg(tg ) tg tg ( ) ( ) ( ) ( )
3 3 3
x x x o x x x o x x x o x o x
1 1
+ + + + + + + +
1 1
] ]

3 4
2
( )
3
x x o x + + ,
( 0) x
. (1.5.)
Uvrtavanjem relacija (1.1), (1.3.), (1.4.) i (1.5.) u (*) dobijemo
1
3 4 3 4
0
3 4 3 4
2 1
( ) ( )
3 3
lim 2
1 1
( ) ( )
3 6
x
x x o x x x o x
L
x x o x x x o x

1
+ + +
1
]

1
+ + +
1
]
.
Dakle, traena granina vrijednost je 2 L .
Zad. 2. Primjenom diferencijalnog rauna rijeite sljedei zadatak: "Kroz otpornik otpora
2 R treba uspostaviti stalnu struju ija je jaina tano
2,1 I
A. Raspolae sa samo sa
veim brojem identinih akumulatora elektromotornih sila
0
E 2,1
V i unutranjih otpornosti
0
1, 5 r
. Odrediti najmanji broj ( N ) akumulatora koje treba vezati za krajeve otpornika
zadanog otpora R da bi bili zadovoljeni uslovi postavljenog zadatka. Na koji nain je
potrebno vezati te akumulatore i koji je fizikalni smisao tako naenog rjeenja?"
Rjeenje:
Prema uslovu zadatka treba uspostaviti stalnu (jednosmjernu, stacionarnu) elektrinu struju
intenziteta od 2,1 A sa najmanjim brojem N akumulatorskih baterija, a to e se, oito, postii
ako se otporniku zadane otpornosti R serijski (redno) vee kombinacija akumulatorskih
baterija, koja je sastavljena od
N
n
paralelnih veza ( N je djeljivo sa
n
), gdje je svaka od tih
veza sastavljena od
n
akumulatorskih baterija serijski povezanih.
Nakon provedenih (elementarnih) ekvivalencija u dobijenoj elektrinoj shemi (ukljuujui
ekvivalentiranje realnog naponskog generatora /u ovom sluaju akumulatora/ u realni strujni
generator i obrnuto, i/ili iskoritenje injenice da e ekvivalentna elektromotorna sila svih
paralelnih grana biti jednaka elektromotornoj sili u jednoj od tih grana, a ekvivalentni otpor
jednak paralelnoj kombinaciji ekvivalentnih otpora po pojedinim granama) dobija se
jednostavna elektrina shema (el. kolo ili krug, mada ni jedan od ovih naziva nije precizan, ali
je, ipak, intuitivno jasan) prikazana na Slici 2.1.
Slika 2.1.
E
0
r

R
2
Sa
,
o
r je oznaena ekvivalentna otpornost unutranjeg otpora, i ona iznosi:
2
, 0
o
n r
r
N
, dok je sa
'
E
oznaen ekvivalentni naponski izvor, ija je vrijednost
'
0
E nE . Odnosno, serijska veza
'
E
i
,
o
r predstavlja ekvivalentnu akumulatorsku bateriju.
Struja koja e potei kroz otpornik otpornosti R je odreena relacijom:
'
0 0
2 , 2
0 0 o
nE nNE E
I
n r R r NR n r
R
N

+ +
+
.
Otuda je
( ) N N n
odreeno relacijom:

2
0
0
( )
n r I
N N n
nE RI

(2.1.)
Problem nalaenja najmanjeg broja N akumulatora koje treba vezati za krajeve otpornika
zadanog otpora R se svodi na nalaenje minimuma funkcije
( ) N N n
, odnosno vrijednosti
(nezavisno promjenljivog) broja
n
za koji funkcija
( ) N n
ima minimum.
Iz
0
2
0 4
dN RI
n
dn E

(potreban uslov ekstrema), te budui da je (za date parametre)
2
2
0
d N
dn
> (dovoljan uslov za postojanje (lokalnog) minimuma), to zakljuujemo da e
( ) N N n
imati minimalnu vrijednost za 4 n .
Za 4 n , prema (2.1.) dobijemo da je 12 N .
Primijetimo da (za 4 n , 12 N i
0
1, 5 r
) ekvivalentni unutranji otpor akumulatora
iznosi
,
2
o
r
,
o
r R .
Prema tome, fizikalni smisao ovako naenog rjeenja se sastoji u tome da unutranji otpor
akumulatorske baterije mora biti, po mogunosti, to blii vanjskom otporu; odnosno, nastoji
se uspostaviti ekvivalentna akumulatorska baterija ija je unutranja otpornost jednaka
vanjskom otporu (ili joj je to blia), kroz koji treba uspostaviti zadanu vrijednost struje (a da
pri tome N bude minimalan).
3
Zad. 3. Naite prve i druge izvode funkcije
2
3
1
2 sin , 0,
( ) :
0, 0,
x x
f x
x
x
+
=
=

pa na primjeru te funkcije zakljuite da iz injenice da kriva u nekoj taki prelazi s jedne

na drugu stranu svoje tangente jo ne slijedi da joj je ta taka prevojna.
Rjeenje:
Prvi izvod (izvod prvog reda) zadane funkcije
f
na njenom prirodnom domenu
Dom( ) f

tj. na skupu
R

je:
1 Za 0 x , primjenom poznatih pravila deriviranja, imamo:
2 3 2 2
2 2 3 2 2
1 1 2 1 1
'( ) 3 2 sin cos 6 3 sin 2cos f x x x x x
x x x x x
_ _
+ + +

, ,
,
0 x
.
2 Za 0 x , po definiciji prvog izvoda u taki 0 x , dobije se
2
3
0 0
1
2 sin
( ) (0)
'(0) lim lim 0
0
x x
x
x f x f
f
x x

+
_

, 0 x .
Drugi izvod (izvod drugog reda) zadane funkcije
f
na njenom prirodnom domenu
Dom( ) f
tj. na skupu
R

je:
1 Za 0 x , primjenom poznatih pravila deriviranja, dobije se
2 2 2 3
1 1 6 1 4
''( ) 12 6 sin cos sin
x x x
f x x x
x x
+ ,
0 x
2 Za 0 x , po definiciji drugog izvoda u taki 0 x , imamo:
2 2
2 2
2 2
0 0 0
1 1
6 3 sin 2cos
'( ) '(0) 1 2 1
''(0) lim lim lim 6 3 sin cos
0
x x x
x x
f x f
x x
f x x
x x x x x

+
_
+

,

2
0
1
cos
2lim
x
x
x

.
Budui da
2
0
1 1
lim cos
x
x x

_

,
ne postoji, to ne postoji ni drugi izvod zadane funkcije
f
u taki
0 x , tj.
''(0) f
ne postoji.
Pokaimo sada da grafik funkcije
f
"prelazi" s jedne na drugu stranu svoje
tangente. U tom smislu odredimo znak funkcije
f
.
4
Kako je izraz
2
1
2 sin 0
x
+ > za { } x Dom( ) \ 0 f
, to je
( ) 0 f x <
za 0 x < , a
( ) 0 f x >

za 0 x > . Nadalje,
( ) 0 f x
za 0 x .
Tangenta na grafik zadane funkcije u taki 0 x je sa koeficijentom pravca
'(0) 0 k f
,
pa joj je jednaina (u taki
(0, 0) O
)
0 y
tj. tangenta na grafik zadane funkcije u taki
0 x se poklapa sa
x
- osom. Otuda za 0 x < kriva
( ) y f x
se nalazi ispod tangente, a za
0 x > kriva
( ) y f x
se nalazi iznad tangente, tj. kriva
( ) y f x
u taki 0 x "prelazi" s
jedne na drugu stranu svoje tangente (ija je jednaina
0 y
).
Ispitajmo sada da li je taka 0 x prevojna taka (taka infleksije).
Kako je ve pokazano, drugi izvod funkcije
f
ne postoji u taki 0 x , ime je zadovoljen
potreban uslov da bi taka 0 x bila prevojna (taka).
Primijetimo da ne postoje otvoreni intervali oblika
( , 0) h
i
(0, ) h
, 0 h > na kojm bi
funkcija
''( ) f x
bila konstantnog znaka (tj. da je na jednom od intervala funkcija
''( ) 0 f x >
/funkcija
f
konveksna/, a na drugom od intervala
''( ) 0 f x <
/funkcija
f
konkavna/), to
se vidi i sa Slike 3.1.
Stoga, taka 0 x nije prevojna taka grafika funkcije
f
(iako je zadovoljen potreban
uslov da bi ista bila prevojna taka).
-/3 -/6 /6 /3
-80
-60
-40
-20
20
40
60
80
x
y
Slika 3.1. Dio grafika funkcije
''( ) f x
Na osnovu svega zakljuujemo da iako kriva
( ) y f x
u taki 0 x "prelazi" s jedne
na drugu stranu svoje tangente, ona (taka 0 x ), ipak, nije prevojna taka.
Stoga, u optem sluaju, iz injenice da kriva u nekoj taki prelazi s jedne na drugu stranu
svoje tangente jo ne slijedi da joj je ta taka prevojna.
5
Zad. 4. Realna funkcija f jedne realne promjenljive zadana je formulom
2
2
/ 2
( ) : arctg
/ 2
x n
f x
x n
+ 1
]

1
]
,
gdje je
n
ukupan broj bodova koji ste ostvarili na prvom parcijalnom ispitu iz IM1 odranom 8. 11.
2009.
a) Odredite prirodni domen
Dom( ) f
, a zatim ispitajte ponaanje zadane funkcije
f
na
rubovima podruja
Dom( ) f
i odredite njene eventualne asimptote.
b) Odredite eventualne presjeke grafika
G( ) f
sa koordinatnim osama i ispitajte znak
zadane funkcije
f
.
c) Odredite eventualne take prekida i singulariteta i klasificirajte ih za zadanu funkciju
f
.
d) Odredite intervale monotonosti i eventualne take lokalnog i apsolutnog ekstrema
zadane funkcije
f
, kao i eventualne prelomne i povratne take njenog grafika.
e) Odredite uglove pod kojim grafik zadane funkcije "ulazi" i "izlazi" iz eventualnih
njenih singularnih taaka i taaka njenog domena u kojima ne postoji njen izvod.
f) Ispitajte konveksnost i konkavnost i odredite eventualne prevojne take zadane
funkcije
f
.
g) Primjenom dobijenih rezultata u a) - e) nacrtajte grafik zadane funkcije
f
i odredite
sliku
Im( ) f
.
h) Naite duine dodirnih elemenata grafika zadane funkcije
f
u svakoj od njegovih
taaka ( u kojima ti elementi postoje).
Rjeenje:
Zbog praktinosti daljneg ispitivanja zadane funkcije
f
uvedimo oznaku / 2 a n uz
ogranienje { } 0,1, 2,...,10 a
. Tada polazni izraz za zadanu funkciju
f
moemo napisati u
obliku

2
2
( ) : arctg
x a
f x
x a
+

. (*)
Za 0 a imamo trivijalan sluaj, jer relacija (*) postaje ( )
4
f x

za { } 0 x R \
. Ovako
definirana funkcija ima otklonjiv singularitet u taki 0 x .
a)
Prirodni domen:
{ } ( ) ( ) ( )
2
Dom( ) : 0 Dom( ) , , , f x x a f a a a a + R
.
Ispitajmo sada ponaanje funkcije
f
na rubovima podruja
Dom( ) f
, tj. naimo slijedee
granine vrijednosti:
6
2
2
2
2
1
lim ( ) lim arctg lim arctg arctg1
4
1
x x x
a
x a
x
f x
a
x a
x

t t t
+
+

,
2
2
lim ( ) lim arctg
2
x a x a
x a
f x
x a


+

.
Analogno dobijemo:
lim ( )
2
x a
f x

+

lim ( )
2
x a
f x



lim ( )
2
x a
f x

+

Na osnovu dobijenih graninih vrijednosti zakljuujemo da zadana funkcija ima horizontalnu

asimptotu
,
4
y

dok vertikalne i kose asimptote ne postoje.

b)
Eventualni presjek grafika funkcije
f
sa
x
- osom nalazimo iz jednaine:
2
2
arctg 0
x a
x a
+

2
2
tg0 0
x a
x a
+

2
0 x a + .
Kako je
2
0 x a + za x R (uvaavajui dodatno ogranienje za
a
), to grafik zadane
funkcije
f
nema presjeka sa
x
- osom.
Budui da taka 0 x pripada
Dom( ) f
, to grafik zadane funkcije
f
ima presjek sa
y
-
osom u taki ( ) 0, (0) 0,
4
M f M
_


,
.
Odredimo sada znak funkcije
f
.
Kako je
2
2
arctg 0
x a
x a
+
>

2
2
0
x a
x a
+
>

, to je
( ) 0 f x >
za ( ) ( )
, , x a a +
.
Analogno dobijemo da je
( ) 0 f x <
za ( )
, x a a
.
c)
Zadana funkcija
f
je elementarna pa je neprekidna gdje je i definirana. Prema tome,
funkcija
f
je neprekidna na cijelom skupu
Dom( ) f
.
7
Take gomilanja domena funkcije
f
koje mu ne pripadaju su x a i x a pa su
ovo singularne take funkcije
f
. Kako u obje ove take postoje konane i meusobno
razliite granine vrijednosti, to su take x a i x a take esencijalnog singulariteta
prve vrste.
d)
Koristei se poznatim pravilima deriviranja imamo da je
( )
2 2
2 2 2 4
2 2
2
1 2 ( ) 2 ( ) 2
'( ) ,
1
x x a x x a ax
f x
a x
x a x a
x a
+

+
_ +
+

,

{ }
( , ) x a a R\
. (**)

Odavde vidimo da (ovako naena-na osnovu poznatih pravila deriviranja) derivacija
prvog reda postoji u svim takama prirodnog domena funkcije
f
(pri emu uvaavamo
prethodno uvedeno ogranienje za
a
) .
Oigledno postoji samo jedna stacionarna taka
x
= 0. Nadalje, funkcija
f
je monotona po
dijelovima ( )
, a
, ( )
, 0 a
, ( )
0, a
i ( )
, a +
i to monotono rastua na intervalima
( )
, a
i ( )
, 0 a
, a monotono opadajua na intervalima ( )
0, a
i ( )
, a +
. S tim u
vezi, funkcija ima lokalni maksimum u taki presjeka sa
y
- osom (tj. za
x
=0), odnosno u
taki
0,
4
M
_

,
.
Zadana funkcija
f
nema apsolutnog ekstrem(um)a.
Kako za funkciju
f
postoji (prvi) izvod u svim takama prirodnog domena (kao konaan), to
grafik zadane funkcije
f
nema "piceva", tj. nema prelomnih taaka kao ni povratnih taaka
(iljak).
e)
Odreivanje uglova pod kojim grafik zadane funkcije "ulazi" i "izlazi" iz eventualnih
njenih singularnih taaka i taaka njenog (prirodnog) domena u kojima ne postoji njen izvod
se svodi na odreevinje uglova koje zaklapa granini poloaj tangente grafika zadane
funkcije (u tim takama) sa osom Ox u odnosu na pozitivni smjer tih uglova sa apscisnim
takama x a i x a (budui da su joj to singularne take, a funkcija
f
ima izvod u
svim takama prirodnog domena).
Vrijednosti lijevog i desnog limesa izvoda (prvog reda) funkcije
f
' u taki x a , prema
relaciji (**), su meusobno jednake i iznose:
( ) ( ) lim ' lim '
x a x a
a
f x f x
a
+
. Analogno za
taku x a vrijedi da je
( ) ( ) lim ' lim '
x a x a
a
f x f x
a
+
. S ciljem odreivanja uglova
pod kojim grafik zadane funkcije
f
"ulazi" i "izlazi" iz taaka x a i x a , oznaimo
sa
1
=arctg
a
a

_


,
. Kako je zadana funkcija
f
(strogo) rastua na intervalu ( )
, a
, a
8
( ) lim =
x a
a
f x
a

, to je ugao pod kojim grafik zadane funkcije "ulazi" u taku x a
odreen sa 1
a



. Nadalje, kako zadana funkcija (strogo) opada od take x a , a
( ) lim =
x a
a
f x
a
+
, to je i ugao pod kojim grafik zadane funkcije "izlazi" iz take x a
odreen sa 1
a

+

. Potpuno analognim zakljuivanjem dobijemo da je ugao pod kojim
grafik zadane funkcije "ulazi" u taku x a odreen sa 1
a

, a ugao pod kojim
grafik zadane funkcije "izlazi" iz take x a odreen sa 1
a

+

.
Dakle, uglovi pod kojim grafik zadane funkcije "ulazi" i "izlazi" iz razmatranih taaka su
meusobno jednaki (u tim takama).
f)
Na osnovu poznatih pravila deriviranja dobijemo slijedeu relaciju

( )
( )
4 3
2
2 4
2 3
''( )
ax a
f x
a x

+
,
{ }
( , ) x a a R\
. (***)
Uzimajui u obzir usvojena ogranienja za
a
, vidimo da drugi izvod (druga derivacija ili,
preciznije, izvod drugog reda ili derivacija drugog reda) zadane funkcije
f
postoji u svim
takama prirodnog domena od
f
.
Nule drugog izvoda (odreenog sa (***)) su u takama
4
3
a
t .
Kako je
''( ) 0 f x >
za ( ) ( )
4 4
, , , ,
3 3
a a
x a a a a
_ _
+


, ,
,
''( ) 0 f x <
za
4 4
,
3 3
a a
x
_



,
,
to je funkcija
f
konveksna na intervalima ( )
, a
,
4
,
3
a
a
_



,
,
4
,
3
a
a
_


,
i
( )
, a +
, a konkavna na intervalu
4 4
,
3 3
a a
_

,
. Otuda su prevojne take zadane funkcije
f
take
1
4 4
P ,
3 3
a a
f
_
_




,
,
i
2
4 4
P ,
3 3
a a
f
_
_




,
,
.
Odredimo sada
4
3
a
f
_


,
:
4
3 1
3
arctg arctg ,
3 3 1
3
a
a
a
f p q
a
a
_
+

_ _
+
+


+

, ,
+

,
( ) ,
2 2
p q
_
+

,
9
1
1
tg( ) tg( ) 3 1 1
3
tg( ) tg( ) 1 tg( )
1
1 tg( )tg( ) 4 6 3 1 3
1
3
p q
p q p q p q
p q


+ +
+
+

4
5
4 6 12
3
a
f

_



,
Zbog parnosti funkcije
f
imamo da je i
4
5
12 3
a
f

_



,
.
Konano, prevojne take funkcije
f
su:
1
4
5
,
12
3
a
P

_



,
i
2
4
5
,
12
3
a
P

_

,
.
g)
Desno od take x a funkcija
f
je (monotono) opadajua. Izmeu taaka x a i
x a funkcija
f
ima maksimalnu vrijednost (0)
4
f

. Lijevo od take x a
funkcija
f
(monotono) raste do ove take. Kako su lijevi limes u taki x a i desni limes
u taki x a jednaki
2

, iz navedenog moemo zakljuiti da je sup ( )

2
f x

. Potpuno
analognim zakljuivanjem dobijemo da je inf ( )
2
f x

. Osim toga funkcija nikad ne
dostie vrijednost
4

niti manje pozitivne vrijednosti, niti dostie negativne vrijednosti vee

od
4

. Prema tome je slika

Im( ) f
data sa
Im( ) , ,
2 4 4 2
f
1 _


1
] ,
,
a ista se moe odredita i sa grafika funkcije
f
.
Na osnovu dobijenih rezultata a) e) moemo nacrtati grafik funkcije
f
(Slika 4.1.).
10
-6 -4 -2 2 4 6
-
-3/4
-/2
-/4
/4
/2
3/4

x
y
Slika 4.1. Dio grafika funkcije
f
za sluaj
a
=9
h)
Duine dodirnih elemenata grafika funkcije
f
u svakoj od njegovih taaka, tj. za
{ }
, x a a R\
su:
duina tangente T
( )
2
1 '
'
y
T y
y
+
duina subtangente
T
S
'
T
y
S
y

duina normale N
( )
2
1 ' N y y +
duina subnormale
N
S
'
N
S y y
,
gdje je
( ) y f x
definirano relacijom (*) i
' '( ) y f x
definirano relacijom (**), a vrijednosti
pojedinih dodirnih elemenata se dobiju njihovim uvrtavanjem (u ve napisane formule za
njihovo izraunavanje).
11