Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
2Activity
P. 1
Čovjek u posjedu metafizike - Osnovne crte Heideggerove kritike ontoteologije

Čovjek u posjedu metafizike - Osnovne crte Heideggerove kritike ontoteologije

Ratings: (0)|Views: 42|Likes:
Published by gorom_sen

Boško Pešić

Boško Pešić

More info:

Categories:Types, Research
Published by: gorom_sen on Jan 24, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/17/2013

pdf

text

original

 
Bogoslovska smotra,
 
82 (2012.) 1, 151–160
151
UDK 11:111
P
rimljeno: 4. 3. 2011.Prihvaćeno: 23. 1. 2012.Pregledni članak 
ČOVJEK U POSJEDU METAFIZIKE
OSNOVNE CRTE HEIDEGGEROVE KRITIKE ONTOTEOLOGIJE
Boško PEŠIĆ
Vladimira Ruždjaka 18, 10 000 Zagreb bpesic.hr@gmail.com
Sažetak
Namjera ovog
č
lanka jest ukratko prikazati elementarne postavke Heideggerove kri-tike meta
zike kao ontoteologije i prikazano iskušati u prostoru demitološkog pri-stupa problemu. Uvo
đ
enjem ontološke razlike kao metodološke smjernice, Heidegger je nastojao osujetiti meta
zi
č
ku interferenciju bitka i bi
ć
a, naime da se bitak u takvom jednom okružju uvijek iznova iskazuje kao bi
ć
e. No, sama ta razlika kao nihilisti
č
kirezultat svoje vrste koliko god
lozo
 jski opravdana,
č
ini se, još uvijek olako podcje-njuje snagu
lozofsko-teološke formule

 , pogotovo u slu
č
ajevima kada unjoj postaje razvidno pitanje identi
č
nosti bitka i sudbine. Koliko god Heideggerovo (alii svako drugo)
lozofsko mišljenje ovo pitanje uspijeva plodonosno obesnažiti, ono nidanas nimalo nije izgubilo na svom egzistencijalnom zna
č
enju, a utoliko se predleže
ć
erazmatranje na njega motivacijski posebice usredoto
č
uje.
Klju
č 
ne rije
č 
i:
 
Heidegger, meta
zika, ontoteologija, mitološko stanje, identi
č
nost, pro-svjeta.
Uvod
Naslov ovog izlaganja ve
ć
ini današnjih
lozofskih prosuditelja po svojoj prilicine ostavlja druk
č
iji dojam nego samo u rasponu od tendencioznoga do reakci-onarnoga. Uz nadu da jedna ovakva »ograda« na samom po
č
etku stoga ipakne
ć
e biti isporu
č
ena navedenoj zloslutnosti, upravo izvla
č
enje teme na koju seskupio iznena
đ
uju
ć
e velik sloj prašine u
č
inilo bi ovo »opravdavanje« svrsishod-nim. Naime, poradi dizanja te nataložene prašine dovode
ć
i tako razmatranjekoje slijedi do njegove izvorne nakane: barem ponešto pretresti od onoga, makoliko staromodno zvu
č
alo, o
č
emu se u
lozo
 ji uvijek iznova radi.
 
Boško PEŠIĆ,
Čovjek u posjedu metafzike. Osnovne crte Heideggerove kritike ontoteologije
152
Upravo zato, koliko god dosadašnja recepcija tomu ne govorila u prilog,
lozo
 ja Martina Heideggera nikada nije bila zahvalna tema. Ne samo zboguvijek spremnih jurišnika na njegovo
lozofsko djelo i jednako tako na drugojstrani revnih apologeta te epigona, ve
ć
i zbog neshvatljive potrebe, vo
đ
enenadmenoš
ć
u nepoznavanja, za polaganjem prava na cjelokupnu ocjenu nje-gova naslije
đ
a. Ovo izlaganje, treba re
ć
i, sa svim tim »nastojanjima« povezuje jedino intenzitet s kojim ih se ono odri
č
e. Ono do
č
ega nam je na ovome mjestuisklju
č
ivo stalo jest položiti ra
č
un za ono u razumijevanju možebitno doku
č
enoi kao izazov promišljano. Rije
č
je, dakle, o Heideggerovu mišljenju meta
zike.Ono što ina
č
e mislimo pod pojmom meta
zike može biti svakojako, alinikada jednozna
č
no, pa je to tako i u Heideggerovu slu
č
aju. Meta
ziku, s jednestrane, možemo promatrati, kako to Gadamer lijepo formulira, kao »jedinstvenioblik naše zapadne civilizacije što je u Hegelu našao trijumfalno ispunjenje isvoj kraj«
1
. Možda baš stoga nemamo razloga ne vjerovati Hegelu kada kažeda cijela »povijest
lozo
 je jest povijest otkrivanja ’misli’ o apsolutnome«
2
. Podovim »povijest
lozo
 je« zadovoljavaju
ć
e bismo mogli podvesti što smatramopod meta
zikom a što
ć
emo u nastavku pokušati izvesti na vidjelo.S druge strane, meta
zi
č
ko mišljenje, kako nas pou
č
ava Aristotel, kaoono prvo u
lozo
 ji polazi od bi
ć
a kao bi
ć
a (

). Svaki put kada meta
-zika misli bi
ć
e, po Heideggeru
3
 , trebala bi misliti i njegov bitak. Ali ona to ne
č
ini! Barem ne bitak sam u njegovoj istini, jer polaze
ć
i od bi
ć
a kao bi
ć
a meta-
zika bitak predo
č
ava tek kao bi
ć
e u cjelini. Da je to tako, re
ć
i
ć
e Heidegger,zaslužna je bit
č
ovjeka opisana i opasana onim
animal rationale
koja se samimtime iskazuje i kao
animal metaphyisicum
. Prevladati ovako konsteliranu meta-
ziku u nekoj od sretnih okolnosti za Heideggera, zna
č
ilo bi mišljenjem pre-vladati samu
č
ovjekovu bit, jer »gotovo se
č
ini da je meta
zika prema onomekako misli bi
ć
e upu
ć
ena da bez svoga znanja bude zaprekom koja
č
ovjekuprije
č
i prvobitni odnos bitka spram
č
ovjekove biti«
4
.U suprotnom, kao što pokazuje njegova povijest od Aristotela doHegela, mišljenje ostaje dvostruko zapretano. Jednom kada bi
ć
e kao bi
ć
eocrtava njegovim najop
ć
enitijim oznakama (kategorijama), i drugi put kada bi
ć
e kao bi
ć
e uprizoruje u smislu najvišega, božanskoga bi
ć
a. Na taj na
č
in,kaže Heidegger, meta
zika objavljuje kako svoju ontološku tako i svoju teo-
1
Hans Georg GADAMER,
Č
itanka
 , Zagreb, 2002., 277.
2
Georg Wilhelm Friedrich HEGEL,
Enciklopedija
 fi
lozo
 fi
 jskih znanosti
 , Sarajevo, 1965., 15.
3
Iscrpniji kriti
č
ki prikaz Heideggerova stava o zaboravu bitka vidi u:
 
Stefan WINTER,
Heideggers Bestimmung der Metaphysik
 , München – Freiburg, 1993., 207ss.
4
Martin HEIDEGGER,
Was ist Metaphysik?
 , Frankfurt am Main,
15
1998., 12.
 
Bogoslovska smotra,
 
82 (2012.) 1, 151–160
153
lošku narav.
5
Naro
č
ito se to ogleda u judeo-krš
ć
anskoj koncepciji svijeta kojapolazi od vjerovanja da su univerzum i sva njegova bi
ć
a nešto stvoreno i da
č
ovjek koji darom posjeduje mogu
ć
nost takva konceptualiziranja zauzimasredišnje mjesto u tom svijetu. Cjelina bitka je na taj na
č
in raspodijeljena na boga,
č
ovjeka i prirodu.Ono na
č
emu ovdje, pak, paralelno još treba posebno ustrajati jest Hei-deggerovo ultimativno razlikovanje bitka shva
ć
enog kao cjelina bi
ć
a
6
i bitkamišljenog s onu stranu bilo kojeg bi
ć
a. Takvo razlu
č
ivanje Heidegger još odsvojih najranijih predavanja naziva
ontološkom diferencijom
 , koja kao izraz idanas odzvanja
lozo
 jom. Razlikovanje bitka od bi
ć
a ne upu
ć
uje na nekogatko bi tu razliku trebao napraviti, ili, još manje, na samu razliku, ve
ć
da sveto pojmovno uprizorenje trebamo gledati na na
č
in da bitka
ima
u bi
ć
u, odno-sno da se bitak pokazuje i razumijeva kao
otvoren
. Ovo biti
otvoren
ispostavljazahtjev k rasvjetljavanju onoga što je dosad bitno ležalo u tami. Naime, tekrazumijevaju
ć
i svoje Tu u svijetu,
č
ovjek se, prema Heideggeru, otvara premasvom bitku. Ali o tome
ć
e u nastavku morati posebno još biti rije
č
.
1. Ontoteološko shva
ć
anje meta
zike
Na
č
in kretanja koje mišljenje usmjerava prema onom prošlom Heideggernaziva »korak natrag« koji kao odnos prema istini višestruko zahva
ć
a krivatuma
č
enja u povijesti
lozo
 je kao meta
zike. Problem o kojemu se pritomradi nije baštinjen, takore
ć
i nije iz prošlosti naslije
đ
en. On u ovom su
č
eljava-nju nije još uop
ć
e doveden u pitanje, i u tom smislu
č
ini se ispravnim tuma
č
itiHeideggerov pojam
zaborava
 , naime prvenstveno kao ono što je mišljenju bitnoostalo skriveno – razlika bitka i bi
ć
a. U takvom jednom zaboravu meta
zika
ć
eosigurati svoju vlast nad ukupnim mišljenjem svojega doba.Nekako prvo što se u višestrukosti spomenutih krivih tuma
č
enja meta
zikename
ć
e jest sam njezin problemski po
č
etak koji po
č
inje s pitanjem o Bogu. Ranijesmo nazna
č
ili kako je meta
zici stalo do bi
ć
a kao takvog i u njegovoj cjelini. Cje-lina se, po Heideggeru, u meta
zi
č
kom smislu ispostavlja kao temelj jedinstvasvih bi
ć
a zadan onome što se izdiže ponad svih bi
ć
a i iz toga se crpi njezinozna
č
enje kao ontoteologije.
7
No, što nam izgovara ovaj pojam »ontoteologija«?
5
Ovdje se, prije svega i presudno, misli na krš
ć
ansku teologiju koja u svom sadržaju sve-strano preuzima i prera
đ
uje anti
č
ku meta
ziku.
6
Kakva je, primjerice, Parmenid izložio u svom djelu
O prirodi
:

.
7
Za volju strogog prenošenja, Heidegger govori o ontoteološkoj biti meta
zike. O tomeprimjerice vidi u: Martin HEIDEGGER,
Nie
t
sche II 
 , Pfüllingen, 1961., 349, 350.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->