ZA SVEU POTRONJU Dr Kortni Veber 2 Prirucnik za proizvodnju crvene i crne ribizle za svezu potrosnju Dr Kortni Veber Izdavac Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede Republike Srbije Beograd, Maj 2007. Tiraz 1.000 ISBN 978-86-83285-15-0 3 PRIRUNIK ZA PROIZVODNJU CRVENE I CRNE RIBIZLE ZA SVEU POTRONJU Dr Kortni Veber 4 Crvena ribizla (Ribes rubrum) je laka za uzga- janje, i od nje se pravi vrlo ukusni elei i umaci, kako za jela sa mesom tako i za upotrebu u sveem stanju. Plodovi crvene ribizle su razliitih oblika i dimenzija, poev od crveno do ruiastih do belih ili boje ampanjca. Crna ribizla (Ribes nigrum) se tradicionalno gaji za preradu u sok, ali i za dalju preradu kao sastojak alkoholnih napitaka ili elea. Ovi proizvodi su odlinog kvaliteta, i veoma dobro i svuda su prihvaeni od strane potroaa. Uzgojni sistem i tehnologija berbe razlikuju se kod crvene i crne ribizle u tome to se crvena ribizla gaji za runu berbu, a crna esto na nain koji odgovara mehanizovanoj berbi. Bez obzira na to, same biljke se gaje na vrlo slian nain. Sadnice ribizle imaju dug vek ekspolatacije, i za- sadi koji se dobro odravaju mogu biti produk- tivni 10 i vie godina. PRIPREMA PRE SADNJE ODABIR PARCELE Ribizla najbolje uspeva kada je u potpunosti izloena suncu i dobroj ventilaciji, obezbeena dovoljnom koliinom vlage, i uz zatitu od ote- enja koja mogu izazvati vetar i mrazevi. Visoke temperature tokom letnjih meseci (iznad 30C) u duim vremenskim intervalima mogu da pro- uzrokuju oteenja na listovima ribizle. Na lo- kalitetima gde su ovakve temperture uobiajene mogu se postavljati zakloni. Dok niske tempe- rature tokom zime retko uzrokuju oteenja na ribizli, promenljive temperature tokom zime i ranog prolea za posledicu imaju oteenja na izdancima. Neophodno je da ribizla ima zimski period mirovanja da bi imala normalan prirast i proizvodnju. Po poetku pune dormancije, krajem jeseni, neophodno je da biljka provede od 800 1600 sati na temperaturi izmeu 0 i 7,2C. Stoga treba izabrati lokalitete na kojima se ovi uslovi sa sigurnou mogu ispuniti. Vreme izmeu poslednjeg mraza u prolee i prvog mraza u jesen vano je prilikom izbora lo- kaliteta. Ribizla najbolje uspeva na terenima na kojima od 120 150 dana nema mrazeva. Kod perifernih lokaliteta moe se javiti potreba za navodnjavanjem putem vetake kie, ili drugim sistemima za zatitu od mraza koji bi se koristili u prolee, to moe biti skupa investicija. Prednosti sadnje na terenima okrenutim pre- ma severu ili severoistoku takoe su vee u pore- enju su ranijim sazrevanjem biljaka koje se gaje na junim stranama. Ribizla cveta veoma rano u prolee, pre mnogih drugih vonih vrsta, tako da slab protok vazduha u zasadu i pojava mra- znih depova moe u prolee da izazove otee- nja na cvetovima. Temperature vazduha izmeu -2 i 0C mogu otetiti otvorene cvetove. Dobra cirkulacija vazduha u zasadu takoe umanjuje mogunost pojave brojnih gljivinih oboljenja. Slab protok vazduha poveava vlanost vazdu- ha oko listova i plodova, to pogoduje razvoju bolesti izdananka i truljenju plodova izazvanog gljivicama, naroito pepelnicom. Meutim, pre- jak vetar, naroito tokom zime, moe dovesti do lomljenja i isuivanja izdanaka. Ova otee- nja mogu se umanjiti postavljanjem vetrobrana, mada je potrebno da oni budu dovoljno propust- ljivi, kako bi se ublaili udari vetra. Vetrobrane treba postaviti uz nagib, paralelno sa zasadom, kako se ne bi ometala ventilacija i poveavala opasnost od mrazeva. Ovi vetrobrani slue i kao zavetrina. Divlje vrste iz roda Ribes koje rastu oko parcele predviene za postavljanje zasada takoe mogu da predstavljaju problem. One su dobro stanite za tetoine, a esto predstavljaju izvor virusa i gljivinih patogena. Ako ste u mogunosti, eli- miniite ih u krugu od 200 metara oko zasada. ZEMLJITA I PRIPREMA ZEMLJITA Ribizla najbolje raa na dubokoj, prohladnoj, dobro dreniranoj, peskovitoj ilovai koja dobro zadrava vlagu, iji sadraj organske materije iznosi najmanje 3,0%, i ija se kiselost (pH) kree izmeu 5,57,0. Ribizla e bolje podneti i tea zemljita u poreenju sa mnogim drugim vonim vrstama, mada treba izbegavati podru- ja na kojima se suvina vlaga zadrava u zemlji. Vrlo laka zemljita takoe treba izbegavati, da bi se smanjio negativan efekat sue i stres izazvan visokim temperaturama. Iniciajlna plodnost zemljita ne bi trebalo da je u prvom planu pri izboru lokaliteta, jer se sa- stav zemljita moe izmeniti pre sadnje. Tokom godine pre sadnje trebalo bi testirati zemljite, i ukoliko je potrebno, prilagoditi sadraj Ca, P i K. Minimalan sadraj Ca ne bi trebalo da bude ispod 1000 ppm, i ne iznad 150.000 ppm. Nivo natrijuma iznad 500 ppm moe se negativno odraziti na prirast. Na kiselost zemljita se moe uticati unoenjem krea (ukoliko elimo da po- veamo pH) i sumpora (za smanjenje sadraja S). Kre ili sumpor treba primeniti barem godi- nu dana unapred, da bi se postigao eljeni efekat (za testiranje pronai izvore u Srbiji). Sa pripremom zemljita trebalo bi krenuti go- dinu do dve dana pre sadnje, kako bi se poveao sadraj organske materije u zemljitu, uskladila kiselost zemljita (ukoliko je to potrebno), eli- minisali problemi sa korovom i obezbedile od- 5 govarajue sadne leje. Viegodinje korove treba suzbiti pre sadnje. Oni se mogu suzbiti inten- zivnijom primenom agrotehnikih mera, iako hemijska sredstva daju mnogo bolje rezultate. Primena Glifosata barem 2 nedelje pre poetka pripreme zemljita je obino ekasna. Lake je suzbiti korov pre sadnje nego nakon zasnivanja zasada ribizle. tetoine kao to su junska buba (Phyllophaga ssp.) i skoibuba (Agriotes sputator), kao i nema- tode, mogu predstavljati problem. Jednogodinji usevi, kao to su kukuruz, penica ili ra umanji- e ove tekoe. U ove svrhe moe se primeniti fumigacija zemljita, ali ona ukljuuje korienje hemikalija i specijalnu opremu. O postupku fu- migacije konsultovati i druge izvore. Ribizli odgovara vei sadraj hranljivih mate- rija, to se moe obezbediti unoenjem sveeg stajnjaka ili sejanjem povrinskih useva. Naje- e se koristi stajnjak, koji je i najekasniji, ali se hranljive materije mogu obezbediti i iz drugih izvora, to podrazumeva adekvatnou primenu, u cilju smanjenja zastupljenosti korova (konj- sko ubrivo) i ograniio sadraj azota (ivinsko ubrivo). Preporuena doza po hektaru je 50 MT, u godini pre sadnje. Kao alternativa, moe se primeniti kompostna strugotina, ili kora, ali onda treba dodati i azot (12,5 kg/MT) da bi se materijal razgradio. Za poveanje sadraja hranljivih materija, po- boljanje strukture zemljita i poveanje sadraja azota preporuuje se sadnja povrinskih useva (Tabela 1). Neven i sudanska trava uticae na smanjenje zastupljenosti nematoda i iskorenie korov. Mahunasti usevi e regulisati sadraj azo- ta, a ostali usevi e uguiti ili zatrti korov. Me- utim, ne preporuuje se sadnja lucerke. Veina povrinskih useva uspeva jednako dobro kao i ri- bizla pod istim uobiajenim uslovima zemljita. Sitna ita i trave snizie nivo azota u zemljita, i oslobodie ga sopstvenim raspadanjem. Meu- tim, ribizla obino ne uspeva dobro nakon he- avy sod. Pristupite ishrani zemljita prema rezul- tatima testiranja zemljita dodavanjem 20 25 kg/ha istog azota, i podeavanjem kiselosti, fosfora i kalijuma pre sadnje povrinskih useva. Povrinski usevi obino se zaoru kasno u jesen u godini pre sadnje (trave), ili u leto (mahunasti ili jednogodinji usevi) pre sadnje. POSTAVLJANJE ZASADA IZBOR SADNOG MATERIJALA Veoma je vano nabaviti sadni materijal viso- kog kvaliteta i ispravnog zdravstvenog statusa. Sadnja nee biti uspena ukoliko se ne ispuni ovaj uslov. Sadni materijal trebalo bi nabaviti iz pouzdanog rasadnika koji prodaje serticirane sadnice, ime se obezbeuje pouzdanost u smi- slu zdravstvenog statusa sadnica. Ribizla se tra- dicionalno za komercijalnu proizvodnju dobija zrelim reznicama koje se dobijaju u jesen, nakon opadanja lia. Zelene reznice se mogu dobiti i sredinom leta, u toku vegetacije. U manjem bro- ju, u zemlju se mogu poloiti izdanci koji su vie horizontalnog usmerenja. Postoje dve vrste ribizle koje se gaje - crvena i crna. Crvena ribizla obuhvata i sorte sa varijan- tama crvene boje plodova (ruiaste ili bele do boje ampanjca). Crvena ribizla obino se gaji za trite sveim plodovima, dok se crne usmera- vaju za preradu. U pogledu skladitenja postoje znatne varijacije meu sortama, ali one obino mogu da ostanu u dobrom stanju vie nedelja, ukoliko se obezbede adekvatni uslovi skladite- nja. Trite je takoe preusmereno na krupnije plodove, naroito kod crvene ribizle, iz vie ra- zloga, ukljuujui veu naklonjenost potroaa krupnijim plodovima i olakanu i ekasniju ber- bu. Takoe je u opticaju i nekolicina sorti crne ribizle sa krupnim i slaim plodovima, pogod- nim za trite sveim plodovima. SORTE Crvena ribizla najee je samo-oplodna i do- nosi rod punog kapaciteta tokom veine sezona bez unakrsnog opraivanja. Boja plodova kree se od crvene do ruiaste, i do bele ili boje am- panjca. to se tie crne ribizle, postoje izvesne varijacije u pogledu njihove samo-oplodnosti, tako da se mora paljivo obezbediti adekvatno opraivanje. Sadnjom razliitih sorti crne ribi- zle naizmenino u po desetak redova koje ima- ju slino vreme cvetanja, obino se obezbeuje adekvatno opraivanje. Drugi metod odnosi se na sadnju po jednog buna neke vrste opraivaa na svakih 15 m unutar svakog reda, u trouglastoj formi, na itavoj povrini parcele. Ovo bi takoe moglo biti primenjeno i kod crvene ribizle, da bi se pojaalo opraivanje, zametanje i krupno- a plodova. S obzirom na to da se crna ribizla gaji zbog soka, ujednaena crna boja smatra se standardnom bojom. Nijedna sorta nee dobro uspevati na svakom terenu, svakom zemljitu i uzgojnom sistemu, mada su se mnoge od njih dobro pokazale u raznim okolnostima. Lista sorti koja sledi nikako nije konana, ali bi mogla da se odnosi na veinu situacija. Sorte novijeg datuma verovatno su pod pravnom zatitom oplemenji- vaa, i za njihovo uzgajanje je potrebno sklopiti ugovor o korienju u neproizvodne svrhe. 6 SORTE CRVENE RIBIZLE Blanka (Institut za voarstvo i ukrasno bilje, Bojnice, Slovaka) spada u grupu starijih sor- ti, sa plodovima bele boje. Veoma obilno raa na izuzetno bujnim bunovima koji su donekle prostranog habitusa. Plodovi su krupni, bele ne- prozirne boje, izraene dugotrajnosti. Plodove donosi na veoma dugim grozdovima. Do izvesne granice pokazuje otpornost na prolene mrazeve, jer vreme cvetanja ove sorte je kasno, u odnosu na ostale sorte ribizle. Veoma je pouzdana u po- gledu raanja. Pogodna je kako za komercijalnu proizvodnju tako i za gajenje na okunicama. Glorie De Sablons (Francuska) je jedinstvena, veoma stara sorta koja obilno raa bobice rui- aste boje. Plodovi su providni i veoma atrak- tivnog izgleda, slatkog ukusa, to je preporuuje za sveu potronju ili pasterizovanje. bun je uspravan i bujan. Hron (Institut za voarstvo i ukrasno bilje, Bojnice, Slovaka) je sorta novijeg datuma, izu- zetno bujna, vrlo uspravnog habitusa. Listovi su tamno zelene boje, a pokazuju i dobru otpor- nost na oboljenja listova. Dobro se prilagoava promenljivim klimatskim uslovima, a naroito je pogodna za gajenje na viim nadmorskim vi- sinama. Veoma dobro podnosi kasne prolene mrazeve zbog kasnog vremena cvetanja. Raa veoma duge grozdove sa svetlo crvenim plodovi- ma. Prosean rod u evropskim ogledima kree se od 10 12 kg po bunu. Jonkheer van Tets (Holandija) je veoma stara sorta koja je i danas popularna zbog ranog vre- mena raanja i odlinog ukusa. Veoma obilno raa na bujnim bunovima koji imaju uspravne izdanke, i koji poleu pod teretom roda. Gajenje u sistemu kordunica se naroito preporuuje za ovaj tip habitusa. Cveta vrlo rano, to je ini oset- ljivom na prolene mrazeve. Gubitak nedozrelih plodova je problem u klimatskim podrujima sa veom koliinom padavina, tokom prolea, koji je posledica pojave sive plesni. Pink Champagne (Kanada) raa ruiaste providne plodove, atraktivnog izgleda, dobrog ukusa i arome. Sorta bujnog i uspravnog habi- tusa. Otporna je na veinu oboljenja lista. Uop- teno govorei, lako se gaji, i pogodna je za ga- jenje kako u komercijalnim zasadima tako i na okunicama. Primus (Institut za voarstvo i ukrasno bilje, Bojnice, Slovaka) spada u grupu starijih sorti, a raa vrlo ukusne, prozirne plodove bele, sa pri- mesom ute boje. bun je kompaktne strukture, uspravnog habitusa, i raa duge grozdove. Pri- nosi ove sorte nisu tako visoki kao kod cv Blan- ka, ali je ovo sorta boljeg ukusa. Rano cvetava, to je ini osetljivom na prolene mrazeve. Red Lake (Minesota, SAD) je veoma stara sor- ta koja je jo uvek vrlo popularna zbog izuzetno krupnih i sonih plodova. Bobice su vrste, ve- oma dobrog kvaliteta. Sazreva sredinom sezone, i donosi obilan rod. Osetljiva je na kasne jesenje mrazeve, a mogu se javiti i problemi sa pepelni- com. Red Start (UK) daje visoke prinose, a bobice su srednje krupnoe. Sorta kasnog vremena zre- nja. Plod se dobro dri na bunu i stabilnog je kvaliteta. Otporna je na oboljenja lista, a kasno vreme cvetanja omoguuje joj da izbegne kasne prolene mrazeve. Rovada (Holandija) raa krupne plodove na izuzetno dugim grozdovima. Prinosi su joj veo- ma visoki, dobrog kvaliteta. Otporna je na vei- nu oboljenja lista, ukljuujui i pepelnicu. Cveta kasno u prolee, to joj omoguava da izbegne kasne prolene mrazeve. S obzirom na kasnije vreme cvetanja, kasnije i sazreva. White Imperial (Njujork, SAD) je jedna od najstarijih sorti koje su jo uvek u proizvodnji. Ima rano vreme sazrevanja. Na grozdovima raa bele, prozirne plodove sa ruiastom dopun- skom bojom. Mnogi smatraju da su plodovi ove sorte najslai i najboljeg ukusa i arome, u odno- su na ostale sorte. bun je srednje krupan, sred- nje bujnosti i rairenog habitusa koji daje dobar rod. White Pearl (Belgija) je veoma stara sorta sa veoma prozirnim bobicama beloruiaste boje koji rastu na veoma krupnim grozdovima. Plo- dovi su veoma slatkog ukusa i arome. bun je srednje bujan, uspravnog i rairenog habitusa. White Versailles (Francuska) je veoma stara sorta ranog vremena zrenja, a raa krupne bele, slatke i sone bobice. bun je uspravan, sa otpornou na oboljenja lista. Plod je veoma dobar kako za sveu potronju tako i za preradu u vino ili ele. Crna ribizla Ben Alder (SCRI, UK) daje visoke prinose. Bobice su srednje-sitne, i daju sok veoma stabil- ne boje, to ih naroito preporuuje za upotrebu u pravljunju ekstrakta za sokove. Biljka kasno cveta, tako da uspeva da izbegne mnoge prole- ne mrazeve. Otpornija je na pepelnicu u odnosu na sortu Ben Lomond. bun je bujan, a berba se obavlja mehanizovano. Osetljiva je na ru kore petoigliavih borova (prouzrokova Cronartium 7 ribicola), mada pojava ovog oboljenja nema uti- caja na rod, s obzirom na to da ovo oboljenje stvara potekoe kasnije tokom vegetacije. Ben Connan (SCRI, UK) je sorta crne ribi- zle novijeg datuma, a raa krupne bobice, ta- mne crne boje, to joj obezbeuje popularnost za komercijalno gajenje, naroito za neposredno lokalno trite. Veoma obilno raa, i kompak- tnog je habitusa. Ovo je rana sorta (sazreva 4 5 dana pre sorte Ben Lomond) koja daje plodove ujednaene zrelosti, to olakava mehanizovanu berbu. U ogledima na nacionalnom nivou u UK ova sorta davala je najvee prinose. Nije naroi- to pogodna za proizvodnju sokova za sveu po- tronju, ali se pokazala odlino za konzerviranje, prvljenje demova, pasterizovanje i za sveu po- tronju. Izraeno otporna na oboljenja lista, kao i ribizlinog smotavca (Dasineura tetensi). Ben Gairn (SCRI, UK) je jedina sorta otpor- na na virus reverzibilne inverzije (BRV), jedan od glavnih oboljenja crne ribizle. Takoe ima izraenu otpornost na folijarna oboljenja, to je ini odlinom organskom sortom. Ova sorta ima najranije vreme zametanja plodova, bobice su srednje krupnoe i odline arome. Ben Hope (SCRI, UK) je sorta srednjeg vre- mena zrenja i daje visoke prinose. Otporna je na grinju ribizlinog pupoljka koja prouzrokuje sindrom velikog pupoljka. bun je bujan, vi- sokog habitusa, to moe da dovede do otee- nja prilikom jaih vetrova. Jedna je od sorti sa najboljom aromom. Pokazuje dobru otpornost prema oboljenjima lista. Ben Lomond (SCRI, UK) je prva u seriji sorti Ben koja je prihvaena za komercijalnu proi- zvodnju. Dobro podnosi mrazeve kada je u fazi cvetanja. Sazreva ujednaeno i daje visoke prino- se. Plod je krupan, i na grozdu se moe dugo za- drati bez ikakvih oteenja. Srednje je otporna na pepelnicu. Neophodno je da provede prilino veliki broj sati na niim temperaturama (2.000 sati pri 2C). bun je kompaktne strukture, ali je prilino rairenog habitusa, uzrokovanog skandinavskim poreklom ove sorte. Srednje je bujnosti, prosene visine od 135 cm. Visoko ce- njena sorta u okvirima sorti koje se koriste za proizvodnju soka, zbog visokog sadraja vitami- na C, krupnih plodova i dobre boje soka, uprkos visokom sadraju pektina. Ben Navis (SCRI, UK) je sejanac srodan sorti Ben Lomond. Vreme sazrevanja je sredinom se- zone, a bobice su krupne i vrste. Dobro podnosi mrazeve. U izvesnom stepenu je otporna na ru kore petoigliavih borova. Bujnog je habitusa. Ben Sarek (SCRI, UK) je sorta srednjeg vre- mena zrenja. Raa krupne, vrste plodove. Veo- ma dobro podnosi mrazeve i hladnou. Veoma obilne rodnosti, kompaktnog polu-krljavog habitusa, ova sorta raste do 1 metar u visinu, i idealna je za gajenje na privatnim parcelama i okunicama. Selekcionisana je naroito za pro- izvodnju manjeg obima kod koje je vana viso- ka rodnost po bunu i laka obrada i odravanje. Sazreva pre sorte Ben Lomond, i otporna je na pepelnicu i ru kore petoigliavih borova. Ben Tirran (SCRI, UK) je nova sorta pogod- na za komercijalnu proizvodnju sokova, ali i za proizvodnju za lokalno trite. Daje obilan rod. Plodovi su krupni, sjajni, tamne crne boje, pri- jatne slatko-nakisele arome, atraktivnog izgleda. bun dobro podnosi niske temeperature tokom zime. Pokazuje zadovoljavajuu tolerantnost prema prolenim mrazevima, i pogodna je za mehanizovanu berbu. Sorta kasnog vremena sa- zrevanja, tako da na nju proleni mrazevi nema- ju uticaja. Uspravnog i rairenog habitusa. Consort (Poljoprivreda Kanade, Ontario, CN) spada u grupu starijih sorti koja dobro raa, i imuna je na ru kore petoigliavih bo- rova (WPBR). Srednje je osetljiva na pepelnicu. Samooplodna je, i potrebna joj je sorta oprai- va. Sorta srednjeg vremena zrenja. Raa srednje krupne bobice crne boje, intenzivnog ukusa. Crusader (Poljoprivreda Kanade, Ontario, CN) je sorta otporna na ru kore petoigliavih borova (WPBR). Nije samooplodna sorta, i ne- ophodan joj je opraiva, kao to je cv Consort. Bujan bun redovno raa, a bobice su tamnocr- ne boje sa visokim sadrajem vitamina C. Titania (Institut za pomologiju, Poljska) je sorta imuna na ru kore petoigliavih borova (WPBR) i otporna na pepelnicu. Plodovi su krupni, sli- ni sorti Ben Lomond, dobrog kvaliteta. Prinosi mogu da budu ekstremno visoki. Vreme cvetanja i sazrevanja je sredinom sezone, slino sorti Ben Lomond. bun je veoma bujan dostie visinu i do 2 m. Pogodna je za mehanizovanu berbu. Brzo postie punu zrelost za branje, gotovo kroz 3 sezo- ne, u odnosu na druge popularne sorte kojima je potrebno 4 5 sezona za punu produktivnost. Tiben (Institut za pomologiju, Poljska) je jed- na od najnovijih sorti koja daje izuzetno viso- ke prinose. Za nju je karakteristino jo i to to plodovi ujednaeno sazrevaju, i to ima visok sadraj vitamina C. Plodovi u sveem stanju su veoma ukusni. Otporna je na pepelnicu i ru kore petoigliavih borova. Sazreva sredinom se- zone, u isto vreme kada i Titania, nedelju dana pre sorte Tiben. 8 POSTAVLJANJE ZASADA Priprema zemljita Sa pripremom zemljita treba krenuti krajem leta na onim terenima na kojima e se zasad po- stavitiu jesen, ili to je mogue ranije u prolee, kada se zasad podie u prolee. Zaostale povr- inske useve treba unititi herbicidom irokog spektra. Leje treba obrazovati pre sadnje. Sadne leje treba uzdignuti na visinu od 25 do 30 cm, a rastojanje pri osnovi treba da bude od 1,2 do 1,8 m. Ovo je naroito korisno ukoliko je zemljite teko i vlano, jer sadnjom na lejama obezbeuje se dobra drenaa. Poeljno je da oformljene sad- ne leje budu ujednaene, to obino podrazu- meva duboko oranje, tanjiranje ili drljanje, kao i freziranje, kako bi se razbili krupniji busenovi. Najbolje je redove postaviti u pravcu sever- jug, da bi se omoguila maksimalna izloenost suncu, a vetrovi obezbedili dobru ventilaciju i protok vode u zasadu. Moe se dogoditi da se ne mogu ispuniti oba ova uslova, stoga uzgajivai moraju sami odluiti koji faktor moe stvarati potekoe na odreenom terenu. Sadnja Razmak izmeu sadnica takoe treba odrediti u godini pre sadnje, zbog obezbeivanja adekva- tanog broja sadnica. Razmak izmeu redova za- visi od opreme koja e se koristiti, kao i od toga da li je neophodno postavljati naslone u zasadu. Uobiajeno rastojanje izmeu redova kree se izmeu 2,5 i 3 m, a izmeu sadnica u redu 60 120 cm. Prostor izmeu naslona kod crvene ribizle mora da bude toliki da omogui nesmeta- nu obradu meuredog prostora, odnosno koe- nje, prskanje i berbu. Rastojanje izmeu redova kod crne ribizle moe da varira, u zavisnosti od neophodnog prostora za koenje, obradu i me- hanizaciju. Koliko e biti rastoranje u redu zavisi od buj- nosti gajene sorte, uzgojnog oblika i vrste ze- mljita, kao i od plodnosti zemljita. Na primer, crna ribizla je obino bujnijeg habitusa, tako da se sadi na veem rastojanju. Bujne sorte koje se gaje na teim, plodnijim zemljitima takoe treba saditi na veem rastojanju unutar reda. U fazi pune zrelosti, red u zasadu ribizle treba da je popunjen u pogledu broja, odnosno koliine lisne povrine. to se tie crvene ribizle, prinosi su vei ukoliko su redovi ui, a i pojava oboljenja je manje izraena nego kada ima manji broj irih redova. Ukupan broj potrebnih sadnica za sadnu povrinu izraunava se pomou obrasca: ukupna povrina zasada podeljeno sa brojem redova po- deljeno sa razmakom izmeu sadnica. Na primer, 10.000 m2 (1 ha) podeljeno sa 2,5 m izmeu redova podeljeno sa 0,6 m izmeu sadnica jed- nako je 6.667 sadnica (10.000/2,5/10,6=6.667 sadnica). Za postavljanje zasada najbolje je koristiti sadnice 1 2 godine starosti, orezane do visine od 15 25 cm. U rasadnicima se obino mogu nabaviti sadnice sa golim korenom, ili sadnice gajene u kontejnerima. Ove druge preivljavaju manji stres prilikom presaivanja, mada sadnice sa golim korenom su obino zadovoljavajue i ekonomski isplativije. Idealno je sadnice poru- iti na vreme, kako bi bile spremne za jesenju sadnju, jer ribizla rano poinje da se razvija sa dolaskom prolea, uglavnom pre nego to se kre- ne sa pripremom sadnih leja. Zasadi postavljeni u jesen obino imaju dobro kretanje u prolee i dobru bujnost u prvoj godini rasta. Kada nije mogue doi do sadnica u jesen, ili kada su u jesen uslovi za sadnju nepovoljni (ekstremno suva zemlja), mogue je postaviti zasad i u rano prolee. Sadnja u jesen podrazumeva primenu mala kako bi se izbegle ekstremne promene u pogledu temperature i zemljita tokom zime koje bi mogle da dovedu do uzdizanja zemljita i propadanje sadnice. Sadnice ribizle treba zasaditi neznatno plie nego u rasadniku, 30 cm u dubinu i 40 cm u irinu, da bi se bolje primile. Koren bi u sadnu jamu trebalo rasprostreti po irini, a stabljiku iznad povrine zemlje orezati na 15 do 25 cm vi- sine. Presaenu sadnicu treba dobro zaliti. Kod zasada veih povrina, du sredine reda moe se obrazovati brazda dubine 30 cm, i sadnice posta- viti du reda. Nanoenje kore i strugotine moe biti korisno u pogledu smanjenja zastupljenosti korova, zadravanja vlage i odravanja nie tem- perature zemljita. Sadnja na uzdignutim lejama i postavljanje mula u vidu crnih plastinih folija umesto na- noenja kore ili strugotine moe biti korisno za ribizlu. Meutim, u godinama kada su tempera- ture vie, plastina folija moe da dovede do po- veanja temperature zemljita do neprihvatljivih granica. NEGA U GODINI SADNJE Navodnjavanje Uspeno postavljanje zasada zahteva adekvat- no navodnjavanje, kojim se obezbeuje zadra- vanje 50% vode u zemlji tokom prve vegetacije. Preporuuje se sistem zalivanja kap po kap, a trebalo bi ga postaviti tokom sadnje. Kasnije se ovaj sistem moe prispojiti niim delovima na- slona (ukoliko se naslon koristi), da bi se produ- 9 io vek trajanja sistema. Tenziometar je najbolji nain kontrole vlanosti zemljita. Prihrana sadnica Zemljite treba dobro pripremiti pre sadnje, to podrazumeva usklaivanje organskog sastava zemljita na osnovu prethodno obavljenog testi- ranja zemljita. Kod ribizle zasaene u jesen nije neophodna prihrana vetakim ubrivima prili- kom sadnje, ve se to moe obaviti i u prolee. Sadnicama zasaenim u prolee bie od znaaja prihrana neposredno nakon sadnje. Ribizli odgo- vara azot u svim oblicima raspoloivih mineralnih ubriva. Mogu se primeniti amonijum sulfat, urea ili kompleksna ubriva. Treba razmotriti upotre- bu amonijum sulfata, ili nekog drugog mineral- nog ubriva, kada je voda za navodnjavanje viso- ko alkalna, kako bi se regulisala kiselost zemljita. Tokom prve dve godine, nizak nivo N je obino dovoljan kada je u okviru 11,5 g istog N po bu- nu (115 g 10-10-10 min. ubriva, 55 g amonijum sulfata, 25 g urea-e) primenjen nakon otprilike 4 nedelje nakon sadnje. Procenat azota u uobiaje- nim vetakim ubrivima prikazan je u Tabeli 2. Testiranje zemljita moe da pokae da primena azota nije neophodna u godini sadnje, naroito kod teih zemljita. Vestacko dubrivo Hemijska Iormula Azot % Kalcijum nitrat Ca(NO3)2 15 Amonijum nitrat NH4NO3 34 Urea CO(NH2)2 46,6 Amonijum sulIat (NH4)2SO4 20,5 Kalijum nitrat KNO3 13 Amonijak NH3 82 Natrijum nitrat NaNO3 16 Stajnjak promenljiva 1-15 Suzbijanje korova Suzbijanje korova pre sadnje i odavanje mla- dog zasada bez korova je od presudnog znaaja za uspostavljanje visoko produktivnog zasada. Koren ribizle je plitak, i pored korova teko do- lazi do hranljivih materija i vode. Prisustvo ko- rova takoe umanjuje dejstvo mera za suzbijanje tetoina i ometa berbu. Obezbedite da prostor oko sadnice (u preniku od 1 m) bude bez koro- va, to se moe postii kombinovanjem obrade, maliranja i primene herbicida. Plitka obrada zemljita (2,5 do 5 cm dubine) moe se primeniti naroito u meurednom pro- storu za suzbijanje mnogih korova. Meutim, preterana obrada moe se negativno odraziti na strukturu zemljita i dovesti do erozije i stvrd- njavanja zemlje. Treba biti naroito oprezan pri obradi zemljita u neposrednoj blizini sadnice, da se ne bi otetio koren. Kod obrade prostora unutar reda, mehanika obrada se moe dopuni- ti primenom razliitih materijala za maliranje. Moe se koristiti organski mal, kao to su strugotina, piljevina, kora ili kompost od otpa- daka koji treba naneti u sloju debelom do 10 cm. Naroito treba obratiti panju kod suzbijanja vi- egodinjih korova, posebno onih koji se prepli- u sa korenjem ispod povrine zemlje, jer se oni mogu brzo rairiti i na organski mal. Korienje ovih preparata moe dovesti do nedostatka azota u sadnicama, poto se mikrobi koji razlau pre- parat bore sa biljkama za raspoloive koliine azota. Treba obratiti panju na prihranu sadnica kako bi se ovo izbeglo. Alternativno se moe koristiti plastina folija ili trake od tkanine koje se rasprostiru preko reda ili leje. Ovaj postupak koristi se uglavnom kada se bunovi ribizle gaje individualno, ili u kordu- nicama, kod gajenja crvene ribizle. Crna ribizla, koja se bere runo, takoe se moe uzgajati indi- vidualno u bunu, to je uobiajenije od gajenja u sistemu glejnog horizonta, koji se primenjuje kod mehanizovane berbe. Korienje plastine folije se pokazalo kao praktinije, i istraivanja ukazuju na prednosti ovog sistema u pogledu prinosa, sa ili bez jalovog ugara u meurednom prostoru. Trake od tkanine se mogu koristiti, ili samostalno ili u kombinaciji sa malem koji stoji kao prepreka irenju korova. Obino su skuplje, ali proputaju kiu i izdrljivije su od plastinih traka. Odravanje meurednog prostora Uobiajeno je da meuredni prostor ostane nezasaen i bez korova, ili se na njemu mogu za- saditi viegodinji ili sezonski usevi kasnije u go- dini podizanja zasada. Zasaivanje povrinskih useva usporava rast korova, umanjuje eroziju i oticanje hemijskih materija iz zemljita i suzbija pojavu odreenih bolesti i tetoina. Povrinski usevi takoe utiu na poboljanje kvaliteta ze- mljita i poveanje sadraja organskih materija i, generalno, doprinose odravanju i privlanijem izgledu zasada. Meutim, neka istraivanja uka- zuju da primena jalovog ugara doprinosi pove- anju prinosa. Meavina zdruenih useva (trave roda Festuca (vijuk), viegodinja rana trava (Lolium pere- nne) i prava livadarka (Poa pratensis)) najbolja su kombinacija koja obezbeuje dugotrajnost 10 zemljita, nisku potronju hranljivih materija i vode, i lako odravanje viegodinjih useva, iako se vijuk, detelina ili obina trava mogu sejati sa- mostalno. Treba se truditi da viegodinji usevi ne zau u red, sa tendencijom preuzimanja vode i hranljivih materija od buna maline. Povrin- ske useve treba redovno kositi, kako bi se ovo spreilo. Sezonski povrinski usevi, kao to su ra, rane trave i jeam takoe se svake godine mogu po- sejati izmeu redova, i tada slue kao prirodni mal. Pre ponovne setve u narednoj godini ovi se usevi mogu plitko posejati, kako bi se izbegla eventualna oteenja korenovog sistema ribizle. U tabeli 3 dato je nekoliko reenja za useve koji se seju u meurednom prostoru. P o v r s i n s k i
u s e v L a t i n s k i
n a z i v K o l i c i n a
s e m e n a k g / h a V r e m e
s e t v e P o t r e b a
z a
h r a n - l j i v i m
m a t e r i j a m a
( N / P / L
k g / h a ) T r a j n o s t
u s e v a Crveni vijuk Festuca rubra 80 Avg-Sept 67/90/45 Vrlo dobra Zvakajuci crveni vijuk Festuca rubra var. commutata 85 Avg-Sept 67/90/45 Vrlo dobra Ovciji vijuk Festuca ovina var. duriuscula 90 Avg - Sept 67/90/45 Odlicna Bela detelina TriIolium repens 17 Apr-Maj 11/90/67 Prilicno slaba Visoki vijuk Festuca arundinacea 85 Avg-Sept 56/67/45 Odlicna Sirak metlas Sorghum bicolor 80 Jun-Avg 90/45/45 Losa Prava livadarka Poa pratensis 85 Avg-Sept 67/90/45 Dobra Engleski ljulj Lolium perenne 95 Avg-Sept 67/90/45 Dobra SEZONSKI USEVI Razna trava Lolium multiforum 67 Apr-Maj Avg-Sept 67/90/45 Losa Ozima raz Secale cereale 125 Maj-Sept 34/67/34 Losa Heljda Fagopyrum esculentum F. sagittatum 85 Maj-Aug 34/45/34 Losa Zob Avena sativa 112 Apr ili Avg 34/67/34 Losa POSTAVLJANJE NASLONA Sorte crvene ribizle Gajenje bunova ribizle bez naslona smatra se standardnim, konvencionalnim nainom gaje- nja u komercijalnoj proizvodnji. Meutim, ga- jenje u sistemu kordunice se ee koristi kod crvene ribizle, u zasadima sa veom gustinom gajenja, a sa ciljem poboljanja suzbijanja teto- ina i poveanja ekasnosti berbe. Naslon bi tre- balo postaviti u godini sadnje, tako da se izdanci mogu orezivati i usmeravati u eljeni poloaj. Kod sistema kordunice, do 3 izdanka orezuju se tako da predstavljaju glavni plodonosni izdanci u horizontalnoj ravni naslona. Redovi se nalaze na rastojanju od 2 m, a sadnice unutar reda na rastojanju 0,6 do 1 m. Na severnoj strani svakog potencijalnog izdanka, na dubini od 0,6 m po- stavljaju su kosnice (minimalne visine 2,6 m). elini iani stubovi prenika 1,9 2,5 cm, galvanizirana elektrina cev obino su dobri u funkciji kosnica. ica (2 3 ice) zatee se izme- u kosnica da bi se obezbedila stabilnost i pot- pomoglo orezivanje lateralnih (bonih) grana. Formiranje uzgojnog sistema poinje oreziva- njem jednogodinjih izdanaka. Dok su izdanci jo u periodu mirovanja, odabira se neki uspra- van i vrst izadanak koji e posluiti kao glavni. Preostali izdanci se eliminiu. Poto ste odabrali izdanak, oreite ga gotovo do pola, tanije do take neposredno iznad jakog pu- poljka. Ukoliko ima lateralnih (bonih) izdanaka na glavnom izdanku odsecite ih tako da ostane samo jedan pupoljak. Uklonite sve izbojke u nivou zemlje odmah nakon pojavljivanja. Kako izdanak raste, privrstite ga za kosnice. Koristite pantljike koje nee otetiti ili napraviti prorez na kori izdan- ka. Kada glavni izdanak dostigne visinu od 45 cm, uklonite sve bone (lateralne) izdanke do oko 15 cm iznad nivoa zemlje. Tokom prvih nekoliko perioda dormancije odse- cite centralnu voicu tako da zadrite jednu polo- vinu prirasta iz prethodne godine, orezujui nepo- sredno iznad jakog, naglaenog pupoljka. Ukoliko postoje lateralni izdanci koji ili nisu u dobrom po- loaju ili su slabiji eliminiite ih, kao i ostale bone izdanke do 3 pupoljka koji su okrenuti ili na dole ili prema spoljanosti. Na ovaj nain potpomae se razvoju horizontalnih grana. Orezivanje izdanaka pod ovim sistemom obavlja se tokom leta, o emu e kasnije biti rei. Varijacije ovog sistema gajenja kod kojih se koristi obliku lepeze mogu se takoe koristiti, ali samo kod manjih zasada, zbog visokih trokova radne snage. Crne ribizle se mogu uzga- jati pod istim sistemom, mada njihova naglaena bujnost oteava okolnosti, tako da se obino ne uzgajaju sa naslonom, ve bez njega, ili u obliku glejnog horizonta. ORGANIZACIJA SEZONSKE PROIZVODNJE Prolena rezidba Rezidbom se eliminiu stariji, manje rodni iz- danci i obezbeuje prostrana kruna, to olakava 11 suzbijanje tetoina i berbu. Rezidbom se takoe podstie novi prirast i stimulie razvoj novih izda- naka. Ribizla rod donosi pri dnu jednogodinjih izdanaka, kao i na mladim rodnim izdancima na starijem rodnom drvetu, pri emu najbolja rod- nost je na novom prirastu rodnog drveta starog 3 4 godine. Nakon 3 4 godine, produktivnost starijih izdanaka opada, i treba ih postepeno pro- reivanjem zamenjivati mlaim prirastom. Gene- ralno, svim bujnim izdancima treba omoguiti da rastu i plodonose, a slabije, polomljene ili pole- gnute izdanke treba eliminisati. U vezi sa tim, na- roito kod crvene ribizle postoje raliite varijacije, u zavisnosti od primenjenog uzgojnog oblika. Rezidbu bi trebalo obaviti poetkom prolea (osim kod sistema kordunice), a sistem rezidbe zavisi od korienog uzgojnog oblika. Za rezidbu treba koristiti otre, higijenski ispravne alate, kako ne bi dolo do oteenja i kako bi se umanjilo ire- nje oboljenja. Neeljene izdanke treba eliminisati to blie nivou zemlje, kao i one koji su polegnuti. Oteene ili obolele izdanke treba skratiti nepo- sredno iznad bonog izdanka ili jakog pupoljka, ili ih treba u potpunosti ukloniti. Orezane izdan- ke treba ukloniti iz zasada i po mogustvu spaliti, da ne bi dolo do irenja moguih oboljenja i inse- kata. Kod orezivanja crvene ribizle treba naroito voditi rauna da se ne otete mladi rodni izdanci na kojima ribizla najvie plodonosi. Uzgojni sistem bez naslona Kod ribizle, cilj je godinje odravati 3 4 jaka nova izdanka po bunu i eliminisati svake godine isti broj starijih izdanaka. Kod ovog sistema, na zrelim bunovima ostaje od 9 do 12 izdanaka (po 3 4 izdanka na svakom od starijih (jednogodi- njih, dvogodinjih i trogodinjih) izdanaka). Po mogustvu, izdanke stare 4 godine treba ukloniti. U prvoj godini nakon postavljanja zasada, prili- kom rezidbe moe se ostaviti 6 do 8 zdravih, jed- nogodinjih izdanaka, a treba ukloniti sve obolele, slabe ili oteene izdanke. U drugoj godini, treba orezati sve osim 3 4 najbujnija dvogodinja iz- danka i 4 5 bujnih jednogodinjih izdanaka. Ovaj obrazac rezidbe treba primenjivati tokom 3 i vie godina, dok se ne postigne odgovarajua for- ma i struktura buna koja e se dalje odravati. Slian je princip kod crne ribizle, s tim to tre- ba imati u vidu njihovu veu bujnost. U prvoj godini zadrava se 10 12 izdanaka, a stariji iz- danci se eliminiu posle druge godine. Najplo- donosniji su jednogodinji i dvogodinji izdanci (odnos 50 : 50). Sistem kordunica Za crvenu ribizlu gajenu u sistemu kordunice potrebna su 1 3 glavna izdanka (do 2 m) sa horizontalnim rodnim granama u pojedinanoj ravni. Svake godine izdanci se vezuju za kosni- ce, ime se podstie usparavan rast izdanaka. Mladi izdanci i bone grane koje se ukrtaju s drugim granama se eliminiu. Kod ovog sistema, svaki rodni izdanak koristi se nekoliko godina pre nego to e se zameniti novim lateralnim izdankom. Tokom prvih nekoliko godina, kod orezivanja u periodu mirovanja centralna voica se skrauje na nain da se zadri polovina prira- sta iz prethodne godine, ime se podstie razvoj lateralnih (bonih) grana. Nakon to centralna voica postigne eljenu visinu, svake godine, krajem leta skrauje se do jednog pupoljka pri- rasta iz te godine. Koristei ovaj metod, tokom vie godina moe se odravati visina samo jed- nog izdanka. Sistem glejnog horizonta Crna ribizla se esto gaji na ovaj nain. Sadnice se sade na manjem rastojanju u redu (0,6 0,75 m), ime se podstie rairena forma izdanaka. Ovaj sistem uzgajanja primenjuje se uglavnom kada je berba mehanizovana. Prilikom rezidbe, vano je zadrati elastine, uspravne izdanke, a one koji rastu pod uglom manjim od 45 u od- nosu na povrinu zemlje treba eliminisati. Opraivanje Ribizla je jedna od vonih vrsta sa najranijim vremenom cvetanja, tako da se kod nje mogu javiti potekoe sa opraivanjem ako je prolee hladni- je i obiluje padavinama. Crvena ribizla je obino samooplodna i nije joj potrebno unakrsno opra- ivanje, ali se zametanje i krupnoa plodova moe poveati ako se u zasad ukljui 1 2% bunova sorti opraivaa. Crna ribizla je u mnogo manjem stepenu samooplodna, i obino podrazumeva po- trebu za naizmeninom sadnjom vie razliitih sorti, kao i korienje, pela kako bi se obezbedilo adekvtno opraivanje. Konice (2 4 po hektaru) treba postaviti u zasad u periodu kada se cvetni pupoljci otvore oko 25%. Kod hladnijih, vlanih i/ili vetrovitih vremenskih uslova potrebno je vie konica. Postavite konice u sredinji deo zasada, i pokosite sve povrinske useve ili divlje cvee. Mnoge vrste divljeg cvea su za pele prilanije od cvetova ribizle. Pored konica postavite i posude sa vodom i u nju stavite tapi, kako bi pele koje upadnu u vodu mogle da izau. Obratite panju da u vreme cvetanja, odnosno opraivanja, kada su pele aktivne, u blizini zasada ne koristite pe- sticide koji mogu da utiu na pele, ak i pestici- de sa dugim intervalom rezidua. Metil paration, malation i srodni insekticidi veoma su toksini za pele. Ako je neophodno obaviti prskanje to svakako treba uraditi u kasnim veernjim satima, kada pele nisu aktivne. 12 Zatita od mraza Ribizla spada u grupu kontinentalnih vonih vrsta sa najranijim vremenom cvetanja, i osetlji- va je na prolene mrazeve. U odnosu na ostale faktore koji utiu na prinos, proleni mrazevi imaju najvei uticaj na smanjenje prinosa. Mraz tokom samo jedne noi moe u potpunosti da uniti prinos. Ribizla obino cveta pre posled- njeg mraza, naroito rane sorte. Zatita od mra- za je obino obavezna kod izuzetno ranih sorti na lokalitetima na kojima se proleni mrazevi mogu oekivati u vie navrata. Ukoliko je zatita od mraza neophodna, pri- menjuje se vetaka kia, jer se cvetovi moraju posuti vodom da bi efekat bio vidljiv. Dokle god na cvetovima ima vode, temperature e se zadrati na 0C, jer voda oslobaa toplotu pre nego to se pretvori u led. Cvetovi ribizle obino podnose temperature do 2 stepena ispod take leenja. Ovaj vremenski razmak izmeu leenja vode i oteenja omoguava da se zasad u pot- punosti prekrije ledom, i cvetovi i sadnice ipak zatite. Meutim, ukoliko je mlaz vode koji se izliva na cvetove nedovoljan, temperatura e sii ispod take oteenja, i tako izazvati jo vea oteenja. Neophodno je kontinuirano izlivanje na sadnice najmanje 25 38 mm vode na sat. Nemojte prekidati navodnjavanje ujutru pre izlaska sunca, i pre nego to led pone da otpada sa biljke, ili pone da se prirodno topi. Potrebno je od 420-550 L/min po hektaru da bi se obezbedila adekvatna zatita. Vetrovito vreme uzrokuje gubljenje toplote, ime se zatita od mraza umanjuje. Pod ovakvim uslovima po- trebne su vee koliine vode. Vetaka kia nema efekta u uslovima kada je vetar ekstremno jak, jer gubljenje toplote moe biti izraenije nego prilikom zamrzavanja vode. Osetljivost cvetova na mraz razliita je u ra- zliitim fazama razvoja cveta. Otvoreni ili deli- mino otvoreni cvetovi su mnogo osetljiviji od vrsto zatvorenih. Osim toga, cvetovi u razvoju bolje podnose mraz nego oni koji su otvoreni. Potreba za zatitom od mraza uslovljena je i drugim vremenskim uslovima. Vea je verovat- noa da e mirna, vedra no stvoriti uslove koji izazivaju oteenja, jer se toplota brzo gubi, i temperatura cvetova moe biti nia od tempe- rature u neposrednom okruenju biljke. Moe se oekivati da e mrazevi koji nastupaju posle perioda toplog vremena izazvati vea oteenja od onih koji slede iza perioda sveijeg vremena, zbog intenziviranog rasta biljaka. Temperaturu treba pratiti na delu zasada koji se nalazi na najnioj visinskoj taki, kako bi se moglo zakljuiti o potrebi zatite od mraza. De- lovi zasada na nioj visini bie hladniji od okru- enja, a mogu biti znaajno hladniji u odnosu na vazduh oko objekata. Uz to, zatitu od mraza treba primeniti ranije ukoliko je relativna vla- nost vazduha nia, jer je taka pojave rose nia u takvim noima, kada se nie temperature i mogu oekivati. Prihrana Prihrana u prolee Kod ribizle je lake izraunati koliinu veta- kog ubriva po bunu, jer se ribizla ne iri dalje sa mesta na kom je posaena. Za zreo bun (5 godina i vie) obino je potrebno priblino oko 28 g istog azota godinje, to se moe obezbedi- ti iz vie izvora. Za bunove mlae od 5 godina potrebno je otprilike 20% posto manje azota. Preporuuje se da se vri testiranje zemljita sva- ke druge godine, u cilju optimizacije programa ishrane biljaka. Sadraj hranljivih materija u tkivu biljaka prikazan je u Tabeli 4. Nedostatak gvoa najbolje se utvruje simptomima na li- stu, kao to je pojava utila ili bledila izmeu lisnih nerava. Hranljive materije Trazeni nivo hranljivih materija Macroelementi ( suve mase) Azot (N) 2.7 to 2.9 IosIor (P) 0.26-0.30 Kalijum (K) 1.0-1.6 Kalcijum (Ca) 1.0-1.5 Magnezijum (Mg) 0.10-0.15 Mikroelementi (ppm suve mase) Mangan (Mn) 20-70 Bakar (Cu) 5-20 Bor (B) 20-40 Cink (Zn) 20-50 Tabela 4: Sadraji odgovarajuih hranljivih materija u tkivu lista dobijenih analizom listova bunova ribizle. Najuobiajeniji nedostatak je nedostatak azo- ta, naroito kada se koristi mal na biljnoj bazi. Simptomi se ogledaju u utilu na listovima, slaba bujnost i zakrljao rast. Nedostatak kali- juma ogleda se u ukovrdavanju oboda listova i pojavi nekrotinih pega na zrelijim listovima. Moe doi i do pojave prevremene obojenosti nedoraslih plodova. Potreba za fosforom je obi- no velika ukoliko se ele dobri prinosi. Ruiasta obojenost listova i prevremeno opadanje lia je indikator nedostatka fosfora. Ostale hranljive materije ne predstavljaju naroito ograniavaju- 13 i faktor, mada se u nekim sluajevima i to moe dogoditi. Azotno mineralno ubrivo treba primeniti u dva navrata, u vreme kretanja pupoljaka u pro- lee, i u periodu zametanja plodova. Kalijum i fosfor mogu se primeniti u jesen ili prolee, u kombinaciji sa azotom. Ribizla je osetljiva na hloride, tako da ne treba koristiti kalijum hlo- rid. Kod sadnica koje nisu navodnjavane treba primeniti manju koliinu hraniva nego kod navodnjavanih. Primena stajnjaka se ne prepo- ruuje za ribizlu koja se plasira na trite sveih proizvoda, usled mogunosti prenoenja bolesti preko hrane. Ako se stajsko ubrivo ipak koristi, treba da bude dobro kompostirano, zbog sma- njenja rizika. Navodnjavanje Ribizla nema naglaenu potrebu za vodom, ali, uopteno govorei, navodnjavanje e joj biti od koristi, obino 2,5 cm nedeljno, tokom itavog perioda vegetacije. Navodnjavanje pogoduje na- roito sadnicama ribizle koje se gaje na lakim zemljitima. Potrebe ribizle za vodom mogu se obezbediti kroz padavine i navodnjavanjem. Ukoliko je mogue, treba izbegavati veta- ku kiu, jer se na taj nain prenose oboljenja i umanjuje kvalitet plodova. Postojane kap-po- kap trake postavljaju se u sredinji deo reda, povrh organskog mala ili ispod plastine folije, ime se obezbeuje neposredno navodnjavanje sadnica. Berba Od 60 70% procenata ukupne berbe ribizle obavlja se runo. U mnogim oblastima gajenja crne ribizle prihvaena je mehanizovana berba, kako bi se smanjila potreba za runom berbom. Crvena ribizla moe da se bere i mehanizovno, ali za posledicu ima oteenja na plodovima koji se zbog toga moraju ili zamrznuti ili preraivati. Savremene maine za berbu funkcioniu tako to se kreu niz red i otresaju bobice na prenosnu traku. Kod ove vrste berbe, preporuuje se kon- sultacija sa proizvoaima u svrhu koordinacije sistema proizvodnje. Vreme sazrevanja ribizle kree se izmeu 2 4 nedelje, u zavisnosti od sorte i vremenskih uslova. Kada su potpuno zrele, bobice ribizle su meke, aromatine, u potpunosti obojene, bez imalo zelene boje pri peteljci. to se tie velepro- dajnog trita, najbolje vreme za berbu plodova ribizle je neposredno pre nego e plod dobiti svoju najtamniju boju, i pre nego e pokazati znake omekavanja. Plodovi koji se oberu pre perioda punog zrenja imae bolju trajnost od onih koji su potpuno zreli ili prezreli u vreme berbe. Dobra praksa kod proizvodnje ribizle za sveu potronju jeste obuka beraa da u pravo vreme beru plodove, tako da sortiranje nakon berbe nije neophodno. Crvena ribizla se obi- no bere onda kada svetla boja pokoice poprimi gotovo krajnju nijansu boje. Ukupan sadraj ra- stvorljivih materija obino se kree izmeu 9,5 i 14% u vreme kada ih treba brati. Crvena ribizla ima osetljivu pokoicu, i bere se bez dodirivanja bobica na grozdu, odsecanjem peteljke od izdan- ka, pri emu treba obratiti panju da se nijedna bobica ne oteti. Berai mogu ubrane bobice odlagati direktno u plastine posude za maloprodajno trite koje se mogu direktno prosleivati u hladnjau i plasi- rati na trite. Plastine posude od iste Clamm- shell plastike, dimenzija 100 150 g, smatraju se standardnom ambalaom za veleprodajno tr- ite. Ove posude su jeftine, omoguavaju brzo hlaenje plodova i providne su. Na dno posude moe se staviti upijajua podloga koja apsorbuje viak vlage i sok koji iscuri. U jednom pakovanju grozdove ribizle treba postaviti u malom broju slojeva. Precizni izgled posude treba utvrditi na osnovu zahteva kupaca. Posude od stiropora jo uvek su u upotrebi za lokalno i neposredno ma- loprodajno trite, mada treba izbegavati rete- kaste posude u kojima se ribizla moe otetiti. Plodovi za preradu se mogu brati u vee posude, sa ili bez peteljke. Berba ribizle moe se obavljati u dva navrata, ukoliko elimo da ih oberemo kada su potpuno sazrele, iako e veina bobica ostati na bunu od 1 4 nedelje nakon pune zrelosti, a da pritom ne izgube na kvalitetu. Za neposredno, lokalno trite bobice ribizle treba brati kada su u punoj zrelosti, dok one koje e se transportovati treba brati bre pune zrelosti. Plodovi ribizle koji e se koristiti za pravljenje elea i pasterizaciju obi- no se beru neposredno pre nego e sazreti, jer je sadraj pektina u tom stadijumu najvii. Bobice se smeuraju i postaju mekane kada prezre. Pe- teljke plodova za preradu ne treba ukloniti sa plodova, jer bi sok iz bobica iscureo. Plodovi crne ribizle treba u potpunosti da budu crne boje, bez tragova zelene boje pri peteljci u vreme berbe. Ukupan sadraj rastvorljivih mate- rija obino se kree izmeu 15 i 26%, u zavisnosti od sorte, vrste trita za koje se bere i namene. Bo- bice crne ribizle su vre od crvenih sorti, i mogu se brati ili pojedinano ili u grozdovima. Meha- nizovana berba koristi se kao poslednja mera, za plodove koji su preostali na bunu. Do trulei plodova dolazi kada su plodovi vlani u toku berbe. Bobice treba brati i pakovati 14 samo kada su suve. Nikada ribizlu ne berite kada je kia, i ne ispirajte ih pre ili prilikom pakova- nja. im se posuda napuni plodovima treba je ostaviti u hladovini kako bi se plodovi ohladili, a potom u hladniju prostoriju ili friider, barem na svakih sat vremena. Hlaenje i uvanje Bobiasto voe bi trebalo brzo stavljati u kli- matizovane uslove hladnjae, proputanjem hladnog vazduha ( 0C) preko paleta sa plodovi- ma. Kada se plodovi ohlade do blizu 0C, palete sa gajbicama treba uviti u plastiku i ostaviti u hladnu komoru na temperaturi od -0,5C 1C, pri relativnoj vlanosti vazduha od 90 - 95%, i uz slab protok vazduha, radi smanjenja stepena dehidratacije. Trajnost plodova crvene ribizle je i do skoro 20 dana, a crne ribizle samo desetak dana. Vie temperature vazduha i nia vlaga ne- gativno e se odraziti na trajnost bobica. Transport Proraun je da se oko 40% obranih plodova iz- gubi na putu od njive do trpeze. Veliki deo ovog gubitka posledica je loe manipulacije plodovi- ma posle berbe, ukljuujui i transport. Smanje- njem broja transfera plodova kako iz ruke u ruku tako i kao upakovanog proizvoda, smanjuje se i procenat gubitka. Bobiasto voe bi trebalo odr- avati u hladnim uslovima, upakovano u svakoj fazi transporta. Gajbice bi trebalo transportovati na paletama, ne doputajui pritom da lee na podu, ili dodiruju stranu prikolice, kako bi se obezbedio protok vazduha. Temperatura u gaj- bicama koje dodiruju pod ili stranu prikolice moe dostii ak i 11C. Isto tako, gajbice ne treba postavljati iznad zadnjih tokova kamiona, kako bi se izbeglo truckanje. Da bi se palete k- sirale, mogu se dodatno prepakovati, ili se mogu obmotati pantljikama. Ukoliko za to postoje mogunosti treba koristiti kamion-hladnjau. Meutim, kod veine ovih kamiona cirkulacija vazduha nije zadovoljavajua, i temperatura se ne moe odrati ispod 4C, a da se plodovi pri- tom ne zalede. Usled toga, maksimalno hlaenje plodova pre utovaranja je ak i vanije, kako bi proizvod stigao na trite u to boljem stanju. Ukoliko vam kamion-hladnjaa nije na raspo- laganju, gajbice sa plodovima iz klimatizovanih uslova treba prekriti platnom da bi se odrala nia temperatura. Ovaj postupak se ne preporu- uje za transport na veliku daljinu. Transport plodova do veleprodajnog, odnosno maloprodajnog trita esto je izvan kontrole od- gajivaa. Na poboljanje kvaliteta proizvoda koji stie do potroaa utie razvijanje dobrih odnosa sa kupcima u veleprodaji, odnosno maloprodaji, u smislu njihove edukacije kako da na adekvatan nain postupaju sa sveom ribizlom. Poeljan je lini kontakt izmeu prodavca i kupca pre prve isporuke, a u sluajevima kada to nije mogue, od pomoi moe biti i uputstvo za rukovanje pridodato uz poiljku. SUZBIJANJE TETOINA Ribizla je osetljiva na mnoge insekte i bolesti. Mnoge od ovih tetoina mogu se kontrolisati, ili se njihova zastupljenost moe svesti na mi- nimum kroz adekvatnu negu i primenu agro- tehnikih mera u zasadu. Odravanje ispravnog zadravstvenog statusa sadnica, snabdevenost vla- gom, kao i provetravanje i zatita od korova, u cilju minimiziranja zastupljenosti domaina bo- lesti, doprinee smanjenju uticaja bolesti i te- toina. Suzbijanje tetoina lake je ako je bun proreeniji. Pritom, izbor otpornih sorti i ade- kvatna upotreba pesticida, u cilju zaustavljanja irenja pojave tetoine koja se suzbija, takoe pozitivno utie na njenu zastupljenost. Meu- tim, kada se prilikom pregleda zasada utvrdi da e gubici u prinosima prei prihvatljive granice hemijski pesticidi pruaju najbolju zatitu i za- dovoljavaju potrebe svakog trita. INSEKTI TETOINE titaste vai (Quadraspidiotus perniciosus) Odrasli insekti ove tetoine gotovo da su kru- nog oblika, a u sredinjem delu telo im je bla- go uzdignuto. Boja im je tamno mrka do crna, kada su male, a odrastao insekt je sive boje. Ove titaste vai napadaju listove, cvetove, mlade rodne izdanke i izdanke. Rastvor dormantnog ulja moe se primeniti u prolee, pre kretanja pupoljaka. Primena krenog sumpora do izvesne mere moe biti ekasna. Ribizline vai (Hyperomyzus lactucae) prezi- mljuju u obliku jaja na izdancima, a hrane se na donjoj strani mladog lia. Mogu izazvati crve- nilo i deformisanost lista, kao i povijanje lista na unutra. Na listovima i plodovima se nagomilava izmet vai, tako da plodovi gube trinu vred- nost. Insekti dobijaju krila poetkom leta, sele se 15 na druge biljke domaine, da bi se u jesen vratile na ribizlu gde e se pariti i izlei jaja. Ukoliko se pregledom zasada tokom maja i juna utvrdi vie od 2 vai po izdanku zasigurno je potrebno primeniti neki insekticid. Sistemski disulfoton se tada koristi za suzbijanje, mada se mogu pri- meniti i namenski malation, pirethrin ili imida- kloprid sprej. Mlade stenice (Poecilocapsus lineatus) su sit- ne, sa sjajnim telom crvene boje i mrkim pega- ma. Imago je oko 8 mm dug, telo mu je svetlo ukaste boje, a na leima ima 4 pruge. Pojav- ljuje se krajem prolea na vrhovima prirasta, gde iz mladog lia isisavaju biljni sok. Mesto na kome se insekt hrani tamni i vremenom uglav- nom otpada. Jaja prezime na vrhovima mladih rodnih grana. Ovaj insekt suzbija se primenom dormantnih ulja u prolee. Ribizlin savija (Synanthedon tipuliformis) je odrastao insekt, nema are ni pruge na krilima, boja mu je plavocrna, a ima ute pruge koje na- likuju prugama koje imaju osice. Pojavljuju se krajem prolea. enka jaja polae na izdancima. Larve se uvlae u izdanak, ime ga oslabljuju i ine da lie poinje da uti i vene, verovatno krajem leta i u jesen. Larve prezime u tunelima koje su napravile u izdanku. Crvena ribizla je osetljivija na ovu tetoinu od crne ribizle. Re- zidba i unitavanje zaraenih izdanaka je naju- obiajenija agrotehnika mera u suzbijanu ove tetoine. Sistemski insekticidi mogu biti eka- sni kada se primenjuju na larve, mada se mere suzbijanja mogu usredsrediti i na odrasle insekte ukoliko se otkriju pre izleganja. Pregalj (Tetranychus urticae) prezimi kao odrastao insekt na korovu ili biljnim ostacima pri dnu izdanaka. Pregalj je veoma sitan insekt (0,5 mm), svetle boje, ima 8 nogu i tamnu pegu sa svake strane. Hrani se na naliju lista, to pro- uzrokuje pegavost gornje povrine lista. Otee- nja se uglavnom javljaju u delovima parcele sa nedovoljno vlage, naroito kada je leto vrlo to- plo i sa malom koliinom padavina. Primena vi- sokih doza azotnog ubriva moe stimulisati rast mladih izdanaka sa sonim liem koje je meta pregalja. Heksitijazoks je usmeren na eliminisa- nje jaja i mladih pregalja, a moe se primeniti u ranoj fazi razvoja zaraze. Bifenazat se takoe primenjuje u kontroli ove tetoine, nakon ber- be. Bioloka kontrola koja podrazumeva prime- nu grinja predatora je takoe mogua, emu se moe pridodati meuredno sejanje povrinskih useva koje nastanjuju predatori. Ribizlin crv (Nematis ribesii) - larve ovog insek- ta su duge, esto sa tamnim pegama, a zelenkaste su boje. Hrane se na rubovima listova, i mogu u potpunosti da dovedu do defolijacije kada su pri- sutne u velikom broju. Odrastao insekt je crne boje, ukastog abdomena. Larve se mogu suzbi- jati malationom ili nekim slinim insekticidom. 16 Tokom jedne godine ovaj insekt moe razviti vie generacija, i to velikom brzinom, to zahteva dis- ciplinovanost u merama suzbijanja. Pivac (Popillia japonica) je insekt koji se hrani na korenu biljke i moe uticati na njenu bujnost. Odrasli insekti skupljaju se u velikom broju u vre- me parenja i hrane se svim delovima biljke, ote- ujui listove i grozdove sa bobicama. Primena in- sekticida kojima se natapa zemlja moe redukovati zastupljenost ove tetoine, mada oni uglavnom dolaze sa drugih biljnih vrsta u okruenju. Naleti pivaca su obino periodinog karaktera, tako da se odrasli insekti mogu suzbijati malationom ili nekim slinim insekticidom. Grinja ribizlinog pupoljka (Cecidophyopsis ri- bis) je vektor virusa reverzibilne inverzije ribizle, i neophodno je suzbijanje ovog insekta. Grinje se hrane pupoljcima i liem, uzrokujui deformisan oblik listova i sitne guke na njima. Krupnije guke se mogu obrazovati i na izdancima, a pupoljci po- staju uveani (bolest krupnih pupoljaka) usled hranjenja insekta. Zarene biljke treba obeleiti i eliminisati kako bi se spreilo irenje ovih grinja i virusa koji prenose. Smotavac ribizle (Dasineura tetensi) je sitna muica koja prouzrokuje uvrtanje vrhova mla- dih rodnih izdanaka u kojima se nalaze siune narandaste ili bele larve (3 mm). Kod listova se moe primetiti prestanak rasta i razvoja. Period mirovanja provode u zemljitu u obliku lutke, a pojavljuju se u prolee kada enka izlegne jaja na mladom prirastu. Tokom jedne godine ona moe da izlegne i vie generacija. Prirodni predatori, kao to su Orius laevigatus i O. Majusuclus, kao i osa predator Platygaster demades mogu, do izve- sne mere, da suzbiju pojavu ove tetoine. Na ma- nje osetljivim sortama, kao to su Ben Sarek, Ben Connan i Ben Nevis retko se deavaju vei proble- mi sa ovom tetoinom. Uklanjanjem mala kra- jem sezone kako bi se predatorima obezbedio pri- stup u zemljite moe da potpomogne suzbijanju. Na parcelama na kojima je tokom ranijih sezona uoeno prisustvo ove tetoine moe se primeniti bifentrin ili malation, u periodu pre vremena cve- tanja. Da bi se suzbili odrasli insekti koji se pojav- ljuju u prolee treba primeniti insekticid pri dnu izdanka. Novi hemijski preparat Spinosad takoe je ekasan u suzbijanju ove tetoine. Puevi (razne vrste) su aktivni nou, to- kom perioda hladnijeg vremena, a napadaju listove i plodove. Navodnjavanje vetakom kiomnaroito obrazuje pogodne uslove za na- stanjivanje pueva koji se zavlae u biljne ostat- ke na zemlji tokom dana. Srebrnasti sluzavi trag koji se moe videti ujutru je znak prisustva ote- enja koja izaziva ova tetoina. Adekvatno odr- avanje zasada ja najbolja mera suzbijanja, kao i rezidba kojom se obezbeuje brzo suenje lia. Na parcelama na kojoj je zastupljenost pueva visoka treba izbegavati sejanje viegodinjih ma- hunastih useva, jer se u njima puevi nastanjuju. Metaldehid i klopke na bazi gvoe fosfata su ekasni u kontroli ove tetoine, a treba ih pri- menjivati pre jesenjih kia, kako bi se inhibiralo izleganje jaja. 17 OBOLJENJA Antraknoza (prouzrokova Drepanopeziza ribis) se karakterie sitnim, tamno mrkim pe- gama na listovima. Kod visokog stepena zaraze ovo oboljenje uzrokuje utilo listova koji opa- daju ve sredinom vegetacije. Na plodovima je takoe vidljiva pegavost u vidu ara (mrlja). U takvim sluajevima plodovi pucaju i opada- ju. Adekvatnom rezidbom se obezbeuje dobra ventilacija u bunu i izlaganje buna sunevoj svetlosti, ime se umanjuje mogunost pojave antraknoze. Mere suzbijanja se mogu kombino- vati sa merama suzbijanja pepelnice. Suzbijanje hemijskim preparatima zasniva se na formulaci- jama na bazi bakra, kao to je bakarhidroksid ili bakarsulfat. Pegavost lista (prouzrokova Septoria ribis) je oboljenje listova i moe da dovede do intenzivne defolijacije i smanjenja vitalnosti buna. Sitne, mrke pege vidljive su poetkom leta, a nalikuju simptomima antraknoze. Pege se ire i poprima- ju svetliju boju, a obod im je mrke boje. Zaraeni listovi na kraju ute i opadaju. Suzbijanje je sli- no kao u sluaju antraknoze, odnosno uklanjaju se bilji ostaci i rezidbom se obezbeuje otvore- nost krune. Mere suzbijanja mogu se kombino- vati sa merama suzbijanja pepelnice. Pegavost lista ribizle (prouzrokova Pseudope- ziza ribis) ogleda se u mrkim pegama koje se naj- pre pojavljuje na starijem liu, krajem prolea. Listovi poinju da ute i obino rano opadaju. Plodovi ostaju na grozdovima, ali su smeura- ni. Vei stepen oboljenja moe da znatno oslabi bun. Odravanje higijene u zasadu je najbolja mera kontrole ovog oboljenja, a zasniva se na uklanjanju opalog lia, na kome spore provode period mirovanja. Dodatna mera kontrole moe biti i rezidba savijenih izdanaka pri zemlji. Sorta Ben Hope pokazuje dobru otpornost na pega- vost lista kao i na ru kore petoigliavih borova (WPBR) i pepelnicu. Ferbam je ekasna mera u suzbijanju ovog oboljenja. Pepelnica (Sphaerotheca mors-uvae and S. macularis) je oboljenje koje se ispoljava na li- stovima u obliku paperjastog belog sloja na plodovima. Ovo gljivino oboljenje najee je kod bunova koji su bujni i na malom rastoja- nju. Nedostatak vlage u predelu korena takoe moe da se odrazi na pojaanu osetljivost bu- na na oboljenje. Dobar izbor parcele na kojoj se obezbeuje dobra provetrenost zasada i rezidba kojom se obezbeuje adekvatno rastojanje izme- u bunova, dobra ventilacija i izloenost kru- ne umanjie pojavu ovog oboljenja. Izbegavajte 18 mineralna ubriva sa visokim sadrajem azota, jer azot pospeuje rast sekundarnog prirasta koji je osetljiviji na ovo oboljenje. Rezidba i elimi- nisanje zaraenih izdanaka takoe e doprineti kontroli ovog oboljenja. Spreavanje nedostat- ka vlage u zasadu i primena mala tokom leta umanjie pojavu oboljenja. Sorte Ben Sarek i Ben Connan su otporne na pepelnicu. Hemij- ska kontrola podrazumeva primenu miklobuta- nila, piraklostrobina i mineralnog ulja, prema uputstvu proizvoaa. Rastvori sumpora takoe mogu dati dobre rezultate u suzbijanju. Ra kore petoigliavih borova (prouzrokova Cronartium ribicola) ee napada crnu ribizlu, ali se moe nai i kod crvene ribizle. Ovo obolje- nje moe ostaviti veoma ozbiljna oteenja kod svih vrsta koje su domaini ovog oboljenja. Na donjoj strani listova najpre se obrazuju sitne, kupaste pege od siunih, maljavih struktura na- randaste boje. Spore koje nastaju iz ovih formi uzrokuju dodatnu zaraenost. Zaraene biljke su oslabljene, i esto pokazuju znake prevremene defolijacije. Mnoge sorte su veoma otporne ili imune na ovo oboljenje, ukljuujui sorte Tita- nia, Ben Sarek, Crusader i Consort, a treba ih koristiti za sadnju na parcelama u blizini vrsta bora koje su alternativne biljke domaini. Pri- mena mineralnog ulja moe uticati na smanje- nje zastupljenosti oboljenja, ukoliko se tretman obavlja svakih sedam dana. Botritis (siva plesan) (prouzrokova Botrytis cinerea) obrazuje pepeljasto-mrku masu gljivica koja je karakteristina za obolele plodove, mada moe zaraziti itavu biljku. bunovi sa veom bujnou i slabom ventilacijom su naroito oset- ljivi na ovo oboljenje. Zaraene biljke manje su bujni, i pojava ovog oboljenja moe dovesti do potpunog propadanja biljke. Suzbijanje sive plesni zahteva integrisan pristup (ukljuujui i agrotehnike mere kojima se poveava protok vazduha u bunu), redovnu berbu, ukljuujui i berbu zaraenih plodova, kako bi se smanjio stepen zastupljenosti primarnih izazivaa zara- ze, primenu fungicida tokom perioda vlani- jeg vremena. Viestruki fungicidi ekasni su u suzbijanju ovih gljivica, odnosno fenheksamid, meavina ciprodinila i udioksonila, iprodion, piraklostrobin, meavina piraklostrobina i bo- skalida i meavina kaptana i fenheksamida. Prvi tretman treba obaviti u vremenu poetka cve- tanja (5-10%). Tretman treba ponoviti jo dva puta, u intervalu od 14 dana, naroito ukoliko je period cvetanja vlaan. Ne zaboravite da sme- njuje preparate da bi se izbegla pojava rezisten- tnosti gljivica. Trulenica ila (prouzrokova Armillaria me- llea) je esta pojava na tek oienim parcelama pod umom. Ova gljivica ima irok spektar bilja- ka domaina, ukljuujui veliki broj vonih i div- ljih vrsta. Napada koren, a zaraene biljke gube vitalnost, novi prirast izostaje, i postepeno pro- padaju, a ishod je fatalan. Tokom jeseni, peurke boje meda (mednjae) se obino pojavljuju pri osnovi zaraenih biljaka. Na korenovom sistemu uoljive su trakaste gljivine forme. Ova gljivi- ca se moe odrati na korenu izvaenog buna i nekoliko godina. Suzibijanje je usko povezano sa eliminisanjem zaraenih bunova i sadnjom vrsta koji nisu biljke domaini ove gljivice Trule korenovog sistema (Phytophthora sp.) se esto javlja na vlanim parcelama, sa slabo 19 dreniranim zemljitem. Simptomi su slabi, kr- ljavi izdanci, listovi su sitni i uti, a mogu biti i ukovrdeni po obodu. Zaraeni izdanci venu i propadaju pre berbe. Poto se izvade iz zemlje kruna i koren mogu biti potpuno sasueni. Suz- bijanje ovog oboljenja zahteva integrisan pristup, pri emu su formiranje izdignutih leja (zbog dre- nae) i korienje otpornih sorti dva najvanija faktora. U pogledu suzbijanja hemijskim sred- stvima, najekasnije je u prolee i leto zemlji- te zasada natopiti mefanoksamom. Folijarna primena fosetil-Al-a u prolee, kada se obrazuje novi prirast, takoe moe dati rezultate. Kod virusa reverzibilne inverzije biljka nor- malno raa, ali tokom 2 3 godine prinosi na- glo opadaju. Povrina listova napadnutih ovim virusom je ravnija, sa mnogo manje naglaenim usekom izmeu basal lobes nego to je sluaj kod normalnih listova. Ovi listovi takoe imaju manji broj glavnih lisnih nerava, a i manje su na- zubljeni. Pravo vreme za pregled izduenih izda- naka (ne onih du plodova). Ovo oboljenje pre- nosi grinja ribizlinog pupoljka (pogledati gore), ali je pojava mogua i bez oiglednih simptoma koje ostavlja ova grinja. Ovo oboljenje ne moe se izleiti, tako do se zaraene sadnice moraju izvaditi i ukloniti. Nove sadnice treba nabavi- ti iz pouzdanog rasadnika koji prodaje sadnice ispravnog zdravstvenog statusa. Virusi kao to su virus mozaika, virus pruga- vosti nerava, virus arenila i drugi mogu izazvati gubitak prinosa veih razmera u zaraenim zasa- dima. Vektori ovih virusa su vai, cikade i grinje. Kada sadnica jednom oboli od virusnih obo- ljenja nikakvi tretmani ne daju rezultate. Mere koje treba primeniti je korienje sadnog mate- rijala ispravnog statusa i kontrola vektora virusa. Zaraene sadnice treba eliminisati i unititi kako se oboljenja ne bi proirila na zdrave sadnice. SUZBIJANJE KOROVA Suzbijanje korova ukljuuje primenu kako agrotehnikih mera odravanja zemljita tako i primenu hemijskih preparata. Maliranjem pro- stora u redu, konstantnim gajenjem povrinskih useva u meurednom prostoru i runim plevlje- njem moe se, do izvesne granice, smanjiti potre- ba za znaajnijom primenom hemijskih prepara- ta. Meutim, za suzbijanje korova u zasadu ribizle postoji veliki broj herbicida. Oni se mogu svrstati u vie kategorija, u zavisnosti od toga na koje su korove usmereni (irokolisni nasuprot travama), u zavisnosti od vremena primene (pre pojave ko- rova nasuprot onima koji se primenjuju nakon pojave korova) i specinosti (irokog spektra na- suprot onih namenjenih za odreene korove). U tabeli 5, navedeni su herbicidi koji se mogu nai na tritu, kao i uputstvo za upotrebu. P r e p a r a t N a c i n
p r i m e n e P r e p o r u c e n a
d o z a
( k g A I / h a ) U p u t s t v o
z a
p r i m e n u Orizalin Pre pojave korova 2,25-4,5 Preparat primeniti krajem jeseni i pocetkom proleca, pre pojave korova.Ne preporucuje se koriscenje na zemljistima sa visokim sadrzajem organske materije. Zalivati tokom 21 dana. Moze se mesati u istoj posudi sa parakvatom, simazinom ili norfurazonom. GliIosat Nakon pojave korova 0,28- 0,84 Preparat sirokog spektra sa potpunim delovanjem. Sporadicno se koristi na mestima sa jacim korovima. Unistava zbunove ribizle ukoliko se nanese na zelena tkiva. Parakvat Nakon pojave korova 0,67-1,0 Preparat sirokog spektra sa potpunim delovanjem. Naneti na korov koji je izbio, rastvoren u 212 l vode po hektaru. Pelargonska kiselina Nakon pojave korova 9-90 L 3-10 rastvor Preparat sirokog spektra sa potpunim delovanjem. Primenjuje se pre pojave lista ribizle, ili nakon odrvenjavanja izdanak. Koriste se vece doze za supresiju jednogodisnjih izdanaka. Tabela 5: Herbicidi za suzbijanje korova u stari- jim zasadima ribizle i preporuena doza aktivne supstance (AI) po hektaru. 20 BELEKE 21 BELEKE 22 BELEKE Tis publication was made possible through support provided by the Economic Policy and Finance Oce, Bureau for Europe and Eurasia, US Agency for International Development, Mission for Serbia and Montenegro, under the terms of Contract No. PCE-I-00-98-00013, Task Order 814. Te opinions expressed herein are those of the author(s) and do not necessarily reect the views of the US Agency for International Development. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srbije