You are on page 1of 263

Naziv originala:

Faslu-1-hitabi.fi-z-zuhdi ve-r-rekaiki ve-1-adabi

Naslov prijevoda:
Povratak u Dennet

Autor: Muhammed Nasirudin el-Uvejd


1418.

Objavljeno: god. po H.

Moham med Nasirudin el-Uvej d

POVRATAK U DZENNET
Preveo: Abdusa med Nas uf Bua tli

Zenica, 1433./2012.

SADRZAJ
PREDGOVOR . . . .
. .. ..

..,

. . . ..

. .. .

.. . . .

... . . . ..

.... .

. . . ..
. ..
.

. . .. . ..

. .. .. . . ..

........

. . . . . 12
.. .

...

SU TINA DUN . J ALUKA

. . ... . .....

..
.

..... . ... . ...

. . ... . . . ......

..

.......... . .... ... .

. .. . . . .

15

DUNJALUK JE GOSPODAR ONOME KO MU SE POKORA V A, A SLUGA ONOME KO GA ZANEMARI .

Prolazni i varljivi uitak . .. . . . .. Pretjerana ljubav prema dunjaluku izvor je grijeha . . Pokuenost dunjaluka . .. . Skupine ljudi u odnosu na dunja luk . . . .
............... ... ....... ..... ........... . .............
. ..

........ . ..... . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . ........ . ..

..... .

..

. .................. . .. . . . .

............ ........................... .. ......

. ......... ...... . ............................

............. . . ....................... ........ ...

16
20

..

16 19

..............................

.... .... ........... . ................ .........

22

VRIJEDNOST VREMENA U ISLAMU

............... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . ... . ....

25

ivot moga u mmeta je izmeu ezdeset i sedamdeset godina . 27 Zaustavi sunce da ne zalazi pa emo razgovarati . . . .. .. 28 Odmor i uivanje u dozvoljenim stvarima nije gubljenje vremena . 29 Skupine ljudi u pogledu iskoritavanja vremena............................................................. 30 Dunjaluki ivot je sadran u tri dana............................................................................. 3 1 Organiziraj i iskoristi slobodno vrijeme . . . 32 Radi prije nego ti smrt prekine svaku nadu . ... .. .. . . 32 Ako duu ne zaposli dobrom, ona e tebe zaposliti zlom . . . 33 Primjeri iskoritavanja vremena . .. 34 Hamad ibn Seleme . . . . 35 Ibn Derir et- Taberi .. . . . 35 Ebu Hat im er- Razi i njegov sin Abdurrahman . . . . .. . 36 Sa'lebe en- Nahvi Ahmed ibn Jahja ei-Bagdadi . . . . .. . .. 36 Ibn Akil ei-Hanbeli . 37 lbnu-1-Devzi . . . .. . .. . . . . . ... .. . 37 Ibn Tejmijja 38 Imam Es- Sujuti . .. . 39 Demaludin el- Kasimi .... . . . . .. . . 40 Hatib ei-Bagdadi ............................................................................................................. 40 . 40 Fahrudin er- Razi . .. . .
............... . .... . ..... . . . . . ... . .... . ............... .. . . . . .. . .. . ...... . .

KOD IVIH IMA NAJVIE NEMARA, A KOD MRTVI H NAJVIE KAJANJA . . ..

26

.. ...............

. . ............. ........... . ....... . ...... . ...........

...... .

. . ..... .. ........ .................. . . . ........ . .... ....................

........ .................... . .. . ..

.............

.......

.. . .

. .. .

.............................. ...... .

............................. ......... ....... . ............................. ....... .

.................... . ....... ....... . ............................... .......................... ...... . . .

.................

.......... ........ ........... . .. ..... .. .................................. . . . . . ... .

............... . ........ .. .................. ... .....

.. ...

...... .. .......... .... .

..

. .

.........................

.................

......... . ... . ............................................... . ........ . ................

. .. . .............

..

. ........

........... .... .. ... ....... .....

................... . ..... ..

... .. . .

.............. ............................................. ... . .. . . ..................................................

........ . . . . . . . . . . .................................... . . .. ...... . ..........................................

....... .......... ....... ............ .....

. . ................................ ......... ..

..................... ....... . ................ . ........... . ...................................... ......

ET-TEZKIJJE- I ENJE DU E .

. . . . . . . . . . . . . . ........ . .

.. .
. ..

... . ...

.. .
.

... .

. . 41
.. ...

ta znai tezkijjet? . . . Vanost ienja due i moralnog usavravanja Kako oistiti duu? . .. . . .
..
.

SPAEN JE ONAJ KO DUU SVOJU OISTI

. . . ...... . . . . . . .. .. . . . .......... .

..... . . ......... .............................................. .... .......... . . ........ .. ..........

. .

. . 42
..

...... . ........ . ................................ .

.... ........................... ........ ............... . . . . . .................. . . . . . ....... ....

. .

..

43

. ..........

45 46

ET-TAKVA - BOGOBOJAZNOST . . . . . . . . . . . .
. . . . .

.....

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
. . . .

..

Znaenja takvaluka u Kur'anu Allahova oporuka i oporuka svih poslanika Bogobojazni su Allahove evlije . Plodovi bogobojaznosti . Osobine bogobojaznih . ..
. ......

VATRU SMUTNJE GASITE BOGOBOJAZNOU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50


. . . .
.. . .

. . . . . . ..................... . . .

. ..

. . ....... . . . .

............................... .... ..

. . 51
.

........ . . . . . . . . . .. . ...... .... . . . ..................

......... . ........ . ... . . . . . . . . . ....... .

. . . .. . .
. ...

. . . . ..........

53

. . . .... . . .. .

. .
.

. ..............

55 55 57

..........

. .................... . ..... . .. . .

. . . . ......... . ..... ......... ....

. . . . . ...............

....

....

. . . . . .............. ................... . . . . . . . . . ........................... ......... ... . .

ES-SIDK - ISTINOLJUBIVOST . . . . . . . . . .
.
. .

......

....

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
. .

. .

ta je to sidk? . . . Budite s onima koji su istinoljubivi . . . Odlika Allahovih poslanika .. ... . Istinoljubivost u rijeima, djelima i namjerama Zabranjena istinoljubivost .. Odgajanje djece na istinoljubivosti . ..
.... . . ...

KO M I GARANTIRA I STINOLJUBIVOST, JA MU GAR.ANTIRAM DENNET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .


. .
. .. .

....

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
. .

....

. . . . . .. . . ................. .

...

.... . ..... .

....................... .... . . . . . . ..

...

. . . ......... .......

60 63 64 65

..... . . ... . ..... . .

.... .. . .. . .. .

. ..

...... . . . . ................. .......... . . .

. 61

..... . ..

......

........

. . . . .....................

.. .

. . . .... .

. .
. ..

.... . . ... . . .

. ...........

. . . ................ . .. . .... . .

. . . ...

.... . . . ...................

.........

. ........

.....

.......... . ................. . .

. .

. . ..... . . . .......... ... ... . ... . . . .

. 65

........................

. . . . ....... . .... . ................................. ...

EL-ISTl KAMA - USTRA . J NOST U VJERI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67


.
. .

..

Osijedila ga sura Hud i njene sestre Boj se Allaha javno i tajno Kako biti ustrajan na Pravom putu? Ispravnost vjerovanja i snaga ubjeenja. Iskrenost u vjeri i slijeenje sunneta Samoobraun . . . Dova Znakovi nedosljednosti u vjeri .. Licemjerstvo, la i krenje obeanja . . . Pogreno razumijevanje harama . Lo ahlak . . . Oholost . .. Slatki plodovi istikameta . .
. . . . .... ......... . . . . . . ... .
.

POTVRDA RIJEI DOBRIM DJEL I MA . . . . . . . . . . . . . .


. . .

..

. .

....

.. .
.

....

..

..

. 68
69 70 71 71 71 72 72 72 73

................ . . . . . .

..

..............

..... ................ ... .....

..

.... . . . .

. . . . . . .......................... . .... ... ... . . . . . . .

. . ..........................

...

....

..

...

....................... . . . ......... . ............................ ........ . . . . . . . .. . .... . . . . . . . . . . . ......

. .

....

....
.

. . . . . ....

.... ..

. .... . . . . .........

.............. . .

. .

. ....

... . . . ....

..

. . . . . . . ..................... . ....... . ..

. 71
.
.

. . . ........... .......... . ........ .

..

. ......

........................... .. . .....

. ..

........................... . . . . ...... . . . . . . . ...................... .......... ..... . . . . . . . ........................ . . . . .. . .. . . . . . . .

.. . .......

........ . .. ........................... . .... . . . . . .......

..

. .

. . ...

............

.....

..

....... ............... . ... . . . . . . . . ........... . ....... . . . . . ........

................. . ....

......... . ... ..... ....

....

. . .. . . . . . . . . . ........... . ....... . . ....

. . . ........... ....... .

....

.... ............................. . . . . ...

. .. . .

. .................... . ....... . . ..... ............ . . ... .....

. .. .
.

. .... . . .. .... . . . . . . . . ........ .... .

..
.
.

....... . .

. 73

..

. . . . . . . .......... . ..................... . . . .. . .

.
.

. . 74 . 75
..

. . . . . . ..... .... ... ....... ...

... . .

........... .......................... . . . . . . . .

...

...

...

ES-SABR - STRP L . J I VOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77


.
.

..

..

..

..

Vrste strpljivosti .. .. . .. .. . . .. ... . . ... 78 Strpljivost na iskuenjima .. . .. .. . . . . . . . 79 Dunjaluki dani su dani strpljivosti................................................................................. 80 Vrijednost strpljivosti . . . ... . . . 82 Muhammed. sallallahu alejhi ve se! lem, o strpljivosti . .. .. .. 83 Zaista poslije tekoe dolazi olakanje ... . 85 Kategorije ljudi u odnosu na strpljivost . . .. .. . 85 Stepeni strp lj"i vosti . 86 Odricanjem i vjebom do strpljivosti . . . . . . 88 Putevi strpljivosti . . .. .. . . .. . 89 Prepreke na putu strpljivosti .. . . . . . .. . 91
......... ...
.

STRPLJIVI E BEZ RAUNA BITI NAGRAENI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78


.. . . . . . . . . . . . . . ........... . ...... . ... ...
.

........... ................. . . .... .

...

........ .

. ....... .....

..... .

. . ..

. . . . . . . . .... ............... ....... . . . ..

..

. . . . . . ..... . . .

..

..

..

. ..... . .

....... . . . . . ..... . . . . . ............ . ....... . . . . . . ...............

..............

...

..

. .

. . .....

..

. . .. ..........

....

.......................... . .............

. . . . . . . . . . .. ............. ..

. . . ..... ..................... . .........

................ . ........ . .

. . . ..... . . . . . . . . . . ............. . ............. . .

. ..... . .

. . . . .... . . . . . . . . .......................... . . . . . . . .

................ .. ....

. .

... .... . . . . ............. . . . . . . ... . .. ... . ....... .

... ..................... . .

..

..

..

...

. . . . . . . . . . . . . . . . ............ . .. . .... ................ ... .


..

...... . .

. . . . . . ............... . . . . . . ..... . .

....

.. . . . . ..... ..... . . . ....... ...

......

ET-TEVEKKUL - POUZDANJE U ALLAHA ................. . . ... ..... .... 93


. .

Sutina pouzdanja u Allaha . . . .. .... , ..................................................... 95 Bez spoznaje Allahovih svojstava savrenstva nema istinskog tevekkula 96 Vrijednost tevekkula . . . . . . . ... .. . ... 98 ta misli o dvojici s kojima je Allah trei . . .. . . .. .. . .. .. 100
. . . .

KO SE U ALLAHA POUZDA, ON MU JE DOVOLJAN . . . . . ..... ....... 94


............... . ..... . .. ...... ......................

.. .... . . . ........................................... ... . ..... .

. ...... . .

. ..

............

. . .

.................

. ...

..

.............. .. ... . ....

E - UKR - ZAHVALNOST ALLAHU NA BLAGO DA TIMA ... .. l O l


.

Zahvalnost se izraava srcem, rijeima i djelom........................................................... l 02 Vrijednosti i koristi zahvalnosti .................................................................................... l 04 Primjeri zahvalnosti ...................................................................................................... l05 Kako biti zahvalan Allahov rob? . . . 107
.

TRUDITE SE I BUDITE ZAHVALNI, O ELJADI DAVUDOVA! . 102

........ . ............. . .............. . ........................ . .

.. . . .. .........

EL-ISAR - VEL I KODU NOST ........... . . . . . . . . ........ ........... . . . . . . . . . . ... .... l 09


.
.

.. ... .... . . . Vrste velikodunosti. .. . EI-Dudu - dareljivost i njeni stepeni . . . .. . . . Primjeri nesebinosti i velikodunosti . . .. . . . . Davanje prednosti bratu muslimanu i po cijenu ivota . .. . Allah se divi vaem sinonjem postupku . .. .. . . .. ... To je pravi profit! ... . . . . . . . . Kako dostii stepen velikodunosti i dareljivosti? . . . .....
. .......... . .. .. . . . .. .................. ..
.

I VIE VOLE NJIMA NEGO SEBI, MADA IM JE I SAMIMA POTREBNO .... .... ..... . . . .. . . ......... ..... . . .. . . . . . ................ . . .... . . ........... l l O . . . . . . .. liO Svojstvo putnika ka Allahu .
.
.

..

..

........ ...... ................. . . ..... ............ ... . .. . .............

.................. .

. ..

..

.. ................. . .......... . ...


. ..

112 112 114 115 115


l J6

.................

...... . ..... .............. .

.. . ......... ..

.. . . .

. ..................... . ...

......... ..

. .. ..... ...... ...........

.... . ............... . .... . . .

.. .. . ............

......... . ... . ....... .....................

..

. ...

........

........ . . . . . ............................

.... ... . ... . . . ........... .................... .........

............... .. .............................

117

Vrste amb-icija . . Ashabi i uzviene tenje Kako do uzvienih tenji? Opasnosti na putu uzvienih tenji .
. .. . ..... . . . . . .
. ....

NE GLEDAJ U LJUD SKE . RIJEI, VE


............ .
.

ULUVVU-LHIMMF>-:iJ,lVIENE TENJE I AMBICIJE .. ........ 1 19


.

U NJIHOVE AMBICIJE . . . 1 20
.
. .......

............ . .. . ..... . .......................... . ....... . . . . .... ... . . .

.... . . ...... . ................... . ... . .. .......... ......................... . . ... ...........

. . ................

. ..

............ . . . . . . . . . . .

. .. . . . .
. . ..

.............. .

...... . ... .

........... ..

. . . . . . ... ... . .. . . ... .


.

........

J 20

122 J24
J 25

. . . . . ... .

...............

.... .................

EL-HAJ A' STI D . . ................. . . . . . . .................. . . . . . . . . ........ .... . . .... 1 27


-

Ako se ne stidi, radi ta god hoe . . Svaka vjera ima svoj moral a moral islama je stid Vrste stida Primjeri stida . . .
.

KO NEMA STIDA NEMA NI IMANA . . . . ....... .............. . .... .. .. . .... l 28


.
.

................. . .

................ ........... . . . .......... ... . ... . . . . .

. . . .......... . . .. ........ .............. .... .

. .

. . . 128 . 130
. .

...... .

. ............................ ...................... . . . . . . . . . . . . . ...... ................................. . . . ...........

... . . . . . . . . . .

. . . ......................... . . ......

................. . .......... ... . ............. .

. .. .. ..
. .

131 133

. ..

EL-HAVF- STRAH OD ALLAHOVE KAZNE . . . . . . ................... . . .... 1 3 5

Pravi vjernici su oni ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene . . .. J37 Stepeni straha . 139 Primjeri straha kod ashaba . . . . .. . . . . . . 140 Koristi straha od Allaha . . . . . . . 141
. . .
.

IZMEU STRAHA O D ALLAHOVE KAZNE I NADE U NJEGOVU MILOST ......... . . . . . . ...... . .......... . . . . . . . . ........... 136
. . . . ......... . .......
..

.. . .... . ........... . ...... . ... . . . . .

. ............... .

.. . .............................................. ..........

................ .. .. . ....

...

....... . . . . . . . . . . . . . ..... .

. . ..... . ... .. . . .. . .......

. .... .

......... ... . .... . . ...... .................... ............... . . ...... .... ...........

ER-RED A' - NADA U ALLAHOVU MILOST

. . . .. .. . .. . . . . . . . .. . . . . . .. . . . .

l43 1 44
145 146 148 1 49

Allah vjernicima na dunjaluku pokriva grijehe, a na ahiretu e ih oprostiti Razlika izmeu nade i elje . . . .. . Lijek za dvije vrste ljudi . . . .. . . ..... Koristi nade
. . . . . . . . . . . . . .. . . . . . ....... . . . . . .......... . . . . . . . . . . . ..... . . .

ALLAHOVA MILOST JE PRETEKLA NJEGOVU SRDBU

...........

..... . . . . . .

..

....

. . . . . . . ..... .......... . . . . ... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

. . . ............ . ....... . . . . . . . . .. . . . . . . .. . . .. . . .. . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . ... . . .....

EL-MUHASEBA - SAM OOBRA UN

............................ ..... . . . .. . . . .. . . . .

15 1
1 52
. 152 153 155 157 1 58 1 59

Kur'an podstie na samoobraun.. . . . . . Vanost samoobrauna Istinski vjernik je u svojim oima malehan .. Vrste muhasebe ... . . Kako vriti samoobraun? . . . . . Ko zapostavi samoobraun sam sebe odvodi u propast .
. . . . . . .... .... . . . . . . . . . . . . . . . . . .... . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . ..... . . . .. . .... ........... . . . .

PREISPITAJ SE PRIJE DANA KADA E BITI PITAN ZA SVOJA DJELA


.

............... . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . ..... . .

. . . ................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . ..

.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

..
.

. . . . . .

. ..

. . .

. . .
..

.. . . . . . . . . . . . . .

....

. . . . .

.. .

. . . .

. .
. . . .

. . . . . . .. . . . .. . .. . . . . . . . ....

. . . . . .. . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . .

.....

. ....
. . .

.. . . .

. . . . . . . . . . ....

. . ........ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.....

... . . .

..
.

. . ..

. . . . . . . . . . . .

. .
. .

. . .

. . . . . .. . . .

..

....

. . . . . .. . .

DOBAR I LO ZAVR ETAK

. . . .. .. .. .. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .. ....

1 61
l 62

Putevi lijepog zavretka Nagovjetaji dobrog zavretka Primjeri lijepog zavretka Uzroci loeg zavretka . Primjeri loeg zavretka
...

I NEKA SE ZATO NATJEU ONI KOJI HOE DA SE NATJEU . 1 62


. . .. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . .. . . .. . . . . . . . .

. . . . . . .. . . . .

. .

. . . . . . .

. .

...

.....

.. .

....

..

. . . . .. . .

. . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .

...... . . . . .

. . . . . . . . . . ...

. . . . . . ......

. . . . .. . . . . . .. . .

1 63

.. . . . . . . . . ........ . . . . . . . . . . . . .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .. .

. . . . . .. . . . . . . . . . ... .

l66

. . . . . . ... . . .. . . . . . .. . ... . . . . . . . . . . . . .

....

.... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.....

.....

..
.

. .

l 67

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .

.. . . . .

. ..

....

..

.... . . . . .

. . .

. ..... . . . . .. . . . . . . . . . . .

1 67

ET-TEVBA - P OKAJANJE

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .. . .. . ... ...................... . . . ....

171

Ljudski je grijeiti, ali je ejtanski ustrajavati u grijehu. . . . .... 1 73 Vrata tevbe su otvorena, a gdje su pokajnici . . . . . . . 174 Ne odga<i tevbu .. . . 175 Razlika izmeu brisanja (fek(ira) i oprosta (magfirela) grijeha 1 76 elim se pokajati, ali kako? . . . . . . ... 1 77 Uvjeti za ispravnost tevbe ............................... : ............................................................. 1 79 Kako e znati da li ti je Allah primio tevbu? . . . .. . . 1 80
. . . . .. . . . . . . .............. . ... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . ...... . . . . . .. . . . . . . . .. . .. .. . . . ... ...... . . ... . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . ........... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . ... . . .... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... . ... . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. ... ........ . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . .. . . . . . ..... . . . . . . . ... .. . ... . . . . . . .

SVI LJUDI SU GRJENICI A NAJBOLJI G RJENICI SU ONI KOJI SE KAJU

1 72

EL-M EVT - SMRT

. . . .. .. .. ...... ....... . . . . ......... . . .. . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

181

Svako ivo bie e smrt okusiti .. .. 1 83 Vjesnici smrti . . . .. . .. .. . .. .. . .... .. 1 84 Smrtne muke ... ... . . ..... . . . . .. . 1 85 Smrt je odmor za vjernika, a kazna za nevjernika . . . ... . . ....... . . . 185 Sjeanje na smit . .. . . . . . . . ... .. ... . .. .. .. . 186 Kako se pripremiti za smrt? . .. ...................................................................................... 188
. . .. . . .. .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .... . . . . . . . . . . .. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... . . . . . . . . .. . .. . . . . . . .. . . . .. . .. . . . . .. ... . . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . .. . . . ........ .. . ........ . . . .... . . . . . . .. . .. . . . .. . . . . . . . . . ....... . . . . . . .. . . . . . . . . . . ... . . .. . .... . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . ....... .. . . . .. . .. . .. . . . . . ... . . . . . . . . . . .. .... . . . . . .. .... . . .... . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .. . . . . . .. . . . .. . . . . . . . .

SJEAJTE SE ONOGA TO E VAM PREKI NUTI DUNJALUKE UITKE

182

I VOT U KABURU

.............................................................................

19 1

Prva ahirctska stanica................................................................ ....................... ... ...... 1 92 ta je to berzah? . .................. .. .... ....... ....... .... .................. ........ ......................... . .. 1 93 Mjesto ljudskih dua dok su u berzehu .. .... . ............ .............................. .. ... . .......... 1 94 Ispitivanje u kaburu.. ... . .. . . . ... .. . .... ... ... . ........................... ......................... 1 95 Kaburski azab..... ................................ ......... . ... . .. .... .... ... ... ............ . . . . ........ 1 97 Uzroci kaburskog azaba....................................... .......................................... ..... .. .. .... 198 Tijela su im propala, ali su ostale vijesti o njima ..................................... ........... .. ..... 1 99 . SUDNJI DAN ....... ... . .... . ........ ... ..... .... . ................ ..... .............. .... .. 20 l
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

KUA U

KOJOJ NEMA RAZL I KE

IZMEU NOI I

D AN A ........... 192

Strahote Sudnjeg dana........ .. .. ................... .... ........ ......................... ............... .. .... 202 G1jenici e se tog Dana guiti u znoju......... .............................. ...... ........... .... .. . ... 204 Postavljanje vage ... . ......... . .......... . .......... . ..... .................................... ..... ...... .... .. . 204 Podjela knjiga.. . .. ................................................... ........... ........... ..... ........ ...... . .... . 206 Obraun (hisab) ................................ ... ...... ... ........ ................................................... 206 t- u . ;t 1.J::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: ; Veliki efa'at..... .. ... .......... ...... ......... ......... .......... ........ ....... ... . ........ ... .. .. ..... .. 209
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

DAN KOJI E BITI TEAK N E B ES I MA I ZEMLJI .......................... 202

D ENNET

.............................................................................................

211

KOLIKO NE BESA T ZEMIJA. .... . . .......... .... ............ .. ..... .. ... . ......... ...................... 212 Put do Denneta je poploan tekoama i iskuenjima................... ...... ............ ......... 212 Dennetske blagodati ......................................................... . ....................................... 213 lbnu-1-Kajjim o Dennetu .............................. ................. ... ......... .................. ............ 215 Da li je Dennet ve stvoren?.............................. ..... ... ... ............................... ........... 217 Gdje se nalazi Dennet? ................................................................................................ 21 9 Najnii i najvii stepen u Dennetu....................... ............................. ............... ......... 219 ehidima i uaima Kur'ana pripadaju visoki stepeni u Dennetu . . .. ...... ...... ... ... .. 220 EJ-Vesile je najvei stepen u Dennetu...... .......... .............................. .... ... . .. ..... .... 220 Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuu u Dennetu.. .. .. . ... ............ . . ..... . .. 221 Dennetske kapije i uvari .......................... . . .. .... ... ......... . ........ .. . .... ... ...... .. 223 Skupina koja e prva ui u Dennet.............. .. .. .. .... . . ... . ....... . .. . . .. ...... ...... 226 Skupina koja e ui u Dennet bez polaganja rauna . ..... ... .. . .... . ........ .. . . .... 226 Dennetske graevine i odaje . .. ...... ..... ...... . ................................... ... . .... .. .. ...... 227 Dennetlije e prepoznati svoje kue u Dennetu... .......................... ..... ... . ... .. .. ... 228 Dennetske pijace ........................ ..... ....... ............... ...................................... ........... 229 Dennetska stabla............................................. ... ... .. ....................... ....................... . 229 Dennetski proglas....................................... ....... ... .......... . .... ... . . ........ .... . .... 229 Savren izgled i savren ahlak......... .... .......... .................................................. .... . .. 230 Toga dana e neka lica blistava biti u Gospodara svoga e gledati.................. ............ 23l Rijeka Kevser ...... ... ........................................ ............... ... ........ .. .... ......... ... ..... 232 Hrana i pie stanovnika Denneta................ . ...... .. ... . . ...... ...... ........ ... ............ 233 Posue stanovnika Denneta. ................. .. ....................... ... ......... ... ... . . ..... . . 234 Odjea stanovnika Denneta................................................. .................................. . . 235 Dennetska postelja i jahalice ........ ................. .... . ... . ........ ........... .... ........ .......... 235 Dcnnetska posluga............... .................... .... . . . ... ....... . ..... ................................. . 236 Dennetske ljepotice .. ...... . . . ......... ... . . .... ... . ....... ........................... ..... .... . . . 236 Vienja Allaha je najvea blagodat u Dennetu . . .. ........ .. . .. ...... .. ........ . ........ 238
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

POURITE K D:ENNETU KOJ I JE PROSlRAN

D EHENNEM

. . . . .. .. . . .

...........

.... . . . . . . . .

...................... . . . . . . . . .. .. . .

.......

..

...

24 1

Primjeri straha od Dehennema .................................................................................... 243 Uzroci patnje u Dehennemu ........................................................................................ 244 Imena Dehennema....................................................................................................... 245 Opis Dehennema . .. . . . . . .. . . . . 247 Dehennemski slojevi i kapije . . .. .. . . 248 Dehennemsko kamenje, zmije i akrepi . . . . .. .... 249 Lanci i okovi 250 Dehennem ske iskre ..................................................................................................... 250 Vruina i hladnoa dehennemska . .. . . . . 251 Raspaljivanje Dehennema ........................................................................................... 252 Dehennemski bijes i huka . . . . .. . . . . 253 Hrana i pie stanovnika Dehennema je vatra . . . . .. . 253 Pie stanovnika Dehennema .. .. . . 254 Odjea stanovnika Dehennema ................................................................................... 255 Postelja stanovnika Dehennema .................................................................................. 257 Veliina stanovnika Dehennema i runoa njihovih izgleda . . . . . . . 257
. . ..................... . .. ... . ..... ........... ... . .... ...... .................... ......... . . . . .. . . . . . ........... . . . . . . . . . . . . . . ..... . . . . . . . . . . ..................... ...... .... ..... ......................... . .... . .......... ....... . . . ...... . .. . . . . ........... ................... . . . . . . . . . . . .... .............................................. ............... ......... .............................. . . . ...... .... . . . . ....... .......... .... . . . .. ...... . . . . ........ ... . .................. . . . .......... ......... . . . . . . ... .. ..... ........... ........ .... ....... . . . . ............ .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ........... . ... . . . . . . . . ..... ............. ....... .............. . . . . ..... ...... . . . . . . . .. . .......

UVAJTE SE V ATRE IJE E GORIVO B ITI LJUDI I KAMENJE. . 242

I Z RECENZIJE
LITERATURA

..

. .

. . .. .. .. .

...

....................... . . . . .. . . . . . ... .....................

. ..
.

.. . . . .

260 262

. . . .. .. .. .. . . ...... .....

.. . .
.. ..

...

...

. . . . ..
. . . .

....

. .
.

........ ...

.. . . .. . .

. . .
. ..

....

lO

ll

PREDGOVOR
o tovani itaoci, pred vama je prijevod knjig uglednog i sln m s kog ue1\jaka i daije . Muhammeda Nasiruclina el-{ Jvejda. s pomalo in t rigant nim naslovom. l'mrutak u D:fennef. Naime. poto njegovo originalno djelo nije objavljeno pod gornjim naslovom. du.ni smo vam objasniti ra7.log zato smo se odlui li ba za ovaj naslov koj i se. ni doslovnim prcvoden_im. n ni odredeni m jezikim odst upa nj i m a i pl\\ odenjem u duhu bosanskog jezika. ne mo e izvesti iz o ri gi na l n og naslova kn j i g e . Ovo posebno napominjemo zbog itatelja koji poznaju arapski jc7.ik i koji hi iz nekih razloga mo7.da htjeli konsultirati ovo djelo u izvornom obliku. na arapskom j ezi ku , 1li bi ga uzalud traili. jer takvo djelo od spomenutog autora jednostavno ne postnji. O emu se onda radi?
Knji ga f'ovmtak 11 De nnet zapravo je izbor tema iz, uvj e t n o reen l), enciklopedije (el-mc\'.I'Uu ) ili obimne zbirke predavanja sabranih u o s a m tomova. pod naslovom Fas/u-1-hitahi fi-z-zuhdi ve-r-rekaiki ve-1-adabi Zavr.na rije o asketizmu, pobonosti i l udskom pona.funju. a koj a je j pro fesor El-U vej d drao n i z godina na Islamskom fakultetu u Deddi.
'

I z te obi mne grae koja tretira klj u ne teme o lj udskom ivotu i nj egovom poimanju kroz prizmu i slama, odabra l i smo one teme koje, po naem mi lj eti u, i ne j ednu zaokruenu cjelinu i koje su sasvim dovolj ne da objasne glavne etape lj udskog ivota i da ukau na put koj i vodi do i stinske sree i napretka u dunj al ukoj etapi i vota, i koj i, u poslj ednjoj etapi , na ahiretu, s igurno vodi do c i lj a koj em tee svi vj erni c i , a to su dennetsk i perivoj i kao konano odredi te, prebival i te i mj esto ostvarenj a potpunog i vj enog smiraj a lj udske due.

Zato onda naslov Povratak l l Dennet, a ne recimo "Put do Denneta''? Ovaj. naslov je zapravo aluzija na jedan od mjsudbonosnij i h i njdrarnatinijih dogadja i mom e nata u ivotu ovjeka uope, a to je protjerivanje naih praroditelja, Adema i Havve iz Denneta, i nji hovo sputanje na Zemlju. na kojoj je nj ima i nam a, kao nj i hovim potomcima, sueno da se raamo, ivimo i umiremo, i na kojoj nam se, kroz pokornost naem M ilostivom Stvoritelju, Allahu, d. .. i slij eenje upute koju On objavlj uje. pru.a mogunost povratka u prvotnu kuu Adema i Have, u Dennet, a zatim vjenog ostanka u njoj bez straha od novog projerivanja i sputanja u nizine zemnog svijeta. I li, pak
12

( sauvao nas Allah od toga), ukoliko ne budemo slijedil i Allahovu uputu, mogunost jo veeg pada i zavretka u najdublj im provalijama dehennemskog bezdana i kuanje vjenog ponienja i patte. Poto je intencija islamskog uenja, ali i elja ljudske due. ovo prvo, j . dosezanje detmetskih visina i vjenog uitka, mi smo odabrali ovaj intrigantni . a l i u isto vrijeme i inspirativni naslov Povratak u Dennet.
Zbog sv e ga reenog. smatramo da je p o t re b n o da sc i u u v o d n i m napomemma. makar ukra t ko, osvrn e m o na i v o t n e etape ovj eka i da ti m e u vedemo i t ao c e u ovo i zn i m n o b i tno tivo.

Naime, po i s l am skom ub:nj u , svaki ovjek pro l azi k roz pet l'a za i l i etapa u svom ivotu. Prva etapa odnosi se na ivot u e:::e lu. u s v ij e t u d ua, k oj e su e ka l e d a se sp oj e sa s v oj i m t ij e l i m a , a od k oj i h j e A l l a h . d . . , tada u zeo zavj e t spomenut u sljedeem k u r' anskom a j c t u : l kad je (7o.,podur tvoj iz kiL'tni A demo vih s in o wt i: 1eo potomsf i'O nj i h o ro i zatraio od n jih da pos vjcdrne prot i l s e b e "Zar . la nisum Gospo dor \' ct.V :1 . . Oni su oJ.owwcJ!i: "Jesi. tni s Pjedoirno - i to ::uto da nu Stulnjem du n u ne reknete: " Ali o 0 \ '0111(' nisn1o n i.\'lct zn a l i. . . ( E l - ;\ raf. 1 72 . )
Druga etapa je vrij eme zaea i ivota u utrohama naih maj k i . 01w nam je hitna p r ij e svega da bi nas podstakla na razm i l.i anj e o naem S t vo ri t e lj u . A l l ah u , d. . . Koj i ovjeka s t vara o d ka r i sj emen<l ( hude reku6ne ) p n m u o n d a podari savr e n l i k i oblile to .i c sm110 jedan o d nchrujcnih dokaza postojanja Jednog i Jed inog Boga. Al laha. d. . . i pul v rd a Nj egove s v e m o i i sva.nan jn . na ta a l ud ira i sljedei aj e t : Na Zemlji su dokazi :::o o11c koji cl'rsto 1'jeruju, a i u vama samima - mr ne Filiite / ( Ez-7.arijal. 2 1 . ) I s la m n a s u i da je ovj e k u i sti nu k osnws 11 m a l o m . s ,aki nj egov svj edoi j e d n o u S t v or i t e l. i a . A l laha. tl l.. . . . m< kar m i t u i n e o s j e a l i . N o , i a k o j e A l 1<1h s t vo r i o o v_ j e k a u sav re nom o b l i k u . ovj e k j e ipak v r ij e d a n po dui, a n e po t ij e l u . .J er. t e k onda k:1da j e A l l a h udahnuo u ovjeka ( Adema ) d uu, na re d i o j e melekima dn m u sc pok l o nu,
urgan. svaka e l ij a .

kako toj i u k u r 'cmsk i m aj l'l i m a : l ka d ( io.,J>odur / l'oj rete 111elekinw: . Ju (:u s/l'orifi (rn'feka od ilova(e, od b/ara us /oja /og, i kad tnu dam lik i u nj udalll7em du.'iu. l'i m u se p o klo n i t e l " ( E l - H id r. 2 8 . - 2 9 . )
/.at i m s l ijedi trea etapa. " t o j e e t a pa i vota na Zemlj i . nakun naputanj a maj ine utrobe. T o j e za prav o sred i n j a e t apa, j l:!r je l o pe r i o d o dg o vorn o s t i i noenj a prcU7.ctog c m a neta, i to j e na.i t c a i naj v a n ij a di o n i ca ovjek ovog p u t a , od czel u do v j(:nosti .

Stoga je va n o razumj eti suti n u stvaranja open i t o . n posebno s u t i n u ov.i e koYog i v ota na Zem lj i . kako hi o vje k izvrio cnwncl k o j i m u je po -vj e re n i m i s ij u kojom ga _je A l lah. d . . , zaduio. Naravno. t o s e n e moe

posti i bt!z s l ij e (1enj a upute naeg Gospodara. k oj a nas ui d a je d u njal u k p rola zna l.lza, da n ij e sam s e b i svrha, da je on zapravo t i va na kojoj sijemo ono to emo na ahiretu .njeti te zbog toga dUJj aluk n ij e i ne s m ije b i t i na c i lj , ve sam o sredstvo za postizanj e konanog, ah i ret s k o g cilja.
N akon d u nj n l u ke etape u k oj oj nam je omogueno da p ro kti no sami rijeimo sv oj u sud binu, s l ij ed i etvrta e tapa . o to je s mrt koj a zna i n a p u t a nj e dunj a l uk a i nastanj i vanje kabura u koj e n1 se bo ra v i sve do S udnjega dana . a kabur je, kako nas je naui o M uhammed. sal l al lahu alcj h i ve sel lem. i l i dennetska baa i l i d ehen ne mska proval ija. zavisno od toga j e l i ovjek bio vjernik d i nevje rn i k ( l icenjer).

Poto nakon smrti n e m a v i e m o gunosti povratka n a d u nj a l u k kako b i s e n a d oknad ilo o n o to s e propustil o i po pra v i lo o n o to s e pokvar i l o , s v a k i razumom obdaren ovjek morao b i ra z m i lja t i o smrti i p r i pre m i ti se za to d u g o i neizvj esno pu tov a nj e . d a St! ne bi kajao ond a k a d a mu k aj anj e nee n i ta koristiti i ela ne b i b i o od onih koj i su b i l i obrnanuti i o p ij e n i d unj al u k i m 7.i vo to rn. pa su se pro b u d i l i tek o n d a kad su u mrl i . kno to j e ree n o : " L j ud i s pa v aj u , a kad umru p robudt: Sl.!, a k ad a se pro b u d e kaj u se. a ta zn a i k aj a nj e nakon oigledne kazne.'' Dakle. i slam nas u i i p o d sj e a n a stvari koj e su izvj esne i n e i z bj e n e : smrt (emo s vi okusiti. kabur emo svi na se l it i . n a Sud nj e m danu emo hiti proi vlj e n i i s v i z ajedn o okup.Jj eni, i ta da e nas Al l a h. d . . , r a zd v oj i t i na dvije s k up i n e . s k u p i n u sretni k et i s k u p i nu nesrdn i.ka. i svako e po za s l uz i svoj u plau dobi t i . A pametan je o naj k o se i spravno postavi prema dunjal uku prij e nego to nj ega dunj a l uk ostavi i i zda, onaj ko sebi sagradi kabur prije nego ga nastani, i ko se trudi da stekne A llahovo zadovolj stvo prije nego se sretne sa A l lahom, d. . , na Sudnj em danu . I skreno s e nadamo d a e ova k nj i ga pobuditi i n teresiranj e i re ital ake pub l i k e i da e im pomoi u i spravnom razumij evanj u i poimanju ivota i smrti te u mora l nom usavravanj u i duhovnom uzdizanj u. Na kraj u, zahvalj ujemo se svima onima koj i su na bilo koj i na i n dali svoj doprinos u priprem i i tampanju ove knj i ge, molei Allaha, d.., da ih nagradi i obaspe Svojom mi lou i da ovaj na trud upie u naa dobra djela. A bdusamed Nasu(Bu.\:atli

14

SUTINA DUNJALUKA

15

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

D u nj aluk j e gospodar onome ko m u se poko rava, a sluga onome ko ga za nemari


pisuj u i dunj al uk, A l l ah, d.., u Kur' anu j e obj avio: Navedi im kao primjer da je ivot na ovome sv(jetu kao bilje, koje i poslije natapanja vodom, koju Mi s neba sputanw, ipak postane suho i vjetrovi ga raznesu. A A llah sve moe. (El-Kehf, 45 .-46.) Zat i m : Znajte da ivot na ovome svijetu nije nWa drugo do igra, i razonoda, i ul ep.\'avanje, i mec1usobno hvalisanje i nadme ta nje imecima i j brojem c(jece ! Prin?fer za to je bi(ie !ji rast poslije kie odu.<;ev(iava nevjernike. ono zatim huja, ali ga poslije vidi.: pou(je/a, da hi se na kraju skr.Wo. A na 01 10111e svijet u je tdka patnja i A llahov oprost i zadovoljstvo; ivot na ovome svije / uje samo varl ivo naslai vanje. ( El-Hadid, 20.) j Ovakav nai n opisivanj a dunj al uka otkriva nam njegovu sutinu, a to je prolaznost, varlj ivost i bezvrijednost . Time se vjernicima skree panja da ne postanu njegovi robovi i da i h ne zavede slast, zelen i lo i prividna privla nost durj al uka, pa da joj daj u prednost nad vjen i m ivotom, jer ne dolikuj e ovjeku kao razumnom biu da proda vjeru za dunj al uk, da zgre haram i metak koj i e biti potpala za vatru dehennemsku na Sudnjem danu. Prolazni i va rlj ivi uitak Muhammed. sal lallahu alejhi ve sellem, mnogo puta je pred ashabima izraavao bojazan da im se ne otvore putevi dunjalukog izobi lja i da zbog toga ne budu dovedeni u iskuenje koje bi ih moglo upropastiti . U jednom od tih hadisa Poslanik, sallallahu alejhi ve sel l em, upozoravao je ensarije na to iskuenje. Naime, kada je u Medi nu stigla bogata karavana iz Baluej na. Poslanik, sallal lahu alejhi ve sel lem, obratio se ensarij ama koj i su se radova l i toj karavani rekavi i m : "Radujte se i uzmite ono to e vas usrei ti . Tako mi Al laha, ja se za vas ne boj i m si romatva, ve se boj i m da vam se ne otvori dunjaluk kao to se otvorio oni ma prije vas pa da se zbog nj ega ne natj ccte kao to su se natjecal i oni prije vas, i da vas onda ne upropasti kao to je upropastio one prij e vas." (Buharija i Musl im)
16

Povratak u Dennet U hadisu koj i prenosi Abdullah i b n Amr stoj i da je Poslanik. sallallahu alejhi ve sel lem, rekao : " ta m i s l i te kakvi ete biti kada doe vrij eme pa osvoj ite Perzij u i B i zantij u?" Abdurahman i bn Avf je odgovorio : "Allahov Poslanie. govorit emo i raditi ono to n a m je Allah naredio.'' Poslanik, sal lallahu alej h i ve sell em, m u je rekao : "Boj im se da ne b udete druk ij i . Boj i m se da se ne budete natj ecal i u dunj a l uk u pa e vas to natjerati da zavidite j edni drugima, a zati m ete se boriti j edni protiv drugih i mrziti jedni druge." (Musl i m ) Natjecanj e u dunjaluku kod lj udi raa pohlepu, zavi dnost mrqj u i elj u da imaj u vie od drugih. pa onda i tav ivot provedu u zgrtanj u imetka, a u potpunosti zanemare brigu i rad za ahiret. U tom smislu j e kur' ansko u pozorenj e : O 1jernici, neka vas imanja va.\:a i djeca vaa ne zahave od .\jeanja na A llaha. A oni k<ji to uine bit e izgublje n i (EI Munafikun, 9 . ) Treba kazati da rad i trud u stjecanj u i metka i dunjalukog bogatstva. koj i ne odvraaj u od i badeta i zikra, n i su pokueni . . Naprotiv. oni su poeljni i takve A ll ah hval i u Kur' anu, kao to stoj i u s lj edeem aj etu: judi koje k upo v in a i prodaja ne ometaju da A llaha spomily'u i k<y'i molitvu obavlja i milostinju udje lj uj u i k(ji strepe od ['.:ma u kom e ju srca i pogledi biti uzne m iren i ( E n-Nur, 3 7 . ) M euti m, osnova u i s l am u je da se vj ernici natjeu radi ahireta koj i je vj ean, a ne radi prol aznog dunj aluka.
. , .

M a l i k i bn Dinar je rekao: "Srazmjerno enj i za dunj a lukom, iz ovjekovog srca nestaj e elje za ahiretom, a srazmjerno enj i za ahiretom. nestaje enj e za duqj a lukom." Kada je Omer ibn Abdulaziz preuzeo hi lafet, dobio je pi smo od H asana Basrija u kojem je stajalo: "Uistinu je dunj aluk k ua uasa. i\demovo sputanj e i z D enneta u dunj a! uku kuu b i l a je kazna za nj ega i to nije bio obini pad. Vocto pravovjernih. budi na dunj a l uk u poput ranj enika koj i strplj ivo podnosi l ij eenje rane bojei se dugotraj nog bola i patnje." Takoder .J e govono: "Smrt neprestano sramoti dunj aluk tako da pametnom ovjeku ne ostavlja pri l iku za radost na njemu. uvaj te se zauzetosti dunjalukom, j er onaj ko se posveti dunj aluku neka zna da nee otvoriti sebi vrata zauzetosti d uqj alukom, a da mu ta vrata nee otvoriti drugi h deset. "
17

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Omer ibn Abdulaziz je u svojoj posljednjoj hutbi prij e smrti, narodu n; kao sljedee: "Znaj te da je ono to je u vaim rukama p l ij en stradalnika i \'i 0ete ga ostaviti kao to su ga ostavili oni prij e vas. Zar ne vidite i ne osj eate da svakodnevno ispraate nekoga na ahiret i stavljate ga u golu zemlj u bez postelj ine i odjee. Napustio je svoj imetak, rastavio se od prij atelja, zem lj u j e nastanio i obraunu se pribliio. Potreban svake pomoi zbog onoga to predstoj i, a nepotreban onoga to je ostavio iza sebe. Govorim ovo vama, a ne poznaj em n ikoga u ovom trenutku da mu je ovakav savj et potrebnij i od mene samog." M uhammed i bn I brahim prenosi da j e j edne godi ne S ulej man ibn Abdulmelik u drutvu Omera ibn Abdulaziza obavljao had. Kada su se pribliil i padinama Usfana, S ulej man je usmj erio pogled prema svom voj nom logoru i zadi vile su ga njegove odaj e i graevine. Onako zadivlj en upitao je Omera: " Kako ti na ovo sve gleda?" "Vladaru pravovjernih, ja to ovako gledam: ' Dunj al uk sam sebe i zjeda, a ti si odgovoran za njega i bit e pitan za sve to si radio na njemu.'", odgovori Omer. U tom trenutku iz jedne od Sulej manovih odaja izletio je gavran koj i je graktao a u klj unu mu j e bila kesa s dukatima. "Omere", ree Sulej man, "da moda nisi razumio ta govori ovaj gavran?" "Pita te kako je zaraen i u ta e biti potroen ovaj sveanj zlata?", pojasnio j e Omer. "Zaista, tvoj e pojanjenje je fascini raj ue ! ", dodao j e Sulej man. "Ako hoe, dat u t i podrobnije poj anjenje o tome?", ree mu Omer. "Da, elim uti tvoje obrazloenje", bio je znatieljan Sulejman. Omer tada ree: "Ko je jo istinski spoznao A ll aha pa Mu nakon toga bio nepokoran? Ko je jo istinski spoznao ej tana pa mu nakon toga bio pokoran? Ko je jo vidio prevrtlj ivost i prolaznost dunjaluka pa nakon toga osj etio naklonost prema nj emu? Reci m i : Ko?'' ''Omere, pomutio si nam dunj al uke uitke, ovim svoj i m rije ima", al io se Sulej man. Zatim je udario svoj u j ahal icu i otiao . Seid ibn M usejjeb je rekao: "Nema dobra u onome ko trai dunj aluk da bi nj ime platio sve svoj e dugove i zatitio svoj u ast a nakon smrti ga ostavi drugima.'' Zato je vj ernici ma nareeno da se natje u za ahiret a ne za dunj al uk, j er ahiret je vjean i neprolazan. Kao to j e rekao vjernik iz faraonove porodice : O narode moj, ivot na ovome svij etu samo je prolazno uivanje, a mw svijet je, zaista, Kua vjena. (Gafir, 39.) j
18

Pov ratak u Dennet I bn Abbas je rekao: "Na Sudnj em danu poj avit e se dunj al u k u l i k u rune starice. N i ko je nee pogledati, a da nee osj etiti odvratnost prema qjoj . Tada e lj udima biti reeno : znate li ko je ovo? Ovo je ono zbog ega ste se nekada ponos i l i i zbog ega ste ratoval i j edni protiv drugih. Zatim e biti baena u vatru, a prije toga e re i : -Gospodaru moj , a gdj e s u moj i slj edbenici?' Nakon toga e s e dunj al uku u D ehennemu pridruiti oni koj i su b i l i robovi njegovi." Pretjerana lj u bav p rema dunjaluku izvor je grij eh a Hafiz Ehu Nuaj m u svom djelu Hil etu-1-evlija biljei predju o d Sufjana j es-Sevrija u kojoj stoj i da je I sa, a.s., rekao : "Ljubav prema dunj aluku je izvor svakog grij eha, a imetak i bogatstvo njegovo je mnogostruka bolest." Prisutni su upital i : "U emu se ogleda njegova bolest?" I sa, a.s., je odgovorio: "U tome to onaj koj i ga posjeduje ne ispuqjava obavezu u pogledu imetka." " ta ako ispunj ava obavezu?", upitali su. "Onda onaj koj i ga posjeduje nije siguran od uznositosti i oholosti", odgovorio je I sa, a.s. Zatim su upitali : "A ta ako je siguran od oholosti?" I sa, a.s., je odgovorio : "U tom sl uj u zauzetost dunj al ukom spt:jeava ovj eka o0 1 kra i velianja Allaha." Hasan Basri je govorio: "Tako mi Allaha, glavni razlog to su I zraelani poeli oboavati idola (zlatno tde) nakon to su oboavali Allaha, jeste nj ihova lj ubav prema dunj aluku."
Prenosi se da je I brahim ibn Edhem rekao : "Nij e znak lj ubavi d a voli ono to mrzi i prezire tvoj Volj eni (Allah). On je pokudio dtinjaluk, a vi ga hvalite, On ga mrzi, a vi ga vol i te, On vas j e obavij esti o da e dunj aluk propasti i n estati, a vi na nj emu gradite kao da se to nee desiti. Zabranio vam je da ga poh l epno zgrete, a vi trite za nj im, predali ste se strastima i slastima dunj aluka, utopili ste se u dunjaluko more , no i pored toga el ite stepen Al lahovih evlija i pokornih robova. Sami sebe varate, laete i obmanj ujete. Zar ne znate da je A llah obj avio: Zar ,emo postupW s onima koji ':fen!fu i (ine dobro kao sa onima kqji prave nered na Zemlji, ili, zar emo postupit i s oninw koji se grijeha klone isto kao i s gr jenicima? ( S ad 2 8 . ) Znajte da se Dennet postie samo pokornou Allahu, Nj egova zatita samo lj ubavlj u prema Njemu a Njegovo zadovoljstvo samo ostavlj anjem grijeha. Allah je obeao oprost i m ilost pokaj ni c ima, Dennet je obeao bogoboj aznima. a vienje A llaha onima koj i ude za susretom s Nj i m . "
,

lQ

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

U dj elu Hi/jetu-1-evlija zab i lj eena j e predaja od Fajda ibn I shaka, koj i j e rekao: "Kupio sam novu kuu i s vlasnikom kue potpisao kupoprodaj n i ugovor uz prisustvo svj edoka. uo je za to Fudaj l ibn ljad, pa me je pozvao da doem tjemu. N i sam se mogao odmah odazvati na njegov poziv, pa je on i drugi put posl ao svog ovjeka po mene, nakon ega sam otiao. K ada smo se sre l i , fudaj l m i j e rekao: " uo sam da si kupio novu kuu i da si potpi sao kupoprodaj n i ugovor? ! " ''Da', rekao sam, a on je na to dodao: ''Znaj da e ti j ednog dana doi onaj koj i nee gledati u tvoj kupoprodaj ni ugovor niti e te i ta p itati o tvoj oj kui dok te iz nj e ne i zvede u kabur u kojem e sam boravi t i . Zato, pazi da kuu nisi kupio od imetka koj i ne pripada tebi ili da j e n i s i kupio novcem koj i si nepravedno nas l ij edio, pa da tako i zgubi dunj a l uk i ahiret. Da s i bogdo pri l i kom ugovora napisao: ovo je ono to je kupio poni zni rob od mrtvaca kojem se pri bl ii l o putovanj e s dunj a l uka. Kupio je od nj ega kuu ij e je pravo i me - kua obmane . , ..
Prenosi se da je Jahja i b n Muaz kazao: "Dunj aluk je vladar onome ko ga trai , a sl uga onome ko ga ostav i . Dunj a l uk j e traeni i onaj koj i trai . Ko trai dunjaluk, on ga odbije, a ko ga odbije, njega dunj a l uk trai . Uzmi od dunj aluka ono to e ti obezbij ed i ti ahiret, a ne uzimaj ono to e ti u n i titi ahi ret.
''

Pametan je onaj ovjek koj i shvati da je dunjaluk kua i s kuenja i provjere i da nas j e A l lah stvorio na nj oj da vidi kako emo postupat i . Na to aludira s lj edei aj et: UzvL\:en je Onaj u Ci oj je ruci vlast - On sve j moe! Ona Kcji je dao smrt i ivot da hi isku."ao k(?!i od vas e ho (je j postupati. (El-Mul k , 2 . )

Poku<lenost dunjalukH
Ko malo bolj e prou i kur' anske aj ete u k oj ima se spo m i nj e dunjaluk, vidjet e da g a A l l ah, d . . , kudi i prezi re podstiui lj ude da rade za ahire t, a ne za prolazni i bezvrijedni dunj a l uk . U t o m smislu su A l lahove rijei : O l udi. A llahova prijetnja je, zaista, istina, pa neka vas nikako j ivot na ovome sv(jetu ne zasJUepi i neka vas .\:ejtan u A llaha ne pokoleba. (Fatir, 5.) Kur'an upozorava na lo zavretak onih koj i su obmanuti d u nj al ukon: obavj etavaj u i nas da pos l ij e dunj a lu ka postoj i vjena kua koj a je m nogo vea i v1:j ednij a od ove dunjaluke.

20

Povratak

Dennet

Jahj a i b n Muaz er-Razi je rekao : "Tri su vrste lj udi u pogledu dunjal uk a : ovj e k koj i j e zauzet radom za ah i ret na raun dunj al uka - to j e stepen dobrih lj udi, ovjek koj i j e zauzet dunjalukom radi ahi reta - to j e stepen uspj eni h i ovjek koj i j e zauzet dunja lukom na raun ah iJeta - to j e stepen stradaln i ka." Poslani k , sallal lahu alcj h i vc sel l em , je rekao : "Tako m i A l laha, dunjal uk je u odnosu na ahiret, poput ovjeka koj i stavi prst u more pa neka vidi ta je na prstu ostalo." ( Musli m ) A u predaj i od Abdul l aha ibn M es' uda stoj i da j e Poslanik, sallallahu alej h i ve sel l em, j edanput zaspao na pal m i n i m granama, a kada se probudio, na nj egovom t ijelu se v i d io trag od t i h grana. Rek l i smo: "Al lahov Poslani e, b i l o b i dobro da ti donesemo udobnij u postelj inu." N a to je on odgovorio: " ta j a imam s dunj alukom ? ! Ja sam na dunj aluku kao putn i k koj i je sj eo u h ladovinu drveta da se malo odmori, a zatim j e nastavio putovanj e . " (S'ahih et-tergJb
ve-t-terhih)

Sehl ibn S a ' d prenosi slj edeu predaj u : ' B i l i smo s Poslanikom, sal lallahu alej h i ve sellem, u Zu-1-Hulej ti i nai l i smo pored uginule ovce pa j e Muhammed, sal lal lahu alej h i ve sellem, rekao : "Je r moda m i s l i te da ona sada neto vrij ed i kod nj enog vlasnika? ! Tako m i Onoga u : ij oj ruci j e moj a d ua, dunjaluk j e kod Allaha prezrenij i od ove ugi n u l e ovce kod njenog vlasnika." ( I bn Made ) U bej ibn Ka' b prenosi da j e Poslan i k . sal lal lahu alej h i ve sellem. rekao: 'Dokaz d a je dunjaluk prezren i bezvrijedan kod A llaha j e i to to je dozvol io da Zekrij aovog, a.s., sina, Jahj aa, a . s . , ubij e ena." (Sahihu-1dwni ) Nai me, prenosi se da je Jahjaa, a . s . , zaklala prostitutka, odnosno da j e zak lan po nj enoj naredbi i da je nj egova glava donesena pred nj u na zlatnom tanj i ru.
'

K omenti rajui ovu predaju, Ez-Zamaheri j e rekao : "Ovo j e naj vea u tjeha za svakog bogobojaznog ovj eka. Kad vidi da je A l l a h dozvo l i o najgoroj sorti lj u d i kao to su prostitutke da s e poigra s a ivotom takve lj udske vel i ine kakav j e bio Al l ahov poslanik J ahj a, a . s . . onda shvati da je dunjaluk zaista prezren." Savj etuj u i Amara i b n .Jasi ra, hazreti A l ija, r.a., mu j e rekao : "Amare, ja sam shvatio da se naj ve i d unj aluki uitak krij e u naj prezrenij i m stvarima. Naj bo lja dunjaluka hrana j e med, a on je proizvod i n se kta, naj bolj e dunj aluko pie je voda, a ona j e dostupna 21

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

svakome, i ljudima i ivotinj ama, naj bo lj a dunj al uka odj ea j e svi l a, a ona j e predivo crva, naj b o lj i m iris je m i sk, a on se pravi od krvi mia, ono za i m ovj ek osj ea najveu strast je intimni odnos sa enom , a to je mokraa u mokrai."

Skupine ljudi u odnosu na dunj aluk


U pogledu dunj a l uk a ljudi se dijele na dvij e skupine. Prva skupina su oni koj i poriu ivot posl ije dunj al u ka i vjenu kuu u koj oj e svako biti nagraen i kanjen shodno svoj i m dje lima. Na ovu skupinu se odnose kur' anske rijei : Onima koji ne oeku da e pred Nas stati i koji su ju
zadovoljni ivotom na ovome svijetu, koji su u n jemu smireni, i onima koji su prema dokazima Naim ravnoduni - prebivalite n jihovo bit e Dehennem, zbog onoga .fto su radili. (Junus, 7.-8 . ) To su oni koj i se

naslauj u dunj al ukim b l agodatima prije smrti i ne razmi lj aj u o ahiretu. Kao to stoj i u s ljedeem aj etu: A oni koji ne vjeruju - koji se naslauju i
deru kao Jto stoka dere - njihovo e prebiva/We Vatra biti.

( M u hammed, 1 2 . ) Druga skupina su o n i koj i vjeruj u da nakon smrti postoj i druga kua koj a se ahiret zove. Oni se opet dij e l e na tri grupe: U prvu grupu spadaj u oni koj i su sami sebi zulum uinil i . Takva je veina lj udi koj i potvruj u svoj e vjerovanje u Al laha. Oni nisu mogl i odolj et i dunj a l ukim izazovi ma pa i m je dunj a l uk postao najvea bri ga, zbog nj ega tuguj u, zbog njega prij atelj uj u i stvaraj u sebi neprijatelje. Druga skupina su oni ij a su dobra i loa dj e l a podjednaka. Korist i l i s u d u nj a l uk u dozvo ljenim stvarima, a l i m u s e nisu potpuni predava l i . T o znai d a ih o n nij e sprij eio o d i badeta Al lahu. Meutim, sami sebi su uskratil i visoke stepene . Kao to je rekao Omer, r.a. : "Da mi se nee umanj iti dobra dj e l a, natj ecao bih se s vama u l agodnom dunj al ukom ivotu, a l i sam uo aj et koj i je A l l ah obj avio, a koj i me sp1j eava u tome: A na Dan kad oni koji nisu vjerovali pred vatrom budu
zaustav(jeni: " Vi ste u svom ivotu nel Zemlji sve svoje naslade iskoristili i u njima uivali, a danas sramnom patnjom bit ete kanjeni zato .\:to ste se na Zeml ji, bez ikakva osnova, oholo ponaali i ,\'to ste raskala.\'eni bili. " (EI-Ahkaf, 2 0 . )

22

Povratak u Dennet Trea skupina su oni koj i druge preti u u dobru. Oni s u ispravno razumjeli sutinu dunj a lu ka i rad i l i su sukl adno tome. D unj aluk su uze l i kao sredstvo ka ahiretu. Nj i hova poputn ina j e b i la kao poputnina konjanika i l i putnika, i time su se zadovolj i l i . Seid ibn Dubej r je rekao : "Varlj ivo naslaivanje i obmana j e onda kada te dunj al uk odvraa od traenja ahireta, a ako te ne odvraa od ahireta, onda to n ij e varlj ivi uitak, ve poputnina koj a te dovodi do c i lja i s kojom ostvaruje i dobija mnogo bolj e od nje .'' M uaz i bn Debel je govorio: ''Kako da ne volim dunjaluk kad mi j e na njemu odreena nafaka za ivot, koj u koristim u pokornosti A l l ahu i po stiem njome De nnet." P i ta l i su E b u Safvana er Rei nija: "Koj i je to dunjaluk koj i A l l ah prezire i kudi u Kur' anu, pa da se razumni ovjek udalj i od nj ega?" Odgovorio je: "Sve to ostvari od dunjaluka, a time el i isklj u i vo dunjaluk, to je pokueno, a sve to ostvari od dunjalukih blagodati, a time eli ahiret, to ne spada u ono to je Al lah pokudio u Kur'anu." H asan B asri je rekao: "Divan l i je dunja! uk za vjernika, uzme od nj ega kol i ko m u j e dovolj no i ta skromna poputnina ga odvede u Dennet, a runa l i je kua dunj aluk za nevj ernike i l icemjere. j er oni svoje vrij eme troe i upropatavaj u u udovolj avanj u strastima, a sve to postignu o d dunjaluka odvede i h u V atru." Reeno j e : "Dunjaluk i ahiret s l ie n a ovjeka koj i i m a dvije ene, uko l i ko udovo lj i jednoj , drugu rasrd i . " Jahja i bn M uaz je govorio: "Dunjaluk je ej tanova vino, ko g a proba otrijezn i t e se u drutvu mrtvih, kaj ui se zajedno s ostalim strada l n ic i ma koj i su ga kuali i p i l i . " Ibn Mes' ud j e rekao : "Svaki ovjek j e na dunjaluku gost, a nj egov i metak je posuena stvar. Gost mora otputovati , a posueni i metak se mora vratiti ." Prenosi se da j e Junus i b n Abdula' l a rekao : " Dunjaluk mi naj vi e sl i i na ovj eka koj i je zaspao pa j e u snu vidio sve ono to mrzi i ono to vol i , i dok j e bio u tom stanj u. probudio se." Dakle, i s lam nas ui da je dunja! uk kua putovanja, a ne kua ostanka, k ua koja sl ui kao uprija za prelazak iz jednog mjesta u drugo, a ne mj esto za gradnj u nastambi u koj i ma se eli ostati. Dunjaluk j e stvoren kao sredstvo. a ne kao c i lj . On j e mjesto na kojem se s ij e o n o to e se na drugom mjestu ponj eti. To je mjesto koje je natoplj eno suzama rastanka, patnje, bola i iskuenja. Ko se preda slastima i strasti ma dunjalukim, neka zna da e one brzo proi , a l i e iza sebe ostaviti bolno kajanje. Zbog svega toga, vjernic i se moraj u jo na dunjaluk u pripremiti za odlazak s njega, zato pourite s dobrim djelima i svoj kratki ivot 23

Muhammed Nasirudin el- Uvejd ukrasi te mnotvom dobrih djela, prij e nego vas pozove Onaj Koj i rastavlj a od dunjaluka, prije nego to vas iznenadi Melek smrti, prije nego to iz udobni h stanova i kua budete odneseni u tamne kaburove, prije nego to se prekine veza i zmeu vas i vaih neostvarenih elja, prij e nego to poelite da se ponovo vratite na dunj aluk, a to je zaista neostvariva elj a.

24

VRIJEDNOST VREMENA U I SLAMU

25

Muhammed Nusirudin el- Uvejd

Kod ivih ima n ajvie nemara, a kod m rtvih n ajvie kaj a nj a

o stoj e mnogi erij atski tekstovi koj i govore o znaenj u i znaaj u vremena a jedan od nj i h j e kur' anska sura koj a nosi jek, naziv Vrije m e - El- 'Asr, u kojoj stoj i : Tako Mi vremena, ov doista, uhi, samo ne oni koji v jeru ju i dohra d jela in e i koji jedni dr ugim a istinu prepo r uuju i koji jedni drugima preporuuju strp(jenje. ( EI-' Asr, 1 .-3 . )

Komentiraj u i ovu kratku suru, i mam Er- Razi j e rekao : "Al lah se zakl inj e vremenom jer su u nj emu pohranj ene sve taj ne ivota. U vremenu ovj e k ostvaruj e svoj u sreu i doivlj ava nesreu, u vremenu ivi zdrav i obo l ij eva, postaje bogat i osj eti gor i nu siromatva. Ustvari , vrij eme ne poiva na neemu to j e samo po sebi velianstveno, ve j e to b l agodat koj u ovjek moe i skoristi ti u dobru , a moe j e i upropastiti inei loa dj ela. To moemo obj asniti na slj edeem primj eru. Kada bi ovj e k upropastio h i lj adu godina ivei u grijehu pa se iskreno pokaj ao Al lahu i nakon pokajanj a ustraj ao na I stini do svoj e smrti, ma kol iko to neznatan period bio, on e nastaniti vj eni Dennet. Dakle . tada ovj e k shvati da j e najvrjednij i trenutak u c ijelom njegovom ivotu od h i lj adu god ina. upravo onaj trenutak kad se pokaj ao, jer j e to trenutak koj i mu je obezbij edio vj eni i vot i vj enu sreu. Zbog toga se A l lah zak l i nj e vremenom i podsj ea ovj eka d a s u no i dan pri l i ka koj u ovj e k ne b i s m i o propusti t i . Vrijeme kao b lagodat bolje j e o d mj esta, j e r j e t o i sta b l agodat u koj oj nema nedostataka, a onaj ko stradava u vremenu je ovj e k koj i ne i skoristi tu b l agodat kako treba." ( Er-Raz i , Te.f.\"iru-1kehir, 3 2/84 . ) Upozoravajui na vanost i znaaj vremena, Poslanik, sal la l lahu alej hi vc sellem, je rekao : " ovjek se nee pomaknuti sa svoga mj esta na Sudnjem danu dok ne bude pitan za etvero : za m ladost kako j u je proveo, za ivot u ta ga je potroio, za imetak kako ga je stekao i kako ga j e potroio i za znanje koje je stekao, ta j e s nj i m uradio." (Tirmizi)
26

P ovratak u Dennet ivot m o ga u m m eta j e i z m e u ezdeset i sedamdeset godina Kada ovjek spozna znaaj i vrijednost neke stvari , onda se trudi d a j e sauva i iskoristi na naj bolj i nai n, a nj en nestanak i gubitak kod nj ega prouzrokuje alost i tugu. Na takav na i n sc iskreni vj ernici odnose prema vremenu. Kada vjernik, na temelj u Al lahove obj ave, spozna i shvati vrijednost vremena, onda ulae maksimum truda kako bi ga iskoristio u onome to e ga pribliiti Allahu. l bnu-1-Kajj i m ei-Devzijj e je rekao: "Vrijeme je zapravo ono od ega j e satkan kompletan lj udski ivot i ono je bit njegovog vj enog ivota koj i e biti u znaku uitka i sree i l i u znaku vjene patnje. Vrijeme prolazi i plovi poput oblaka, i onaj ko ga iskoristi u pokornosti Al lahu osjet i t e slast i st i nskog ivota, a onaj ko vrij eme troi u grijee1 u, to vrijeme se uope ne moe nazvati ivotom i za takvog je smrt bolj a od ivota." Osim to j e cj elokupan lj udski ivot sazdan od vremena, ono to vjernik posebno treba imati na umu . a na to nas islam stalno podsjea, jeste vremenska ogranienost i kratkoa lj udskog ivota. Tako u hadisu koj i prenosi Ebu H urej re, r.a., stoj i da j e Poslanik, sallallahu alej h i v e sel lem . rekao : " ivot moga ummeta je izmeu ezdeset i sedamdeset godi na, malo j e onih koj i preu tu granicu." (Tirmizi i I bn Made) A ezdeset godina u sut i n i j e samo j edan tren. Ako tih ezdeset godina podijel imo na tri dij ela, vidjet emo da se prva treina zavrava sa napunjenih dvadeset godina . a to je cvijet m ladosti i period ivota koj i veinu lj udi obmane i on preteno proe u igri. zabavi i udovoljavanju strastima. Druga treina sc zavrava sa napunjenih etrdeset godina, a trea sa napunjenih ezdeset godina, i ako od tih etrdeset godina odbijemo vrijeme koje ovjek provede u spavanj u. jelu i piu te pri vredivanj u za sebe i svoj u porodi c u, kao i u l ij eenj u uko l i ko ohol i , bit e nam jasno koliko malo ivota ovjek provede u ibadetu i pripremanju za vj enost. Govorei o prvim generacij ama mus l i mana i nj ihovom razumijevanj u vremena i nj egovom uvanj u. H asan Basri je rekao : 'Zapamtio sam lj ude koj i su vie vod i l i brigu o svom vremenu. nego to vi vodite brigu o d i narima i d i rhemima."

27

Muhammed Nasirudin e/- Uvejd Za ustavi su nce da ne zalazi pa emo razgovarati


I s l am nas ui da j e vrijeme glavnica lj udskog i metka koj u ovj e k mora pametno u l oiti i i skoristiti . U tom sm i s l u su i rijei Hasana B asrij a : "ovj ee, ti si z b i r odreen i h d a n a ! Z n aj da, kada o d e j edan d a n , otiao j e dio tebe."

vremena j e da brzo prolazi i da sc v i e ne vraa . n e k i ovj e k rekao poznatom uenj a k u i z generaCIJe tab i ina, A m i ru i bn Kaj su : " e l i o b i h da razgovaramo', a on mu Je odgovorio : "Zaustavi sunce da ne zal azi p a emo ra zg o v a rat i
Zati m , osob i n a Prenosi s e da j e
.''

Poznatom emevij sk o m hal i fi O meru i bn A b d u l azizu, neko i z nj egove svite je rekao : "Odmori sc malo i dananj i posao ostavi za s ut ra . H a l i fa m u j e odgovorio : 'Mene umori posao k oj i t reba m o bav i ti za j edan dan , pa kako b i mc tek umorio posao za dva dana k oj i m oram urad i ti u j ednom danu."
"

P renosi se da je uenjak M uhammed ibn Selam , u v n J e m e svog studiranj a i sl amsk i h nauka. j ed nom pri l ikom. dok je zap i s i vao ono to i m j e cj h d i kt i rao. slomio o l ovku, p a j e uzv i kn uo : " D aj e m zlatni k za j ednu olovku ! " U tom trenutku p re m a nj e m u j e bilo i sprueno m notvo ruku sa o l ovkama. On j e kupio j ednu obinu olovku za z l at n i k za k oj i je i nae mogao k u p i t i sto t i n u olovaka. a l i je taj trenutak za nj ega bio skupocj en ij i i n ij e el io da ga propusti i n a pu st i n astavu zbog kupovine o l ovke.
.

nam takoer skree panj u na j o j ed n u vanu i nj e n i c u koj a se to j e da nij edan ovj e k ne zna kada e doi t r e nuta k nj e g o v og odl aska s o voga svij eta. Taj trenutak svakom doe i znenada. Zbog toga A l l ah. d. . , u m n ogi m k ur a n s k i m aj etima naret!uje vj e rn i c i m a da poure s a d o b r i m dj e l i ma i podstie i h da i m ne dosadi natj ecanj e u d o b r u . A isl amsk i uenjaci su sta l no upozora v a l i na pogubnost odgadanja dobrih dj e l a . Rekao j e H asan Basri : ''ovjee. uv aj sc od g a cl a nj a i ' sutra u ' , jer ti si tvoj e danas. a ne tvoje sutra, pa ako doivi sutra, i s koristi ga u dobru kao to si u do bru i skoristio i t voj e d anas, a ako tvoj e sutra ne .. do(.i c. onda sc n e e kajati zbog o noga to si pro pus t i o danas . A l bnu-1Kaj i m e l - D evzijje j e rekao : 'Odga anj e j e glavnica i metka sv ak o g bankrota."
I s l am o dn o si na vrij eme, a
'

28

Povtatal\ u Dennet Odmor i uivanj e u dozvolj enim stvadma nij e gublj enj e nemcna
uvanj e i i skoritavanj e vremena u dobr i m dj el ima . korisnoj nauc1 1 ibadetu, ne znai da ovjek ne treba n i kad odmoriti svoj u duu . Odmor i relaksacij a u onome to j e i s l amom dozvoljeno ne smatra se gubljenj e m vremena, ve j e to pri l ika da se, nakon u moru i posustaj anj a, skupi nova snaga koja je ovjeku potrebna za nova pregnua i pobj ede. Lj udska d ua se umara kao to se umara i t ij e l o , pa j oj j e potreban odmor. Rekao j e A l ija, r . a . : "Odmaraj te vaa srca (due) i osvj eite i h novim m udrost i ma, j er se ona umaraj u kao to se i tij e la umaraj u .'' Prenosi sc od Vehba i bn M llnebbi ha da j e rekao : 'U mudrostima A l lahovog poslanika Davuda, a. s . . zapisano je i ovo : ' Pametan ovj e k nee zapostavili etiri asa: <:as ll koj em e sc posvetiti i badctu, as u kojem e svod i t i raune sa sobo m , as koj i e provesti sa svoj i m prijatelj ima koj i e ga posavj etovali i ukazati mu na greke i as u koj em e dati oduka svoj oj d ui ll dozvolj e n i m dunj a l u k i m ui ci m a . Razumnog i mudrog ovj eka n a i e samo u jednom od tri posla: pri premanj u za ah i ret, zaradi vanj u dunj a l uke opskrbe i uivanj u u dozvoljenim stvari ma. Razborit je onaj k o upozna vrij ednost vremena, ko uva svoj j ezik i ko se pri prema za ono to dolazi nakon smrt i . " ( E l-Bcj he k i ) Neki i sl amski uenjaci su kaza l i : "Dua j e poput jahae i voti nj e , ako je umara tri dana . a ne da j oj da j ede i pij e , ona e u mrijeti . a ako si b l ag prema nj oj , hran i j e i pazi , onda e te odnijeti do c i lja.'' Dokaz da lj udska d ua i ma potrebu z a odmoro m n a l azi se i u sljedeem hadisu. Naime, Pos l an i k , sal l a l l ahu alej h i vc sel l em, j e pobratimio Selmana el-farisij a i Ebu Dercl u, r.a . . pa j e Sel man j ednom pri l i kom posjetio Ebu Derdu i i zmeu ostalog zatekao nj egovu en u vrlo neraspoloenu . potitenu i u poguvanoj odje i . U pi tao ju j e za razlog takvog stanja, a ona mu je odgovori la du njen mu E bu De rd a nema potrebe za dunj al u k i m stvari m a i da se isklj u i vo posvetio i badct u . Nakon toga doao j e Ebu Derda i Selman m u j e ponudio da j ede hranu koj a j e njemu b i l a donesena pa j e Ebu Derda rekao da on post i . Na to m u je S e I man rekao : 'Ja neu j esti dok m i s e i t i n e pridrui ." Ebu Derda ga je posl uao i prekinuo je dobrovolj n i post. Kada je nastupi l a no, Ebu Derda j e ostao da k l anj a i i badcti, pa m u j e Selman rekao da i de spavati . O n ga j e posl uao, a l i j e nakon i zvj esnog vremena ponovo ustao da

Nfuhammed Nasirudin el- Uvejd klanja, a Sel man mu j e ponovo rekao da ide spavat i . Kada je nastupila zadnj a treina noi, Sel man je ustao i rekao mu: "Sad ustani i klanj aj ! " i dodao : "Ebu Derda, tvoj Gospodar ima pravo kod tebe, tvoj a dua ima pravo kod tebe, tvoj a supruga ima svoj e pravo kod tebe pa daj svakome njegovo pravo." Nakon toga otili su kod Poslanika, sallallahu alej h i ve sel l em, i i spriali mu taj dogaaj pa je on rekao : 'Istinu je rekao Selman." ( Buharija) U drugom hadisu koj i prenosi Dabir, r.a., Poslanik, sal lal lahu alej h i ve sellem, je rekao : "Sve to ne spada u zi kr i vel ianje A l l aha je igra i zabava, osim etiri stvari : ovj ekovo i granje sa suprugom, vj ebanje j ahanj a konja, strelj atvo i vj ebaqje p l i vanja." (Sahihu-l-dami ')

Skupine ljudi u pogledu iskoritavanja vremena Na osnovu toga kako se odnose prema vremenu, lj ude bi mogli podijel iti u tri skupine. U prvu skupinu spadaj u oni koj i svaki trenutak koriste da uine neto dobro tako da nj i hova dobra djela esto prevazi laze i nj i hov ivotni v ijek. A kol iko su takvi vodi l i rauna o vremenu svjedoi i s lj edea predaja. Naime, prenosi se da je poznati islamski uenjak Demalud i n el-Kasim i proao jedanput pored lj udi koj i su igra l i karte, ah i p i l i a l kohol pa je rekao : "Da se vrijeme moe kupiti ja ga ni kada ne bih kupio od ovih ljudi." D ruga skup i na su oni koj i su zauzeti onim u emu nema mnogo koristi ni za nj i hov dunj a l u k ni za ahiret i l i su se maks i ma l no posveti l i ovosvjetskim blagodatima tako da su one postale nj i hov jedini c i lj pa su zbog toga potpuno zaboravi l i na smrt i ahiret. I bnu-1-Kajj im el-Devzijje je zab i lj eio pri u koja govori upravo o ovoj skup i n i lj ud i . U prii se navodi da je jedan musl iman c ij e l i svoj ivot potroio trei za dunj a l ukom i go m i laj ui bogatstvo pa kada je bio na samrti . nj egova rodbina i prijatelj i su ga podsticali da izgovori ehadet prije nego to umre, a on je samo govorio: "Ovo p latno je pet dirhema. ovo je deset ! " Ponavljao je te rijei sve dok n ije umro.
U treu skupin u spadaj u oni koj i ne znaj u ta bi s vremenom pa ga troe samo onako, da ubij u dosadu. U tom smislu zan i m lj i vo je ono to je zabi lj eio i mam I bnu-1-Devzi (umro u Bagdad u 5 9 7 . god. po H ./ 1 20 l . po l sau, a.s.), koj i je, opi suj ui stanj e musli mana i nj i hov odnos prema ivotu u to davno vrij eme, kazao: "Svoj i m oima sam gledao kako veina lj udi troi vrij e me uzalud. Noi provode u dugim i i sprazni m si.i c l i ma
10

Povratak u Dennet prepriavaj u i prie od koj ih nema n ikakve koristi a onda veinu dana prespavaj u. Kad se probude, odlaze na obalu Tigrisa i nastave dembelovati i l i se pak dosauj u po trni cama i pijacama. Posmatraj u i nj i hov nain ivota, uporedio sam i h s putnic i ma koj i sjede u lai i ispredaj u razne prie, a nemaj u poj ma kud i h laa nosi i kud su krenul i . B i lo j e onih koj ima je Allah podario i metak i bogatstvo, a oni su, ne znaj u i ta e od sebe, po c ij e l i dan sjedi l i na ulici i bulj i li u prolaznike, ne razmi lj aj u i o tome kol i ko su samo grij eha ui n i l i za jedan dan takvog ' ivota. Zapamtio sam i one koj i su po c ij e l i dan igra l i ah i druge igre te one koj i su na trgovima priati lj udima prie o prij anj i m vladarima i l i ih na drugi na i n zabavlj a l i . Tada mi je b i lo potpuno jasno da onaj kome Allah srce n ij e osvijetlio svj etlom upute i i mana, ne moe shvatiti vrijednost vremena i vrij ednost lj udskog ivota."

D unjaluki ivot j e sadran u tri dana Nakon to mus l i man i m us l i manka shvate vrij ednost vremena koj e j e zapravo c ij e l i ivot, o n i n e smij u dozvol iti d a i h b i l o ta obmane i sprij ei u iskoritavanju vremena u dobrim dje l i ma. Jer, ako se ovjek maksimalno trud i da stekne to vie imetka i el i ga sauvati i zatititi od propadanja kako bi se okoristio nj ime, iako zna da e imetak j edhog dana svakako propasti , onda se vjernik jo vie mora trudi ti da i skoristi vrij eme svoga ivota u dobru i u onome to e mu koristiti na dunjaluku i na ahi retu. Posebno mora voditi rauna o tome da svoje vrijeme ne upropasti i ne protrai uzalud, j er e na taj na i n protraiti c ij e l i ivot. Upozoravaj ui na tu stvarnost, Hasan Basri je kazao : " ovj ee, tvoj novi dan je tvoj gost, pa l ijepo s nj i m postupaj . Ako bude s nj i m l ijepo postupio, on e otii zahvalan, a ako bude runo postupio, on e oti i korei tc i prok l i nj u i . " Takoer j e rekao: "Dunja! uki ivot je sastavljen o d tri dana : o d j ue koj e je ve prolo i sve ono to je u nj emu uinj eno, o d sutra koje moda nee ni doekati i od danas koje je tvoj a prava pril i ka, pa je i skoristi." A I bnu1-Kajj i m ei-Devzijje je kazao: "Upropatavanje vremena je gore o d smrti, jer je upropatavanj e vremena uzrok prekida veze s Allahom i gubljenj a nagrade na ahiretu. a smrt ovj eka rastavlj a samo od dunjal uka i njegovih stanovnika."
l

Mu ham med

Nasirudin el- Uvejd

Organiziraj i iskoristi slobodno vrijeme Obaveza musli mana je u odnosu na vrUeme da ga dobro rasporedi i organizira tako da ne zapostavUa dwjaluk na raw1 ahireta niti obmuto, niti da daje prednost onome to je manje vrijedno nad onim to j e vt:jednije. Jedan islamski uetak je rekao: "Postoje samo etiri vremena: vrijeme kj e je u znaku blagodati, vrijeme koje j e u znaku iskuenja, vrijeme koje je u znaku pokomosti Allahu i vrijeme koje je u 7J1aku grijeera. U svakom od tih vremena o'-:iek moe i mati udio robovanja Allahu koje Al lah trai od ljudi . Onaj ij e je vrij eme ll znaku pokornosti, on e osjetiti uitak istinskog ivota i upute koju e mu Allah podariti. On[\j ije je vrijeme ll znaku dunjalukih blagodati, na njemu je da zahvaljuje Al lahu. Onaj ije je vrijeme u znaku grij eenja, njegovo j e da se pokaje Al lahu kako bi mu Allah oprostio. On[\j ije je vrijem e u znaku iskuenja. na njemu je da i skae zadovoljstvo s onim to mu je A llah dao ili da bude strplj iv i da se nada A l lahovoj nagradi." M u s l i man i mus l i manka posebno moraj u voditi rauna o slobodnom vremenu, jer je to vrijeme u pogledu kojeg je vei n a lj udi obmanuta . kako stoj i u had isu u kojem je Poslanik, sallallahu alej hi ve sell em, rekao : "Veina lj udi je obmanuta u pogledu dvije b lagodati : zdravlj a i slobodnog .. vremena . ( Buharij a )
I bn Hader ei-Askalani spomi nje da je I bn B ettal u komentaru gornj eg hadisa. rekao : "Znaetje ovog had i sa je da ovjek ustvari moe i mati slobodnog vremena sa mo ako je zdrav. i ako se kod njega spoje te dvije blagodati, neka ne dozvol i da ga obmanu p a da ne zahvalj uj e Al l ahu na nj ima. O n aj ko z a h va lj lj e A l l ah u pokoravaj u i M u sc, on je i skoristio vrij eme, a ko Mu bude nepokoran, on je sam sebe obmanuo tim . blagodatima . . ( Fethu-1-bari, X l/230) A u drugom had i su , M uhammed, sal lal lahu a l ej h i ve sel lem, bodri i podstie vj erni ke da iskoriste s lobodno vrij eme prije zauzetosti i kae : "I skoristi petero prije nego te snae drugo petero : ivot prije smrti, zd ravlje prij e bo les ti slobodno vrijeme prije zauzetosti, m l adost pn.Je starosti i bogatstvo prij e s i rom atva . " (Sahihu-l-da111i ' )
,

Radi p ri,i e nego ti s m rt prekine svaku nadu Jedan od najveih podsticaj a vj ernicima da i skoriste vrijeme svoga ivota u dobrim dje l i ma, jeste svijest da e im smrt prekinuti svaku mogunost da poprave i urade ono to su p ro pu s ti l i .
"' ' l

Povratak u Dennet
I bn Ebu Dunj a prenosi predaj u od Mutrefa ibn Abdullaha da je rekao: "Klanjao sam denazu jednom muslimanu a nakon toga, kada su se ljudi razili, malo sam se udalj io od mezarj a i klanjao dva rekata nafile i uinilo mi se da nisam bio dovoljno skruen u namazu. Onda sam se okrenuo prema mezarj u i kao da sam uo glas mejta kojeg smo tek ukopali: ' Klanjao si dva rekata s kojima nisi zadovoljan. ' ' Da', odgovorio sam, a on mi je rekao: 'Vi znate, a ne radite po onome to znate, a mi znamo a nemamo vie mogunosti da radimo. Da mi je da klanjam samo dva rekata namaza, drae bi mi bilo od dunj aluka i svega to je na njemu."' Neki ovjek je na denazi rekao Abdullahu ibn Mubareku: "ejh, reci nam neto i posavjetuj nas", a on mu je rekao: "ovjee, veliaj Allaha, jer ovaj kome danas klanjamo denazu nema vie mogunosti za to." A Ibn Redeb ei Hanbeli je u svojoj knjizi Ehvalu-1-kubur spomenuo predaju o Amru ibn Ujejni koji je svaku no odlazio na groblje i govorio: "O stanovnici kaburova, listovi djela su sklopljeni, nema vie mogunosti za dobra djela!" Zatim je sve do zore klanjao nafila-namaz a onda bi se vratio kui. Jedanput je sanjao jednog umrlog muslimana koji mu je u snu govorio: "Znaj da kod vas ivih ima najvie nemara, a kod nas m1tvih najvie kajanja." Zbog toga kaemo da j e uvanj e vremena osnov svakog dobra, a njegovo upropatavanj e osnov svakog zla. Zapravo, upropatavanje vremena je smrtonosna bolest, to je uzburkano more u kojem e se onaj ko nj ime bude plovio sigurno utopiti . Jer, ako se vrijeme, odnosno ivot upropasti, on se vie nee vratiti i ovj eku ostaje samo bolno . kajanje od kojeg takoer nema nikakve koristi.

Alw duu ne zaposli dobro m , ona e tebe zaposliti zlom


Na osnovu onoga to smo do sada kazali o vanosti vremena u islamu, moe se konstatirati da je sutinska poruka islama da se vrijeme mora iskoristiti u dobru i pokornosti Allahu, ukoliko ovjek eli sretan ivot na dunjaluku i vjenu nagradu na ahiretu. Posebno se to odnosi na period mladosti, kada je ovjek u naponu fizike snage i fizikog i mentalnog zdravlja. Poznati islamski uenj ak, Hafsa bint Sirin, govori la je: "O omladino, radite dok ste mladi, jer ja ne znam bolje vrijeme za rad i aktivnost od mladosti ! " A imam Ahmed je govorio: "Mladost se naj bolje moe uporediti s a zalogajem koj i ovj ek stavi u usta pa mu ispadne."

33

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

I mam Ahmed j e htio rei da c ij e l i lj udski ivot brzo proe, a posebno m l adost. Na to alud i ra i hadi s koj i prenosi Abdul l ah i bn Omer, u koj em je Poslanik, sallal l ahu a lej h i ve sellem, rekao : "Budi na dunj aluku kao stranac i l i putni k", a I bn Omer je govorio: "Kad omrkne ne oekuj svanue, a kad osvane ne oekuj smrknue. Uzmi o d svoga zdravlja za svoj u bolest, a od ivota za smrt.'' (Buharij a) Mudri lj udi su kaza l i : " ovj ee, kako e se radovati dunj al uk u kada njegovi dani upropatavaj u nj egove mjesece, a nj egovi mj eseci upropatavaj u godine, a godine rue c ij e l i ivot. Kako e se radovati onaj koj eg vrij eme vod i ka nestanku, a ivot na dunjalu ku zavrava smru." Prenosi se da j e fudaj l ibn Ij ad upitao j ednog ovj eka: "Koli ko i ma godina?" Odgovorio j e : " ezdeset." Onda mu je Fudaj l rekao: "Ti ve ezdeset godina ide ka svome Gospodaru. Sumnja l i moda da nee stii i da se nee sresti s Nj i m?" ovj ek j e odgovorio: "A gdje j e onda izlaz i u emu j e spas?" Fudaj l i bn ljad mu j e odgovorio : ''Popravi ono to ti j e ostalo od ivota, bit e t i oproteno ono to j e prolo, a ako ne popravi ono to ti je ostalo, bit e kanjen za ono to t i je prolo i za ono to t i j e ostalo od ivota." Jedanput je kod Omera ibn Abdulaziza doao izrazito mrav ovjek pa ga je hal i fa Omer ibn Abdulaziz upitao: "Zato si tol i ko mrav?" Odgovorio je: "Kuao sam slasti dunj a luka i zakljuio da su zapravo njegovi plodovi gork i . Zbog toga sam s e posvetio nonom bdijenj u i postu u toku dana, a sve to j e m a l o i beznaaj no u odnosu n a Allahovu nagradu i kaznu."

Primj eri iskoritavan_j a vrem en


Prve generacij e musli mana su vod i l e rauna o vremenu i trudi le se da ga i skoriste u dobru i pokornosti A l lahu. Za nj i h j e vrij eme b i l o neto naj d ragocjenij e i naj skuplj e i b i l i su svj esni da bogatstvo d unj al uko doe i nestane, zaradi se i i zgubi, a vrjeme kada prm1e vie se ne vraa. Rekao je Abdul lah ibn M es ' ud : "N i zbog ega se n isam toliko kaj ao kao zbog dana koj i proe i u koj em se smanj i moj ivotni vijek, a ne poveaj u se moj a d obra dj ela." Takoer je reka o : "Naj mre mi je vidj et i besposlenog ovj eka, koj i se ne bavi ni dunj alukim ni ahiretskim posl om." lbnu-1Kajj i m el-Devzijj e j e kazao: "Kada A l la h el i ovj ek u dobro. pomogne ga vremeno m . Kad god ga dua tj era na stagnacij u i besposl iarenje,

34

Pov ratak u Dennet


vrijeme m u pomogne da se aktivira." N eko je p itao, poznatog uen i ka Abdul l aha ibn Omera, En-Nafta: " ta je rad i o I bn O mer u toku dana?" Odgovorio j e : ''Abdesti o j e za svaki namaz, a i zmeu svakog abdcsta i namaza uio j e Kur'an." Prenosi se da je Ma ruf ei -Kerhi obavlj ao umru pa j e nakon toga otiao kod brice da mu obrije glavu i skrati brkove. Dok ga je brico brijao i potkrai vao m u brkove, M a ' ru f j e zik ri o i ponav lj ao rijei subhanallah, pa mu je brico rekao : " uti, mogao b i b ti u mj esto brkova odsj e i usnu", a on mu je odgovorio : "Ti rad i svoj posao, a j a u svoj ." I mam afija j e rekao : "Iz druenja sa sufijama ostala m i j e j edna izreka kojom sam se okoristio : ' Vrij eme je sablja, ako je ne iskoristi, ona e te posjei, a ako duu ne zaposl i dobrom, zm da e ona tebe zaposliti zlom. "' Navodimo primj ere i staknut i h i slamski h uenjaka k oj i s u svoj i m ivotom i i zvanr e d ni m nau n i m doprinosom ostav i l i praktini primjer kako mus l i ma n i trebaj u i skoristiti svoj e vrij eme.

Hamad ibn Sclcme


Rekao j e ibn Mehdi : "Da j e neko Hamadu ibn Selemi rekao da e sutra umrijeti, on ne bi imao ta dodati na svoj a dobra dj ela." A M usa i bn I smai l je kazao : "Kada bih vam rekao da n i kada u i votu n i sam v i d io Hamada da se smije, i stinu bi h vam rekao. On j e u vij ek bio zauzet ne i m korisnim: i l i j e drao predavanje, i l i j e itao. i l i j e klanj ao, i l i j e zikrio.' .!unus e l - Muedib prenosi da j e Hamad i bn Selcme umro na namazu.

Ibn Derir ct-Ta beri


Kol iko j e I bn Derir et-'1 a beri drao do vremena i kol i ko ga j e iskori tavao u dobru , naj bo lje svj edoe nj egova pi sana dj ela. l da za nj ega vrij eme n ij e bilo v1jednij e od novca i drugog d u nj a l ukog b laga, sigurno ne bi uspio naui t i i sakupiti to l i k o znanj e i napi sati tol i ka dje l a . Hatib e l Bagdad i prenosi da j e I b n Derir rekao svoj i m studentima: "Hoete l i d a vam d i kt i ram a da vi zapiete tefsir i l i znanj e i z tefsira koj e sam sakupio?" O n i su upi tal i : "A kol i ko stran ica e i mati tvoj tefs ir?" Odgovorio j e : "Trideset h i ljada.' Na to su mu studenti rek l i : "Ako to prihva t i m o . potro i t emo c ij e l i ivot piu i tefs i r . " Kada je v i d i o da oni

35

Muhammed Nasirudin el- Uvejd


nemaj u vel ik u volj u za tim, I bn Derir j e svoj tefsir skrati o i sabrao na tri h i lj ade stranica koj e su danas sabrane u trideset tomova. Da su njegovi s tudenti b i l i revnosni kao nj i hov profesor, danas bi umj esto trideset i ma l i trista tomova Taberij evog tefsira. Zat i m i h j e p i tao: " D a l i ste volj n i d a uite i zapi suj ete povij est svij eta, o d Adema, a . s . . do naeg vremena?" Studenti su postav i l i i sto p itanj e kao i za tefsir, pa kada im j e rekao da bi i pov ij est mogla i mati trideset h i lj ada strani ca, odusta l i su. Tada j e on i zgovorio svoj e poznate r ij e i : "Svi smo A llahovi i N jemu se vra:am o! U i stinu su umrle ambicij e i uzvi ene tenj e kod m u s l i mana." N a kraj u j e i to dj elo sabrao u tri deset tomova i poznato j e kao Tarih et- Taberi.

Ebu H atim cr-Razi i njegov sin Abdurrahman


Prenosi se da j e Ebu Hatim er-Razi rekao : ''Pita l i smo EI-Ka' nebij a da u i mo pred nj i m M a l i kovu Muve/tu pa je rekao : ' Doite pos l ij e doruka . ' Rekl i smo : ' Tada i mamo predavanj e k o d profesora Hadada ' , a o n j e rekao: ' O nda doite kada zavrite predavanje k o d H adada . ' Odgovori l i smo: ' A l i , nakon njega dolazi profesor M u s l i m ibn I brah i m . ' Rekao j e : ' Kada zavrite kod nj ega, onda doite k o d mene . ' Rekl i s m o : ' cj h . tada nastupa podne-namaz, a nakon podne-namaza i mamo predavanj e kod Ebu H uzej fe'' Odgovorio j e : ' Onda doite posl ij e i k i n d ij e ' , a mi smo kaza l i da pos l ij e i k i ndij e i mamo predavanj e kod profesora Arima. N a kraj u j e on rekao: ' Ako je tako, onda doite posl ij e akama ' , i mi smo kod njega redovno odlazi l i na nona predavanja." Ahmed i bn A l i je p i tao A bd urrahmana ibn Ebu Hatima: " ta je uzrok tvog stalnog sluanj a had isa od tvog o c a i m nogobroj n i h pitanj a koj a si mu postavlj ao na temu hadi sa?" Odgovorio je: "Uzrok treba trai t i u tome to sam j a nj emu morao i tati hadi se ak i dok j e o n jeo. dok bi putovali i u svakoj s i tuacij i j e traio o d mene d a m u i tam had i se, a onda b i i h on obj anj avao.''

Sn' lebe en-Nahvi Ah med ibn .Jn hja ei-Bagdadi


Prenosi se da se Sa lebe en-Nahvi rij etko kad odvajao od knj i ge, i ako bi ga neko pozvao na gozbu, on b i mu postavlj ao uvjet da m u obezbij ed i dva mj esta, j edno za nj ega a drugo z a k nj igu i z koj e e i tati dok bude sjedio s lj udirna.

36

Povratak u Dennet I bn Akil el-Hanbeli Nj egovo puno i me je Ebu-1-Vefa A l ij ibn A k i l el-Hanbe l i ei-Bagdadi ( umro 5 1 3 . godine po Hidri). Za nj ega je I bn Tejm ijj a rekao : 'Ibn Akil je jedan od naj ve i h i sl amskih uenjaka uope." Nj egov naun i opus i u naem vremenu mnogim uenj acima, a kam o l i obi n i m smrtnicima, izgleda nestvarno. Naime, on j e napisao 800 knj iga koje predstavlj aj u sabrana dj ela ovog uenjaka, a koj ima j e dao naslov El-Funun (Naune disc i p l i ne). U nj i ma su sadrana djela iz tefs ira, hadi sa, usu l i-fikha, akaida, gramatike arapskog jezika, povij esti i drugi h naunih d i sc i p l i na. Neki tomovi su autorski radovi koj i sadre njegove originalne ideje, razmi ljanj a i komentare. Nj egov student Ibnu-1-Devzi o nj emu je rekao : "Ibn Aki l je bio i ntelektual ac i i slamski misl i l ac bez premca. Bavio sc istraivanjem zakuastih p itanj a koj a je obradi o u svom naunom opusu koj i je nazvao El-Funun. Onaj ko se upozna sa nj egovim dj elom shvatit e vel iinu i dubinu njegove naune m i s l i . " Govorei o sebi. Ibn Akil je, izmeu ostalog, kazao : "Ja n i sam dozvol i o da mi jedan trenutak i vota proe a da svoj jezik ne iskoristim uenjem, ponavljanj em i raspravljanjem s drugim uenj acima, a svoje oi posmatranjem Al lahovih stvorenja. Kada bih l egao u postelj u, ako bi mi naumpala neka m i sao, ustajao sam da je zap i em . Ja sam u osamdesetoj godi n i ivota i mao vei entuzijazam i elan za uenjem nego u dvadesetim . Trudio sam se da vrijeme provedeno u j e l u maksi mal no skrat i m pa sam prakticirao da hljeb pol ijem vodom kako bi ga lake i bre pojeo, da b i h se nakon toga posvetio nauc i . S matrao sam da j e vrijeme naj vanija stvar u ivotu . To j e kapital u kojem s c krij e pri l i ka za mnogo itanja, mnogo pisanj a i uenj a napamet. "

I bnu-1-Devzi On je bio uenik f bn Aki J a. Nj egov unuk, Ebu- 1-M uzaffer, rekao j e : " uo s a m svoga dedu . I bnu-1-Devzijja, kada je pred kraj ivota . s m inbere govorio : sa ova svoja dva prsta napisao sam i prcpi sao preko h i j adu knj i ga. B i o sam uzrok da se dvjesta h i lj ada mus l imana i skreno pokaje i vrati vj eri , a preda mnom je i s l am pri m i l o dvadeset h i ljada krana i idova. Ovo n ij e hvala, ve i sticanje b lagodati koj e mi je A l l ah podario. Kada bih vam rekao da sam proitao i prostudi rao dvadeset 37

Muhammed Nasirudin el- Uvejd h i lj ada k nj iga, znaj te da to n ij e sve i da je nj i hov broj vei . M nogo sam se okoristio itaj u i te knj ige, razm i lj ajui o prij anj i m generacijama i nj i hovim amibicij ama, i badetu . nauci i ogromnom naunom opusu koj i su ostavil i iza sebe, a ij u vrijednost i veliinu moe spoznati samo onaj ko proita te knj ige. "' I bn Tcj m ijj e je o njemu rekao: "Ibnu-1-Devzi je bio veli ki uenj ak i muftij a koj i je napi sao mnogo dj ela i z razl iitih oblasti . Ja sam i zbrojao vie od h i lj adu knj iga koj e je on napisao." A imam Ez Zehebi je kazao: 'Ne znam nijednog uenj aka da je napi sao tol iko djela kao I bnu-1-D evzi . On nije ostavio nijednu naunu d isciplinu, a da o nj oj n ije napisao dj elo. Neka do tih djela imaj u i po dvadeset tomova, a neka su opet k ratke studij e . " .Ibnu-1-Devzi spada mec1u uenj ake o koj ima je reeno: "Istinski uenjak kada neto nau i , on radi po onome to je nauio, a kada radi, onda se tome potpuno posveti, a kada se posveti posl u, onda stalno traga za novi m saznar\j i ma i novim dj e lima, a kada traga za novim spoznaj ama, onda pobj egne od dunj al uka i besposli arenj a.''
U svojoj knj izi S'(!fdu-1-hatir, I bnu-1-Devzi j e napi sao : "Obaveza je svakog ovj eka da spozna vel iinu i vrijednost vremena i da ne potroi nijednu sekundu osim u dj elima koja ga pribliavaj u A l l ahu, dn dadne prednost dje lima koj a su vrjednij a nad manj e vrij ednim. Neka njegov n ijj et i namj era budu konstantno i njenj e dobra, bez poputanj a. oklijevanj a i nemara na koj i ga dua esto navod i . Prve generacije muslimana su se utrkivale s vremenom .'

I bn Tcj m i.i.j a ej hu-1-i slam I bn Tej m ijj a spada u red i s l amski h uenj nka koj i su sav ivot posvetili prouavanj u islamskih nauka i p i sanj u knj iga. Nj egove knj ige odl i k uje original nost i uglavnom su autors k i rad, za razl i k u od drugi h uenj aka kod koj i h je, uz vlastita dj ela, b i l o mnogo prepisivanj a onoga to su u l i od svoj i h profesora, a onda to sabra l i u knj i ge. I mam Ez-Zehebi tvrd i da j e I bn Tej m ijj a napi sao vie od petsto k nj iga. Zan i m lj ivo j e spomenuti razl oge koj i su mu omogu i l i da napi e tako mnogo_dj e l a u svom kratkom ivotu, a koj e j e naveo nj egov uenik f bnu-1-Kajj i m ei-Devz i . Naime, u dj e l u El- Vabi/ es-sajb, nabraj aj u i koristi zikra, I bnu-1 -Kajj i m je rekao: '' ezdeset i prva korist zikra: on 38

Povratak u Dennet
daj e snagu ovjeku d a i n i dj e l a koj a n i kako ne bi mogao uiniti bez zikra . Ja sam bio svj edok snage I bn Tej m ijj e u nj egovom govoru, ponaanj u, hodu i p isanj u. To su j ednostavno b i l i keramet i . O n je mogao za j edan dan napi sati kol ik o drugi uenj ak za sed m i c u dana." N a drugom mj estu, l bn u- l -Kajj i m v e li : "Jedanput s a m k l a nj ao u dematu sabah s I bn Tej m ijj om, a n akon toga o n j e sj edio na mj estu gdj e je klanjao i zikrio sve d o p red podne. Zat i m se o krenuo prema meni i rekao m i : ovo je m oj a h rana, ako je redovno ne uzi m a m , nestat e moj e snage . ' " O vrij ednosti zikra svj ed o i i sUedea predaj a . N aime, Haris e l E' ari prenosi da j e Poslanik, s a l l a l lahu a l ej h i v e sel lem, rekao : " A l l ah j e nared i o Jahj au, s i n u Zekerij aovom, pet stvari d a i h rad i i da pozove Izrael ane da i h i zvravaj u, p a kao da j e o n zakasni o s dostavlj anj em t i h poruka. Onda j e A l l ah o bj av i o I sau, a. s . : I l i e on da i h obznani l zra leanima i l i to t i u rad i . ' Nakon toga, I sa, a . s . . j e otiao kod .Jahj aa , a . s . , i rekao m u : Tebi j e A l l a h naredi o p e t stvari da i h rad i i da naredi J zraelanima da i h rade pa i l i e i h t i o tome obavijestiti i l i u j a? ' .Jahj a , a . s . , m u j e odgovorio : ' B oj i m se, ako m c t i u t o m e p reteknc, d a m e n e stigne Al l a hova kazna. ' Z a t i m j e okupio I zrael ane i rekao i m : ' A l lah m i j e naredi o p e t stvari da i h i zvravam i da vama n ared i m da i h izvravate . N aredi o m i j e da s a m o Nj ega o boavam i da M u n i koga kao druga ne pripi s uj e m , naredio mi je da klanj am namaz, da postim i daj e m ze kat ' , a onda j e spomenuo petu stvar rekavi : ' Naredi o m i j e d a G a vel i am i da m nogo z i k r i n i m , j er primj e r onoga k oj i i n i z i k r j e kao primer ovj eka k ojeg progo n i neprij atelj . I kada su ga skoro b i l i sti g l i . on s c zatvorio u u tvr<.1enj e u koj e o n i n isu mogli u i . ovj ek j e naj v i e zatien od ej tana onda kada mnogo spo m i nj e i vel i a A l laha. , . , (Tirm i z i )

I m a m Es-Sujuti
Imam Es-Suj uti je bio poznat po nadi mku "Sin knj iga". N a i me, nj egov otac se takoer bavio naukom i imao je bogatu privatnu b i b l ioteku. Jednom pri l ikom je rekao svoj oj en i da mu donese j ednu knj igu i ona j e otila u biblioteku p a s u j e tu sna l i porodaj n i bolovi i u b i b l i oteci j e rod ila sina koj i j e dobio nadi mak "Sin knj i ga". Nedugo zat i m dobio j e nadi mak "Otac knj i ga", j er j e svoj ivot posvetio nauci i p i sanj u tako da je napisao preko esto k nj iga.

39

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Demaludin el-Kasimi


Poznati islamski uenj ak, Demaludin el-Kasimi, ivio Je svega pedeset godina, a napisao je toliko knj iga da, kada bi se podijelile na pedeset uenj aka, bilo bi dosta. lako je njegov ivot bio sav u znaku uenj a i prenoenj a znanj a, opet je govorio: "Eh, kad bi se vrijeme moglo kupiti pa da sav novac za to potroim."

Hatib el-Bagdadi
Za Hatiba el-Bagdadija njegovi savrernni ci su govorili : "Nismo nikada vidjeli Hatiba bez knj ige u rukama." Imam Es-Subki je rekao: "Hatib el Bagdadi je mnogo vodio rauna o svom vremenu. Nije dozvoljavao da mu ijedan trenutak proe beskorisno; i li je pisao, ili je drao predavanja studentima, ili je itao."

Fahrudin er-Razi
Fahrudin er-Razi je govorio: "Ja sam uvijek alio za vremenom koje provedem u jelu, j er mi to oduzima vrijeme za uenje, a vrijeme kod nas ima neprocjenj ivu vrij ednost." Jednom uenom i pobonom muslimanu doli su prijatelj i u posjetu u vrijeme nj egove smrtne bolesti . Zatekli su ga na namazu pa su mu rekli: "Zar u ovakvom stanj u da klanj a?", a on i m je odgovorio : "Da, jer sada se zatvara knj iga moj ih dj ela.'' Zbog svega toga, vjernici se trebaj u truditi da smrt doekaju u pokornosti Allahu, da se knj iga nj ihovih dj ela zatvori s dobrim djeli ma i da vrij eme iskoriste u djelima koja e i m obezbijediti sevabe i nagradu nakon smrti.

40

ET-TEZKIJJE - CISCENJE D U SE

41

Muhammed Nasirudin ei- Uve_jd

Spaen j e onaj ko duu svoj u oisti


K ur' anu sc na m nogim mjest i ma spo m i nj e i zraz tezki jetun, j k oj i u kur' anskoj semantic i uvijek i ma i sto znaenj e , a to j e ienj e d ue i mora l no usavravanje. Jedan od aj eta u kojem se spom i nj e ovaj termi n je i aje t o zckatu i z sure Et-Tevba, u koj e m stoj i : Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime ocisti. i blagoslovljenim ih U(ini.\ (ve tuzekkihim), i pomoli se za njih, tnolitva lw?fa i:e ih zaista smiriti. A A llah sve cuje i sve zna. (Et-Tcvba, l 03 . ) Zbog toga su prve i odabrane generac ij e muslimana m nogo pridavale panj u ienj u due i bri nu l i se o svom ahlaku i ponaanj u kroz traganj e za i s l amsk i m znanj em i primj enom tog znanja u praks i , to j e samo po sebi znai lo moral no usavravanj e . I slamski uenj ac i su . n apisali tomove knj i ga na temu i st i nske pobonost i , asketizma i i slamskog ponaanj a . ak su svoj stva l ij epog a h l a ka s po m i nj a l i u k nj i gama k oj e i s k lj u i vo tretiraj u problema t i k u koj a se odnosi n a temelj e islamskog vj erovanj a ( akida) . Govorei o temelj ima vjerovanja Ehli-sunneta ve-1 -dema'ata, kako su je razumjele prve generacij e mus l i mana, imam Es-Sabuni je u svom djelu A kidetu-s-selef: i zmeu ostalog, kazao: oni su uri l i sa obavljanjem namaza u njegovom vremenu. preporui va l i su j edni drugima nafi l a-namaz u zadnjoj trei n i no i, preporuiva l i su uvanj e rodbinske veze, nazivanje selama i natj ecanj e u dobrim dj e l i ma.' (Akidetu-s-sele.l 449) ej hu-1-islam I bn Tej m ijj a je na istu tem u rekao slj edee : "Sljedbenici Kur' ana i sunneta preporuuj u j edni drugima strplj ivost u tekoi i zahva lnost A l l ahu u lahko i , pozivaj u l ij epom ahlak u i injenj u dobrih dj ela. Oni vrsto vjeruj u u Poslani kove, sal lallahu alej hi ve sel lem, rijei : Naj potpunij eg i mana je . onaj mus l i man koj i je naj lj epeg ah l aka. , . Na drugom mjestu I bn Tej mijj a j e kazao : ''Pitanje ahl aka i lj udskog ponaanja zadire u samu sr vjerovanja, j r j e narcclcno j asnim slovom Kur'ana i S unneta.'' (EI-Fetava, 1 9/27 3 ) To znai da i slamsko ponaanj e i nj egova prav i l a n i su produkt lj udskog umovanj a . analogij e i preuzi manja i "prepisi vanj a" tuih ideja i nai na ponaanja, ve da se ienje due i popravljanj e ahlaka vri uenjem i s la mskog znanja, i njenjem dobri h elj ela, i zvravanj em onoga to j e Al lah naredi o i ostavlj anj em onoga to je On zabranio. 42

Povratak

Dennet

Neemo pogrijeiti ako kaemo da dananje generac ije musli mana i maju veu potrebu za mora l n i m uzdi zanj em i usavravanjem od prv i h generacija. iz vie razloga. Prvo . zbog titne i smutnje koj a vlada u savremenom drutvu, raznoraznih zab l udj e l i h i deja i ideologija, moralne izopaenosti koja se iri poput kuge i prij eti mus l imanskoj omlad i n i . mus l i manskoj porodici i drutvu u cje l i n i . Drugo, zbog pojedinane odgovornosti koj a nam uvijek mora biti na umu, j er, n i ko tue breme grijeha nee nositi i svaki ovjek e za sebe odgovarati, pa shodno tome mora pri premiti odgovore na pi tanj a koja e mu na Sudnjem danu biti postavljena. Na Dan u kome e se svaki (ovjek samo o sebi brinuti, i u
kome e se svakom (mjeku za eljela njegova puna nagrada ili kazna dati, nepravda im sc nee uiniti. ( En-Nabi, I l l . ) Tree, jer mi e l imo odgaj ati

nove generacij e na temelj u islamskog ahlaka, pa ako sami n i smo odgojeni . apsurdno je da se bavimo odgojem drugih lj udi . ta znai tezkijjct? U sljedeem hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sel lem, objasnio je ta zapravo znai ienje due. Rekao je: "Kod koga se nau tri svojstva osjetio je slast vjerovanja: ko oboava Allaha jedinog, ko drage volje svake god ine daje zekat iz svoga imetka i ko isti svoju duu.'' Neko je upitao : "Al lahov Poslanie, a ta znai ienje due?'' 6 dgovorio je: "Da ovj ek zna da je Al lah s nj im gdje god da bude.'' (Si/sila es-sahiha). To znai da kod vjernika unutranje "oko" mora biti otvoreno i da nj ime gleda na kojoj se dionici puta, koj i vodi ka A llahu. on nalazi . Jer. nije sutina u duini neijeg "staa'' u v:icri, ve u tome ta je vjera i ta su dobra djela uradila s njegovim srcem. Upravo na to aludiraj u rijei l bnu-1-Kajj ima ei-Devz.ijja. koj i je u djelu Medaridiu-s-sa/ikin rekao: "Izmeu djela i srca je ogromna razdaljina. Na tom putu postoje mnoge prepreke tako da esto ovjek uini mnogo dobrih djela. a do njegovog srce ne dodc ni lj ubav prema Allahu. ni strah od Njegove kazne, ni nada, ni odricanje od dunj aluka, ni elja za ahiretom, ni svjetlo putem kojeg e j asno raspoznavati i razlikovati istinu od lai. jer da je trag djela stigao do srca ono bi bilo osvijetljeno svjetlom i mana. l kao to je velika razdalj ina izmeu dobrog djela i srca. tako isto je vel ika razdalj ina izmeu srca i Al laha. Na tom putu takoder postoje mnoge prepreke, a one se najprije ogledaj u u ljudskoj oholosti, samodopadlj ivosti . vcl ianj u vlastitog djela, a zaboravljanju Allahove blagodati i dobrote prema njemu.'' 43

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Ako dobra dj ela ne ostavlj aj u trag na srce, onda se ne moe n i govoriti o tezkijje tu - i enj u srca i due. Kol i ko puta, naprimj er, ovjek k lanja namaz, a uope ne razmi lj a o tome hoe l i taj namaz doi do njegovog srca i ostaviti pozitivne tragove. Zato n i su r ijetki prizori da ovj ek redovno k lanj a, a pred damij sk i m vrati ma zagleda tue ene; redovno k lanja namaz, a odmah pos l ij e namaza ogovara mus l imane; lae, potvara, prenosi tue rijei . . . Pa kakva je onda kori st od takvog namaza?! S tim u vezi treba kazati da je poznavanje discipl ine mora l nog usavravanja i ienja due obavezujue za svakog musli mana i musl i manku, a ne samo, kako neki vol e kazati, za tzv. eksperte, ej hove i evlije, koj i su posebni m metodama uspj e l i oistiti duu i koj i su u tom pogl edu nedostin i . Na to je I bn Tej m ijja posebno skrenuo panj u u svom dj elu Tufetu-1-irukijje, rekavi : "lbadeti koj i se odnose na srce, poput : lj ubavi, straha, nade, strahopotovanj a, ubj eenja, pouzdanj a u A l laha i s l . , s lovom erij ata s u nareeni s v i m musl i manima i mus l imankama kao to im je nareen namaz, post i had. A ako je tako, onda je obaveza te i badete nauiti i prakticirati ." Al lah, d. . , j e obj av i o : A llah vas iz trbuha mcjki va.-ih izvodi, vi ni.lita ne znate, i daje vam sluh i vidi i razum da biste bili zahvalni. ( En-NahL 7 8 . ) Poruka aj eta j e s lj ed e a : kada doemo n a ovaj svij et i porastemo, onda je naa obaveza da nau i m o kako emo k la nj ati namaz, kako emo se abdcsti t i , posti t i , had obavi t i i to je ono to se podrazum ij eva kod vj e rn i k a i emu pridaj u ve l i k i znaaj trude i se da spomenuti i badet i , u pogledu nj i hove forme, budu strogo u s k l ad u sa s u n neto m . Pa zato uporedo s t i m n e u i m o kako b i t i i s kren, bogoboj azan, po ten , pravedan, zahval an , kako se i st i ns k i o s l o n i t i na A l l aha, kako se o k i t i t i mora l n i m vrij ednost i m a - zar to ne b i tre b a l a b i t i od l i ka o n i h koj i s l ij ede s u n n e t M uhammeda, sal la l l a h u a l ej h i v e se l l cm ? !

44

Povratak u Dennet Vanost ienj a due i moralnog usavravanj a Rekl i smo da postoje m nogi kur'anski aj eti u koj ima s e spo m i nj e i istie vanost i enj a due, a po naem m i lj enj u, ajeti iz sure E- ems, od l . do l 0 . o tome govore na iznim no upeatlj i v i upozoravaj u i nain. Evo tih ajeta: Tako mi Sunca i svjetla njegova, i Mjeseca kada a prati, i dana kada ga vidljivim uini, i noi kada ga zakloni, i neba i Onoga Koji ga sazda, i Zeml e i Onoga Kqji je ravnom uini, i due i Onoga Koji je j stvori, pa joj put dobra i put zla shvatljivim uini, upjel e samo onaj ko ' je oisti, a bit e izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi! Komentiraj u i gornj e ajete, poznati mufessir I bnu-1-Kesir, rekao j e : "To znai : uspio je onaj ko oisti duu kroz pokornost All ahu. ko je oisti od loeg ahlaka i loih osobi na. A to potvruje i dova koj u j e Poslanik, sal lallahi alej hi ve sellem, esto uio: ' Gospodaru moj , podari moj oj d u i bogoboj aznost i oisti j e , a T i t o naj bolje i ni, j er, T i si nj en Gospodar i zatitnik. Gospodaru moj , uj eem ti se od znanj a koje ne koristi . od srca koj e bogoboj azno n ije, od nezasite due i od dove koj a se ne u s l i ava . ' " Primjeujemo da s e u ovim aj etima A llah zak l i nje j edanaest puta s jedanaest razliitih zakletvi da n ij edan ovj e k nee postii sreu i uspj eh dok duu svoj u ne oisti. Samo tak v i ma je zagarantiran uspjeh, spas i visoke derede i stepeni u Dennctu. To potvruje i ovaj aj et: Postii e .\:ta eli onaj koji se ocisti (rnen tezekka) i .spomene ime Gospodara svoga i molitvu obmi! ( El-A' l a, 1 4 .- 1 5 . )
.

Osim toga, Kur ' an nas obavj etava da j e temeljna zadaa AHabovih poslanika b ila, nakon poziva lj udi u tevhid (istu vj eru . monoteizam), poziv u i enje due i moralno usavravanj e . Nareuj ui Musau, a.s., d a ide faraonu i pozove ga u islam, A llah mu je objavio: Idi faraonu, on se osilio, i reci: "Da li hi ti da se oisti{ da te Gospodaru tvome pouim, pa . da Ga se bojiF ( En-Nazi ' at 1 8 . ) A o posl anikoj misij i M uhammeda, salla l l ahu alejhi ve sellem, Allah je objavio: On je neukima poslao Poslanika. jednog izmeu njih, da im cy'ete N jegove kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u oitoj zabludi. (El-Dumu'a. 2 . )
, . . ,

Dakle. ahlak i vjerovanje s u povezani i neodvoj ivi p a kad god s e desi skretanj e i devij acij a u ponaanj u to je j asan znak da sa ovj ekovim imanom i vj erovanj em neto n ije uredu, jer je ahlak vanj ska mani festacij a naeg vj erovanja. Potvruj u t o i mnogi hadisi poput onoga koj i s u 45

Muhammed Nasirudin el- Uvejd zab i ljeil i Ebu Davud i Tirmizi u kojem je Posl an i k . sal l a l l ahu alej h i ve scl lcm, rekao: 'Na vagi Sudnjeg dana nee biti n i ta tee od l ij epog ahlaka. A l l ah zai sta mrzi razvratnike i bestidnike." A u drugom hadisu, koj i prenosi Aia, r.a., Posl an i k , sallal lahu alejhi ve sel lem, je rekao : "Vj e rn i k svoj i m ah/akom ( v i sokim moralnim vrli nama) dostie stepen onoga ko stalno posti i k lanja.''

Kako oistiti duu? ovjek ne moe odgaj ati svoj u duu u A l l ahovom zadovoljstvu bez dvij e snage : snage znanja i snage dobrih djela, tj . praktine primjene znanja. U nastavku emo spomenuti neka djela i i badete koj i naj bolje i najefi kasnije iste lj udsku duu i pri bl i avaj u j e A l l ahu, d.. P rvo, konstantni napor da se dua oisti od loih osobina kao to su samodopad lj i vost, l icemjerstvo, krtost, kukavil uk, pohlepa, zavidnost, mrnj a i s l . , da bi to bolje pripremio teren pozitivnim osobinima i vrli nama koj e moraj u krasi t i i skrene vj ernike, a to su: i skrenost, istinolj ubivost, ljubav prema A llahu, strah od Nj egove kazne . zahval nost na blagodatima, poniznost, skromnost. dobro instvo. darelj i vost, h rabrost i sl . Drugo, uvanje fll'zova i nj i hovo potpuno izvravanje. jer su tluzovi , odnosno A l l ahove naredbe, naj bolje sredstvo pomou kojeg se vjernici pri b l i avaju A l l ahu. U tom sm islu je i hadis u kojem je Poslan i k , sal l a ll ahu alej h i v e sel lem, rekao: "Uzvi eni Al lah kae : Ko se neprij atelj sk i postavi prema Mome tieniku (e vliji), Ja sam mu obj avio rat. N i i m mi se M oj rob ne moe pri b l i iti kao j{mlovinw (strogim naredbama) koje sam mu propi sao. Moj rob Mi se neprestano pribl i ava dobrovolj n i m (naji/o) i badeti ma dok ga ne zavolim, a kada ga zavo l i m onda Ja postanem nj egov sluh koj i m sl ua, nj egov v i d koj i m gleda, nj egove ruke koj ima dotie i nj egove noge koj i ma hod i . Ako Me zamo l i , , ,. J a udovolj i m nj egovoj mol bi. ako zatrai pomo . J a g a zatiti m. ( B uharij a ) to sc tie farzova, prije svega se m i s l i na one koj i se ubrajaj u u temelj ne isl amske arte : namaz, post, zckat i had. Namaz je dire ktna veza s A l lahom, d. . , i ovjek je naj b l i i Al lahu kada je na sedd i . Uzvieni je o namazu obj avio: Kazz!i Knjigu k<ja t i se ojavlj uj(! i obavljcy' molitvu, molitva, zaista, odvraa od razvrata i sve;?a .to je runo: obav(janje molitve je najvea JWslu.-nost! ( EI-Ankebut, 45 . ) M uhammed. sal la l l ahu alej h i ve sel lem, uporedio je i enj e due
46

Povratak u Dennet namazom s i e i1j em tij e l a vodom kada je rekao : ' ta m i s l i te kada bi neko od vas i mao rijeku pored kue u kojoj b i sc kupao pet puta dnevno, bi li ostalo imalo prlj avtine na njegovom tij el u?" Rek l i su: "Ne bi ostalo nimalo prlj avt i ne na nj emu.'' Onda j e Poslan i k , sal lal lahu alejhi ve sel lem, rekao: "Sl ina j e stvar sa pet dnevnih namaza, oni briu grij ehe u potpunosti ." ( Buharij a i M u s li m ) Post je i badet za koj i je Al lah pripremio posebnu nagradu, a o svrhi njegovog propisivanj a govori slj ede i aj et: O v jernici, propisu vam se post kao to je propisan onima prije \'as. da je b ist e se grijeha klo ni/i ( El-Bekara. 1 83 . ) Na poetku smo spomenul i ajet iz sure Et-Tevba, u kojem se eksp l i citno spom i nje da je zekat propisan kao i badet koj im vj erni k isti i svoj imetak i svoj u duu. Rekao je imam Es-Sa ' d i : " ovjek se ne moe u potpunosti oi stiti dok ne oisti svoj i metak zekatom, ukoliko posjeduje i metak na koj i je d uan dati zekat." A o c i lju i mudrosti nareivanja hada, govori slj edei aj et : Hod je u odree-1enim mjesecima, onom ko se o h a vee da e u njemu obavl ali hac/ j nema snoaja sa enmna i nema runih r ije 6 i nema sme-1e u da nima hada. ( El -Bekara. 1 97 . ) Tree, uenje Kur' ana s razm iljanjem . jer je to svjetlo za srce, a kada ovj e k oisti svoje srce. oistit e i duu. etvrto. pokajanj e i sta l no korenje due i podsj eanje na smrt i odlazak sa ovoga svijeta. I mam Gazal i je prakti c i rao koriti svoju duu i ovako j oj j e govorio: 'Teko tebi, duo, n e dolikuje ti da t e ivot n a dunjaluku obmane pa da zaboravi na A l l aha. uvaj se, pazi na sebe i ne troi svoje vrij eme uzalud. Tvoj i udisaj i i i zd i saj i su ogranieni i posl ije svakog od nj i h ode dio tebe. Iskoristi zdravlje prije bolesti, slobodno vrij eme prije zauzetosti, bogatstvo prij e si romatva, mladost prije starosti, ivot prij e smrt i i pri premi se za ahiret onol iko kol i ko e ostati na nj emu. O duo, zar se ne priprema za zimu onoliko koliko ona traje, i zar ne kupuj e zimsku odjeu i sakuplja drva. hranu i ostale potreptine? Tada se ne oslanja na Al lahovu dobrotu i ne kae: ' A l l ah e olakat i i j a zimu i h l adnou neu ni osjetit i . ' Zar m i s l i da je h l adnoa dchennemskc prova l ije manj a od zi mske hladnoe i da manje traje, i l i moda m i s l i da sc ovjek moe spasiti te nesnosne h l adnoe i vruine, bez truda i rada. Suludo je tako razmi ljati ! Kako god sc hladnoa zime ne moe odagnati bez loenja vatre i pripremanj a zimniee, tako se isto ovjek nee moi spasiti dehennemske vruine i h l adnoe bez utvrde koj a se zove tcvhi d niti bez hladovine koj a se zove pokornost A l lahu." A I brahim et-Tejmi j e govorio: "Ja zamisl im sebe u Dennetu kako j edem nj egove pl odove i pijem ukusna pia i uivam sa dennetskim lj epoticama. zatim zami slim sebe u
. ,

47

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Dehennemu kako jedem bodljikave p lodove s drveta zakkum, o kovan u najtee okove, i onda upitam svoj u duu: ' ta b i od ovo dvoje eljela?' l kao da ujem odgovor: elim se vratiti na dunj aluk da radim dobra djela. ' Ja j oj onda odgovorim: ' Pa ti si jo uvijek na dunjal uku, zato se trudi i radi ako eli uivati dennetske blagodati. "' Peto, dova je takoer djelotvorno sredstvo za ienje due, jer dova je oruje vjernika putem koje trai utoite kod Al laha, molei Ga da ga sauva zla njegove due i da m u pomogne da ustraje u pokornosti Allahu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sel lem, je, zavisno od situacije, uio mnoge dove, a izmeu ostalih i ovu : "Gospodaru moj , uputi me na naj ljepa djela i naj ljepi ahlak, niko ne moe na to uputiti osim Tebe, i sauvaj me loih djela i l oeg ahlaka, n i ko me ne moe sauvati osim Tebe ! " Iz svega izloenog moe se zaklj uiti da kompletan islamski erijat, sa svim svojim propisima, naredbama i zabranama, ima za cilj ienje due, duhovno t}Zdizanje i postizanje l ijepog ahlaka, i sve to zbog cilja kojem tee vj ernici - ulaska u Dennet, a u Dennet e ui samo oni koj i s u isti. O tome je Uzvieni A llah objavio: A oni koji s u se Gospodara svoga bojali u povorkama e u Dennet biti p0l1edeni, i kad do njega dou - a kap(je njegove vd .irom otvorene - uvari 1?jegovi e im rei: "Mir
vama, od grije/ut

ste isti, zalo

uc1ite u nj, u njemu 'ete v jeno boraviti! ''

( Ez-Zumer, 7 3 . )

48

ETAKVA - BOGOBOJAZNOST

49

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Vatru s mutnj e gasite bogoboj aznou

ij e takva bogoboj aznost, i zvedena j e od arapske rijei veku vikajetun, a znai sredstvo koj im se ovjek titi. Takva u osnovi znai uvanje i zati tu od neega. Kad j e r ije o erij atskom znaenju postoj e razli ite definicij e ove rije i a mi emo spomenuti neke od nj ih:

Takva

znai postaviti zastor izmeu sebe i zabranjenih stvari .

Takva j e izvravanje onoga to j e A llah naredio, a ostavlj anje onoga to je zabranio. B ogobojazni (muttekije) su oni koj i su uvijek tamo gdje je A llah naredio, a daleko od onoga to je On zabranio. I mam Kuej ri je rekao : "Sutina takval uka je zati ta od Allahove kazne kroz pokornost A l l ahu. Osnova takva luka je zatita od irka, zatita od grij eha (ve l i k i h i mal ih), zatita od sumnj i i, naposljetku, ostavljanje suvinih stvari." Komentirajui l 02. ajet i z sure A l i ' l iman : Bojte se Allaha onako kako se trebu bojati, Abdul lah ibn Mes' ud j e rekao : "To znai da se pokorava Allahu a da M u ne bude nepokoran, da Ga se sj ea a da Ga ne zaboravlj a, da M u zahvalj uj e a da M u ne bude nezahvalan." Reeno je takoer: "Takva je strah od Uzv ienog, rad po obj av ljenom , zadovolj stvo sa malo nafake i pripremanje za dan odlaska s dunj aluka.'' - Prenosi se da j e Omer, r.a., pitao Ubej ibn Ka' ba, r.a., da mu definira takvaluk i l i bogoboj aznost pa j e Ka' b upitao : "Voo pravovjernih, j esi l i i kada i ao putem i naiao na bodlji kavo trnje?" "Da", odgovori o je hali fa Omer. Onda ga je K a ' b upitao: "A ta si tada uradio?" Omer, r.a., j e odgovorio: "Podigao sam odj eu i dobro sam pazio gdj e u stati bojei se da me trn ne ubode." "Eto to je primjer bogoboj aznosti", ree Ka' b."
50

Povratak u Dennet Takva/uk ( bogoboj aznost) je temelj vj ere, putem takval uka se dostie stepen jekina i l i u bjeenj a, takvaluk j e hrana vjernikih srca i dua poputi1 i na na koj u se iskreni vjern i c i oslanjaj u u ostvarivanj u sree i uspjeha. Rekao je Talk ibn Habib : "Kada se poj avi p lamen titne, gasite ga bogoboj aznou." U p ital i su : "A ta je bogobojaznost?" Odgovorio j e : "Da radi sve o n o to podrazumijeva pokornost Allahu pomou svj etla od Allaha nadaj u i se Allahovoj nagradi, a da ostavi grij eenj e pomou svjetla od A ll aha boj e i se Allahove kazne.''

Znaenja takvaluka u Kur' anu Rij e takva, zavisno od konteksta u kojem j e spomenuta, u Kur'anu ima vie znaenj a . Tako ona moe zna iti strah i l i strahopotovanj e, kao to stoj i u kur' anskom ajetu: I ne zamjenjujte rijei Moje za ne.fto Jto malo vrijedi, i samo se Mene bojte! ( El - Be kara, 4 1 . ) Zatim, moe znai ti pokornost i i badet kao to j e u s lj edeem aj etu: O vjernici, bojte se A llaha onako kako se treba bojati i umirite samo 1- n m uslimani! ( A l i ' l mran , 1 02 . ) To znai : "Pokoravaj te se A llahu i istinski Mu i badet i n ite.'' A moe znai t i i ustezanj e od grij eha. Koji se A llaha budu bojali i koji od N jega budu strahovali - oni i'e postii ono to hudu eljeli. (En-Nur, 5 2 . ) Tj . ostavlj a nj e grij eha i ienj e srca o d svih natruha grij eha. U suri El-Ma ' ide, u 93. aj etu, rij e et-takva spomi nj e se tri puta. Onima koji vjeruju i dobra d jelo ine (i bogobojazni su) nema nikakva Krijeha u onome .fto oni pojedu i popiju kad se klone onoga to im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra d jela ine, zatim se A llaha boje i v jeruju i onda se grijeha klone (i bogobojazni su) i dobro ine. A llah voli one koji drugima dobro ine. Ovo ponavlj anj e ne znai ponavljanj e j ednog te istog znaenja, ve prva rij e u kojoj se spo m i nj e bogobojaznost odnosi s e n a strah od irka, druga bogoboj aznost podrazumij eva strah od novotarij e a trea strah od grij eha. P rvoj vrsti bogobojaznosti ekvivalent j e tevhid, drugoj sunnet a treoj pokornost. To su zapravo tri stepena: stepen imana, stepen sunneta i stepen ustraj nosti u pokornosti A l lahu. 51

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Rekao je Ebu Derda, r.a. : "Potpuna bogoboj aznost ( takva/uk) je da se ovjek boj i A l laha i od najmanj eg grij eha, sve dotle da ostavlj a ono to smatra dozvoljenim bojei se da to ipak n ije zabranj eno: A Sufjan es Sevri je kazao : 'Muttekije su dob i l i to trne Jer se boje onoga ega se ve i na lj udi ne boj i ." Ima lj udi koj i omalovaavaj u grijehe smatraj u i i h mal i m i neznatnim, a oni mogu biti pogubni i upropatavaj u i . U hadisu koj i prenosi Sehl i bn Sa'd spominje se da je Poslanik, sal la l lahu alej hi ve sellem, rekao : " uvaj te se potcjenj i vanj a i omalovaavanj a grijeha ! Oni koj i omalovaavaj u grijehe sl ini su putn i c i ma koj i s u n a svom putovanj u doli u jednu dolini.1 i sj e l i d a s e odmore p a s u onda sakup ljali drva da naloe vatru i sakupil i su tol i ko da su na toj vatri mog l i ispei h ljeb. Ako ovjek bude kaqj avan zbog omalovaavanja grij eha, b i t e upropaten."' (Sahihu-1-dami ) U ovom hadisu, Poslanik, sal l a l lahu alejhi ve se l lem, upozorava nas na omalovaavanj e grij eha, i male grij ehe poredi sa granicama drva koj e putn i c i sakuplj aj u i na kraj u i h sakupe tol iko da bi sc nj i ma mogla potpa l i t i dehennemska vatra.
'

Istinska bogoboj aznost se prepoznaj e po i stinskom tevekk u l u i pouzdanj e u A l laha u pog ledu onoga to se el i posti i , po zadovolj stvu sa A l l ahovom odredbom i strplj i vosti na svim i s kuenj i ma. Prenosi se da je Hasan Basri sreo Ferkada cs-Subhij a u gruboj sufij skoj odori, pa ga je uhvatio za kraj te odjee i rekao m u : " B rate Ferkad ( ponovio je to tri puta), bogoboj aznost n ij e u odj e i . ve u onome to se utemelj i u src u ( o d vj erovanja) i to se dj elom potvrd i . "

52

Povratak u Dennet Allahova oporu ka i oporu ka svih poslan ika Kada j e rije o vrijednosti takvafuka i l i bogoboj aznosti dovoljno j e kazati d a je t o osobi na koj u je A l lah oporuivao i nareivao svim poslanicima i i skrenim vj ernicima u svim generacij ama. Mi smo onima k(?iima je data Knjiga pr(je vas, a i vama, ve zapmjedili da se hojite A llaha. ( En-N isa', 1 3 J . ) Rekao je ej hu-1-islam l bn Tej m ijja : "Ja n e znam korisnije oporuke od one koj u su ostav i l i Al lah i Njegov Poslanik, sal la l l ahu alej hi ve sel lcm. za onoga ko je prihvati i el i da s l ijedi u ivotu." M uhammed, sallal lahu alejhi ve sellem, j e oporuio bogoboj aznost poznatom ashabu M uazu i b n Oebel u, rekavi mu: "Muaze, boj s e A l laha gdje god b i o , nakon loeg uradi dobro djelo ono e ga pobri sati i s lj udima se l ijepo ophodi." Postoje mnoge predaje koj e potvruj u da je M uaz, r.a., zauzi mao posebno mj esto kod Posl an ika. sallallahu a lej h i ve sel lem. I zmeu ostalog, jedanput mu je Poslanik, sal l a l l ahu alejhi ve sel lem, rekao : ''Muaze, j a te vol i m u ime A l l aha ! " Zbog toga j e Poslanik, sal lal lahu alejhi ve se l lem, ashabu kojeg je posebno c ijenio i vol i o oporuio ono to je najvrjednije i n aj korisnije. Jer M uaz i bn Debel spada u skup i n u naj poznatij ih ashaba. M uhammed, sal la l l ahu alejhi v e sel l cm. potvrdio mu je da najbolj e poznaj e propise vezane za halal i haram. zbog povjerenja koje je imao u nj ega poslao ga je kao daij u i m i sionara u Jemen. postavlj ao ga j e za kadiju. a pored svega toga, Posl anik. sal la l l ahu alejhi ve scl lem, j e za nj ega rekao : "Na Sudnj e m danu Muaz e biti na elu skup i ne uenj aka."
U predaj i od Ehu Seida el-1-iudrija stoj i da j e neki ovjek doao Posl aniku. sal l a l l ahu alej hi ve sellem, i rekao m u : "A l l ahov Poslm1 ie. oporui mi neto?'' Poslani k, sa l l a l lahu alejhi ve sel l em, rekao mu j e : "Oporuujem t i bogoboj aznost j e r je u nj oj sdarano svako dobro." (Sahih et-/e1gib ve-t-terhib)

M uhammed, sal la l l ahu alej h i ve sel lem. preporu io je bogobojaznost ll svakoj situacij i , i taj no i javno. Poznati ashab, Ebu Zerr, r.a., prenosi da mu je Poslanik, sal lallahll alejhi ve sellem, rekao : "Ebu Zerre. oporulljem ti bogobojaznost ll taj nosti i j avnosti ! Kada pogrij ei, i spravi greku dobrim djelom, ako moe ne trai ni od koga n i ta, ne iznevjeri e manet i n i kada ne sud i n i dvoj i c i lj udi .'' (Sahihu-1-dami ') 53

Muhammed Nasirudin el- Uvejd A n a Oprosnom hadu, u svom oprotaj nom govoru, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obznanio je da meu ljudima nema razlik"e osim po bogoboj aznosti i da je to mjerilo i precizna vaga na osnovu koj e s e jedino moe mjeriti vrij ednost ovjeka. Rekao j e tada: " O ljudi, va Gospodar je j edan, va praotac je j edan! Nema prednost Arap nad nearapom, crveni nad crnim, niti crni nad crvenim, osim po bogoboj aznosti. Jesam l i vam dostavio?" Rekl i su: "Da, A l l ahov Poslanie ! '' Onda im je rekao: "Neka prisutni prenesu odsutnima." Osim toga, M uhammed, sallal l ahu alejhi ve sel lem, molio je A l laha u svoj i m dovama da ga uini bogoboj aznim. esto j e uio ovu dovu: "Gospodaru moj , uini moj u duu bogoboj aznom i oisti je, Ti to naj bolje zna, Ti si njen zatitnik i Gospodar! Gospodaru moj , utjeem ti se od znanj a koj e ne kori sti , od srca koje bogoboj azno nije, od nezasite due i od dove koj a nee biti usl iana ! " ( Muslim) I ne samo M uhammed, sal la l l ahu alej hi ve sel lem, ve svi A l l ahovi poslanici su svom narodu oporuival i bogoboj aznost. Uzvieni je obj avio: I Nuhov narodje smatrao lanim poslanike. Kad im brat njihov Nuh ree: "Kako to da se A llaha ne bojite ? Ja sam vam, sigurno. poslanik pouzdani, zato se bojte A llaha i budite posluni meni. " ( E- u ' ara, l 05.1 06. ) I ste ove rij e i uputi li su svom narodu: Hud, Salih, Lut i uajb, a.s., to se spominj e u istoj suri u : 1 24., 1 42., 1 6 1 . i 1 77. ajetu. B ogoboj aznost je najbolj a i naj ia odj ea kako stoj i u aj etu: O sinovi A demovi, dali smo vam od jeu koja e pokrivali stidna mjesta vaa, a i raskona odijela, ali, od jea bogobojaznosti, to je ono najbolje. ( E I - A ' ra f, 2 6 . ) A odj ea bogoboj aznosti, kako smo to ve pojasnili, nije v unena ili gruba sufij ska odj ea, ve s u to dobra dj ela, stid, l ijep ahlak, znanj e i s l .

54

Povratak u Dennet Bogoboj azni su Allahove evlije Ko l i da se pridrui skupini odabrani h A ll ahovih robova evliJa neka se okiti bogoboj aznou . A da s u bogobojazni uistinu A l l ahove evl ije, potvruj e i ovaj ajet: l neka se niega ne hoje i ni za im nek ne tuguju Allahovi tienici (evlije), oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali. (Junus, 62.)
-

Prenosi se da j e Omer i b n Abdulaziz pisao j ednom od svoj i h namjesnika: "Oporuujem ti bogobojaznost bez koje A l l ah ne prima dobra djela, niti e se smi lovati osim bogobojaznima, niti nagrauje osim bogobojazne. Znaj da je mnogo onih koj i priaju o bogobojaznosti, a malo onih koj i j e prakticiraj u . " A nakon to je postao hal i fa, odrao j e hutbu i rekao : "Preporuujem vam bogobojaznost, j er ona moe sve zamijeniti, a sama je nezamjenj iva." A u jednoj predaj i stoj i da je A l ija, r.a .. jedanput uao u mezaristan i obrativi se stanovnicima mezarja, rekao : "O stanovnici mezarj a, kakve vijesti imate za nas? to se tie naih vijesti vama, mogu vam rei da su vai imeci podij e ljeni, da su vae kue drugi nastan i l i i da su vam se ene preudale." Zat i m je rekao: "Tako mi A l l aha, da su u stanj u da odgovore, rekl i bi : ' Pripremite se, a naj bo lj a poputnina je bogobojaznost! "' U svom dje l u Hi/jetu-1-ev/ija, Ebu N uaj m spominje predaj u od Fudale ibn Ubej da, koj i je rekao : "Kada bih znao da m i j e Al lah primio makar jedno dobro djelo, drae bi mi b i l o nego dunjaluk i sve to je na nj emu, jer Al lah je rekao: Zaista A llah prima samo od bogobojaznih. "

Plodovi bogoboj aznosti Mnogo b i nam trebalo da nabroj i mo sve plodove bogobojaznosti pa emo spomenuti samo one naj vanije. Prvo, radosne v ij esti bogobojaznima, svejedno da li te radosne vijesti i mutul uci dolazal i od lj udi i l i dolazil i u o b li k u istinitih snova, i l i , pak, na samrti od strane meleka, koj i e u tom tekom trenutku obradovati bogobojazne. U Kur'anu stoj i : I neka se niega ne boje i ni za im nek ne tuguju A l/ahavi Jtienici (evlije), oni koji budu vjerovali i koji su hudu A llaha bojali. Za n jih su dohre vijesti i na ovome i na onome svijetu. (Junus, 62.-64. ) Nakon to s e zavrilo poslanstvo s Muhammedom, sal lallahu alej hi ve 55

Muhammed Nasirudin el- Uvejd sellem, lj udima su ostale radosne vij esti i nagovj etaj i . Ako ljudi hvale nekoga zbog nj egovih dobrih djela, to je jedan od dobrih predznaka i radosnih nagovj etaja za nj ega. O tome govori slj edei hadis. Prenosi Ebu Zerr, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan : " ta misli o ovj ek u koj i uini dobro djelo pa ga lj udi pohvale zbog toga?" Odgovorio j e : "To su dobri znaci i radosne vij esti za vjernika." Drugo, bogobojazne Al lah pomae i daj e im sigurnu pobj edu. Na to alud ira sljedei ajet: l A llaha se bojte, i znajte da je Allah na strani bogobojaznih (muttek!ja). ( E l-Bekara, 1 94 . ) Tree, A l lah takvog uputi na istinsko i ispravno znanje, kao to stoj i u ajetu: l bojte se A llaha - Allah vas ui, i A llah sve zna. (EI Bekara, 282.) U zrok nedostatka istinskog znanja i slabog pamenja jesu lj udski grij esi, kao i bezvolj nost u pogledu elje za stj ecanjem znanja, a uzrok berieta u stjecanj u znanja, poveanj a razboritosti i razumijevanja, j este bogobojaznost. I mam afija j e pomanj kanj e pamenj a izrazio u sti hovima: "Poalih se uitelju Vekiu na slabost pamenja A o n mi ree da se okanim grfjeenja Jer, znanje je sv jetlo A llahovo
l

On Svo svjetla ne daje grje.nicima.

''

etvrto, bogobojaznost je uzrok upufe i sposobnosti razli kovanja istine od zabl ude. na ta aludira kur' anski ajet: O '.'fernici, ako se budete A llaha bojali, On e vam sposobnost darovati /Ja ete istinu od neistine moi rastaviti. (El-Enfal, 29.) A etimoloko znaenje rijei fitrkan j este rastaviti no od dana, svjetlo od tame. Peto. bogoboj aznost je uzrok bri sanj a grij eha. Uzvieni j e obj avio: A da s(je dben ic i Knjie 1:jen(jll i gr[jeha se cuvaju, Mi hismo pre.W preko runih postupaka njihovih i sigurno bismo ih uveli u dennetske ha.\'e uivanja. (EI-Ma' ide, 6 5 . ) esto, bogobojaznost je uzrok olakavanje ivotnih pri lika, uzrok opskrbe odakle se ovj ek i ne nada i izlaz iz svake situacije. O tome govore slj edei aj eti : A onome ko se A llaha boji. On e izlaz nai i opskrbi! :e ga odakle se i ne nada. A onome ko se A llaha boji, On :e sve ono ho mu treba dostupnim uiniti. ( Et-Talak, 2.-4.) Sedmo, bogobojaznost je put stjecanja A llahove lj ubavi i lj ubavi meleka. U hadisu koj i prenosi Ebu M usa ei-E ' ari stoj i da je Poslanik, sal lallahu 56

Povratak

Dennet

alej h i ve sel lem, rekao: "Kada A ll ah zavol i nekog ovjeka, onda On zovne Dibrila i o bj av i mu: ' Al lah vol i tog i tog vjerni ka pa ga i ti zavoli ! ' Onda se Dibril obrati stanovnicima nebesa i kae i m : ' A l l ah voli tog i tog vj erni ka pa ga i v i zavoli te ! ' I meleki ga zavole, a zati m se ta lj ubav pre1 ese i na Zemlj u i zavole ga stanovnici Zem lj e.'' ( Buharija i Musl i m ) Osmo, bogoboj azni e biti b l i sk i Allahu na S ud qj em danu i radovat e se susretu s Nj i m . Na to upuuj u slj edei aj eti : Oni koji su se A llaha bojali bit e u dennetskim bac..ama i pored rijeka na mjestu u kome i:e biti zadovo(jni, kod Vladara Svemo:noga. (EI-Kamer, 54.-5 5 . ) Deveto. bogoboj aznost je uzrok spasa od kazne n a dunj al uku i n a ahiretu. Uzvieni je objavio: A one kr?fi su vjerovali i A llaha se bojali Mi smo spasili. ( Fussilet, 1 8 .) Deseto, A llah je obeao uvati i zatititi i potomstvo bogoboj aznih lj udi to potvruje ovaj ajet: A .Vto se onoga zida tie - on je dv oj ice d jdaka, siroadi iz Rrada, a pod njim je zakopano '?fihovo blago. Otac nj iho v jl! hio dobar c..ovjek i Gopodar tvoj eli, iz milosti Svoje. da oni odrastu i iz\'(/de h/ago svoje. ( E I -K eh f, 8 2 . ) U ajetu se naglaava da su rodite lj i tih djeaka b i l i dobri i bogobojazni vj ernici pa je zbo g nj i hove bogoboj aznosti, Al lah spusti o Svoj u m i lost i blagoslov i na nj ihovo potomstvo. Prenosi sc da je poznati tabi in, Muhammed i bn M unkedir, rekao : "Al lah uva d ijete bogoboj aznog ovjeka i u nu e i mjesto u koj em njegovo dijete ivi i mj esta oko nj ega. Oni su neprestano pod Allahovom zati t om.' A Seid ibn Musej j eb je rekao svome sinu: " S i nko moj , ja klanj am mnogo rekata nafi l a-namaza nadajui se da e Al lah i tebe spasiti preko te nafi le", a zatim je prouio gornj i aj et i z sure El-Kehf. Osobine bogoboj aznih M oda e neko u p i tati : A kako prepoznati bogoboj azne lj ude i kako ovjek moe zn a t i da l i j e bogoboj azan? Bogob ojazni lj udi se mogu l ahko prepoznat i . jer oni p o sj e d uj u slj edee osobi n e : Prvo. i sti nske mullekije vj eruj u u gcjh ( nevidlj ivi svijet) i to s potpu n i m ubj eenj em . Upravo tako i h j e i K ur'an opi sao : Ova KnjiRa, u koju nema nikakve sumnje, UJJU!stvo je svima onima koji se hudu A llaha hojali; onima koji u nnidljivi svijet budu l'jerovali. ( E I -Bekara, 2 . - 3 . ) D rugo, oni se dre iskrenosti i i st i nolj ub i vosti u rij e i ma i dj e l ima. U Kur' anu stoj i : A onaj koji donosi Istinu i oni koji u nju vjeruje. oni su bogob(jazni. ( Ez57

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Z umer, 3 3 . ) Tree, oni maks i ma l no potuj u A llahove propise. O tome A l lah u Kur'an u veli : Eto toliko! Pa ko potiva A llahove propise - znak je ,esti/a (bogobojazna) srca. (El-Hadd, 3 2 . ) etvrto, bogobojazni se uvijek dre pravednosti i sude po pravdi pa makar se radilo o nj ima samima ili nj i hovim b l inj i m , pokoravaj ui se All ahovoj nared b i : O vjernici, dunosti prema A llahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete ! Pravedni budite, to je najblie ,estitosti (bogobojaznosti), i bojte se Allaha, jer A llah dobro zna ono to anite. (El-Ma' ide, 8 . ) I peto, bogoboj azni s l ij ede put A l l ahovih poslani ka, iskrenih lj udi i dobrih vj ernika i nastoje da budu u nj ihovom d ru tvu na ahiretu, s luaj u i oporuku Gospodara svjetova: O vjernici, bojte se A llaha i budite s onima koji su iskreni! ( Et-Tevba, 1 1 9.)

58

E S-SIDK - I STINOLJUBIVOST

59

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Ko mi garantira istinolj u bivost, j a mu garantiram Dennet

stinolj ub i vost j e temelj na osobina i s l amskog vjerovanj a i ahlaka. Ona je i stinska b l agodat ij i se plodovi i koristi ne mogu izbroj ati . Vrijednost istinolj ubovosti j e neprocjenj iva, a nagrada za nj u j e n e i zmj erna. I s t i n o lj ubivost j e d rugo i m e z a p u t spasa i sree. T o j e b l ago za koj i m tragaj u i s t in s ki znal c i . opskrba je poboni h i iz nj enog stabl a granaj u s e sve druge vrl i ne i mora l n e vrijednost i . Ona j e znak raspoznavanj a izme d u munafi ka i i skren i h vj ern i ka, i zmeu stanovn i k a Denneta i stanovn i k a Dehennema. T o j e A l l ahova sablj a n a Zemlj i k oj a n i ta ne dohvati a da ga ne p resijee. Ko t i m putem k rene n i kada se nee k aj at i , ko j ezikom i s t i n o lj ub ivosti govori bez sumnj e .e pobij ed i t i svoj e oponente. I st i n o lj ub i vost j e d ua svakog dje l a i s i mbo l i zi ra vrata koj a vode b l i z i n i Gospodara svj etova. Tem e lj je vj ere i g l avni stup u bj eenj a . Ona see do samog pos lanstva, n aj uzvienijeg stepena do kojeg ovj ek uope moe do i , a s tog uzvienog stepena tee rij eka I stine k oj a sc zati m i z poslani k i h srca u l ij eva u srca i skreni h i i st i nolj ubivih vj e rn i k a .

ta je to sidk'?
Obj anj avaj ui sut i nsko znaenje rijei sidk istinolj ubivost, neki i s l amski uenjaci su kaza l i d a to zna i : 'Podudarnost lj udske taj nosti i j avnost i . jer kod laova je vanj t i na i j avnost bolj a od nj egove taj nosti , kao i k o d munaJi ka.'' Drugi s u kaza l i d a s idk zna i : " Rei i stinu onda kada ti prijeti stradanj e'' i l i "rei istinu pred onim ij e sc k azne boj i i ij oj se dobroti nada''. Takoer j e reeno : "Istino lj ubiv j e o naj koj i se pri prema za smrt a ne sti d i sc svoj e taj nosti ako bi m u je A l l ah otkri o." J usuf i bn Esbat je rekao: 'Da jednu no budem i sk ren i istinolj ub i v prema A l lahu, drae mi je nego da vodi m dihad na A l lahovom putu." Neki su opet rek l i : ''Ko ne i zvrava traj ne farzove. od nj ega se ne primaj u n i vremensk i odredeni f'a rzovi .'' N a pi tanj e : " t<; zna i t raj n i farz", u s l ijedio
-

60

Povratak u Dennet Je odgovor: "To je istinolj ubivost." Reeno je takoer: "Dri se i st inoljubivosti ak i onda kad se boj i da bi ti ona mogla tetiti, vidjet e da e ti sigurno koristiti, a ostavi la ak i onda kada smatra da e ti koristiti, j er e ti sigurno tetiti ." Budite s onima koj i su istinolj ubivi A llah je naredio vjernicima da budu istinolj ub ivi i da budu s istinolj ubivima a zauzvrat ih eka nagrada koj u je Allah pripremio za Svoje odabrane robove. U zvieni je objavio: O v jernici, bojte se A llaha i budite s onima koji su iskreni! ( Et-Tevha, 1 1 9. ) Zatim: Oni koji su poslu/mi A llahu i Poslaniku bit e u dru.\'tvu vjerovjesnika, i pravednika (istino(juhivih), i ehida, i dobrih (judi, kojima je Allah milost Svc?ju darovao. A kako e oni dil'l1i drugovi biti l (En-N i sa', 69.) Osim toga, A llah nas putem K ur' ana poduava da na Sudnjem danu lj udima nee koristiti nita osim istinoljubivosti i iskrenosti . Tako u suri EI-Ma' ide, stoj i : Allah e rei: "Ovo je Dan u kome c..;e iskrenima od koristi iskrenost n jihova hiti; njima e dennetske baHe, kroz koje teku rijeke. pripasti, vjeno i dovijeka e u '?fima ostati. Allah e zadovo(jcm njima hiti. a i oni 1\!jime. To e veliki wpjeh hitil " (EI-Ma' i de. 1 1 9. ) U Kur' anu je na razl iitim mjestima spomenuto pet stanja uz koja se vee i sti nolj ubivost ili sh/k. To su : rnudhalu siclkin, muhredu sidkin, lisane sidkin. kademu sidkin i mak 'adu sidkin. to se tie prve dvije sintagme: mudhalu sidkin i muhredu sidkin, one u jezikom smislu, doslovno prevedene, znae "ulazak s istinom" i "izlazak s istinom". A u terminolokom smislu to znai da svaki korak musl imana i muslimanke mora biti sa i stinom i zbog istine, sa A llahom i u ime Allaha. U tom smislu, komentatori Kur'ana navode kao primjer Bitku na Bedru, kada su musl imani izal i s istinom i u borbu uli s istinom. za razli ku od nevjernika, koj i su izal i da se bore protiv i stine i protiv nosite lj a I stine, pa su doivjeli poraz i ponienje. Tako je bilo i pril ikom odbrane Medine, oslobaL1anja Mekke itd. To se takoder moe prenijeti na kompletan ljudski ivot. Niko iz svoje kue ne izae niti ue u grad i l i trnicu i l i ode na posao a da to nisu izlasci i ulasci u ime istine i l i u ime lai . Zavisi od toga je li onaj ko izlazi i ulazi na I stini, je li iskreni vjemik ili nije, a od njega zavisi i njegova nagrada i kazna i konani ishod - na dunjaluku i na ahi retu. Gornje dvije sintagme spomenute su u Kur' anu u sljedeem ajetu: I reci: "Gospodaru moj, uOni da umrem (mudhale sidkin) a da si Ti zadovoljan mnome i uini da iz mrtvih ustanem
61

Muhammed Nasirudin el- Uvejd (muhrede sidkin) a da si Ti zadovo!jan mnome i daru mi od Sebe snagu j to se tie sintagme, lisane sidkin ona koja e mi pomoi. " (El-Isra ' , 80.) znai l ijep spomen u buduim generacij ama, kakav je Allah podario Ibrahi mu, a.s., i njegovim potomcima. Tako u suri Metjem, stoj i : I darovasmo im svako dobro i uini smo da budu hvaljeni i po dobru spominjani (lisane sidkin alij'ja). ( Merjem, 50.)
-

S intagmu kademu sidkin, koj a j e spomenuta u suri Junus, u drugom ajetu: A v jernike obraduj divnom nagradom (kademe sidkin) kod Gmpodara njihova!, neki mufessiri tumae kao Dennet, drugi opet kau da to znai poslanstvo M uhammeda, sallallahu alej h i ve sellem, a trei da se to odnosi na dobra djela. Zapravo, sutina je u tome, na to upuuje i j ezika znaenje rijei kadem, da e svaki ovjek na Sudnjem d anu nai o no to je pripremio i uradio. Poto su vjernici pripre m i l i iskreno vjerovanj e i dobra djela, nj i ma je, kao nagrada pripremlj e n Dennet i l i mjesto u Dennetu. S l ino znaenje i m a i sintagma mak 'adu sidkin, koja se spominje u suri E l-Kamer: Oni koji su se A llaha bojali bit e u dennetskim bac_ama i pored rijeka, na mjestu u kome e zadovoljni biti (mak adi sidkin). kod Vladara Svemonoga. (El-Kamer, 54.-5 5 . ) Dakle, to j e mj esto u Dennetu i l i sam Dennet, a termi n sidk isti nitost, istinolj ubivost, koj i je spomenut uz Dennet, upuuj e na njegovu i stini tost, traj nost, potpunost i korist.
-

I kao to K ur' an nareuj e i preporuuj e i stinoljubivost, tako i sto je i M uhammed, sal l a l lahu alej h i ve sellem, u mnogim svoj im hadisima pohva l io i preporuio i stinolj ubivost. U jednom od tih hadisa, Poslani k, sal l a l l ahu alej h i ve sel lem, rekao je: "Preporuujem vam istinoljubivost jer ona vodi dobroinstvu. a dobroinstvo vodi u D ennet. ovjek ustrajava u i stinoljubivosti sve dok kod A l l aha ne bude upisan kao i stinolj ubiv. 'uvaj te se lai jer la vodi u razvrat i grijeenje, a grijeenje vodi u vatru. ovjek ustrajava u l ai sve dok kod A l l aha ne bude upisan kao l aac." (Buharija i Mus l i m ) U drugoj predaj i stoj i : "Garantiraj te m i estero j a u vama garantirati Dennet: da ete govoriti samo istinu, da ete ispuniti ono to obeate, da neete iznevjeriti ono to vam je povj ereno, da ete uvati svoje spolne organe od b l uda, da ete obarati pogled i da ete uvati ruke od posezanja za haramom .'' (Sahihu-1-dami ) A u hadisu koj i prenosi Abdul lah ibn Amr ibn As, stoj i da j e Poslanik, sal la llahu alej h i ve sel lem, rekao : "Naj bolj i su oni ljudi koj i su istih srca, koj i ne mrze i ne zavide i koj i su i stinolj ubivi.'' (Sahihu-1-dami )
' '

62

Povratak u Dennet Odlika AHabovih poslanika I stinolj ubivost je bila osobina svih poslanika pa tako i pos lj ednj eg Allahovog poslanika, M uhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. To su m u potvrdi l i ak i nevj ernic i koj i su s e bori l i protiv njega. Tako u predaj i koj u su zabi lj eil i B uharij a i M usl i m u svoj im Sahihima, stoj i : "Kada j e A llah objavio: I opominji svoju bliu rodbinu!, Poslanik, sal lallahu alej hi ve sel lem, popeo se na brdo Safu i pozvao j e svoj u rodbinu i roake . Kada su se okup i l i , on ih je upitao : ' Ako bih vam rekao da se neprijatelj ska konj ica krij e iza ovog brda i el i da vas napadne, da li b iste mi vj erovali?' Odgovor j e bio j edno glasan : 'Od tebe n i kada nismo ul i niti i sk us i l i la. "' Zatim, kada je Poslanik, sal lallahu alejhi ve sellem, primio prvu objavu i doao kui uplaen, supruga Hatida ga je tjeila i bodri la, rekavi mu: "Tako m i Allaha, s igurno te A llah nee poniziti i izdati, jer ti odrava rodb inske veze, i stinolj ubiv si i uvij ek govori samo istinu . '' I to j e ono to mu je pomoglo u toku njegove poslanike m i s ij e i zbog ega su mnogi prihvat i l i islam , j er su ga poznaval i kao iskrenog i i stinolj ub ivog.
. .

Primj er istinolj ub i vosti bio je i Allahov poslanik, Jusuf, a.s. Zato nij e udo to je g a j e upravo p o tom svojstvu nazvao nj egov zatvorski drug kada je doao da mu Jusuf, a.s., protumai zbrkani san koj i je sanjao vladar u Egiptu. "Ju.n!f'e, o prfjatelju, ({J istino(jubivi ovjee - eJjuhe-s siddiku), protumai nam .\:ta znac..ri: sedam mravih krava pojede sedam . debelih: ; sedam klasova zelenih i sedam drugih sasu,enih, - pa da se vratim (judima, da bi oni saznali. " (Jusuf, 46. ) Osim Al lahovi h poslanika, postoj e lj udi koj i e ostati upameni po istinolj ubivosti . Jedan od nj ih j e poznati ashab Allahov Poslani ka, sal lallahu alej h i ve sellem, Ebu Bekr, r.a., koj em su Kur' an i S unnet potvrd i l i istinolj ub i vost Spomenut emo jedan hadis u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sel lem, javno pohvalio ovog ashaba i spomenuo njegovu i stinolj ubivost. Naime, u hadisu koj i prenosi Ebu Derda stoj i da je on rekao: "Bio sam u drutvu s Poslani kom, sallal lahu alej hi ve sel lem, kada j e doao Ebu B ekr, pridravaj ui rukama svoj ogrta, pa j e nazvao selam i sj eo pred Poslan i ka, sal lallahu alejhi ve sellem, rekav i : 'Ja sam se sporio sa O merom, pa sam prenaglio i pokajao sam se zbog toga. Nakon toga sam otiao kod nj ega da traim halala, ali je on odbio da m i oprosti . I evo doao sam da s e tebi poalim, Allahov Poslanie.' Muhammed, sallallahu alej hi ve sel lem, m u je rekao : ' A ll ah ti se 63

Muhammed Nasirudin el- Uvejd smi lovao, Ehu Bekre ! ' , i to j e ponovio tri puta. N edugo zatim i Omer se pokajao zbog o noga to j e ui nio, pa j e otiao kod E bu Bekra da se izvini. ali ga n ij e naao. Onda j e i on doao kod Poslanika, sall a l l ahu alej hi ve sel lem, i rekao da j e uinio zulum Ehu Bekru. Na to je Poslanik, sal l a l lahu alejhi ve sel lem, rekao : A l l ah me j e poslao kao poslanika, pa ste rekl i : -Lae ! , a Ebu Bekr j e rekao : -Ist i n u govori ! On je svoj ivot i . i metak rtvovao za i sl am pa hoete l i ostavi t i na m iru mog prijatelj a? ! "

Istinolj ub ivost u rij eima, djelima i namjerama I st i no lj ub i vost se podjednako odnosi na rijei, dje l a i namjere (nUJe!). to se tie rijei, to znai da ovj e k uvijek govori istinu i da se uva l ai u svakodnevnom govoru, kao i kod svj edoenja, zakl etve i s l . Kol i ko j e krivokletstvo strano i skreni m vj ernicima, svj edoi i sljedea pria. Naime. jedanput je I sa. a.s., vidio ovjeka kako krade pa mu je rekao : "Ukrao s i ! '' On j e odgovor i o : "Nisam, tako mi A l l aha ! " Na te rij ei Isa, a.s., je rekao : "Vj erujem u A l l aha, a ne vj eruj em svoj i m oi ma." A l l ahov posl a n i k, Isa, a.s., jednostavno n ij e mogao zam i s l i ti da se neko moe krivo zakleti Uzvienim Allahom pa se pokaj ao zbog onoga to je rekao, iako j e onaj kojeg je okrivio za krau, zaista ukrao. Istinolj ubivost u dj e lima je vana kol i ko i u rijeima, a esto je i vanija, jer l a u dj e l i ma moe i mati gore posljedice od l ai u rije i ma. To potvr uje postupak J usufove, a.s., brae koj i su, kako b i ubijed i l i oca da je J u suh1 pojeo vuk, zakl a l i ovcu i nj enom krvlj u natopi l i Jusufovu koulj u . A nakon toga su doli ocu p l aui, to je sve skupa trebalo uvjeriti Jakuba, a.s., u i st i n itost nj i hove tvrdnje. Meuti m, Jakub, a.s., je bio proniclj iv ij i i mudrij i nego su oni i m i s l i l i . udio se tom pametnom "vuku" koj i je uspio izvui iz koulje nj egovog sina J usufa. a da na koulj i nisu osta l i tragovi n i od njegovih zuba ni od kandi . J usufova braa su zapravo spoj i l i l a u rijeima i dj e l ima i posljedice te lai b i l e su katastrofalne. I sti nolj u bivost je takoer vana i u namj eri i l i n ijj etu i ako je n ijj et pogrean, on moe upropastiti i naj vea dobra dj ela. Dokaz za to je had i s u kojem stoj i da e prvi koj ima e se presuditi na Sudnjem danu i koj i e zbog loeg n ijjeta biti baeni u vatru, biti : mudahid, a l i m i bogata koj i je d ij e l io i metak, jer se n i su n i boril i n i ui l i n i t i dij e l i l i imetak u i m e A l laha, ve d a b i stek l i ugled kod lj udi . ( M us l i m ) 64

Povratak u Dennet Zabranj ena istinolj u b ivost Pored toga to je u osnovi pohvalno svoj stvo, istino ljubivost nekada moe biti pokuena i zabranj ena. To se, i zmeu ostalog, odnosi na ogovaranje, koj e je po i slamu zabranj eno pa makar bila istina to to se pria i i za lea govori o dotinoj osob i . A zabranjeno je zbog toga to j e to sramoenje i otkrivanje tuih mahana i to s e ogovaranj em n e posti e nita osim zla, smutnje i kvarenj a meulj udskih odnosa. Zatim, odlazak vraarima i smatranj e i stinitim nj i hove vradb i ne. Poslanik, sall al lahu alej h i ve sellem, rekao je: "Ko ode vraaru i povjeruje u ono to kae, on je postao nevjernik u ono to j e objav ljeno M uhammedu, sall a l l ah u alej h i v e sel lem." (Ebu Davud i Tirmizi) U drugoj predaj i stoj i : "Ko ode vraaru pa ga p i ta za neto, ne prima mu se namaz etrdeset dana." (Musl i m ) Osim toga, ne smatra s e istinoljubivou potvrivanje kao istine svega onoga to vladari zul umari govore i i ne. Na to alud i ra hadi s koj i prenosi Ka' b ibn Udre, u koj em stoj i : " Rekao mi je A l l ahov Poslan i k, sallallah u alejhi v e sellem: ' O Ka' b, utjeem s e A llahu z a tebe o d vladara koj i e doi posl ije mene. K o i h bude posj eivao na nj ihovim dvorovima i potvrivao kao isti nito ono to govore i pomagao i h u nj ibovom zulumu, on nije moj niti sam j a njegov i takav nee moi pristup; .. :!1om H avdu izvoru, na S udnj e m danu. A onaj ko i h bude posjeivao, i l i i h ne posjeivao, a ne povjeruje u nj ihove l ai i ne bude i h pomagao u nj ihovom zulumu, on je moj i j a sam nj egov, i i mat e pristup mom Havdu. "' (Tirmizi )

Odgajanje dj ece na istinolj ub ivosti I slam posebnu panj u posveuj e odgoj u m l ad i h narataj a i snano naglaava potrebu da se dj eca odgaj aj u na iskrenosti i istinolj ub ivosti kako bi od mal i h nogu zavolj e la plemenita svoj stva i sl amskog ahlaka. Muhammed, sal l a l l ahu alej h i ve sel l em, koristio j e svaku pri l i k u da ukae na vanost istinolj ubivosti u odgoj u djece. O tome govori i sljedea p redaj a . Nai me, ashab Abdullah i b n A m i r j e rekao : "Jednog dana dok je Poslan i k , sal la l l ab u alej hi ve sellem, sj edio je u naoj kui, majka me j e zval a : ' Doi da t i neto dadnem ! ' Tada joj se Poslanik, sal lal lah u alej h i ve scl lem , obratio, rijeima: ta si mu m i s l i l a dati?' Rekla j e : ' Datu l e . ' Na to j e M u hammed. sal lallahu alej b i ve sel lem, 65

Muham med Nasirudin el- Uvejd kazao : ' Da si ga zovnula, a da m u nisi n i ta dala, to b i ti b i l o upisano kao l a. ' '' (Ebu Davud) U drugoj predaj i stoj i : "Ko pozove svoje dijete obeavi mu da e m u neto dati pa mu ne dadne, to mu se p i e kao l a.'' (Sahih ct-lerKih ve-t-terhib) Na kraj u. treba. spomenuti jednu ivotnu oblast i zanimanj e u kojem je istinolj ubivost naj b i tn ija, a najee je tamo nema. To j e trgovina. Vj erovatno se svi slau da je danas , nakon pol itike scene, la najvie prisutna na p ij acama i openito u trgov i n i . I onda se ljudi pitaj u zato nemaj u berieta u trgovi n i , a oni non-stop rade. Zaboravlj aj u da berieta nema bez istinolj u bovost i . Na to je upozorio Poslanik, sal lal l ahu alejhi ve sellem, rekavi : "Prodavac i kupac i maj u pravo izbora (raskida, opoziva, poni tenj a kupoprodaj nog ugovora, kupovanj a i li vraanja kupljene stvari) dok sc ne raziu. Ako su b i l i iskreni i ako su obj asnili sve poj edinosti i mahane robe, A l lah e i m dat beriet u trgovini. A ako su prikril i mahane i l agal i jedan drugome, uskraen je beriet u nj ihovoj trgovi n i ."( Buharij a i M u s l i m) M i upravo ivimo u vremen u kada j e l a postala trend i sredstvo brze zarade, a i stinolj ubivost mahana i naivnost. Kao da su se u naem vremenu obistin i l e rijei Poslanik, sal lal lahu alejhi ve sel lem: "Doi e vrijeme obmana, u kojem e lj udi vjerovati l aovu. a i stinolj ubivog e utjerivat u la. Prevaranta e smatrati povjerlj ivim, a povj erlj ivog ovj eka e nazivati prevarantom." (Ibn M ade) No, to ne smij e pokol ebati vj ernike da ne govore istinu i da ne budu uz o ne koj i vole i brane istinu. Ne smije i h obmanuti malobroj nost istinolj ubivih pa da se pri k lone m notvu lalj i vaca. Oni moraj u biti poput b i sera meu obinim kamenjem, tako da se uvijek vidi i do izraaja doe istota nj i hove vj ere i ljepota nj ihovog morala.

66

EL-ISTIKAMA - U STRAJNOST U VJERI

67

Muhammed Nasifudin el- Uvejd

Potvrda rij ei dob rim djelima

arapskom j eziku, rij e istikame t znai postojanost i ustraj nost na nekom putu, bez k rivudanj a, skretanj a, odstupanja i odustaj anj a. Na osnovu toga, za p u t koj i j e prav kae se da je mustekim. to se tie erij atskog, odnosno terminolokog znaenj a, m oe se re i da je istikamet v ieznana rije, jer u sebi sadri i podrazumijeva m notvo razl i i ti h oso b i na koj e b i trebale krasiti i skre nog i ustraj nog vj e rn i ka . Ovdj e emo izdvoj i ti i spomenuti neko l iko znaenj a rij e i istikmnet, kako su je razu mj e l i poznati islamski uenjaci i
1 !11 <1!11 1 .

Ebu B ekr, r.a., j e rekao: "I stikamet znai d a vj erni k n i n a k oj i nain ne i n i i rk A l l ahu." Omer, r.a., je rekao : "To znai da ovjek ustraje u i zvravanj u Al lahovih naredbi i ostavljanj u zabrana i da n e evrda poput l isice kad el i zabaciti trag." Osman, r.a., je rekao : " l stikamet znai potpunu iskrenost u dje l i ma." A l ija, r.a., j e rekao : "To znai doslj edno i zvravanj e fmzova." Sutjan es-Sevri je rekao : "Znaenj e i st ikameta je da vj ernik svoje rijei potvrdi svoj i m dje l i ma." Fudaj l ibn Jj ad je rekao: "To je odricanje od prolaznog a udnja za vj en i m : Ta osobi na zapravo s i m bol izi ra sredinu izmeu prejerivanja i poputanj a u v:i eri . U tom smislu treba razumijeti i hadis od Sufjana ibn Abdull aha es-Sekafij a u kojem stoj i : "Rekao sam : ' A l lahov Poslanie, rec i mi neto o islamu to neu morati p itati n ikog drugog nakon tebe?' M uhammed, sallal lahu alej hi ve sel lem, je odgovorio: ' Rec i : -Vjerujem u A l laha ' , i ustraj u tome. "' A u hadisu koj i prenosi ashab Sevban, M uhammed, sallal lahu alcj hi ve sellem, je rekao : "Budite ustraj n i u vj eri kol iko god moete, znaj te da je najbolj e djelo namaz i da abdest uva samo i stinski vjernik.'' ( I bn Made) 68

Povratak u Dennet Osij edila ga s u ra Hud i njene sestre Temelj istikameta i l i postoj anosti je u srcu - ako je ono ustraj no, ustrajni su i ostal i dij elovi tij ela, j er je ono vladar u tijelu, a osta l i organi su voj ska koja mu je poti nj ena. Osim srca, organ putem kojeg se naj bolj e potvruj e neij a ustrajnost u vjeri j este j ezik, o n i ma ulogu glasnogovornika srca. M u hammed, sallallahu alej h i ve sellem, skrenuo j e panj u na vanost i odgovornost j ezika rekavi: "Kada ovjek osvane, svi tjegovi organi kore j ezik i govore mu: ' Boj se A l laha u pogledu nas ! M i tebe s l ijed imo, ako s i t i postoj an na Pravom putu, i m i smo, a ako skrene, i mi emo. " . (Tirmizi) U Kur' anu se nalaze m nogobroj ni ajeti koj i na eksp l i c i tan ili, pak. impl i ci tan nain govore o i sti kamctu i nareuj u ga, a ovdj e emo spomenuti nekol iko takvih ajeta. Tako se u suri Fussilet, kae : Reci: ' 'Ja sam (m:j ek kao i vi, samo - meni se obja v /j l(j e da je ra,{: Bog samo jedan Bog, zato se N jemu iskreno ( ustra jno) klanjajte i od N jega oprosta traite! A tdko onima koji N jemu druge ravnim smatraju. " (Fussilet. 6 . ) Zatim : Oni koji govore: ''Na.- Gospodar je Allah! " - i istnyu n a Pravo/ll putu, neka se niega ne boje, i ni za im nek ne tugt!fu. ( E I -Ahkat 1 3 . ) Na istikamet aludira i slj edei aj et iz sure Hud, koj i je, kako emo vidj eti , centralni ajet ove sure. U tom aj etu stoj i : Ti idi Pravim p ute m ( ustraj na Pravom putu) kao .\-to fi je nareeno, i nek ' tako postupe i vjernici kcji su uz tebe, i obijesni ne budite, jer On dobro vidi ono .5to radite. ( H ud, 1 1 2 . ) Znameniti muf' ssir ( komentator) Kur'ana. I bn Kesir, u komentaru ovog e ajeta je rekao: 'Allah, d.., nareuj e Poslaniku, sal lallahu alej hi ve sel lem, i vjerni c i ma da ustraj u na Istini. j er je to naj bolj a pomo u ostvarivanj u pobj ede protiv neprijatelja, a zabranio j e obij est i nasilje, pa makar se radilo i o i dolopokloni c i ma." Kol i ko je postoj anost i ustraj nost na Pravom putu b i tna, svjedoi i to da je ta naredba iz sure Hud ( zbog toga je to central n i aj et u njoj ), osij edi la M uhammeda, sal lal lahu alej hi ve sel lem. Naime, u predaj i od I bn Abbasa spominj e se da su ashabi, nakon to su primij eti l i sij ede dlake u Poslani kovoj , sal lal lahu alej hi ve sel lem . bradi, zaueno rek l i : "All ahov Poslanie, osij edio s i ? ! " On i m je odgovorio: 'Osijedila me j e s ura Hud i njene sestre." Komentatori Kur' ana navode predaj e u koj ima se spominje da su sj ede vlasi kod Muhammeda, sall.a llahu alej h i ve sellem, bile posljedica, prij e svega, ajeta o ustraj nosti i l i i st ikametu koj i smo c itira l i . 69

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Boj se Allaha j avno i tajn o I st ikamet j e uzvieni c i lj svakog vj ernika i vj ernice i podrazumij eva u straj nost u vj eri i j avno i taj no, d uom i tij elom. To j e vj erovanj e koj e se ukorijeni u srcu, a kasnij e se pokae kroz dobra dje la i lijepo ponaanj e . Musli mani i zvravaj u Al l ahove naredbe zbog toga to vjeruj u da svaki erij atski propis vodi progresu i popravljanj u lj udske nutrine i vanj tine. Upravo na to a l ud i ra slj edei aj et: Ne grijeite ni javno ni tqjno l Oni koji grijee sigurno e biti kanjeni za ono .\'to sl/ zgrijeili. ( E l-En ' am , 1 20.) Dakle, n ij e reeno uvaj te se samo tajnih grijeha ili, pak, samo j avnih, ve i taj ni h i j avnih. A j avni grijesi su oni koj e lj udi mogu vidj eti i uti kao to su konzumiranje opojnih pia, blud, kraa, ubistvo, psovka, l a, itd., a taj ri i grij esi se odnose na srce poput mrnje, zav i dnost i , samodopadlj ivosti i s l . Oigl edno je da islam pridaj e panj u i vanj tini ( form i ) i nutrini (suti n i) . Naravno, u i slamu postoj e prioriteti i j asno razgranienj e i zmeu b itnog i manj e b itnog. Meuti m, islam tei i zgradnj i l inosti koj a e voditi rauna o svoj oj vanjtini kao i o nutrin i , islam eli lj ude koj i se nee poigravati s vj erskim propisima bez obzira koj e mjesto oni na lj estvici vrij ednosti i prioriteta zauzima l i . Kompletna obj ava, Kur' an i Sunnet, usmj erena je na takvu i zgradnj u . U j ednoj od svoj ih oporuka ashabu Ebu Zerru, Poslanik, sal l allahu alej hi ve sellem, skrenuo mu j e panj u na znaenj e prave pobonosti i postojanosti u vj eri, rekavi : "Boj s e Al laha gdj e god bude ! Poslij e l oeg, uini dobro dj elo, ono e ga izbrisati, i prema lj udima se na naj lj epi nain ophodi ." A u hadisu koj i prenosi Aia, r.a., Poslanik, sallal lahu alej h i ve sel l em, j e rekao : "B udite postoj ani ili se trudite da dostignete taj stepen. Uz to, znaj te da nikog od vas nee sama nj egova dj ela uvesti u Dennet i da je A l l ahu najdrae ono dj elo koj e se ustraj no ini, pa makar bilo i neznatno ." ( Buharij a i Musl i m) Komentiraj ui gornj i hadis, l bnu-1-Kajj i m ei-Devzijj e, izmeu ostalog, je rekao : "Istikamet zna i postoj anost i i spravnost u namj eri (nUjetu), rij eima i dj el ima, i Poslanik, sal lal lahu alej h i ve sel l em, nas upozorava da je taj stepen teko dostii , pa kad je tako, neka se onda vj ernici trude da budu bl izu tog stepena, kao onaj koj i gaa u metu pa ne pogodi u centar. ve pored nj ega." f stikamet ovjeka vodi do naj veih visina morala, estitosti i pobonosti . On uva razum i srce od bolesti, a duu od nemorala i pokvarenosti . Uko l iko se ostvari na nivou demata, tek tada daj e u cijelosti svoje pl odove i donosi m ir, si gurnost i blagostanje u 70

Povratak u Dennet demat. A ako ponestane elj e za ustraj nou, onda slabi i elj a za inj enj em dobrih dj ela, grijesi se umnoe, a poj ed inac i demat polahko a l i sigurno skreu s Pravog p uta. Zbog toga nas Poslani k , sallal l ahu alej h i ve sellem, koj i j e poslat k ao m i lost svj etovima, upozorava : "Ko el i da se sauva Vatre i ue u Dennet, neka ga smrt zatekne kao vjernika u Allaha i Sudnj i dan. i neka se prema lj u d i ma ophodi onako kako bi volio da se oni ophode p rema nj emu." (Musl i m ) Kako hiti ustraj an n a P ravom putu'? l stikamet i l i postoj anost na putu islama j e vi sok stepen i velika blagodat od A l l aha. Zbog toga ona zahtijeva odlunu borbu, mnogo odricma, znanj a i strplj i vosti . Ovdj e emo spomenuti glavne uzroke i sredstva koj i ma se ostvaruje i sti kamet. I s p ravnost vjerovanj a i s naga ubjccnj a Ne moe se govoriti o ustrajnosti u vj eri bez poznavanja i sl ij eenja temelj n i h postavki islamskog vjerovanja, odnosno bez sl ijeenja i spravne islamske akide . B i lo kakvo skretanj e i odstupanj e od akide koju su slij ed i l i Poslanik, sal lallahu alejhi ve sellem . i nj egovi ashabi, zna i zapravo skretanj e s putn istikame i upuuj e na slabost vjerovanj a i ubjeenja. A bez vrstog ubjcdenja nema ni odricanj a, ni strplj i vosti, pa prema tome n i ustraj nosti . Iskrenost u vj eri i slij eenje sunneta Nakon upoznavanja s ispravnom akidom dolazi iskrenost u VJen 1 slUcdenje sunneta. To su zapravo dva uvjeta da bi dobra djela bila primljena kod Allaha. Poslani k . sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Allah ne prima djelo koje nije iskreno i s koj im se ne eli Allahovo lice." (Nesai) Sam oobntun Na putu i st ikame, pored uvanja od taj n i h i javnih grij eha, vj ernik i vj ernica su duni konstantno vriti samoobraun, takoer da kod nj i h dominira svijest d a ih A llah v i d i i uj e u svakoj situacij i i da znaj u da e
71

Muhammed Nasirudin el- Uvejd pred Nj i m raun polagat i . To j e ono to vj ernike dri ''budnim" i ne dozvolj ava im da posrnu i skrenu s tog puta. U tom smi s l u su i kur' anske rijei : O vjernici, A llaha se bojte, i neka svaki c'!m:jek f?leda ta je za sutra pripremio i A llaha se bojte, jer On dobro zna !ita radite. (El-Har, 1 8 .)

D ova Dova je i badet, ona j e oruj e obespravlj en i h i poputnina bogoboj aznih. I kad je u p i tanj u ustraj nost u vj eri , mus l i man i m u s l imanka b i trebali stal no uiti s lj edeu dovu: "O Ti Koj i okree srca, uvrsti moj e srce u Tvoj oj vj eri . " (A llahumme ja muka//ibe-1kulubi sebbit kalbi ala dinike. ) Zat i m , stalno druenj e s K ur' anom i nj egovo uenj e s razmi lj anj em , kao i zi kr, odnosno vel i anj e A l laha. Prenosi se od I bn Abbasa da j e Poslanik, s a l l a l l ahu alej h i ve s e l l e m . rekao: " Ko n ij e u stanj u i skoristiti no u i badetu, ko zbog krtosti ne d ij e l i imetak, ko zbog straha ne ide u dihad, neka mnogo spom i nj e A l l aha i zikr in i . " ( Et - Tergib ve-t-terhih)

Znakovi nedoslj ednosti

v,j eri

Nedostatak i st ikameta je bolest ija opasnost se moe porediti s karci nomom koj i unitava i "jede" zdrave elij e u lj udskom organizmu. Ta bolest ima svoj e simptome i jasne znakove, koj i kada se pojave, upuuj u na hitnu i ntervencij u i l ij eenje. Spomenut emo neke od tih znakova.

Licemjerstvo, la i krenj e obeanja Kako razumj eti onoga ko za sebe tvrdi da je i stinski slj edbenik sunneta, a lae, i koj i kada neto obea, ne ispuni obeanje? Zar se takvi mogu smatrati i skrenim vj ernicima?! Ne. To su zapravo lj udi koj i i ne ibadet samo svoj i m t ij e l i ma, bez due i iskrenost i . Nj i hova dj ela prekrivaj u oblaci l icemj erstva i elje za pokazivanj em pred lj udi ma (rija ') 72

Povratak u Dennet i oni u potpunosti zaboravlj aj u na rij e i M uhammeda, sallallahu alej hi ve sellem: "Najgori lj udi na Sudnj em danu bit e dvo l inj aci, koj i su pred neki m lj udima pokazivali jedno, a pred drugi m drugo l ice." (Buharija i Muslim). Zatim: "Tri su osobine munafika: kada govori lae, kada obea ne i spuni , kada me se neto povjeri on to i znevjeri." ( B u harija i Musli m ) . Kada su s uenjacima i poboni m lj udima predstavlj aj u s e tako kao da su naj vei vjernici i pobonj aci , samo da steknu nj i hovo povjerenj e a kada su u drutvu grjenika, onda i ne ono to i oni kako bi se poistovij et il i s nj ima i nimalo se ne stide n i ti kaj u . Upozoravajui na opasnost l icemjerstva, Poslanik, sallallahu alej h i ve sel lem, je rekao : " Ko bude na ovome svij etu i mao dva lica na onome svij etu e i mati dva j ezika od vatre. ' ' ( Ebu D avud)

Pogreno razumij evanj e barama Ima ljudi koj i sebe smatraj u doslj ednim sljedben icima sunneta postojanim u V.J en, i koj i drugima pri govaraj u zbog nj ihove nedosljednosti i injenj a harama, a zapravo oni sami i ne vee grij ehe od onih koj ima prigovaraj u . Napri mj er , govore da je haram brij at i bradu, a zaboravlj aj u da j e ogovaranje, koj em su skloni , mnogo vei grU eh od brij anja brade. jer j e to direktan napad na ast muslimana . Poslanik, sal lallahu alej h i ve sel lem, je rekao: "'Naj gora vrsta kamate je napasti na ast musli mana." ( Ebu Davud). U drugoj predaj i stoj i : "Ko zatiti ast muslimana od onoga ko ga ogovara, Al l ah je obeao zatititi ga od Vatre na Sudnjem danu." ( Tirmizi )

Lo a h lak M nogo je m us l i mana koj i za sebe tvrde da su dobri vj erni c i , a l i se to po nj i hovo m ah l a k u i ponaanj u ne moe v i djeti . Naprotiv, prij e bi se moglo zak lj u i t i da je nj i hova vj era slaba, j e r su grubi, nekulturni , osorni , nepri stupan i i j er s podozrenj em i n i podatavanj em gl edaj u na one koj i n i s u kao o n i . A onaj ko zai sta el i saznati kakav je vj ernik, neka svoj u vjerniku pri l iku pog leda u ogledalu hadisa u koj em j e Poslanik. sal l a l l ah u alej h i ve sel l em , rekao: "Al l ahu su naj d rai oni lj udi koj i naj vi e koriste lj udima, a A l lahu naj d rae dj elo j e o bradovati 73

Muhammed Nasirudin el- Uvejd m us l imana i l i otklonuti od nj ega nevolj u, i l i m u pomoi da vrati dug, i l i ga nahrani t i ako je g l adan. Drae mi je o t i i s bratom m u s l i manom da mu pomognem u nekom nj egovom posl u , nego boravi t i u i t i kafu u svom mesdi d u mj esec dana. Ko savlada srdbu A l l ah e m u pokrit i mahane. K o s e savlada u nastupu srdbe i n e kazn i onoga zbog koga se rasrd i o, a u mogunosti je da ga kazn i , A l l ah e mu srce i spuniti zadovolj stvom na S ud nj e m danu. Ko pomogne bratu m u s l imanu u nekoj nj egovoj potrebi sve dok j e u potpunosti ne obav i , A l lah e uvrsti ti nj egove korake, onoga dana kada e se mnogi poskl i znut i . Zaista lo ah l a k upropatava dj e l a kao to s i re upropatava med . "
(Sahihu-1-dami )
'

Oholost Oho lost je ncspo_p va s vj erom u Allaha i nezamislivo je da se to svoj stvo nac.1 e kod iskrenih vj ernika. Ona j e naj ei razlog neprihvatanj a I stine i odbij anj a poziva Al lahov i h poslani ka. Oholi lj udi uobraavaj u da su oni posebni , da nj i hovim venama tee drugaij a krv i da su bolj i od drug i h . Zbog toga, ma kako se doimala nj i hova vanj tina i ma koliko i badeta i n i l i u formalnom smislu, oho l i lj ud i se n i kada ne m ogu svrstati u red postojanih vj ernika. N ij e onda udno to j e mudri Lukman, savj etuj ui svoga sina, izmeu ostaloga, upozorio na pogubnost oholost i , rekavi : /, iz oholosti, ne okreii ud ljudi lice svoje i ne idi ze m ljo m nadmeno, jer A llah m! v o l i ni gordog ni hvalisavog. ( L ukman, 1 8 . ) !\. Abd u l lah i bn Mes ud prenosi da j e Poslanik, sali allahu alcj hi vc scl lcm, rekao : "U Dennet nee ui onaj u ij em srcu bude i trun ohol osti . '' Onda j e neko kazao : "Al l ahov Poslan ie, ima lj udi koj i se vole l ij epo obu i ", p a j e Muhammed, sa l lal lahu alej h i ve sellem, odgovori o : "Al lah je l ijep i vol i lj epotu. Ohol ost je odbij anj e i st i ne i omal ovaavanj e lj udi . " ( M us l i m ) U drugom had i su, Muhammed, sal l al l ah u a lej hi ve se l l em, rekao j e : "Tri su skupine lj udi s koj i ma Al lah, d.., na Sudnj em danu nee govoriti, niti e i h o isititi, niti pogl edati i nj i h eka bolna kazna : starac bludnik, vladar laov i ohol i siromah . " ( M us l i m )

74

Povratak u Dennet Slatki plodovi istikameta A llah, d. ., je onima koj i su ustraj n i na istini podario vel i ke blagodati, poasti i stepene, na d unjaluku i na ahiretu . Tako u suri Fussilet stoj i : Onima koji govore: "Go.podar na. je A llah '', pa poslije ostanu pri tome - dolaze meleki: "Ne bojte se i ne alostite se, i radujte se Dennetu koji vamje obean. ( Fussi let, 30.-32.)
..

Dak le, j edna od b lagodati j e i ta to postojanim vjernicima dolaze meleki s radosni m vijestima o onome to ih eka pril i ko m smrt i , u kaburu i pri l i ko m proivlj e nj a . Komentiraj ui ovaj aj et, Ata' j e rekao : 'To znai , ne boj te se odbij anja vaih dobrih dj ela ona su ve pri m lj ena, i ne strahuj te za vae grij ehe oni su ve o proteni ." A I bnu-1-Kajj i m je kazao : "Postoj a n i vj ernici su poaeni m nogobroj n i m b l agodatima na dunj aluku. a prij e svega smirenou i s igurno u u nj ihovim src i m a i sreom zbog i s l ama, imana i Kur ' ana, a u herzehu ( zagrobnom ivotu) bit e im o tvorena vrata Denneta pa e osj eati nj egov zadah i miris, a mezar e i m postati dennetska baa, dok e na ahiretu biti p resretni uivaj u i u b l agodatima Denneta kod Gospodara svj etova . '' S lj edea nagrada za i stikamet j este zadovolj stvo u srcu. Rekao je I bn Tej mijj e : "Moj a dennetska baa j e u moj i m grudi ma. Ako m e ubij u, j a sam chid, ako me zatvore u tamnicu, to je osam lj i vanje sa m oj i m Gospodarom u i badetu, a ako mc protjeraj u iz drave, t o j e moj turiza m na A l l ahovom putu . " Zatim, zadovoljstvo s a sudbinom i A l l ahovom odredbom. Oni koj i su ustraj n i i ij a osobina je i sti kamet, zadovolj n i su sa sudbinom, j er znaj u da sc u svemu onome to im je A l lah odredio krije neizmj erna mudrost. Prenosi se da je Urvetu i bn Zubej ru u mro s i n. pa kada j e saznao za to, rekao j e : 'Gospodaru moj , Ti si mi podario sedam si nova, a samo jednog si m i uzeo . Pa, ako si uzeo i ostavio s i . ' ' I na kraj u, i stota prsa i mo iste lj u bav i : Postojani vj ernici posjeduj u istu, nepatvorenu i bezuvjetnu lj u bav prema vj e rn i c i ma i nj ihova prsa su i sta od zavi dnosti, zl uradosti i mrnj e prema nj ima. Oni nastoje svoje ponaanj e uskladiti s hadisom u kojem j e Poslanik, sal l a l l ahu alejhi vc sel lem . rekao : "N i ko od vas nee biti pravi vjernik dok ne b ude el io svome bratu ono to el i i seb i . " ( Buharij a i Muslim)

75

76

E S- SABR - STRPLJIVO ST

77

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Strplj ivi e bez rauna biti n agraeni

ovori d i c i.! i strplj i vosti u svoj oj k nj i zi Ze1 m u-f-hev : . l bnu-I-Dzevz1 Je, IZmeu ostalog, rekao : "Sahr u J eziku znac1 zabrani t i , zatvoriti , s uzdrati i onaj ko nekome neto zabrani on ga sam i m tim jera da trpi i sabura. Mjesec ramazan se naziva mj esecom strplj i vosti jer se u tim danima vjern i c i susteu od j ela, pia i intimnog odnosa. Dak l e, strplj i v j e onaj koj i se sustee od o noga za im tei nj egova dua, kao i onaj koga j e pogod i lo iskuenje, pa on u une A l l aha trpi i podnosi to iskuenje bez oaj avanj a i srdbe.''

Neko je upitao Dunej da o znaenju strplj i vosti pa je rekao: "Strplj i vost je doekivanj e bola i i skuenja bez lj utnje i srdbe." A Zmmn e l - Mi sri je rekao : "Strplj i vost zna i udaljavati se od prijestupa, biti smiren u srdbi i prikazivati se bogati m u stanj u siromatva te ne j adati se ljudima." Postoj e d v ij e vrste jadi kovanj a i li j adanj a . Jedno je j adanj e A l lahu na svoje stanj e i ono ne ponitava sabur. Primjer za to je Jakub. a . s . , koj i je. nakon to j e i zgubio sina Jusufa, govorio : ' 'Ja tugu svoju i jad svoj pred A llaha iznosim, a od A llaha znam ono .to vi ne znate " - rde on. (Jusuf, 8 6 . ) A drugo j e j adanj e lj udima na teinu stanj a i iskuc1 a. Ova vrsta j adanj a j u suprotnosti sa strp lj i vou i ona je zapravo pon i tava. Jedan pobonjak je uo ovjeka kako se al i svome drugu na svoje teko materij al no stanj e pa mu je pri ao i rekao : " K ako te n ij e stid da se a l i n a M i l osti vog Gospodara. onome ko t e n e razumije i k o nema m ilosti."

V rste strplj ivosti


U i s lamskoj l i teraturi spom mJ u se tri vrste st rplj i vost i : s trplj ivost u pokornosti A l l ahu, strplj ivost u ostavj anj u grijeha i strplj i vost na udarc ima sudbine.

Sabr i l i strplj ivost u pokornosti A l l ahu postie se priJ e svega spoznaj om i svijeu da su poslj ed ice pokornosti sretan kraj na dunjaluku i vj ena nagrada na ahiretu. 78

Povratak u Dennet I bnu-1-Kajj i m el-Devzi je u svoj oj knj izi Tariku-l-hidretejn nabrojao sljedee uzroke strpljivosti u sustezanj u od grij eha. Prvo, svijest o odvratnosti grijeh a i spoznaja da j e Al lah zabranio grijehe kako bi ovjek zatitio i sauvao svoj u duu od poroka koj i je upropatavaju kao to brian otac uva i titi svoje dijete od svega to bi mu moglo tetiti . To je uzrok koj i bi svakog razumnog ovjeka trebao odvrati ti od grijeha, ak i onda kada se taj grijeh ne bi vezivao za kaznu na Sudnjem danu. Drugo, stid od A ll aha. I skreni i ubijeen i vjernici znaju da i h A l l ah vidi i uje i oni se stide da ih A llah vidi u grijehu te strahuj u da ne izazovu Njegovu srdbu. Tree, uvanje blagodati koje nam je Allah podario, jer grijesi ponitavaj u blagodati tako d a kad god ovjek poini grijeh, o d njega ode neka b lagodat, shodno poi njenom grij ehu, a kada se pokaje i vrati u okri lje pokornosti Al lahu, onda se vrate i blagodati. Neko od islamskih uenj aka je rekao: "Uinio sam grij eh zbog kojeg godinu dana nisam bio u stanj u da ustajem na noni namaz." Drugi je kazao: "Zbog grijeha koje sam poinio uskraeno mi je razumijevanje Kur ' ana." etvrto, strah od Allahove kazne, a to se postie i skrenim vjerovanjem u Njegovu prij etnj u i obeanje, vjerovanjem u A llaha, vjerovanjem u objavljene Knj ige i Allahove posl anike. Uzvieni je obj avio: A Allaha se hoje od robova l'ljegovih ueni. (Fatir, 2 8 . ) Reeno je: "Dovoljno je ovjek uen ako je bogoboj azan, a dovoljno je neznal ica ako je obmanut u pogledu A llahove nagrade i kazne.'' Peto, ljubav prema Allahu. Onaj koj i voli pokoran je Onome koj eg vol i . to je snaga lj ubavi u srcu vea, pokornost je jaa kao i ostavljanje grijeha. U tom smislu su i rijei Omera, r.a . : "Divan l i je vjernik Suhejb, i kada ne bi posjedovao strah od Allahove kazne, on ne bi inio grij ehe." esto, svijest o loim posljedicama i tragovima koj e ostavljaj u grijesi, kao to su: crni lo na licu, tmina u srcu, tjeskoba u grudi ma, tuga i beznae, oj i depresija, kukaviluk, zaboravlj anje nauenog znanja, nestanak sigurnosti i osjeaj straha i usamljenosti. G1jenik osjeti estinu vatre u svom srcu prije Sudnjeg dana i prije dehennemske vatre koj a e do srca dopirati. Strplj ivost na iskuenjima Postoje mnogi razlozi koje bi vjernike trebali motivirati i podstaknuti na strplj ivost na i skuenj i ma i udarcima sudbine a m i emo spomenuti neke od nj i h . Prvo, dokazi o n agradi i sevabima za i skuenje kao i dokazi o tome da i skuenj a briu grijehe i da su di o sudbine koj u je Allah odredio i koja je zapi sana prije nego to je ovj ek i stvoren, tako da oajavanj e 79

Muhammed Nasirudin el- Uvejd nee donijeti n ita dobro. Drugo, svijest o tome da su iskuenj a zapravo poslj edica grij eha. U tom smislu j e i kur'anski ajet: Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili, a on mnoge i oprosti. ( E ura, 3 0 . ) Prenosi se da je Alij a, r.a., rekao: "Nedae dolaze samo s grij esima, a otkl anjaj u se samo pokaj anjem." Tree, spoznaj a da je iskuenj e poput gorkog l ij e ka koj i e na kraj u biti uzrokom ozdravljenja i potpunog izlj eenja. Zato vjernici ne trebaj u gledati na gorinu l ijeka, ve na nj egove posljedice. Uzvieni j e obj avio : Ne volite ne.fto, u ono moe biti dobro za vas, ne.Vto volile, a ono ispadne zlo po vus. - A lluh zna, a vi ne znate. (El-Be kara, 2 1 6. ) etvrto, svijest da nedaa ne dolazi da uniti ovj eka, ve dolazi kao iskuenj e i provj era strplj i vosti . Ako se ovjek strpi na nedaama i bude postoj an, onda e mu Al lah, d. . , ukazati posebnu poast i uiniti ga odabranim robom i l i evl ijom, a ako se pokoleba i i zrazi svoj e nezadovolj stvo Allahovom odredbom, onda e se i skuenj e samo poveati i jedna nevolja e se pretvoriti u mnotvo nevolj a, kao to se kod strplj ivog ovjeka j edna nevolja na kraj u pretvori u m notvo blagodati . Peto, svij est o tome da A llah putem iskuenja eli da vj ernici potvrde svoj u pokornost i vj erovanj e u svakoj s ituacij i . N ije istinski A l l ahov rob onaj ko oboava Allaha samo kada mu je dobro, a kada ga snae isk uenje, onda oaj ava i zaboravi na Al laha. I skuenj a su za vj erni ke poput vatre koja odvaja patinu od zlata pa ono ostane isto i zablista svoj i m punim sj ajem. Dunjaluki dani su dani strpljivosti i vot na dunj aluku je protkan razliitim vrstama iskuenj a tako da lj udi imaj u potrebu za strplj i vo u u svim vremenima i svim generacijama, kao to imaj u potrebu za hranom, vodom i zrakom. Kroz lj udski ivot se neprestano smjenjuju radost i tuga, srea i nesrea, smijeh i suze, a da b i ovjek ostao uspravan i izdrao sva iskuenja, naj bolje je da se naorua strplj i vou. l sljedei pri mjeri i predaje to potvruj u . I bn E b u Dunj a u svojoj knj izi El-l 'tihar l'e a 'kah es-sunu l'e-1-ahzan, spominj e predaj u od I bn Abbasa u kojoj j e on rekao : "Neete sresti lj ude da im drugi govore : ' Blago nj i ma ! ' , a da im vrijeme nije pripremilo dane kada e im govoriti : ' Teko nj ima ! "' A I bn M es ' ud je rekao : "Svaka radost sa sobom nosi tugu i nema nijedne k ue koj a se ispuni radou a da nakon toga nee biti ispunj ena alou." Prenosi se od Jezida i bn 80

Povratak

Den net

Muhel leba da j e rekao : "Jedanput sam nosio dva t o vara miska iz H orosana za h a l i fu Sulej mana i bn Abdulmel ika pa sam doao pred vrata dv o rca nj e g ovog sina Ej u ba, prestolonaslj ednika. Nj eg o v dv o ra c j e b l i stao od sj aja, a kompletna p o sl u ga je b i l a obuena u ute uniforme naki ene zlatom. Zatim sam uao u drugi nj e gov dvorac u koj e m je b i l a p os l uga sa ze l enim o d ij e l i m a i nakitom od s m ara g da. U ao sam u sobu u k oj oj je bio Ej ub sa svoj o m en om i p re dao mu dva tovara m i ska. Jedanaest dana nakon toga, ponovo sam doao u a m , a l i su sada Ej ubovi dvorci zj api l i p r azn i . U nj i m a n ije vi e bilo n i Ej u b a, n i njegove po ro d i c e, niti p o s l ug e . Svi su p o mr l i o d k u g e . "

U predaj i , koj u t ako e r b i lje i I bn Ebu Dunj a, spomi nje se da j e u e nj ak Seid Ebu Osman rekao j ednoj sred o vj e n oj eni na ijem l icu su j o uv ij e k b i l i t rag o v i lj ep o t e i s kojeg osm ij eh nije si lazio : "Vj erova tn o su ova lj e pota i sta l ni os m ije h po s lj edi c a sretnog i vo ta u koj i se tuga ni kada nije usel i l a . '' Ona mu je o dgovor i l a : ' o vj ee, moj ivot se zove tu g a ! " " K ak o ?" , u p i t a o je Seid . Tada mu je ena i s p r i ala slj edee: "Jedn o g K urba n-baj ra ma moj mu j e zakl ao ovna u naoj ba i . Nakon toga smo uli u kuu a na a dva sina su ostala u ba i da se i g raj u . U je d n o m trenutku starij i je rekao m la<.tem : ' Haj de d a t i r '; aem ka ko j e babo zak lao ovna ! ' S tav i o mu j e g l av u na zem lj u, uzeo j e n o i zaklao ga. Kada smo u l i nj eg o v smrtni krik, m u i j a s m o i s t r a l i iz k u e i zatek l i smo m l a eg sina mrtv og. Starij i s i n , vi dj e v i ta je urad io, p o bj eg a o j e u pla n in u i ni kada se nij e vratio. K asn ij e smo sazn a l i da ga je vuk p oj e o . Moj mu j e o t i ao da trai starije g sina i poto sa sobom nij e ponio ni vode n i hrane, s kapao je u p l a n i n i od e i . Ja sam t ak o osta l a potp un o sama: Nakon toga, Seid ju je upi t a o : ''Tako ti A l l a ha, reci m i kako po d n o si tol iku tugu?" I skrena i s trp lj i va vj erni c a mu je odgovor i l a : " [ kada bi h b i l a sigurna da j e o aj a vanj e i j a d i ko v a nj e j e d i n i l ij e k z a m oj u tugu, ja o p et ne b i h o aj aval a ."
Prenosi se _dn je Abdurahman i b n Jezid ibn M u a vija , koj i j e bio sl ubenik na dvoru h a l i le A b dulmel i ka i bn Mervana, na d e n a zi hal i fi Abd u l me l i ku, stao pred njegov mezar i pred o k up ljen i m lj ud im a obratio se mrtvom A bdu l m c l i k u o v i m r ij e i ma : "Ti si onaj i sti Abdul me l i k ij i m ob e anj ima sam se na d a o i od ij i h prijetnj i sam st rahov a o. Eto, sada si doao u takvu p o z i c ij u u koj oj od tvoj e v l as t i i s i l n o g b o g a t st va n ij e ostalo nita o s im efina u koj e si za m ot an i dva metra ze m lj e u koj u si ukop a n." N a k nn t o g a s e nn t i o svo j o j kui i potpuno s c posveti o i badetu. S tra h uj u i

81

Muhammed Nasirudin el- Uvejd


da sam sebe ne un i t i i sc rp lj uj u i m i badetom i asketizmom, j edan nj egov roak je doao kod nj ega da ga posavjetuj e i upozori na mogue poslj ed i c e takvog ivota. Abdurahman je sasluao nj egov savj et, a onda mu rekao : 'Posl uat u tvoj savj et ako mi i skreno odgovor i to to u te pi tati ?" " B i t u potpuno i skren u svom odgovoru", rekao mu j e roak. Abd urahman ga j e upitao: "Reci mi da l i si zadovolj an sa svoj i m tren uta n i m stanjem i bi l i b i o siguran z a sebe da t i u takvom stanj u doe sm r t?' ' Odgovorio j e : "Nisam zadovolj a n sa svoj i m s ta nj e m i ne bih vol i o da m e u ovom stanj u zatekne smrt.'' Tada m u j e Abdurahman rekao : ''Daleko bi l a kua u koj oj t i i v i i stanj e u kojem se nalazi", i nastavio je s i badetom.

Vrijednost strpljivosti
S trplj i vost je poput rasnog konja k oj i se n i kada ne spotie, ona je nesalomlj i va . britka sablja. nepobj ed iva voj ska i si gurno u tvrenj e . Strplj i vost j e povezana s pobj edom tako da s u tc dvj c osobine kao sestre b l i za nk e . To je put uspj eha i sree, lj estve k oj ima se stie do uzvienog c i lj a . S tr p lj iv o s t j e p u t onih koj i e l e A ll ahovo zadovolj stvo, poputnina dobri h i p o bon i h lj ud i . Nema dostojanstvenog ivota bez strplj i vosti , ona .ic l ij ek za problem u kui i skuenj a, oruj e m udahi d i ma kada i m ponestane snage. popu t n i na daij i kada lj u d i o d b ij u njegov poziv, pribj ci te uenjaku u vremenu kada se znanj e n e bude cij en i l o . I mam A h me d u k nj i zi Ez-Zuhd prenosi da je Omer, r.a . . rekao : 'Naj ljepe trenutke u 7ivotu doivj e l i smo sa strplj i vou." Strplj i vost se u Kur' anu s po m i nj e na v i e od d e vedeset mj esta. A l l a h je u K u r ' a nu p o h v a l i o st r plj i v e i obeao i m nagradu bez rauna. U zv i eni j e obj av i o : 5)amo oni koji hudu strpljivi hit te bez rc{(una nagrac1eni. (Ez-Zumer, 1 0 . ) A l l ah je sa strplj i vima i on im daj e dobro na dunj nl uk u i na ahiretu, a onaj uz koga je A l lah S voj o m pomoi i podrkom. ne treba da sc bri ne za svoj ishod . U ._ K u r ' an u s to j i : 1 h udite strpljid, je r A llah je, za is t a, na .\trani strp(jivih. ( E l-Enfl l , 46 . ) Voctstvo na dunj a luku povezanJ) je sa strp lj i vou i ubj ecienj em , kao to stoj i u slj edeem ajetu : Izmeu njih Mi smo vode o dre c1i va li i oni su. odazivajui se zapo v ije di Na/ ;oj, na Pravi put up ud va!i, jer su strpljivi bili i u dokaze Na.iie c..vrsto vjero val i (Es Scdde, 24 . ) Strp lj i v i ma nee naudi ti spletke neprij atelj a ma kol i ko vel ike b i l e . U tom st'ni s l u su kur' anskc rij e i : 1 oko /n f(/e t e sltJJ/jivi i ono .vto van1
.

82

Povratak u Dennet (Ali ' l tnran, 1 20 . ) A l lah je u Kur'anu strplj i ve obradovao s a tri blagodati k oj e s u , svaka p o se b n o vjednija od dunj al uka i svega to j e na njemu. Uzvieni j e objavio : A ti obraduj strpl jive, o n e kuji. kad i h kakva nevolja zadesi, samo kau: " Mi smo A llahol'i i mi emo se N jemu vratili! ", n jih ceka oprost od Gospodara ,Yihova i milost; oni su na Pravom putu! ( EI Bekara. 1 5 5 .- 1 5 7 . ) Strplj ivima je obeana dupla nagrada kao to st oj i u aj e tu : Oni e dobiti dvostruku nagradu zato .-to t1pe i Sto l(jepim zlo uzvraa ju i .\'to od onoga .to im dqjemo udjeljuju. ( El-Kasas, 54.) A l l ah je strplj ivo st uinio pomagaem vjernici ma i sig u rn i m osloncem. LJ Kur'anu st oj i : Po111ozite sebi s trplje nje m i molitvom. a to je, zaista, tdko, osim poslunima, ko s u uvjereni da {e pred Gos;mdara svoga stati i da e se ji N jemu rratiti. ( EI-Bekara, 45 . ) . Pobjeda na dunj al uku je povezana sa strplj ivou i bogoboj azno u, kao to stoj i u aj c tu : A ko hudete st1pljivi i hogohojazni, i ako \'as oni napadnu odmah, Gospodar va.' e vam poslati u pomo pet hiljada meleka, sve ohiljeenih. ( A l i ' l mran, 1 25 . ) Meleki e u Dennetu posebno selamiti i pozdravljati strplj i ve: Mir neka j e 1mna, zato .vto ste bili st1pl jili, a divno je naj(jep.\'e prebiva/We ! ( Er-Ra ' d , 24 . ) A l lah j e Sv oj u lj ubav prema vj ernicima vezao za nj i hov1 : ,:rplj i vost, kao to stoj i u aj etu : A A llah ''o/i s f l p /j i ve ( A l i ' l mran, 1 46 . ) A l l ah j e pohva l io Ej uba, a . s . , zbog nj egove strplj i vosti, rekavi : Mi smo znali da je on strp(iir; dh an je roh on bio i mnogo se kajao. ( Sad. 44 . ) Strplj ivima je Al lah obeao i.tspjeh, dennetske perivoje i spas od Yatre : Njih sam Ja
se zabran jzje izNegavali, l(jihovo lukavstvo vam nee nimalo nauditi.
, .

danas nagmdio za ono .to su flpjeli, oni su. doista, postigli ono .\'to s u eljeli..

( EI-Mu'minun, l l i . ) Put do Denneta je poploan iskuenj ima i tekoama. a put do Yatre strast i ma i porocimn. Pa kako e onda ovjek ui u Dt:nnet ako ne bude strplj iv na i skuenj i ma i ako ne bude strplj i v u sustczanj u od p o ro k a i strasti .

M uh a m m cd, sallallahu a lej hi ve scllcm, o strpl,j ivosti Poslanik. sal l a l lahu alcj h i vc sel lem, je u mnogim svoj i m h ad i s i ma
spomenuo vrijednost strplj ivosti. a m i emo spo menu t i samo neke. Ebu

1 I urcj re , r.a., prenosi da je Muhammed, sal l a l l ahu alej h i ve sel l em, rekao: "Kome A l l ah el i dobro, i skua ga.'' ( 13uharij a i M u s l i m) Prenosi se od I bn Mes uda da je rekao: ' Uao sam kod Poslanika, sal lal lahu alej h i ve sel lem. kada _je b i o hol cstm. dod i rn u o sam ga svojom rukom i rekao m u :
-

83

lvfuhammed Nasirudin el- Uvejd

' A l lahov Poslan ie, ti i m a j aku grozn i cu ! ' Odgovorio j e : ' D a, j a trp i m grozni c u kol i ko dvoj ica drug i h lj udi . ' Rekao s a m : ' Je l i zato i ma i duplu nagradu?' Da ' , odgovorio j e . Zati m j e k azao : ' N ee n ijednog muslimana pogodi t i neka bolest a da m u Allah t ime nee obrisati grij ehe . koj i s nj ega spadaj u kao to l i e spada sa stabl a . "' ( Buh arija i M us l i m ) Prenosi se od Enesa, r.a . . da je Poslani k . sal l a l l ahu alej h i ve sel l cm. rekao: "Veliina nagrade suk l adna j e veliini i skuenja. Kada A l l ah zavol i nekog roba, onda ga i skua, ako bude zadovolj an Al l ahovom odredbom, A l l ah m u uzvrati Svoj im zadovolj stvom, a k o se srdi na A l l ahovu odredbu, b i t e mu uzvraeno srdbom. ( Ti rmiz.i ) . Posl an i k , sal l a l l ahu alej h i ve sel l em, takoer je kazao : ''A l l ah, d. . , j e rekao: Kada Ja Svoga roba i sk uam oduzimanj em vida i on s e strpi na tome, za mj ena za to mu je Dennet. "' ( B uharij a ) . U drugom hadisu, Muhammcd. sal la l l ah u alej h i ve sel lem, rekao j e : "Kada ovjeku umre d ij ete. A ll a h kae melekima: ' Uzel i ste dijete Mome robu?' Oni odgovore : ' Da ! ' A l l ah onda k ae : ' Uzel i ste plod nj egovog srca?' ' Da ' , odgovore mel e k i . Tada i h A llah upita : ' A ta je rek ao M oj rob?' Meleki odgovore : zahvalj uje Ti i govori : Svi smo A llalwvi i svi se N jernu vraamo!' Onda im A l l.ah kae : ' Sagradite Mome robu kuu u Dennetu i nazovite je kua zahvalnost i . ' " (Tirmizi ). Ebu Sa' l ebe prenosi da je Muhammed , sal l a l lahu a l ej h i ve sel lem, rekao: "Preci vama su dani s trplj ivosti , o naj ko u tim danima bude postojan, nj e m u pri pada nagrada kao nagrada pedeset od vas.'' Upita l i su: "Allahov Pos l an i e. je l i pedeset od nj i h i l i pedeset od nas?" Odgovorio j e : "Pedeset o d vas .'' (Si/sila es-sahilw ) Vj e ro v a nj e (iman) s e sastoj i o d dva dij e l a. jedna polovica j e strplj i vost. a druga je zahval nost. Na to a l ud i ra i slj ede i aj et: J Musaa smo poslali s dokazim JVa.iiim : ' ' Izvedi narod swy iz trnina na svjetlo i opomeni ga .4 1/ahol'im danima! . . To su, uistinu, dokazi za svakog onog ko je slrpljir i zttlll '(t/an. ( I brah i m , 5 . ) Suhej b ibn S i nan, r.a . , prenosi da je M uham med , sa l la l l ahu alej h i ve sel lem, rekao : " udna j e stvar vj e rn i ka , njemu j e uvijek dobro. Ako ivi u izobi lj u i rahatluku, on zahvalj uj e A l l ahu i to je dobro za nj ega. a ako ga pogodi kakva nevolj a i iskuenje, on se strpi i opet mu j e dobro.'' ( M usl i m ) Nakon to vj ernik i vjernica. n a ovakav na i n , spoznaj u i shvate sutinu vj erovanja. onda nipoto ne hi smij e l i zapostaviti ova el v a puta koj i vode A l l ahovom zadovolj stvu i p ri d ru i vanju skupin i sretn ika na Sudnjem danu. 84

Povratak u Dennet Zaista poslij e tekoe dolazi olakanje


Govorei o vrij ednosti strplj ivosti u s vojoj knj i zi Zemmu-1-heva, l bnu1-Devzi je n aveo i pred aj u od Al ije, r.a., u koj oj j e on rekao : 'Znaj te da je trplj ivost u graev i n i imana na s tepe n u g l ave u odnosu n a o s tatak t ij ela . Ko nema str p lj i vo st i t aj nema ni vj ere .
"

Komenti rajui aj e t : Izmeu J?jih smo Mi voJe odrec1ivali i oni su.


bili i u dokaze Nave vrsto \jerova!i. ( E s -Sed de , 24.), Sut]an i b n Uj ej n e
."

odazivajui se zapovijedi Na,voj, na Pravi put upu:ivali, jer su strpljili

je rekao: 'Nakon to su uze l i za ' g l avu' stvari, posta l i su g l ava' i voe n ar od a


Hafiz Ebu N uaj m u s v om dje l u Hi/jelu-1-evlija p ren osi da j e Sufjan es Sevri rekao : "Ne ub raj a se u razborite on aj ko u iskuenj u ne p rep o z naj e bl a g odat a u i zo b i lj u i sku e nje . P renosi si s e da j e hal i fa Omer i bn Abdulaziz kazao : "Al lah n i jednom o vjeku n ije podario neku b l a god a t a zat i m mu je oduzeo p a o n nestanak te b lagodati kompenzirao strp lj i vo u a da mu u toj kompenzacij i n ij e dao vee dob ro od b lagodati koj u j e izgubio." Kada s e hal i fa Ebu Bekr ra zb o l i o o ku p lj e n i ashabi s u m u rek l i : "Hoe l i da ti pozovemo d o kt o ra ?' On i m j e kazao : "Doktor m e j e ve pregledao . " U p ita l i s u : ''A ta je rekao?" O dgo vo r i o j e : " Rekao j e : Ja i n i m to ho u ! . .
, '' . . , ' ,

Kategorij e lj udi u odnosu


,

mt

strpljivost

I b n Tcj mijj e j e u odnosu na strplj i vost. p o d ij e l i o lj ude u etiri k a t egorije U prvu ka t ego r ij u u laze oni koj i su st r p lj i v i i b og oboj a z ni . Nj ima j e A l lah obeao dunjal uku sreu i vj enu ahiretsku nagrad u.
.

U d ru gu kategorij u s pa daj u oni koj i su bogoboj azni , ali n i su strp lj i v i . Naime, i ma lj ud i k oj i s u po zna t i p o sv oj oj i zv a n red n oj pob o no st i , k oj i se u v aju grijeha, noi prov od e u dobrovo ljnom namazu i uenj u Kur' ana, redovno poste d o b ro vo lj n i post medutim, kada ih pogod i neko i s k u e nj e i n e s re a onda o aj av aj u i gube strpljenj e . U p ra vo se na ovu ka t e go r ij u odnose upozoravaj ue rijei l bnu-1-Devzijj a koj i j e k a zao: Z ap amt i o sam ovjeka k oj i j e i mao b l i zu osamdeset god ina i k oj i n i kada, kol i ko ja znam. nije propust i o namaz u dematu. Meduti m, kada m u j e umro u n u k , o n s c pr i s u t n i m a koj i su upu iva l i dove Al l ahu molei ga da dj eako voj
" ,

85

Muhummed Nasirudin

el- Uvejd

porodici podari strplj ivost a djeaku Dennet, obratio sljedeim rij eima: ' U zal udne su vae dove, jer ih A l l ah nee u s l i ati i nee se odazvati ! ' " Ono to j e ovaj "pobonjak" kazao j e dokaz nj egovog runog milje1j a o A l l ahu i njegovog nerazumij evanja vjere i i badeta. Jer, ta m u j e kori st od namaza u dematu, posta i uenja Kur' ana, kada m u j e vj erovanje neispravno i neiskreno .
U treu kategorij u spadaj u oni koj i su strplj ivi, ali nisu bogobojazni . Strplj ivost takvih lj udi nije vezana za vjerovanj e u A l l aha. N aprotiv, oni . su strplj ivi zbog svoj i h dunjalukih ci ljeva. Tako drumski razbojnici trpe m noga iskuenj a dok i m se ukae pri l ika da opljakaj u ljude. pohlepni i ambic iozni po l i tiar j e spreman trpiti razl i i ta iskuenja, uvrede i ponienj a kako bi se domogao v last i . Takv i lj udi su spremni da trpe iskuenj a koj a veina lj udi ne bi mogli izdrati . Nj i h ne zanima to to e na tom putu po initi mnogo grij eha, j er oni ne trpe radi toga to se boje A l l ahove kazne niti zbog toga to se nadaj u Nj egovoj nagradi . Nj i hova strplj ivost im donosi samo trenutanu i prividnu kori st, a u konanici oni su pravi gubitnici.

U etvrtu kategorij u spadaj u oni ljudi koj i nisu ni strplj ivi ni bogoboj azni . To je najgora skupina lj udi i na nj i h se odnosi kur' anski ajet: ('ovje k je, u ist inu, stvoren malodu.\:an; kada ga nevol a snae - hrian je, j a kada mu je do/mJ - nepristupaan je. ( EI - M e ' arid . 1 9.-20.)

Stepeni strpljivosti Ranij e smo spomenuli da postoje tri vrste i l i stepena strplj ivosti. Strplj i vost l l pokornost i A l l ahu, strplj ivost l l sustezanj u od grijeha i strplj ivost na udarcima sudbine. Vano je znati da je stepen strplj ivosti u pokornosti Al luhu naj uzvienij i stepen i da je on kod Al laha vei od stepena strplj ivosti u ostavlj anj u grij eha, a da je opet stepen strpljivosti u ostavljanj u grijeha vei od stepena strplj ivosti na udarcima sudbine. jer su prve dvije strplj ivosti ov:jekov vlastiti izbor, a strplj ivost na udarcima sudbine ovj ek ne bi ra, on te nedae mora trpiti, milom i l i silom. ej hu-1islam I bn Tejmijj a j e o tome govorio na temelj u kUJanske pripovijesti o J usufu, a.s., i, izm ect ll ostalog, rekao : "Strplj ivost J usutl, a.s., u sustezanj u od grij eha u koj i gu j e pozivala ugledna i l ijepa ena, mnogo je vea i ljepa od nJegove strplj ivosti na iskuenj u l l koje su ga stavila njegova braa 86

Povrntak

Dennet

bacaju i ga u bunar, kao i od strplj ivosti u zatvorskoj tamnici u koju ga j e ' baci l a vladareva ena nakon to je odbio da s nj om poi n i bl ud, j e r je prva strplj ivost plod vlastitog izbora zbog koje je on osjeao duevno zadovoljstvo, jer je pobijedio svoju strast. Veliina te strplj i vosti posebno dolazi do izraaj a ako su povodi za udovoljavanje zovu strasti i grijeha tako jaki i oi gledni kao to su bi l i u Jusufovom, a.s . . sl uaj u. Naime, on je tada bio neoenjen m ladi u naponu snage. bio je nepoznat u dravi u kojoj sc naao tako da se n ij e boj ao da bi bio osramoen pred rodbinom, komijama i poznan i c i ma ako bi saznal i za taj grijeh, bio je rob koj i je kupljen za sitne pare i koj i je u principu morao izvravati sve ono to mu se na dvoru naredi , na grijeh ga n ij e navodi l a obina ena, ve izuzetno l ijepa i ugledna ena koj a sc pomogla i spletkom drugih ena koj e su . nakon to su vidjele ljepotu .lusufovu, na nek i nain opravdale njenu zaljubljenost u Jusu fa, a.s. Ona mu je zaprijeti l a tamnicom ako to ne uradi, zat i m je. kad su osta l i sami . zak ljuala vrata tako da s u svi uvjeti da s c grijeh desi bi l i ostvareni . Meutim, Jusufova. a.s., vjera u Al l aha i strplj i vost b i l a j e j aa i vea od zova strasti . A to se tie nj egovog i skuenja bacanj a u bunar i zatvora. sve se to des i lo bez njegove volje, tako da je to morao trpiti htio ne htio." Osim spomenutih, postoj i i stepen strplj i vost i u pogledu onoga to drugi lj udi posjeduj u od dunjalukih b lagodati . Ohn1a nutost i enja za blagodatima koje je A l l a h dao nek i m lj udima. znak su neshvatanja sutine i vota i nerazumijevanj a k ur' anske poruke. Na to alud i raj u sljedei kur' anski aj eti : Misle li oni - kad ih imetkom i sim) l'ima pomaemo, da
urimo da im neko dobro u6ninw? Nikako, ali oni ne opaaju. ( EI M u ' m inun, 55 . -5 6 . ) ; J nikako ne gledaj dugo ljerwte o vogo svijeta koje Mi kao uitak raznim sortama nevjernika pruamo, da ih time KW ku.nju stavimo, ta nagrada Gospodara tvoga je ho/ja i 1jena. ( Ta-ha, 1 3 1 . )

Zat im, strplj i vost na i skuenj i ma u pozivanju lj ud i u A l l ahovu vj eru. Daija ne treba strahovati zbog tekog stanj a lj udi i nj i hove udalj enosti od i s lama, i ne smije i zgubiti nadu u nj ihov povratak u okri lje A l lahove vjere . On mora biti strplj iv i na naj ljt:pi na i n ih pozivati i obj anjavati im uzviene pri ncipe i slama. Da bude uzrok primanju i s l ama samo jednog ovjeka. bolj e mu je nego dunj a l uk i sve to je na nj emu. Kada je h a l i fa Omer ibn Abdulazi z e l io promijeniti i ispraviti m nogobroj ne devij ac ije i novotarije koje su se pojavile u islamskoj dravi, rekao j e : "Ja u pokuati popraviti ovo stanje kol i ko god mogu i na tom putu se samo u Al l aha .. pouzdajem. Na kraj u su nJ egova iskrenost. plemcnitll namJ era 1
X7

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

strplj i vost urod i l i plodom . Nuh, a.s., je strplj i vo pozivao svoj narod u vjeru u A l l aha, d.., 950 god i na, i u toku svih tih god i na trpio je razl ii te vrste uznemiravanj a i pon iavanj a od svog naroda. O tome govore sljede i kur'anski aj eti : On rde: " Gospodaru moj, ja sam narod svoj i
nou i dan ju, doista, pozivao, ali ga je poziva11je mo jo vi.e uda(jilo. ' ' je

(Nuh. 5 .-7.) On je svoj narod pozivao taj no i j avno, nou i danj u, i n ij e propustio nijednu pri l i ku a da je n ije i skoristio u pozivanj u u vj eru. Da'va n ij e nimalo l ahak posao, jer daija esto puta trpi m noge uvrede i spletke od nepr ijatelj a i s l ama. a l i takoer i zavidnost od onih koj i pripadaj u i s lamu, zbog b lagodati znanj a koj u m u je A l l ah podario, i ako s e oni predstavlj aj u i pokaztju kao b l iski prij atelj i . Zato daij a mora biti strplj iv na putu d a ' ve i mora biti svjestan ivotne stvarnosti koja j e sadrana u kur'anskoj poruc i : Zar vi m islite da ete u(:; u Dennet, a jo,\' niste iskusili
ono .to su iskusili oni koji su pr(je vas bili i nestali'! N jih su satira/e neima.'tina i bolest, i toliko su hi/i uznemimvani da hi i poslanik, i oni ko ji su s njim 1:jerowt!i - uzviknuli: "Kada {:e \ 'e jednmn A llahova pomo:!'! ' ' Eto, A llahovu pomo- je zaista blizu!

(El-Bekara. 2 1 4. )

Zatim . stepen strplji vosti pril i kom susreta s neprij ateljem u boj u ljutom kada sablje ponu sijevati iznad glava i kada strplj ivost postaje jedan od uvj eta za pobjedu, a bjeanj e s boj nog polja vel iki grijeh, kao to stoj i u kur' anskom ajetu: O vjernici, kad se s kakvon1 ,elom sukohite, smjeli budite i ni!preslano A llaha spominji/l! da b iste postigli .\'to elite. (EI-Enfal, 45.)

Od ricanj em i vj ebom do strplj ivosti U vj erodostoj n i m predaj ama spomi nj e se da strplj i vost nij e uroena osobina, ve se ona stie vjebavanjem i navi kavanjem due na strplj ivost. Ebu Seid ei-Hudri . r.a . , prenosi da je skupina ensarija trai la od Posl an ika, sallal lahu alej h i ve sel lem, neke i votne potrepti ne, pa im je on dao sve to je imao, a onda im je rekao : "Kod mene se nee nai n i kakvo dobro i l i b lagodat, a da vam je nu udij e l i ti , pa ko od vas pokae skromnost Al lah e ga u i niti skromnim. ko pokae neovisnost, A l lah e ga ui n i ti neovi snim, a ko pokae strplj ivost, Al lah e ga uiniti strplj ivim. N i kome n ij e dato vee dobro od strplj i vost i . " ( Buharija i M u s l i m ) Nekada je ovjek po prirodi sklon oajavanju i gubljenj u nade, a l i kada spozna vrij ednost strplj i vosti, ve l iinu nagrade za nj u na Sudnjem danu i nj eno mj esto u ivotu mus l i mana, onda donese odl uku da e svako 88

Povratak u Dennet iskuenje pokuati doekati sa strplj i vo u sve dok na kraj u ne postigne taj stepen . Ebu Hurej re, r.a . , prenosi da je Poslanik, sal lal lahu alej h i ve sel lem, rekao : "Znanje se stie uenjem. a b lagost strplj ivou. Ko se trudi da ostvari neko dobro, on e to i ostvariti , a ko se i stinski boj i zla, bit e spaen od nj ega.'' (Sahihu-1-dwni ')

P utevi strpl,j ivosti M nogo je na i na i stvari koj e nam mogu pomo i da dosegnemo stepen strplj ivosti, a m i emo spomenuti neke od nj i h . Prvo, spoznaj a sutine i prirode dunjal ukog i vota koj i je u znaku stalnih iskuenj a, kao i i njenice da j e A ll a h stvorio ovjeka na zemlj i da sc trudi , a onaj ko se trud i, p lodove svoga truda nai e kod A l l aha. O prirodi dunj a lukog ivota govori s ljede i aj et: !vii emo vas dovoditi u isku.\:enje malo sa strahom i gladovanjem, i time .('to ete guhiti imanja i iw)/e, i ljetine. A ti ohraduj strpljive. ( El -Bekara, 1 5 5.) Onaj ko ne poznaje prirodu clunjaluka, nj ega e i s kuenj a uvijek zatei nespremnog. za razl iku od onoga ko dobro poznaj e b i t dunjaluka, i kada naiu oblaci kunje, on zna kako e postupiti i na koj i nai n e ublaiti te udarce. Drugo, vjerovanje i ubje(tenje da je sav dunjaluk A l l ahovo vlasni tvo i On daje kome hoe i koliko hoe a uskrauj e kome hoe i ta hoe. Zbog toga vjernici, kada i h m imoi(1u neke b lagodati i l i ih pogodi i skuenje, kau: A llahovi smo i Allahu se vrcu.;amo! Ne postoj i bolj i nai n za ubl aavanje i skuenj a od toga da ovjek , u toku i skuenja, sebe podsjeti da je dunj a ! uk prol azan i da je on, njegov i metak, dj eca i ostal e b lagodati, A l l ahovo vlasn i tvo koje mu je dato na posudlm, a onaj ko neto posudi mora to vratiti stvarnom vlasniku nakon to istekne dogovoreni i l i odreen i rok za posudbu. Upravo je tako dunjaluki i vot razumjela Ummu Sulej m. r.a., kada j e svog mua pripremala da mu saop i vij est o smrti nj ihovog sina. Naime, nj en mu j e bio odsutan kada im j e umro sin pa kada st: vratio ku i , ona mu j e rekl a : "Ebu Tal ha, kada ovj ek posudi neto od nekoga, i m a li pravo da mu to ne vrati kada on zatrai ?" Ebu Tal ha, ne znaj u i o emu se rad i , je odgovori o: 'Nema pravo na to, jer se posudena stvar mora vratiti u dogovoreno vrijeme nj enom vlasniku." Tada mu je ona rekl a : " Ebu Tal ha, A l lah nam j e bio podario sina i uzeo ga Seb i . Svi smo A llahovi i Nj emu sc vraamo.'' 89

Muh am med Nasirudin el- Uvejd Tree. u bjeenje da e nakon tekoe doi olakanje i da je Al l ah uz svaku potekou dao dvije olakice iz m i l osti prema ljudima, kao to stoji u ajetima: Ta, zaista, s mukom je i las t zaista, s mukom je i last! (El l n i rah, 5 .-6.) U ovim aj etima je potekoa (ar. el-usr) odreena l anom e l (e /-usr ) . tako da se u oba aj eta spomi nj e jedna te ista potekoa. a olakanje (ar. jusr), nije odreeno lanom el, tako da se u dva ajeta, uz jednu potekou, spominj u dvij e razli i te o lakice. I skreni vj ernici su u bijeeni da e zora svanuti ma kol i ko no dugo trajala.
,

etvrto, traenje utoi ta i pomoi samo od A llaha, kao to j e to inio M usa. a.s . . i upozorio svoje sljedbeni ke na to, rekavi : Molite A llaha da wun pomogne i budite strpljili, zemlja je A llahova, On je daje u nas/jede kmne ho-e od robova Sw4ih ; a lijep ishod {e biti za one koji se hudu A llaha h oja /i ( El -A ' raf, 1 28 . ) Vj erovanj e u A l lahovu odredbu dobra i zla je naj vea pomo za strplj ive, jer vj ernik zna da n i ko ne moe sprijeiti ono to j e Al lah odredio da se desi . l on sc potpuno pokorava i predaje A l lahovoj odredbi te mol i Al laha da mu podari strplj ivost i da zavrinica buda dobra za njega . I brahim, a.s., je bio stavljen na vel i ka iskuenja, trebao je sina zaklati za kurban, bio je baen u vatru i s l . . ali j e pos l ije j svih t i h iskuenj a samo govorio: Dovol an mi je A llah, e/ivan je On jJomagac i za.\'titnik! (E- u ' ara , 1 1 6. )
.

A h med i bn Nasr ci-H uzai j e b i o poznati uenj ak koj i je pokazao postoj anost u vremenu smutnje u pogledu p itanj a stvore nosti K ur ' ana koje su nametal i pri padn ici sekte mu' tezila preko abbasij skih hal i fa. Dove l i su ga vezanog pred hali fu i trai l i da kae da je Kur'an stvoren. a l i j e o n odbio. Nakon toga s u ga muil i fiziki i psihiki d a bi n a kraju kadij a predloio h a li li da ga ubije. l lal i fa M e ' m un se sloio s tim. l ino je uzeo sablj u i prij e nego to ga je ubio, rekao je: '.Ja svoje grijehe prcbacuj cm na ovog nevjernika (Ahmeda ibn Nasra el-Huzaija). a zatim mu j e odsj ekao glavu." Oni koj i su prisustvovali tom zloi nakom inu kaza l i su dn je nj e g ova tek odsjeena glava govori l a : La ilahe il/allah, Mu/wnunedu-r-res ullulloh! Za ovog uenjaka Ahmed ibn 1-l anbel je rekao : . . Dao je svoj ivot na A l lahovom putu.'' I sto i skuenje i mao j e Ahmed i bn H anbel koj i je zajedno sa m l adah n i m Muhammedom ibn N uhom odveden pred M e ' muna. A l lah je htio pa j e M uhammed na putu do hal i fe umro. Prij e nego to j e i spustio p l emenitu d uu. rekao J e i mamu Ahmed u : " T i s i imam
90

Povaatak u Dennet um meta, a Ja u uskoro u mr ijeti pa se strpi na isti n i ! " Ahmed i b n Hanbel j e m o l i o A l l aha da se ne sretne sa hal i fom M e ' m u nom i usl i ana j e nj egova dova. Prij e nego to j e stigao k o d hal i fe, Me' mun je umro. N akon toga za h a l i fu j e doao M u ' tesi m koj i j e pri m ij en i o i st u taktiku prema uenj ac im a koj i su odbi l i potvrd i t i da j e Kur ' an stvoren. M u ' tesim je govorio A hm edu i bn H a n be l u : "Neu tc ubiti sablj o m , ve u te muiti i udarat i biem dok ne skapa.'' Zat i m je upitao imama Ahmeda: "Zna li ti S a l iha er-Re i d ij a?'" Odgovorio je: " uo sam za nj ega ." H a l i la mu je rekao : "On j e b i o moj uitelj pa sam traio od nj ega da potvrdi da je K ur ' an stvoren, a l i je on odbio. N a kon toga j a sam naredio d a g a b i uj u i gaze nogama dok n ij e i zdahnuo . " Meuti m , n i t o n ij e zap l a i l o i mama Ahmeda . Kada j e v i d i o nj egovu postoj anost. ha l i fa M u ' tesi m je naredio clc l a t i m a da ga biuj u . Oni su ga veza l i u okove i po e l i ga b i evati ko l iko su mog l i . H a l i fi se u i n i l o ela j edan od nj ih b l ago udara imama Ahmeda pa mu j e lj uti to rekao : "Udri j ae, ruka t i otpa l a ! '' Zat i m je rekao : "Teko tebi, Ahmede. ja sam prema tebi bio posebno b l ag, a ti odbij a potvrdno odgovoriti na m oj zahtj e v . ovjee. r e c i s a m o j ednu rij e koj a e zna iti tvoj e s laganj e sa mnom i j a u te oslobod i t i . " I mam Ahmed m u je odgovori o : 'Vodo pravovj ernih, daj mi samo j edan dokaz iz Kur ' ana i S un ncta za ono to trai od mene i j a u to odmah potvrd i t i . " Nakon toga nastavi l i su ga mu i t i . Donij e l i su mu je l o , a l i je on odbio da j ede, jer je posti o . Traio je da m u dozvo l e da kl anja pa m u j e reeno: 'Kako e k l anj at i kad ti krv tee i z rana?'" Odgovorio je: " K rv j e tekla i ha l i fi O meru, r . a . , kada je ranjen . pa n ij e prekidao namaz." N akon 2 8 mj esec i puten j e i z zatvora, a l i s u mu zabran i l i predavanj a . Medut i m . o n j e sve t o i zdrao u i me A l laha i ostao poznat kao uvar sunneta. ak su nek i uenj aci kaza l i : ''Da n ije bilo i mama Ahmeda nestal o bi i s l am a . " Prepreke na putu strpljivosti Na putu do stepena strplj i vosti postoj e m noge prepreke, koj e su uj edno i prepreke na putu do pobj ede, j er pobjeda je vezana za strplj ivost . Jedna od tih prepreka je urba. Govore i o osobi nama lj udske l i nost i . A l lah, cl . j e u Kur'anu objavio: {'o vjek je stvoren od urhe. J>oka: t u . la vamo, doista. dokaze Sw4e, zato Me ne w pourujte ! ( EI - E n b ij a ' , 3 7 . )
.. .

91

Muham med Nas irudin el- Uvejd Srdba takoer ponitava strplj i vost. N aj bolj i pnmJ er za to J e kur' anska pripovijest o A l l ahovom pos l aniku Junusu, a.s., koj i je srdit napustio svoj narod , jer nisu htj e l i pri hvatit i nj egov poziv u islam pa ga je A l l ah i skuao time to ga j e kit progutao i tek je u utrobi ribe nauio lekcij u iz strplj i vost i . U tom smi slu su rUei U zvienog : Ti strp/jil'V Gekaj presudu Gospodara svoxa i ne budi kao Zzmnun koji je u ogonenju zavapio i da Ra n!fe stigla A llahovo milost, na pusto mjesto bi izbacen bio i prijekor bi zasluio. ( El -KaJem, 48 .-49 . ) To zna i : da prij.e toga n ije bio do onih koj i stal no vel iaj u A l l aha, ostao bi u utrobi ribe do Sudnjeg dana. Zato je i badet u vrijeme izo b i lj a i rahatl uka, garancija za olakanje u vrij eme tekoe i iskuenja. ak su meleki, kako stoj i u nekim predajama, prepoznal i Junusov glas kada j e i z utrobe ribe zavapi o A l l ahu u svojoj dovi, i rek l i su: 'Poznati glas od poznatog A l l ahovog roba ! " Oaj i gublj enj e nade je takoer vel i ka prepreka n a putu strplj i vosti. Zbog toga j e J akub, a.s., upozorio svoje sinove, rekavi im: O sinovi moji, idite i rwpitajte se za .Jusuf i brala njegova, i ne gubite nadu u milost a A llahovu; scmw nevjernici gube nadu u A llahovu milost. (Jusuf, 8 7 . ) Zato, o ti koj i s i neodl uan d a poe dugim i tegobni m putem dunjalukim koj i vodi vjenoj srei, znaj da se na tom putu strplj i vo borio i umro N uh, a. s., na tom putu je I brah im, a . s . , bio baen u vatru, Zekerijja, a.s .. je prepi lan pi lom, a njegov sin Jahja, a . s .. je zakl an kao bravc . Na tom putu Ejj ub. a.s., je bio i skuan bol eu i gubitkom porodice i i metka, pa je. nakon to se u i me A l laha strpi o. kasnij e dobio duplo tol iko, na tom putu je Muhammed, sal l a l l ahu alejhi ve sel lem, uznem i ravan na najgori nain, govor i l i su mu da je sihi rbaz, da je lud. protjeran je iz voljene Mekkc i ranjavan od strane nevjernika, a l i je izdrao sve napade i utro put strplj i v i m koj i vodi u dennetske peri voj e . Na tom putu su ubijeni pravedne hal i fe Omer, Osman i Alija, r.a., i A l ij i n sin, voa ml adia u Dennetu, H usej n , r. a. Na tom putu je ubijen Seid ibn Dubej r, bievani su i mueni i mami ummeta : Ebu H a n i fe, Mal i k, afija i Ahmed ibn H anbel . . . Sve su to jasni dokazi da nema spasa n i konane pobjede bez strpij i vosti.

92

ET-TEVE KKUL - PO-U ZDANJE U ALLAHA

93

Muhommed Nusirudin el- Uvejd

Ko se u A llaha pouzda, On mu je dovolj a n


znai iskreno i potpuno p o u zd a nj e u A l l aha u n a stoj anj u da sc ostvari neka korist i otkloni teta, uz pri h vat anj e i uvaavat1ie uzroka i poslj edica koj e se deavaju kroz fizike i h em ij s ke procese i druge zakonitosti k oj e je A l lah us po stavio u cjelokupnom kosmosu i na k raj u zadovoljstvo s A l l ahovom odredbom ma kakva ona bila. Tevekkul se ne moe upotpuniti hez d v ij e t e m e lj n e odrednice. Prva j e tzv. tefivid - to znai potpuno povj eravanj c svog sluaja Al lahu, prije A l lahove odredbe, za koj u o vj e k ne zna kakva e biti. Drugo. zadovoljstvo s o n i m to j e Al lah odredio i to mu se des i l o kao poslj edica tc odredbe. Onaj ko nij e zadovoljan s A l lahovom odredbom. njeg o v oslonac i l i tevekkul j e nitavan. Zbo g toga je l ij epo i preporulj ivo da vje rn i k i vjemi ca prij e i zvretja nekog djela, proue sljedeu dovu: "Gospodaru moj , ja svoj sluaj Tebi p ovj e rava m i zadovoljan sam Tv oj o m odredbom, pa ui n i da me prati dobro u s va k oj situacij i .'' Moda j e n aj bolj i pri mjer i stinsko g oslonca i pouzd a nj a u A l laha. prije i nakon odredbe, hadis A l lahovog Poslan ika, sallallahu alejhi ve sel lcm, o istihara namazu. Naime, Dabir ibn A bdull ah je rekao : ''Poslanik. sal lal lahu alj hi ve sel lem, poduavao nas je isti hari u svakoj pri l ici kao to nas je poduavao surama iz K ur a n a . 'Ako vas phtisnu brige ili ako neto el ite uiniti. k l a nj ajte dva rekata neobaveznog namaza. a nakon toga prouite ovu dovu : -Al lahu Dragi, od Tebe traim odgo vo r i tj e enj e pomou Tvog sveznanj a, i od Tebe pomo traim putem Tvoje svemoi . Moli m Te za Tvoj u neizn1jernu dobrotu. j er Ti to m o e . a j a ne mogu, Ti zna, a ja ne znam. Ti si j edi n i 7.nalac taj n og. A l lahu Dragi. ako je ova stvar dobra po mene. po moj u vjeru. moj ivot i moju smrt ( ime no vat i o emu se radi ), onda omogui da se dogodi i olakaj mi je. zatim me blago s lov i time. A ako j e u ovome zlo p o mene. moj i vot i s m rt onda to otkloni od mene i sauvaj me! Uini mi u tome dobro kako god da bude, i uini da budem zadovoljan time ! ' " ( Buharija)

eve k k u l

"

'

Ko upotpuni takva/uk ( bogoboj aznost) i /evekku/ (pouzdanj e u A l laha). to mu j e dosta za postizanj e i o st varenj e dunj a l u k i h i ahiretskih blagodati . U tom s m i s l u j e kur'anski nj et: A onome koji se A l/uha hoji, On 'e izlaz nai, i opskrhit e ga o da k le se i ne nada; onome k(?ii se 11 A //aha uzda, On 1nu je dosta. ( Et-Talak. 2 . i 3 . ) Prenosi se od Omera, r. a . , da j e Poslan i k . sallal lahu
94

Povratak u Dennet alejhi ve sellem, rekao : "Kada biste se vi istinski pouzdaval i u Allaha, On bi vas opskrbio kao to ptice opskrblj uje, one iz svoj ih stanita odlaze gladne, a vraaju se site.'' (Ti m1izi, I bn Made) Komentir(\j ui ovaj hadis, Ebu Hatim er-Razi , rekao je: "Ovaj hadis je osnov tevekkula i l i pouzdanja u A llaha i jedan od najveih uzroka opskrbe." A Seid ibn Dubcjr j e kazao: "Tevekkul sadri cjeloviti iman i vjerovanje.'' Treba znati da tevekk ul i l i pouzdanje u Allaha, ne negira uzroke i zakonitosti koje je Allah stvorio i po koj ima se odvija ivot. Ponaanje u skladu s tim zakoni ma, odnosno materijalnim uzroci ma i oslonac na Allaha u srcu, znai ispravno razumijevanj e vjere. Na to aludira kur'anski aje t : O vjernici budite oprezni i nastupa ili u &tama ili jte ocijednom svi. (En-N isa', 7 1 . ) Rekao je Seh l : "Ko potcjenj uje i zanemaruje materijalne uzroke. on se izigrava sa sunnetom, a ko potcjeqj tjc i zanemaruje tcvckkul, on se izigrava sa samim vjerovanjem." Enes i bn Mal i k, r.a. , pre nosi da je Poslanik, sallallahu alejhi vc sellem, ovjeku koj i ga je pitao hoe l i svezati devu i l i e se pouzdati u Al laha, rekao: ''Prvo j e svei, pa se onda pouzd(\j u Allaha To znai, vezaqie deve je potivanje zakona koje je Allah st vori o i to je sastavni dio tevekkula i l i pouzdanja u Al laha.
.'

Sutina pouzdanja u Allaha Poznati uenjak . Ez-Zubej d i , u svom dje l u Tadu-1-arus. i zmectu ostalog je rekao : "'Sut i na tevekkula jc u tome da si potpuno si g uran u ono to je kod A l laha. a nesiguran u ono to lj udi posj eduj u . To zna i , src e m se pouzdati u Al laha, uz preduzimanje svih potrebnih ra dnj i i uvaavanje zakoni tosti putem koj ih se neto deava i ost v a r uj e. s potpun i m u bjeenjem i znanjem d a j e A l l ah Opskrbi te lj i Stvori telj i da drugog boga osim Nj ega nema . " Tevekkul ima dvoj ako znaenj e : pouzdanje u A l l aha u smislu da te pomogne u dj elu koj e namj e rav a urad i t i , i pouzdanje u Al laha u smisl u da ti da ono to ti nisi kadar sam sebi priskrbit i . Kada s e vj e rn i k isti nski pouzda u A l l aha, O n mu je dosta, On e odngnati z l o oci nj ega . podarit e m u ono to el i i s auva t e g a od njegovih neprijatelja. Uzvieni je obj av i o : O V jerovjesni(C!, A llah je dovo(ian tehi i ':jernicima koii te siUede. (EI-Enfal, 64 . ) Prenosi se da j e neko upitao ekika ei-Belhija, n a emu temelj i svoj tevekkul, pa je on odgovorio: "Svoj tevekkul i l i pouzdanj e u A l l aha, te me lj im na etiri spoznaj e : Znam da i mam obaveze koje n i ko za mene
95

Muhannned Nasirudin el- Uvejd

nee i zvriti. pa sc trudi m da i h u potpunosti i zvrim, znam da m oj u nafaku nee drugi poj esti i zbog toga sam potpuno smiren u dui, znam da me Allah v i d i u svakoj s ituac ij i i u svakom stanju, pa Ga se stidim, znam da mi je rok odreen i da me smrt eka, pa se stalno pripremam za taj as da me s mrt ne iznenad i . " ( Ebu N ll aj m Hi/jetu-1- e lliju) A u i stom dje l u spom i nje se d a je Hatimu-1 -Esamm, rekao : aKo osvane a kod nj ega se nalaze et i ri stvari . on je u A l lahovom zadovolj stvu: iskreno vj erovanje ll A l laha, tevekku l , i skrenost i spoznaja.'
.

Bez spozna,j c Allahovih svoj stava savrenstva nema istinskog tcvckku la I spravnom i isti nskom pouzdanj u u A l laha prethod i istinska spoznaj a A l l ahov i h svojstava savrenstva. a prije svega . Njegove svemo i . Onaj koj i nije dok u i o znaenje A l lahovih imena i svojstava, teko da sc moe i stinski osloniti i pouzdati ll Al laha. Zatim, istinskom tevckkulu prethodi i potvrda :t:akona kauza lnosti i l i uzrono-poslj edinih veza u prirodi. Ko negira materijalne uzroke i zakonitosti koje je A l lah uspostavio u ivotu, on dovodi u pi tanje i spravnost svoga vj erovanja, a sami m ti m upitno je i njegovo pouzdanje u A l l aha. Jer, ko ne posije ito nee ga ni ponjeti, ko se ne oeni uzalud e ekati da m u roda dj ecu donese. Potivanj e prirodnih zakonitosti nared uj e se u Kur anu: O n vam je Zemlju pogodnom u6nio, pu
hock-{jte prelf e/ima njezinim i hranile se onim .i:to On daje, Njemu (:ete j pos/fie oil(jenjo ot.f;O l'l.troti. ( EI-Mulk. 1 5 . ): A kada se molitva ohavi, onda se po zemlji raziilite i A llahove blagodati tratite i A l/uha mnogo spomin jite

1 0. ) Onaj ko kae: "Ja neu n ita rad iti, j a u se pouzdati u A l laha i ekati da mi dode obeana n afaka", on je obina nezna l i ca - to je potvrdeno jasnim slovom K ur' ana. LJ Kur ' anu stoj i : On zna da e met-1u vama biti ho/esnih. i onih ko i-e po svi etu putovali i ji j 111/oho \'e blagodati rmf.iti, i onih k(!ji ie se na A llallol'u j)ilfll hori/i - zoro izgovarajte iz n jega (K ur 'cma) ono .{'to Fwn je lahko, i mofit,u ohovlja jfe. i milostin ju ud jujre. i drago srca A llahu zojmn da ! ( E I-Muzem m i l . 20.) jel jte Dakle, Al lah je odredio svakom nafaku, n l i je naredi o lj udima da putuju, trguju i da u l oe trud kako bi d o l i do nafake koja i m je obeana. Prenosi se od Sal iha, sina Ahmeda i bn Hanbcla, da je U bejj upitan o onima koj i ni ta ne rade i kau: 'tvl i se o s l a nj a m o na A l laha'. pa je odgovorio: ''To su pravi novotnri .'' Abudul lah i bn Abb<lS je ukorio i kritizirao hadi.ie iz Jemena koj i
du biste postigli .\'to te/ile. ( EI-Dumu a,

96

Povratak u Dennet su poli na had bez hrane i vode, govorei : "Mi se samo na A llaha oslanj amo", a kada su doli u Meklm, traili su od drugih hadija hranu i vodu, pa je Allah obj avio: I onim, to vam je potrebno za pul, snabdij/e se. A najbol a opskrbaje bogobojaznost. (El-Bekara, 1 97 . ) j Osim spoznaj e Allahovih l ij epih i mena i svoj stava savrenstva, a kao preduvjet za i spravnost tevekkula, vjernik mora imati l ij epo milj enj e o Al lahu i svoj ivot potpuno povjeriti Njemu. To znai da vj ernik i vjernica trebaj u biti sigurnij i u ono to j e u Allahovoj ruci nego u ono to je u nj ihovim rukama. Vjernik se nee razoarati niti oaj avati ako izgubi neto od dunj alukih blagodati i l i ako ne ostvari ono to j e elio i oekivao. Njegovo stanj e j e poput onoga koj e m j e vladar dao kesu dirhema pa mu ih neko ukrao, a onda mu je vladar rekao: "Ne brini i ne tuguj , j er u moj oj hazni ima mnogo novca. Ako doe, dobit e mnogo vie nego to si izgubio." Onaj ko zna da su Allahove riznice nepresune, nee oaj avati ukoliko neto izgubi ili ne ostvari kada on to el i . Vjernik svoj e srce i svoj sluaj potpuno predaje A ll ahu i kae isto ono to j e rekao vjernik iz faraonove porodice: A ja A llahu prepuJtam svoj sluaj; A llah, uistinu, robove Svoje vidi. (El-Mu 'min, 44.) Vano je napomenuti da je sujevjet:j e, koje se naalost danas mnogo proirilo u muslimanskim sredinama, negacij a tevekkula, ali i samog vjerovanja. Mnogo je danas muslimana koji, iako kau da vjeruj u u Allah, kada im maka presij ee 'put. vjeruj u da e ih zlo zadesiti. I li, ako kupuj u i avionsku kartu dobij u broj sjedita 1 3 , oni e odgoditi putovanj e makar i m bilo i ,vano, jer vjeruj u d a je broj 1 3 nesretan i zloslutan broj . Prenosi s e da je neki astrolog doao kod Alije, r.a., u vrijeme kada je on pripremao voj sku za pohod i rekao mu: "Voo pravovj ernih, ja sam na osnovu zvijezda vidio da, ukoliko izvede voj sku u borbu, tebe i tvoj u voj sku eka nesrea i poraz." Meutim, iskreni i ubijeeni vjernik, kakav je bio hazreti Alija, r.a., nije posluao astrologa i njegova proricanja, ve j e izaao s voj skom u borbu i izvojevao velianstvenu pobj edu. Tako isto treba postupiti svaki vjernik u svim situacijama i raditi suprotno onome to kau, nagaaj u i proriu, vraari, gatari, sihirbazi, astrolozi i nj ima sl ini laovi i obmanj ivai. Prenosi se od Abdullaha ibn Ukej ma da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sel lem, rekao : "Ko objesi talisman na vrat, bit e preputen njemu.'' (Tirmizi) Bez obzira ta pisalo na tom papiru ili koi (talismanu, zapisu, hamaj l ij i ) , ovjek svoje srce vee za talisman i u njega se uzda, a vjern i k t reba da sc i rcem i duom osl nnja samo na Al laha, d.. 97

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Vrij ednost tevekkula Tevekkul je uzvien stepen, j edna od najvanij i h naredbi i zahtj eva i mana, naj bolje djelo i ibadet koj i m se pribliava A ll ahu i najvei stepen tevhida, jer se nita ne moe posti i bez pouzdanja u A l l aha i traenj a Njegove pomoi. To je stepen prije inabeta (vraanja A l lahu i i stinskog pokaj anja), jer ovjek se pouzdava u Al l aha da bi postigao ono to el i , to je sredstvo a inabet je c i lj . U tom smi s l u su i rijei l bnu-1-Kajj ima u djelu Meduridu-s-sa/ikin : "Tevekkul ( pouzdanje u A l l aha) j e pol a vjere a druga polovica je inubet ( pokaj anje i vraanje A ll ahu), jer vjera je ibadet i istianel (traenje pomoi od A llaha). Tevekkul je istianet, a inabet je ibadet." Putem /evekkula Al lah teku stvar ini l ahkom i ovjek postie ono to el i , nakon ega m u srce postaj smireno i zadovoljno A l lahovom odredbom. Rekao je I bnu-1-Kajj i m : " Kada bi se u pomj eranju brda s nj egovog mj esta ovjek i stinski oslonio na A l l'aha, a bilo mu nareeno da to uini, uspio bi ga pomjeriti .'' Tevekkul je osobina istinskih vjernika, koje je opisao Muhammed. sal lal lahu alejhi ve sel lem, u svom hadisu kada je rekao : "Pokazani su mi narodi i vidio sam poslanika s kj im je bio samo jedan njegov sljedbenik, zatim sam vidio poslanika koj i je i mao samo dva sljedbenika, zatim, poslanika koj i je i mao manj u skupinu sljedbenika kao i poslanika s kojim nije bilo nikoga. Onda sam vidio jednu ogromnu skupinu koj a je zakrivala svod iznad sebe i poelio sam da to bude moj ummet pa mi je reeno: 'To je M usa, a.s . . i njegov narod. ' Onda mi je reeno: ' Pogledaj ' , pa kada sam pogledao gdje mi je bi lo nareeno, ugledao sam takoer mnogobrojnu skupinu od koje se nije vidio svod iznad nj ih i reeno mi je: To je tvoj ununet, a meu 11j ima ima skupina od sedamdeset hiljada koja e ui u Dennet bez polaganja rauna. Nakon toga ljudi su se razili, a Poslanik nije objasnio pojedinosti o toj skupini. Ashabi su meusobno raspravljali o tome, pa su neki od nj ih kazal i : "Mi smo roeni kao murici, a onda smo primili islam. Vjerovatno se to ne odnosi na nas, ve na nau djecu.'' Saznao je Poslanik, sa ! lal lahu alejhi ve se! lem, za njihove rasprave i milj enja, pa im je rekao: ''N ije tako kako vi govorite. To su oni ( . . . ) i koj i nisu bil i suje\:jerni, ve su se samo u Al laha pouzdaval i ." Onda je ustao Ukaa ibn Mihsan i upitao : 'Al lahov Poslanie, jesam l i j a u toj skupini?" ''Da". odgovorio je Poslanik, sallal l ahu alejhi ve sel lem. Zatim je drugi ashab ustao i upitao: "A ja, Allahov Poslanie?" M uhammed. sallallahu alej hi ve sel lem, odgovorio mu je: "Preteao te Ukaa."
98

Povratak u Dennet Dakle. tevckkul je svojstvo po kojem se prepoznaj u iskren i vjemici . O nj ima je Allah objavio: Pravi vjernici su samo oni ija se srca strahom i5pune kad se Allah spomene, a kad im se rijei N jegove kazuju, vjerovanje im uvr \'uju i samo se na Gospodara svoga oslm?jaju. ( El -Enfal, 2 . ) Ibrahim, a . s .. je zaj edno s a svoj i m s lj edbenicima upui vao dovu Allahu i molio: Go,\[Jodaru na, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraamo i Tebi emo se vratiti. (El-Mumtahina, 4.) Zbog istinskog oslonca na A l l aha i snage nj ihovog i mana, Allah je naredio da ih uzmemo za uzor. Prenosi se da j e Abdul lah i bn Abbas rekao: "Rije i : hasbunnal/ahu v e ni 'me-1-vekil Dovol an nam je A llah i divan je On za.ftitnik i zgovorio je I brahi m . a.s .. j kada je bio baen u vatru, a takoer i M uhammed, sallallahu alej h i ve sel lem. i njegovi s lj edbenici kad su i m ljudi rekl i : Neprijatelji se okup(jaju zbog vas, treba da ih se priuvate! - to uvrstilo v jerovanje, pa su rekli: ''Dovo/jan je nama Allah i divan je On Gospodar! " (Ali ' Inuan, 1 73 . )
, , " "

Dokaz vrijednosti tevekkula je i u tome to ga A llah nareuje uz najvel ianstvenij a i najbolj a djela. Tako A ll ah nareuje tevekkul uz i badet, na ta alud ira sljedei ajet: Allah zna /ajne nebesa i Zemlje i 'Njemu se sve vraa, zato se samo /'/jemu klanja i samo se u Njega uzdaj! A Go.\podar j lw?j motri na ono .\'lo radite ( Hud, 1 23 . ) Tcvekkul je nar len uz davu i pozivanje lj udi u i slam. U Kur'anu stoj i : A ako oni glave okrenu, ti reci: "Menije dovoljan A llah, nema boga osim N jega; samo se uzdam u Njega, On je Gospodar svemira \elianstvenoga! " ( Et-Tevba, 1 29 . ) Tevckkul je nareen u zakonodavstvu i sudstvu: Ma u emu se razilazili, treba da presudu eki Allah. To vam je, eto, A llah, Gospodar moj - u N jega se ja uzdmH i Njem u se obmam. ( E- ura, l 0.) Zatim, nareen je u dihadu: Ako oni hudu skloni miru, budi i ti sklon i puuzdcu se u Allalw, jer On, uistinu, sve c.:uje i sve vidi. ( EI-Enfal, 6 1 . ) Zatim, pri l i kom meusobnog dogovaranja (.ure ) o vani m poslovima. U tom smislu je kur'anski ajet: Samo Allahovom milo.\'u li si blag prema l?jima; a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz lwje blizine. Zato im pra.\'ta i moli se da im bude j opro.teno i dogovara} se s njima. A kada se o c./LuiJ onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli one koji se uzda u u N j jega. (Ali ' l iman, 1 59.) ura je jedan od vidova uvaavmja materijalnih uzroka, jer su miljenja pojedinaca o odreenom pitanju bitna i ona mogu pomoi da se nae pravo tjeenje, a l i vjernik se ne smije osloni ti samo na to makar imao naj bolje i naj pametnije savj etni ke i strutj ake, i ne smije zaboraviti oslonac samo na Al laha, i oncla kadn sc pobjedLi c i kada se gubi i kada su vjernici u veini i
. ,

99

Muhammed Nasil-udin el- Uvejd kada su u manJ lni. Tevekkul je takoer nareen prili kom H idre. To potvruje s lj edei ajet: One koji se isele A llaha radi, nakon .\:to su bili progonjeni, Mi emo jo.\' na ovome svijetu na lijepo mjesto smjestiti; a nagrada na onome svijetu bit e jo vea - kad bi oni samo znali! - onima koji budu trpjeli i u Gospodara svoa se uzdali. (En-Nahl, 4 1 . i 42.) l na kraj u, tevekkul je nareen pri likom s klapanja trgovakih i branih ugovora i sklapanja drugih poslova. Kada je M usa, a.s., sklopio ugovor sa dobrim ovj ekom iz Medjena, rekao j e : "Neka bude tako izmeu mene i tebe! " rde Musa - "koji god od dva roka ispunim, nema mi se ta priKOVoriti, a Allah je jamac za ono .\:to smo utanaili: ( El-Kasas, 2 8 . )

ta m isli o dvoj ici s koj ima j e Allah trei Kompletan ivot Muhammeda, sal lal l ahu alej h i ve sel lem, bio je u znaku tevekkula i i stinskog oslonca na A l laha, a ovdje emo navesti samo neke primj ere da bi nam bilo j asnij e njegovo znaenj e . Jedanput se M uhammed, sallallahu alejhi ve sellem, odmarao sa ashabima u jednoj dolini i legao j e i spod stabla, a prethodno j e sablj u okaio o stablo. Njegovi ashabi su se bili razili po dolini traei svaki sebi stablo da l egnu u njegovu hladovinu. Ned ugo zatim, Poslanik, sal l a l lahu alej h i ve sellem, pozvao ih je, a kada su se okupi l i , vidj e l i su pored njega nepoznatog ovj eka sa sabljom u ruc i . Tada im je Muhammed, sal lallahu alej hi vc sel l em, rekao : "Ovaj ovjek je doao dok sam ja spavao i uzeo je moj u sablj u, a zatim je sa i sukanom sabljom priao, probudio me i upitao: ' Muhammede, ko e te sada spasiti od mene?' Ja sam mu odgovorio : ' A l l ah ! ' i njemu je sablja ispala iz ruke.'' (Buharija i Muslim) A u hadisu koj i prenosi Enes ibn Malik, stoj i da j e Ebu Bekr, r.a . . dok je s M uhammedom, sal lal lahu alejhi ve sellem, u toku H idre u Medini, boravio u peini Sevr a nevjernika potj era bila na ulazu ll peinu, rekao Poslaniku, sallal lahu alej hi ve sel l e m : "Kada bi se samo sagnul i vidjeli bi nam noge." Muhammed. sallal lahu al ej h i ve sell em, smireno je odgovorio : "Ebu Bekre, ta misli o dvoj ici s koj i ma je Al l ah tre i ! ?" To j e dokaz i stinskog tcvekkula i preplltanj a A l lahu ll naj teim trenucima. Poslani kovo srce je bilo potpuno predano Allah u i stgurno u Njegovu pomo i zatitu.

1 00

E S-SUKR - ZAHVALNOST ALLAHU NA BLAGODATIMA

lOJ

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Trudite se i budite zahvalni, o eljadi Davudova !


e /;ukr u arapskom jeziku znai zahvalnost dobroi n i telj u na dobru koje nam j e uinio, a kao antoni m ( rij e suprotnog naenj a ) r ij ei .htkr koristi se i zraz kz{fi u znaenj u negiranj a i zaboravlj anja b l agodati i dobroinstva. A u erij atskoj term i nolog ij i .\:ukr predstavlj a svojevrstan vid i badeta i znai zahvalnost A l l ahu na svim b l agodatima koj e nam je podario . ukr predstavlj a pola imana ( vj erovanja), jer i man se sastoj i iz dva d ij e l a : j edna polovica je .\:ukr a druga je sabr. I stinski .\'ukr temelj i se na pet stvari : poniznosti zahvatnog roba prema Gospodaru Dobroinitelj u, i skrene lj ubavi prema Njemu, priznavanja Njegovi h b lagodati, zahvalj ivanja A l l ah u putem tih b lagodati i nekoritenj a b lagodati u onome to A l l ah prezi re i zabranj uj e .

R1.

Zahvalnost se izraava srcem, rijeima i djelom Kao i badet, .\:ukr je vezan za unutraqje (srano) uvjerenje, rijei i djela. Kada je rij e o zahvalnosti srca, onda ona podrazumijeva spoznaj u i svijest da je Allah Darivatelj svih blagodat i . Ovu i njenicu posebno trebaj u i mati na umu rodi telj i i uitelj i kako bi u toku odgojnog procesa kod djece izgradi l i svijest o Al l ahu kao Stvoritelj u i Opskrbitelju od Koj eg dolaze sve b lagodati, kao i oni koj i se bave da' vetsko-misionarskim radom i pozivanjem u islam. Nai me. u Kur'anu ima mnogo ajeta koj i govore o razli i ti m blagodatima kako bi lj ude podstakl i na razmiljanje o Stvoriteju i Njegovoj svemoi , dobroti i plemenitosti, poput ajeta : Allah je Stvorile/j nebesa i Zemlje; On spu.fta s neba kiJu i ini da pomou nje rac1a plodovi ju kojima se hranite: i da vam da se koristite laama koje plove morem je voljom N jegovom, i daje vam da se rijekama koristite; i daje vam da se koristite Suncem i M jesecom, koji se stalno kreu, i daje vam da se koristite noi i danom; i daje vam od svega onoga .\:to od Njega Wete, i ako biste A llahove blagodati brojali, ne biste ih nabrqjali. - ov jek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan. ( I brahim, 3 2.-34.) 1 02

P ovratak u Dennet i s lamu je posebno vana blagodat vjere, odnosno upute, j er bez nje ivot gubi svaki smisao, pa stoga na toj blagodati treba posebno A l l ahu zahvalj ivati. U tom smislu je i k ur'anski ajet: Oni ti prebacuju !to su ; primili islan1. Reci: "Ne prebacujte mi .to ste islam primili: naprotiv, A llah je vama milost podario time to vas je u pravu v jeru up utio, ako iskreno govorite. ( EI-Hudurat, 1 7. ) Zatim: Sada sam vam vjeru va-u usavr.\:io i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam hude v jera. (El-Ma' ide, 3 . ) Preko b l agodati upute posti e se sigurnost . smirenost, oprost, m ilost, beriet, olakava se ivot i poveava opskrba.
''

Kad je rije o zahvalj i vanj u jezikom, treba kazati da je lj udski j ezik emiter koj i prenosi i obznanjuje stanje u srcu. Ako je srce i spunj eno zahvalnou Al lahu, bez sumnje e ona biti i zraena i jezikom. Prenosi sc da je jedan ovjek pitao uenjaka Ebu H azima: '' ta za tebe znai zahvalnost oij u?" Odgovorio j e : "Ako vidim dobro ja ga obznanim, a ako vidim zlo ja ga sakrijem." "A ta je po tebi zahval nost uij u'', upitao je ovjek? Ebu Hazim je odgovorio: "Ako ujem dobro trudim se da ga zapamtim, a ako ujem zlo odbaci m ga." Zatim je ovjek upitao : " ta za tebe znai zahval nost ruku?" Odgovorio je: "Da nj ima ne uzimam ono to mi ne pripada i da ne uskraujem A l lahovo pravo koje ima u nj i ma?" Nakon toga ovjek je upitao: "A ta je po tebi zahval nost t ijela?" Ebu Hazim je odgovorio: "Da nj egov donj i dio bude i spunjen hranom, a gornj i znanjem.'' "A ta je p o tebi zahvalnost spol nog organa", ponovo je upitao? Ebu H azim je rekao : "Odgovor na to je u sljedei m ajetima: K(ji stidna ll!jesta svoja (uvaju, osim od ena svo jih ili onih ko su u pos je jedu n jihovu, oni, doista, prijekor ne zasluu ju, a oni koji i pored toga trae, oni u zlu sas\im pre(jen!fu. (EI-Mu ' m i nun, 5 . - 7 . )'" Na kraj u ga je ovjek upitao : "A ta je za tebe zahva l nost nogu?" Odgovorio je: ''Ako zna nekog ovjeka koj i je umro, a ti mu zavidi na dobrim djel ima koja je rad io, onda idi njegovim putem, a a ko ga zna po loim dje lima, onda ni poto ne i d i tim putem, u oba sluaja e biti od onih koj i su zahvalni A l l ahu." Ne postoj i kontradiktomost u zahvalnosti Al lahu i zahvalnosti ljudima jedna drugu ne isklj uuju. Naprotiv, A llah je naredio da se zahvalj uje ljudima na uinjenom dobroinstvu. a prije svega rodi telj ima. U zvieni je objavio: Mi S/110 naredili crovjeku da hude poslll.an roditelj'ima svojim. Mqjka ga nosi, a n jeno zdravl trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi je zahvalan 1\1/eni i roditelj'ima svo jinl, . Meni e se svi vratiti. (Lukman, 1 4 . ) Muhammed, sal lallahu alejhi ve sel lem, je rekao : "Ko n ije zahvalan lj udi ma
1 03

Muhammed Nasirudin el- Uvejd ni e zahvalan ni Allahu." (Ebu Davud i Tirmizi). Ljudi koji nisu zahvalni j drugim lj udima i koj i lahko zaborave dobroinstvo koj e i m je neko uinio, su podl i i pokvareni. To su zloe i niske due koj ih se treba uvati.

Vrij ednosti i koristi zahvalnosti Kao to se A l l ahove b l agodati ne mogu izbroj ati, tako se ni vrij ednosti i koristi ukra i l i zahvalnosti A l l ahu na b l agodatima ne mogu izbroj at i . Zato emo spomenuti samo neke od nj i h, a sve s c i lj em da podstaknemo vjernike na zahvalnost Allahu. Prvo, Allah je spomenuo ukr zajedno sa zikrom i vel ianjem Allaha. Tako u Kur' anu stoj i : S jeajte se vi Mene i Ja u se vas s jetili, i zahvaljz!jle Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti. (El Bekara, 1 52 . ) Drugo. A llah j e povezao ukr sa sami m vjerovanjem i obavezao se da nee kazniti Svoj e zahvalne robove, kao to stoj i u ajetu: Zalo bi vas A llah kanjavao ako budete zahvaljivali i v jerava/;? A llah je ua (En-N isa ' , 1 47 . ) blagodaran i svezncy Tree, Allah j e podij e l io ljude n a zahvalne i nezahvalne. Naj mra stvar A llahu j e kz{/i, tj . nezahvalnost i zaborav na blagodati, i oni koj i su takvi . a najdraa stvar A llahu j e zahvalnost i zahvalni lj udi . Uzvi eni je obj avio: A ko vi budete nezahvalni, pa, A llah od vas ne zavisi, ali On nije zadovoljan ako su robovi N jegovi nezahvalni, a zadovoljan je vama ako budete zahvalni. ( Ez-Zumer, 7.) Zbog toga j e Iblisu c i lj da lj ude sprij ei i odvrati od zahvalnosti A llahu, to potvruj e slj edei aj et: Pa u im i sprijeda, i straga, i zdesna, i sli eva prilaziti, i Ti e ustanoviti da veina j njih nee zahvalna biti. ( El-A' raf, 1 7. ) etvrto, Al lah je opisao zahvalne kao malobrojnu i odabranu skupinu, to potvruje sljedei ajet: Trudite se i budite zahvalni, o el adi Davudova! j A malo je zahvalnih meu robovima Mojim. ( Saba ' , 1 3 . ) Prenosi se da je Omer, r.a., uo jednog musli mana kako ui ovu dovu: "Allahu moj , uini me od onih koj i su u manj ini", pa ga je pitao, ta to znai, a on je odgovorio : "Voo pravovj ernih, Allah je obj avio : A malo je bilo onih koji su s njim vjerovali. (Hud, 40.) Zatim : A malo je zahvalnih meu robovima Mojim. ( Saba ' , 1 3 . ) Zatim: Mnogi ortqci ine nepravdu jedni drugima, ne ine jedino oni koji v ju i rade dobra d jeru jela; a takvihje malo. (Sad, 24.)" Nakon toga, halifa Omer, r.a., mu je rekao : ''U pravu s i ! " 1 04

Pov ratak u Dennet Peto, Allah j e pohvalio prvog vjerovj esnika na Zemlj i. i spomenuo ga u Kur' anu kao zahvatnog roba. Uzvieni j e obj avio: Mjesto Mene Gospodara drugog ne uzimajte, o, potomci onih koje smo s Nuhom nosili! Onje, doista, bio rob zahvalni. (El-Isra' , 2 . - 3 . ) Zatim, Allah, d.., nareuje M usau, a . s . , da n a dobroinstvo, u vidu poslanstva s koj im ga je Allah zaduio i odlikovao, uzvrati zahvalnou. Tako u Kur' anu stoj i : "() Musa ", ree On, ' 'Ja sam tebe odlikovao nad ostalim svijetom pos/anstvom Svojim i govorom Svojim. Ono to ti dajem uzmi i zahvalan budi! " ( El-A' raf, 1 44.) esto, to j e jedno od naj bolj ih svoj stava uope, zato nije udo to j e Allah pohvalio I brah i ma, a . s . , upravo zbog tog svoj stva. Allah j e u Kur' anu rekao : Ibrahim je bio primjer estitosti, pokoran A llahu, pravi vjernik, nije druge smatrao A llahu ravnim i bio je zahvalan na blagodatima N jegovim. (En-Nahl, 1 20.- 1 2 1 .) Muhammed, sallal l ahu alej hi ve sel lem, kao poslj ednj i Allahov poslanik i onaj koj i j e u svakom pogledu najvie sliio na I brahima, a.s., bio je zahvalni Allahov rob i naj bolj i uzor vjernicima u svemu, pa tako i u zahvalnosti Allahu. Prenosi se od Aie, r.a . , da j e rekla: ''Poslanik, sallallahu alej hi ve sel lem, je nou toliko dugo staj ao u namazu da su mu noge oticale, pa sam mu rekla: 'Al lahov Poslanie, zato to ini kad su ti oproteni svi grijesi?' Odgovorio je: ' Ai a, zar da ne budem zahvalni Allahov rob. "' (Buharij a i Muslim)

P rimj eri za hvalnosti Kako su i na koj i nain istinski uenjaci i pobonj aci razumjel i zahvalnost Al lahu i njenu vrijednost. svjedoe slj edei primj eri. U djelu Hiljetu-1-ev/ija, hafiz Ebu Nuaj m biljei predaj u od Huzej fe ei-Meraij a u koj oj stoj i : "Bio sam u skupini koj a j e putoval a na had zajedno s I brahimom i bn Edhemom i kada smo obi lazi l i oko Kabe sre l i smo poznatog uenj aka ekika el-Belhija. Tom pril i kom j e I brahi m i bn Edhem upitao ekika: 'Na emu vi temelj ite svoju plemenitost?' ekik j e odgovorio: ' Na tome da ono to nam A llah d a o d nafake pojedemo, a ako nam uskrati opskrbu, onda saburamo . ' I brahim i bn Edhem mu je na to rekao : ' Pa. tako rade i psi u tvom rodnom Bel lm. ' Iznenaen tim rij ei ma, 1 05

Muham med Nasirudin el- Uvejd ekik j e upitao : ' A na emu to vi temelj i te svoj u plemenitost?' I brahi m je odgovorio: 'Naa plemenitost se temelj i na tome da kada nam Allah podari opskrbu, m i je podijelimo daj u i tako prednost drugima nad nama sam i ma, a kada nam uskrati opskrbu, mi M u zahvaljuj emo. ' Tada je ekik sjeo pred I b'rahima i bn Edhe ma i rekao: ' I brahime, ti si od danas moj voa i moj profesor ! ' '' Ibn Asakir b i ljei predaj u u kojoj stoj i da je Omer, r.a., rekao : ''Kada bi mi bile ponuene dvije jahalice: sabr i ukr, svej edno bi mi bilo koj u bih uzj ahao." A Ebu Nuajm u Hi/jetu-1-ev/ija prenosi da je Omer uo nekog ovjeka kako u dovi govori : "Gospodaru moj , ja sam svoj ivot i svoj i metak potroio na Tvom putu", pa je rekao: "Bolje bi mu bilo da je utio. Ako je na iskuenju, neka sabura, ako mu je dobro, neka zahvalj uje." Prenosi se d a je A l ij a, r.a., rekao: "Kada A ll ah otvori vrata dove, otvori i kapije njenog usliavanj a, kada otvori vrata tevbe, otvori i riznice oprosta. Uite ako hoete ajete: Gospodar va.'je rekao : "Pozovite Me i zamolite, ja u vam se odazvati! " ( El-Mu'min, 60.) te ajet: Ona ko kak vo zlo uini ili j se prema sebi ogrije/d pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti - nai e da Allah pra,\'ta i da je milostiv. ( En-Nisa ' , 1 1 0.)" U predaj i koj u biljei Ibn Ebi Dunja stoj i da je Alija, r.a., takoer rekao : "B lagodat se postie zahvalnou, a zahvalnost je povezana s poveanjem naflke. Allah nee prekinuti nafaku niti njeno poveavanje, sve dok Mu ovjek ne prestane zahvalj ivati na blagodatima." Al lah, d.., u Kur' anu veli : I kada je Gospodar va.\' objavio: ' 'Ako budete zahvalni, .Ja u vam, zacijelo, jo vie dati; budete li nezahvalni, kazna M(?.ia doista (:e stroga biti ( I brahim, 7 . )
. . .

Neki musl i mani su .\'ukr zvali hqfiz ( uvar), j er uva postojee blagodati od nestanka, i dalib (donosilac), jer donosi i priskrbljuje blagodati koj e ovjek do tada n ij e imao. I bn Asakir prenosi da je Ebu Derda, r.a . , rekao : "Kada omrknem i l i osvanem, a lj udi m i taj dan n e prebacuj u za neki grij eh, jer m e nisu uspjel i vidjeti u grijehu, to je za mene vel i ka blagodat." Takoder je govori o : "Ko ne vidi Al lahove blagodati osim u jelu i piu, on je slabe pameti i sam sebi je pripremio kaznu." Prenosi vodu koj a obavlj anj a blagodati . " se da je A i a, r.a., govori la: ''Ko god j e u mogunosti piti istu mu ne pravi nikakve smetnje pri l ikom pijenja i pri l i kom male nude, obavezan je zahvaU i vati Al lahu na toj velikoj ( I bn Asakir i I bn Ebu Dunja) 1 06

Povratak

Dennet

Kada bi neko upitao Ebu Mugiru: "Kako si osvanuo", on bi odgovorio: "Osvanuli smo utoplj eni u blagodat i ma i nesposobni da izrazimo zahvalnost na nj ima. Allah nam ukazuje svoju lj ubav iako j e neovisan o d nas, a mi Mu uzvraamo mrnjom i nepokornou iako nam je u svakom trenu potrebna Nj egova pomo ."

Kako biti zahvalan Allahov rob? Spomenut emo neke metode koj e vjernicima pomau na putu da postanu zahvalni A l l ahovi robovi i koje ih podstiu na zahvalnost. Jedna od tih metoda je da vjernik uvij ek gleda u onoga ko je nieg ranga, odnosno ko je slabij eg stanja u pogledu dunj alukih blagodati. od njega. U tom smislu je i had i s u koj em je Poslanik, sal lallahu alej h i ve sel lem, rekao : "Gledaj u onoga ko je nieg ranga od tebe, a ne u onoga ko je vieg ranga od tebe. To je naj bo lj i na i n da ne omalovaava A l l ahove blagodati koje ti je podario .'' (Musl im) Komentiraj ui ovaj hadis, i mam Gazali je rekao : "udno je to kol i ko lj udi daju prednost ovosvj etskim blagodatima nad vj erom. Kad god uini grijeh, ovjek sebi trai i spriku i opravdanje i govori : ' I ma mnogo veih grjenika na Zem lj i od mene.' I kad se radi o vjeri , on uvijek gleda u onoga ko je slabij i od njega, a ne u onoga ko je bolj i i pobonij i od njega. Pa, zato se tako ne ponaa i kad se radi o dunj alukim blagodati ma? ! '' S ljedea metoda jeste svij est da e ovjek odgovorali za blagodati koje mu je Al lah podario, kao to stoj i u aj etu : Zatim i-ete toga dana za sladak ivot bit i pitani siKumo! ( Et-Tekasur, 8 . ) Poslanik, sal lallahu al ej h i ve sellcm, j e rekao : "Nee niko biti detalj no obraunavan na Sudnjem danu, a da nee biti kanjen." Tada mu je Aia. r.a . , rekla: "Allahov Poslanie, zar Al l ah nije objavio: Om(i kome b udi! kF?iiga F?jegova u desnu ruku njegovu data, lahko e raun poloiti?" Odgovorio je: "Ai a, to je samo izlaganj e dj ela, a onaj ko bude detalj no obraunavan, on e biti kanjen." Metoda koj a bez sumnj e pomae u postizanju stepena zahval nosti Al lahu, svakako je i dova. Zbog toga vjernici trebaj u to vie upu ivati Al lahu dovu da im pomogne da budu Nj egovi zahvalni robovi. Prenosi se od Muaza ibn Debela da je rekao : "Jednaput me je Poslanik, sal lallahu alej h i ve sellem, uzeo za ruku i rekao: Muaze, tako mi Al laha, ja te
1 07

Muhammed Nasirudin el- Uvejd vol i m ! Nemoj propustiti da poslij e svakog namaza proui ovu dovu: Gospodaru moj , pomozi mi da Te se sjeam, da Ti zahvalj uj em i l ij epo robuj e m . "' (Ebu Davud i En-Nesai ) Mutanif i b n Abdullah je rekao : " D a m i bude dato bogatstvo pa d a zahvalj uj em na njemu, drae m i j e nego da budem iskuan siromatvom, pa da saburam na njemu.'' To ustvari znai da zahvalnost na blagodatima nij e n ita laka od saburanj a i strplj ivosti na udarcima sudbine i da je mogu postii samo iskreni vjernic i . N e treba zaboraviti ni kazivanj e ili prianje o Allahovim blagodatima kao metodi koja vjemike podstie na zahvalnost Al lahu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Kazivanje o blagodatima je zahvalnost, a nji hovo preuivanj e j e ku ili negiranj e blagodati. Ko nije zahvalan na malo nee fi biti zahvalan ni na puno, ko nij e zahvalan ljudima nije zahvalan ni Allahu. Demat je beriet sektatvo je kazna." (Sahihu-1-dami ') Hasan Basri j e govorio: "Mnogo spominj ite blagodati koje vam je A l l ah dao, jer j e u nj ihovom spomi nj anj u ujedno i zahvalnost, i znajte da j e Al lah naredio Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sel lem, da kazuj e o b lagodatima, kada j e obj avio: Zato siroe ne u c vili, a na pro sjaka ne p o dvikni, i o blagodati Gospodara svoga kazuj. (Ed-Duha . l l.)" Allah voli da se vide tragovi nj egovih blagodati na ljudima, kao to stoj i u hadisu kojeg prenosi l nuan ibn Husaj n : "Kada A llah Svome robu podari neku blagodat On voli da se tragovi te b lagodati vide na Nj egovom robu.'' (Sahihu-1-dami ')
.

Za razliku od .ukra, Al lah prezire el-kunud, koj i je spomenut u ajetu:


c:ov jek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan (Jnnel insane li rabbihi

le ken ud) (EI-Adij at, 6 . ) Komentiraj ui ovaj aj et, H asan Basri j e rekao : "To su oni koj i broj e samo iskuenja i nedae, a zaboravlj aj u dobro i blagodati koj e i m j e Al lah podario." U j ednom svom hadisu, Muhammed, . sallallahu alej hi ve sellem, spomenuo je da e najvie ena biti u Dehennemu, izmeu ostalog, i zbog toga to su nezahval ne svoj i m muev i ma i to, ako i m samo j edanput bude uskraeno dobroinstvo, zaborave na cj elokupno dobro koj e im je prethodno u injeno. Ako nezahvalnost muu vodi u Vatru, pa ta rei za nezahvalnost Stvoritelj u ije se b lagodati ne mogu nabroj ati?!

1 08

EL-ISAR - VELIKODUSNOST

1 09

Muhanuned Nasirudin el- Uve jd

vie vole nj ima nego sebi, nt ada im je i samima potrebno

rapska rij e el-isar ( v e l i kodunost, nesebinost, darelj ivost) znai dati prednost potrebama drug i h lj udi n ad vlastitim potrebama. V e l i koduan i i st i ns k i d arelj i v ovj e k j e spreman da trpi g l ad i e da b i drugog nahrani o i napoj io. To j e j edno od n aj ljepih i naj p l em en i tij i h svoj stava i s lamskog ahlaka. I sl am s k i uenj ac i su kaza l i d a j e osobi na iskrenih vj ern i k a e/-i.wr ( ve l ikodunost i l i darelj i vost), a osobi n a n e vj ernika j e ef-esere, to znai sebinost, pohlepa i egoi zam. O n i koj i ne vj eruj u u A l l aha sam o lj u b i v i su, pohlepni i sebi n i i o n i naj ee svoj ivot grade na smrti drugih lj u d i . svoj e bogatstvo na tuem s i romatvu, svoj u vel i i n u i ugled na t l aenj u i p o n iavanj u dru g i h lj udi, a svoj u s i g urnost n a stra h u drug i h lj ud i .

Svoj stvo putnika lul Allahu M uhammed . sal lal lahu alej hi ve sellem, rekao je: " uvaj te se zulumu ( nasi lj a), jer je zul um tmina na Sudnjem danu, uvjate se pohlepe jer je ona upropastila narode prije vas, nagnala i h je da pro l ijevaj u nedunu krv i da sebi dozvole ono to je zabranjeno." ( Musl i m ) U drugom hadisu, Poslanik. sallallahu akjhi ve sellem, kae : "Nee se spoj iti prai na na A l l ahovom putu i dehennemska vatra niti e se i kada u j ednom srcu spoj iti pohlepa i vj erovanje." (Suhihu-1-diami ) Prvi znak veli kodunosti je oslobaanj e od pohlepe, a drugi znak je preputanje drugima onoga to ti je i samom potrebno.
'

U poznatom komentaru sure e i - Fati ha, lbnu- 1 - Kajj i m ei-D evzi j e , izmeu ostalog, rekao : "Jedan od stepena duhovnog uzdi za1j a koj i je sadran u aj etu i;jake! na 'budu ve ijjake neste 'in (.\'amo Tebe oboavamo i sumo do Tebe pomo traimo), svakako je i velikodunost, darelj ivost.'' Uzv i eni je obj av i o : l o n i m a koji s u Me din u za iv(jel?ie izc1bra!i i do m o m pmve 1:jere jo.\: pr;je njih je u(inili: oni vole one koji l lo

Povratak

Dennet

im se doselJm'C?ju i u grudima svojim nikakvu t egobu, zalo .to im se dqje, ne osjeaj u i vi.e vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se uJuvaju lakomosti, oni e SiKurno uspjeti. ( E l Har, 9 . ) Svoj stvo el-isar (veli kodunost) suprotno j e pohlepi i krtosti (e-uh) . Reeno j e : ' Ve l ikoduan i darelj i v ovjek daj e drugima ak i ono to mu j e samom potrebno, a krtac pohl e pno udi za o n i m to n e posj eduj e , a kada ga dobij e onda krtari i ne el i to n i s k i m dij e l i t i . ' krtost ( ar. el-huh!) j e plod pohlepe (ar. di-uh) koj a ovjeka podstie da krtari .'' N akon toga, l b nu-1-Kajj i m j e c i t i rao had i s koj i p renosi Abdullah i bn Amr i bn As, a u kojem je Poslanik, sal l a l l ahu a lej h i ve sel lem, rekao: " uvaj te se pohlepe j er j e ona upropasti la one prij e vas, natj erala ih j e da krtare, pa s u krtaril i , natj erala ih je na k idanj e rodbinsk i h veza, pa s u i h k i da l i , natj eral a i h j e na razvrat i grij eenje, pa su to i n i l i ." (Ebu Davud)
,

U naprijed citiranom aj etu, A llah, d.., j e opi sao ensarij e osobi nom el-isara (velikodunosti i nesebinosti ) i to j e zapravo osobina koj a je i nae krasi l a ensarije, odnosno m us l i m ane Medine koj i s u vel i koduno prihvat i l i M uhamm eda, sall a l l ahu alej h i ve sellem, i nj egove ashabe i z Mckkc, nakon to su uin i l i Hi dru u Me i n u
.

H i storiari su zabi ljei l i predaj u u koj oj se spominje da j e jedan od naj darelj iv ij i h ensarija openito bio Kajs ibn Sa'd ibn U bade, r.a. Tako se spominje da se on j edanput razbol io, a l i mu je malo lj udi dolo u posjetu pa se udio zbog toga. Reeno mu j e da se lj udi stide do i , j er su se mnogo zaduil i kod nj ega, a nemaj u mogun o st da mu vrate dug. Kada j e to uo, rekao je: "All ah unitio i metak koj i sp1jcava brau da se " m e u sobno posj e uj u ! " Zati m je nared io tela l u da razglasi <.ia on s v i m dunicima oprata dug. Sutradan s e stvorila vel i ka guva pred nj egovim vratima. Prenosi sc da ga j e neko upitao : ".J esi l i i kada sreo darelj i vij cg ovjeka od sebe?" Odgovorio je: .J e s am Putovao sam sa svoj i m prij ateljem, p a nas j e no zatekla u pustinj i i svrati l i smo u kuu jedne ene da sc odmorimo i da po mogunosti prenoimo. Kada je doao nj en mu rek l a mu je da i ma dva gosta. On je odmah zaklao devu i p ri premi o je z a ve e ru Sutradan je zak l ao drugu devu z a ruak, p a smo mu rek l i : ' Mi smo sasvim malo poj e l i mesa o d one j ueranje deve. a t i danas kolje drugu. Zato to radi?' Odgovorio je: 'Ja svoje goste nikada ne astim j ueranjom hranom. ' Osta l i smo kod njega dva dana i dvije no i . Trei dan smo krenu l i svoj i m putem, i poto je o n b i o otiao od kue, m i
' . .

l l l

Muhammed Nasirudin el- Uvejd smo njegovoj eni dali sto zlatni ka i rek l i smo da se u nae ime zahvali muu na gostoprimstvu. Nedugo zatim, uli smo glas koj i nas j e dozivao : ' O nevaljalci ! uj ete li me, vama govorim ! Vama koj i ste na prevaru pokuali platiti moj e gostoprimstvo ! ' Ubrzo lias je stigao i lj utito nam rekao : ' Il i ete uzeti va novac koj i ste dali mojoj eni i l i ete osjetiti otricu moga koplj a . ' Vidj e l i smo da sa nj im nema ale. pa smo uzeli novac i nastavi l i putovanj e.''

Vrste velikodunosti I slamski uenj ac i su spomenul i sljedee vrste vel ikodunosti (el-isar) : Prvo, davanj e prednosti drugima u o nome to ni na koj i nain nee negativno utj ecati na vj eru niti e biti uzrok upropatavanj a ivota i vremena i nj egovog iskoritavanj a u zabranjenim stvarima, kao to je davanj e prednosti drugom u hrani, piu i odjei, ali pod uvj etom da to nee tetiti ivotu. Sve ono u emu se krij e dobro za ahiret i to je vezano za i badet, vjernik ne treba preputati n i kome, niti u tome treba bilo kome davati prednost. Drugo, davanj e prednosti Allahovom zadovoljstvu nad zadovoljstvom lj udi . To znai da ovj ek el i da ini samo ono u emu je A l lahovo zadovoljstvo, pa makar time rasrdio lj ude i makar to za nj ega bilo vel i ko iskuenje. U suprotnom. onaj ko dadne prednost zadovolj stvu ljudi nad Allahovi m zadovoljstvom, on e osj etiti srdbu onog ije zadovolj stvo je traio i bit e ponien i iskuan upravo rukama onih za ij im zadovolj svom je eznuo pa e tako i zgubiti i dunj aluk i ahiret. Rekao je i mam afij a : 'Zadovoljstvo lj udi je nedostini c i lj pa se dri onoga to e ti koristiti i to e popraviti tvoj odnos prema Allahu.'' Tree, da svoj u velikodunost pripie Allahu, a ne sebi , jer je On Onaj Koj i daruj e svaku bl agodat p a tako i velikodunost.

El-Dudu - darelj ivost i njeni stepeni Osim stepena el-isar, postoje jo dva stepena darelj ivosti i l i veli kodunosti , a t o s u : es-sehau - t o j e obini v i d darelj ivosti koj i se moe nai kod mnogih lj udi, a koj i zna i da d ij eli drugima manj e nego to sebi ostavlj a. Zatim, el-dudu, to znai d ijeljenj e shodno mogunostima. 1 12

Povratak u Dennet I mam I bnu-1-Kajj i m j e spomenuo deset vrsta el-dudua i l i darelj i vosti . Prvi stepen j e velikodunost i nesebinost u pogledu ivota. Dok ve i na lj udi krtari u i metku, i skreni vj erni c i su spremni zaloiti i rtvovati ivot u i me Al l aha. Drugi stepen j e vel i kodunost i nesebinost u pogledu vlast i . Bogoboj azni lj udi koj i posjeduj u vlast, spremn i su uvijek odrei se vlasti u korist drugih, ako je u tome dobro i kori st za lj ude. Tre i stepen odnosi se na velikoduno rtvovanje vlastitog komoditetu i udobnog ivota radi drugi h lj udi , uko l i ko to znai pomaganje drugi ma da ostvare svoj a prava. etvrti stepen odnosi se na vel ikodunost i darelj ivost u znanj u . To su oni koj i ne krij u znanj e koj e im je Al lah podario i n e krtare u njegovom prenoenj u i poduavanj u drugih lj udi , i to i ne bez oholosti, umilj enosti , zavidnosti i loih namjera prema onima koj e poduavaj u . Neki islamski uenjac i su kazali da j e darelj ivost u znanj u bolj a o d darelj i vosti u i metku. Peti stepen odnosi s c na nesebi no zalaganje ugleda putem zauzimanja kod vladara za obespravljene lj ude . Na taj nai n ugledan ovjek daj e zekat na svoj ugled kao to uenjak poduavanjem drugih lj udi daj e zekat na znanj e koje posjeduje. esti stepen odnosi se na darelj i vost u svim vidovimP naterij al nog i moralnog pomaganja, na to aludira hadis Muhammeda, sal lallahu alejhi ve scl lem, u kojem je rekao : "Svaki dan u kojem . ovjek osvane (iv i zdrav) duan je podij e l i ti sadaku na svaki svoj zglob. Pomi riti dvoj icu lj udi je sadaka. pomo i ovjeku da uzj ae na svoj u j ahali c u i l i da natovari svoj prtljag je sadaka, l ij ep a rije je sadaka, svaki korak do damij e radi klanj anj a namaza je sadaka. sklonuti s puta o no to smeta prolazni c i ma j e sudaka." ( Mutte fekun alej h i ) Sedmo, darelj ivost koj a s e odnosi na lj udsku ast. Naj bolj i primj er za to je ashab Ebu Damdam, r.a., koj i je u zoru uio ovu dovu: "Gospodaru moj , ja nemam i metka koj i bih podijelio kao sadaku pa zato svoj u ast zalaem kao sadaku. Gospodaru, budi mi svjedok da sam oprostio svima koj i su me na b i lo koj i nai n uvrijed i l i , potvori l i i psoval i . " Kada su s e sutradan ashabi okup i l i kod Poslani ka, sal lallahu alej hi ve sel l em, on i m je rekao : "Zar ne moete biti kao Ebu Damdam ako ve nemate imetka da ga podij e l i te kao sadaku." Osmi stepen odnosi se na darelj ivost u pogledu strplj i vosti na ivotnim i skuenj i ma, kao i opratanje uvreda i dugova drugim ljudi ma. Strplj ivost je uzvien stepen i velikodunost, takoer davanj e prednosti drugima u tom pogledu. bolj i je od izdanog d ijeljenj a i metka. Allah,
1 11

Muhammed Nasirudin el- Uvejd d.., u Kur'anu vel i : Nepravda se moe uzvratili istom mjerom. a onof?a koji oprosti i izmiri se Allah e nagraditi, On, uistinu, ne voli one koji nepravdu ine. (E-ura, 40.) U ajetu su spomenuta tri stepena: stepen pravednosti i uzvraanje na nepravdu i stom mjerom. to je dozvoljeno. zati m , stepen dobroinstva i velikodunog opratanja, to je preporueno, i stepen zuluma, to je zabranjeno. Deveti stepen vel ikodunosti odnosi se na l ijep ahlak i openito lij epo ponaanj e prema lj udima. To j e stepen koj i je vei i bolj i od vel i kodune strplj i vosti na uvredama, i onaj ko ga ostvari moe postii stepen stalnog postaa i klanj aa, a to su dobra djela koja e na vagi Sud nj eg dana biti naj tea. U tom smi slu je i hadis Muhammeda, sal lallahu alej hi ve sel lem: "Neka niko od vas ne omalovaava n ijedno dobro djelo, pa makar se rad i lo o tome da sretne drugog musli mana nasmij anog lica.'' Deseti stepen je velikodunost u pogledu onoga to lj udi pojeduj u, u smi slu da ne udi za onim to oni imaju, da to ne smatra vel ikim u svom srcu niti da od nj i h ponizno trai te blagodati svoj i m j ezikom. Rekao je Abdull ah ibn M ubarek : "Neovisnost u pogledu onoga to lj udi posjeduju, predstavlj a vei stepen darelj i vosti od d ijeljenj a imetka i komotno se moe kazati siromahu koj i ne udi za bogatstvom drugih ljudi : ' Iako ti n ije dato ono ime bi pokazao svoju darelj i vost, budi vel ikoduan u odnosu na ono to oni posjeduj u i si gurno e ih pretei u darelj ivosti, u rahatluku i svom drugim pohvalni m svoj stvima. "'

P rimjeri nesebinosti i velikodunosti Muhammed, sallallahu alejhi ve sel l em, bio je naj bolj i primj er i uzor u l ijepom ahlaku, pa tako i u pogledu velikodunosti i darelj i vosti . Prenosi se od Sehla ibn Sa' da. r.a., da je rekao : "Jedna ena je dola kod . Poslan ika, sal lal lahu alej h i ve sel lem, i donij ela mu ogrta . Nakon toga, on je upitao ashabe : ' Znate li ta je burda?' Odgovorili su: ' Znamo, to je ogrta sa pletenim rubovi ma.' Onda je ta ena rekla: 'Allahov Poslanie, ja sam ga svoj im rukama i sple la samo za tebe pa ga obuc i . ' Poslanik, sal lallahu alej h i ve sellem, uzeo je ogrta, j er mu je zaista trebao, a zatim se poj avio u ogrtau pred nama. Jedan od prisutnih ashaba mu je rekao: ' Allahov Poslani e, da li bi meni dao taj ogrta?' Poslanik, sallal lahu alej h i ve sellem, istog trenutka je skinuo ogrta i dao ga tom ovjeku.
1 14

P ovratak u Dennet Nakon toga prisutni su mu rek li : ' Zato si to traio od Poslan i ka, sal lallahu alej h i ve sel lem, kad zna da on n ikoga nee odbiti u onome to trai , a potreban mu je taj ogrta?' Odgovorio je: 'Tako mi A l l aha. ja sam ga traio da mi bude etin kada u mrem. ' Sa'd je rekao : ' Zaista mu je taj ogrta bio efin u koj i je umotan kada je umro . "' (B uharij a) U predaj i od Enesa i bn Malika stoj i da j e neki ovjek traio od Poslanika, sal lal lahu alej hi ve sellem. stada ovaca koja su ispuni l a dol i nu izmeu dva brda pa mu ih je dao . Poslije toga, taj ovjek se vratio svom narodu i rekao: 'O lj udi, pri mite islam, zaista M uhammed daj e tol iko da se pos l ij e toga ne trebate p laiti siromatva."

Davanje p rednosti bratu m uslimanu i po cijenu ivota Poslanikov, sallallahu alej h i ve sel lem, primjer s l ij edi l i s u i njegovi ashabi . "U Bici na Jermuku, H uzej fe cl-Adevi s vedrom vode u ruci , traio je svog amidia meu ranj enicima d a g a napoj i . Kada ga je naao, priao mu je i ba kada je prinio vedro nj egovim usnama. zauo se j ecaj drugog rat enika pa j e nj egov amidi pokazao oim<> ;1rema nj emu. H uzej fe je otiao do drugog ranj enika i vidio je da se rau . o Hiamu i bn Asu. Uzeo je vedro s vodom da ga napoj i , a l i je uo treeg ratjenika i t\iegov bol n i kri le ''Aaah ! " J umjesto da se napije vode, J-J iam je pokazao oima prema tom ranjeniku. J-Juzej fe je pritrao da ga napoj i , ali je on ve bio umro. Brzo se vratio do Hiama. a l i je i on bio mrtav. a zati m je pourio do svog amidia. meutim ni on vie n ije davao znake ivota.'' Dakle, svaki od ovih ashaba dao je prednost svome bratu muslimanu nad samim sobom i to onda kada je gutlj aj vode znaio spaavanje ivota.

Allah sc divi vaem sinonjem postupku Do koj e mjere su ashabi b i l i spremni na rtvu i kol iko su bi l i vel ikoduni i d arelj ivi, svj edoi i sljedea predaja. Naime, Ebu H urejre r.a., prenosi da je neki ovjek doao Poslaniku, sallal lahu alejhi ve scl lem, i rekao ; "Ja sam gladan i potrebna mi je bilo kakva hrana." Nakon toga Muhammed, sal l a l l ahu alej h i ve sel lem, pitao je sve svoje supruge da l i imaju hrane. a one s u sve odgovorile d a u nj i hovim kuama nema n ita drugo o s i ni vndc. Tada sc Poslanik, a l l a l l ahu alej hi ve scl lem, obratio
1 15

Muhammed Nasirudin el- Uvejd ashabima, upitav i : "Ima l i neko meu vama da bi veeras ugostio gosta?" "Al l ahov Poslanie, ja u ga ugostiti", j avio se j edan cnsarija. Kada je doao kui , pitao je suprugu ima li i malo hrane u kui . a ona mu je rekla da nema nita osim hrane za djecu. Onda joj j e on rekao : 'Poasti Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, gosta ! Kada on doe ti uspavaj djecu, a onda mu stavi da jede, zatim ugasi svij eu, a m i emo se praviti da j edemo kako on ne bi prim ij etio da m i nemamo hrane." Sutradan je Poslanik, sal lallahu alejhi ve sel lem, sreo tog ensarij u i rekao mu: "Zaista se Al lah divi vaem sinonj em postupku."

To j e pravi p rofit! Govorei o vel i kodunosti i darelj i vosti ashaba, Enes ibn Mal ik. r.a . . rekao j e : ''Ebu Talha. r.a., je i mao naj vie palmi u Medini, a najdrai i metak bio mu je palmik Bej reha. koj i se nalazio pored Poslanikovog. sallal lahu alej hi ve sel lem, mesdida. Muhammed, sallal lahu alejhi ve sel l em, ulazio je esto u taj palmik i pio vodu s nj egovog izvora. A kada je obj avlj en ajet: Neiete zasluiti nagradu sw dok ne ud!fe!ite dio od onoga .to mm je najdrae; a bilo ta vi udijelili, A llah (:e, sigurno, za to znati. (Ali ' l iman, 92 . ). Talha j e doao kod Poslanika, sallal lahu alej hi ve sel l em, i rekao : ' A l l ahov Poslanie, meni je naj drai imetak palmik Bej reha. i ja ga dajem kao sadaku u ime Allaha, nadajui sc Allahovoj nagrad i , pa ga ti dodijeli kome hoe . ' Poslanik, sal lallahu al ej hi ve sellem, odgovorio mu je: ' To je istinski profit! A ja smatram da je naj bolje da ga podijeli svoj oj bli njoj rodbi n i . Nakon toga, Tal ha je svoj nabolj i i naj d rai imetak dao svoj im amidiima: ( Buharija i Muslim) A u pripovijesti ma o prijanj i m narodi ma spominj e sc i ova predaj a. Naime, u j ednom mj estu ivjela su dvoj ica brae koj i su imali nj ivu koja je donosila velike prihode u penici i drugim poljoprivredn im proizvodima. Jedan od nj ih je bio oenjen i imao je mnogo dj ece a drugi je bio neoenj en. Bez obzi ra na to, oni su odlui li i dogovori li da nj ivu i sve to su od itarica uskladiti t i podijele popola. Meutim, kada se vratio svojoj kui , m lai i neoenj eni brat rekao je samom sebi : "Z.a i sta j e nepravedno d a i metak podjelimo n a pola, j er moj brat j e oenjen i ima mnogo djece i nj egove potrebe su vee nego moje." Zbog toga je odluio da svake no i odnese iJo jednu vreu penice i da je istrese u bratov rov u 1 16

Povntak u Dennet koj em j e b i l a penica, a da brat to ne sazna. U i sto vrijeme i nj egov oenjen i brat je razmi ljao o podj e l i i metka, pa je rekao : "Ja m i s l i m da j e ovo nepravedno. j a sam oenj en. i mam enu i djecu koj i e mi pomoi u budunosti ako ja obol im, a moj brat je sam i bolj e j e da on ima vie i metka, ako mu zatreba neij a pomo da ga moe platiti ." I on j e tako(1er odl uio da svake noi nosi vreu penice u rov svoga brata, a da brat to ne zna. Meutim, j edne no i su krenuli u i sto vrijeme i sre l i su se na pola puta, pa su onda zbunjeno gleda l i jedan u drugog, a zatim su spust i l i vree s penicom i bratski se zagrl i l i sretni i zadovoljni zbog onoga to su ui n i l i .

Kalw dostii stepen velikodunosti i darelj ivosti? M nogo je stvari koj e vjernicima pomau da postignu stepen vel i kodunosti, a mi emo spomenuti naj vanije. Prvo, elja i nastoj anj e da s e vjernik okiti l ij epim ahlakom i da s e oslobodi svih negativnih svoj stava. Onol iko kol i ko ovjek el i popraviti svoj ahlak, to l i ko e biti blii stepenu vel ikodunosti i darelj ivost i , jer j e velikodunost vrhunac l ijepog ahlaka. Drugo, preziranj e i ostavljanje pohlepe, jer onaj ko mrzi pohlepu zna da je se moe osloboditi samo veli kodunou i darelj ivost i . Tree, vel ianje prava drugih lj udi , j er onaj k o potuje tuda prava i maksimalno i h uva, nee smatrati da je izvrio svoje obaveze i ispotovao t uda prava dok ne postigne stepen ve li kodunosti . etvrto, odricanje od dunj a l uka i stalno pri premanje i razmi lj anje o ahiretu, jer e dunja luke blagodati izgledati bezvrijedno onome ko zna da ga eka susret sa Allahom i pol aganje rauna. Peto, navikaYanje due da se nosi sa tegobama i i skuenj i ma, j e r e to pomo i vjerniku da bolj e razumij e druge lj ude i podstaknut e ga na darelj i vost i nesebino pomaganje.

1 17

1 18

ULUVVU-L-HIMME - UZVISENE TENJE I AMBICIJE

1 19

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Ne gledaj u lj udske rij ei, ve u nj ihove ambicij e


odstiui musl imane n a uzviene tenj e i vel ika djela, Omer, r.a., je rekao: "Ne budite kao oni koj i imaju niske elje i tenje, jer j a ne znam veeg pada i ponienja za ovjeka od nedostatka uzvienih tenj i i ambic ija." I bn Tej m ijje j e zab i lj eio predaj u u kojoj stoj i da j e Al lah, d.., jed nom od Svoj i h poslan i ka objavi o : '"Ja ne gledam u govor mudrog ovj eka, ve u nj egove tenje i ambic ij e." Reeno j e : "Obini puk smatra da je vrij ednost ovj eka u onome to posti gne od dunj aluk i h blagodati , a i sti nski uenjaci i pobonj aci smatraj u d a j e vrij ednost ovj eka u o nome to el i i emu tei . " Ako ovj ek tei prizemnosti, on nema vrij ednosti ma kakav uspjeh na dunj aluku postigao, tek sa uzvienim tenj ama i ambicij ama on postaj e vrijedan kao l inost. A uzvi ena tenj a j e vezana za Istinu, pa ukol iko ovj ek u l ae napor da je spozna i i skren je u svom nastoj a nj u . za nj ega se moe kazati da ima uzvi ene tenj e . l bnu-1-Kajj i m e i -Devzijj e j e uzvienu tenj u ovako definirao : ''Uzviena tenj a i l i ambici oznost (u/uvvu-1-himme ) znai da ovjek tei i udi za Al lahom i Nj egovom b l izinom i zadovolj stvom i tu tenj u kod nj ega n ita drugo ne moe zam ijeniti. Uzviena tenja je u odnosu na druge tenje kao ptica koj a visoko leti u odnosu na ptiad koj a sc ne mogu v i nuti u visine. O na n ij e zadovolj na prizemnim letom u koj em se krij u mnoge opasnosti i ne e l i n i ta drugo osi m nebeskih visina u koj i ma se osjea potpuno s lobodno i sigurno . to je lj udska tenja uzvi enija, ovjek je sve dalj e od bilo kakve opasnosti , a to je prizemnij a . sve je blie opasnosti i padu . " .

Vrste a m bicij a S obzi rom na nj i hov kvalitet, ambicij e i l i tenje mogu biti uzvi ene ( p lemenite) i niske. Osim te vrste, postoj e i tenj e i ambicij e koje su vezane za prirodne lj udske sklonosti i nadarenost. To ne znai da se ono
1 20

Povratak

Dennet

to to je prirodno i uroeno ne moe m ijenj at i i unapreivat i . Naprotiv, lj udska tenj a je kao i druge psihike, odnosno moral ne oso b i ne, koj e imaj u mogunost da s e razvij aj u i unapreuju. U tom smi s l u su i rijei l bnu-1-Kajj ima ei-Devzijja : "Shvatio sam, na osnovu nepobitnih dokaza, da je ambi c ij a uroena lj udska osobina. Meutim, nekada se, u odreenim situacijama i stanj ima, lj uds ke ambicije i tenje s ma nj uj u i slabe. Pa, kada ovjek osjeti kod sebe nemar, s labost, nemo i nedostatak uzvienih tenj i, neka trai utoi te kod A l l ah a i neka zna da nee ostvariti dobro dok Njemu ne bude pokoran, a nee ga zaobii dobro ako ne ustraj ava u grijehu i ako je nepokoran A llahu." Muhammcd, sal l a l l ah u alej h i ve sel lem, je, govore i upravo o lj udskim tenj ama i ambicioznosti , i zrekao svoj poznati hadis u kojem je kazao : " e t i r i s u vrste lj u d i n a d u nj al uk u . ovjek kojem je A l la h podario i metak i znanje p a s e o n boj i A ll aha u pogledu imetka i znanja, odrava rodbi nske veze i svjestan j e A llahovog prava u onome to m u je A l l ah podario. To je naj lj epi i nauzvienij i stepen kod A llaha. Zatim, ovjek kojem j e A l lah podario znanje, a nij e mu podario i metak pa on kae : ' Da mi je Al l ah podari o imetak kao tom i tom ovj eku, ja b i h ga dijelio na A l l ahovom putu isto kao i on . ' Njegova nagrada j e sukladna njegovoj namj eri tako d a e on dobiti nagradu za svoj n ijj et kao i onaj koj i je imao i metak i troio ga i d ij e l i o u ime A l l aha. Zatim, ovjek kojem j e Al lah podario imetak, ali mu nij e podario i sti nsko znanje, pa on upropatava svoj imetak, ne boj i se A ll aha u pogl ed u onoga to mu je podario, ne odravn rodbinske veze niti dri do A l l ahovog prava u tom imetku. To j e naj prezrenij i pol oaj kod Al l aha. I ovjek kojem A l lah n ije dao ni imetak n i znanje, pa on kae : Da je meni dat i metak i bogatstvo kao tom i tom ovjeku, ja bih ga i sto rasipao i troio kao i on. ' Nj egova ' nagrada' je sukladna nj egovoj namjeri, i on e biti kanjen jednako kao i onaj koj i je i mao imetak i upropastio ga." ( Ti rmizija) Na temelj u ovog had i sa, n s obzi rom na nj ihove ambicije, lj udi se mogu pod ij e l iti u etiri kategorije . Prvu kategoriju sa i nj avaj u oni koj i ude za dunj al ukom i nj egovim b lagodati ma, a l i samo svoj im j ezicima, a ne posjeduj u tenj u niti ulau trud da ga steknu. Drugu kategorij u sainjavaj u o n i koj i tee za dunjal ukim bogatstvom i onim naj vtj ednij i m o d dunjal uka, p a ako g a ostvare, a u z t o spoznaju I stinu. onda o n i postanu od onih koj i druge pretiu u dobru. U tom smislu je had i s : 'Najbolj i u
121

Muhammed Nasirudin el- Uvejd dah il ijj etu su naj bolj i i u i slamu kada spoznaj u I stinu." Trea skup i na su oni koj i tee isklj uivo za dunj a l ukim bogatstvom i blagodatima i ako to ostvare, onda ga troe u grij ehu i nepokornosti A l l ahu. I etvrta kategorija su oni koj i tee isklj uivo za A l l ahovim zadovoljstvom i Njegovom nagradom i nisu zadovoljn i dok to ne postignu. Uko l iko se vratimo na povij est lj udskog roda, v i djet emo da su elj ene visine dosti g l i i predvodnici drugima b i l i oni ljudi koj i su imali uzviene tenje.

Ashabi i uzviene tenj e Prva generaciJ a musli mana, odnosno ashabi A ll ahovog Pos lanika, sal l a l lahu alejhi ve sel lem, su naj bolj a generacij a mus l i mana i oni nam mogu biti uzor u svemu, pa tako i u pogledu uzvieni h tenj i . Zbog toga emo navesti nekol iko primj era koj i pokazuj u za im su to ud i t i ashabi i kak-ve su b i l e nj ihove tenje. I mam Muslim u svom Sahi!nt zabi ljeio j e predaj u od ashaba Rebie i bn Ka 'ba el -Esl emija u koj oj je on pred A l l ahovim Posl anikom, sal l al l ahu alej hi ve sel lem, otkrio svoje tenj e i elje. U toj predaj i on vel i : ''.Ja sam odlazio kod Poslanika, sal l a l l ahu alej h i ve sell.em, i pomogao mu pril i kom abdesta, pa mi je j ednom pril i kom rekao : ' Reci to el i?' Odgovorio sam : A l lahov Poslanie, ja el i m da ti pravim drutvo u Dennetu i sto kao i na dunjaluku . ' Na to je Poslanik, sal l a llahu alej hi ve se l lcm, upitao: J ma l i neku drugu elj u osim toga?' 'Ne', odgovorio sam. Tada mi je on rekao : 'Ako el i biti sa mnom u Dennetu, onda pomozi sebi mnotvon1 scddi, tj . s mnogo dobrovolj n ih (nqfila) namaza. ' '' (Ivl usl im) Drugi ashab kojeg el imo uzeti kao primj er uzvienih tenj i j este Ukaa ibn Muhsi n, koj i je el i o biti u skupini od sedamdeset hiljada vj ern ika koj i e bez polaganj a ra una ui u Dennet. Naime, M uhammed, sal lal lahu a lej h i ve sel lem, je jednom pri l ikom okupljenim ashabima rekao : "Pokazani su mi prij anj i narodi i vidio sam A l l ahovog posl anika koj i je i mao samo j ednog sljedbenika, zati m sam vidio j ednog od poslanika s koj i m su b i l a samo dva nj egova sljedbenika, zatim poslanika s koj i m je b i l a manj a skupina lj udi , ali i posl anika koj i n ije i mao n ijednog sljedbenika. Onda sam vidio ogromnu skupinu lj udi koj a je i spun i l a cijeli horizont i spred mene pa sam se ponadao da je to
1 22

Povratak

Dennet

moj ummet. Meutim, reeno m i je da j e to M usa, a.s., i nj egov narod, odnosno nj egovi sljedbenic i . Zatim mi je reen o : ' Pogl edaj na tu i tu stranu! ' Ja sam pogl edao i ugledao ogromnu skup i nu lj udi koj a je svojom broj nou takoer bila prekri l a horizont. Reeno mi j e : ' Ovo je tvoj ummet, a mec1u nj ima i ma skupina od sedamdeset h i lj ada koj a e bez polaganja rauna ui u Dennet.' N akon toga ashabi su se razi l i , a nisu dob i l i precizno objanjenj e o toj skupini pa su me(1usobno raspravlj a l i o tome. Jedni su rek l i : " M i smo roeni u neznabotvu i irku i vj erovatno se to ne odnosi na nas, ve na nae s i nove. " Poslanik, sal l a l lahu alej h i ve sel lem, je saznao za nj i hove rasprave pa i h je okupio da i m obj asn i : "To su oni muslimani koj i ne trae od drugih da im ue rukju ( l ij ee Kur'anom), koj i nisu sujevjerni i koj i se ne kauterizi raj u (ne koriste kejj, spalj ivanje rane kao sptjeavanje daljeg procesa, kao l ijek ).'' Tada j e ustao Ukaa ibn Muhsin i rekao : "Allahov Poslan ie, mo l i A l l ah a da j a budem u toj skupini." Poslan i k, sal l a l lahu alej h i v e sel lem, rekao mu j e : "Ukaa, ti e biti u toj skupini." Zatim je ustao j o j edan ashab i traio isto, a l i mu je Poslanik, sal lal lahu alejhi ve se ! lem, rekao : Pretekao te j e U kaa.' ( Buharija i Mus l im) Zatim, Poslanikov saputnik na putu Hidre i nerazdvoj n i prijatelj , Ehu Be k r . r. a . . koj i je zbog uzvienih tenj i el i o pokucati na sva vrata dobra. a da mu nijedna ne izmaknu. Njegove tenj e su dosezale nebeske visine i bio je istinski primjer drugima u tome. Ehu Hurej re prenosi da je Poslanik, sal lal lah u alej h i ve sel lem, rekao : 'Ko od vas udijeli barem dva dirhema na A l lahovom putu on e biti prozvan s dennetsk i h vrata: ' O A l l ahov robe, ovo j e dobro i nagrada koj u t i j e A l lah pripremio p a j e uzm i ! ' Ko me(1u svoj i m dobrim dj el ima bude i mao najvie namaza, o n e biti prozvan s vrata namaza u Dennctu, k o bude mnogo vod io di had bit e prozvan s vrata di hada, ko bude mnogo postio bit e prozvan s vrata posta koj a sc zovu r-:r-Rejjan, a ko hude mnogo d ij e l i o saclaku bit e prozvan s vrata sadake." Onda je Ehu Bekr, r.a., upitao: 'A l lahov Poslanie. hoe li iko biti prozvan sa svih dennetskih vrata?"' Poslanik. sal l al lahu alej h i ve scl lem, odgovorio je: "Da, nadam se da e to biti ti, Ebu Bekrc .' ( B uharija i Mus l i m ) Onome ko bude prozvan sa svih kapija dennetskih ne znai da je ulazak na jedna od tih vrata bolj i od ul aska na druga vrata. ve se hoe re i da e takvom biti reeno: "Kroz koj a god od dennetskih vrata ue eka te nagrada zbog onoga to si i n io.'

1 23

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Ka lw do uzvienih tenj i? Da bi ovjek i mao uzviene tenje, on prij e toga mora posjedovati neke moralne kval itete i osobi n e koje e mu biti oslonac i podstrek ela u s traje na tom putu. Jedna od tih osobina svakako je i s kre nost i istinolj ubivost. I skren i i stinolj ubiv ovjek posj eduj e jaku volj u i elj u da uini to vie dobrih dj ela i te osobi ne ne dozvoljavaj u da ga savlada nemar i da posustane na tom putu. Druga osobi na koja je preduvjet za uzvi ene tcqje je znanje, jer onaj kod koga su znanje i neznanje na istom stepenu i l i onaj ko je zadovoljan sa svoj i m stanjem ma kakvo ono b i l o, ne moe i mati uzviene tenje. Znanje ovjeku omoguava razumijevmje prioriteta i v 1:je d n ovanj e dje l a p o tim priori t e t ima. I stinski znalac ostavlj a ono to je manje vrij ed n o , a tei i uzima samo ono to je najv1jednij e . Zat i m odlunost i nepokoleblj i vost. Od n eod l u n og i koleblj ivog ovjeka ne mogu se oeki vati v el ika dj e l a i takav n aj e e izgubi i dunj aluk i ahiret te pro k o cka n aj bolje pril ike. To po t v rc1 uj e i s lj ed e i pri mj e r . Naime . Poslanik . sal la l l ah u alej h i ve sel lem, je n a poetku svoje poslanike m isije pozvao u i sl am i Zul-Deve na ed D e ba bija i rekao mu: e l i l i biti meu prvima koj i e prihvatiti islam ?" "Ne", o d g ovorio je. Poslanik sal l a l l ahu alejhi ve sel lem, ga je pono v o u p i tao : ''A ta te spreav a u tome?'' Odgovorio je: P o smat rao sam kako se t voj narod odnosi prema tebi i vidio sam da le vei na ne prihva t a pa sam odluio ekati. ako ti nj i h pob ij edi, ja u ti se p ridr uiti . a ako o n i te be pob ije d e me n e n e e vidje ti u svoj im redovi ma."' Kolcbljivost i ne o d l u n os t je uzrok da ovjeku bude uskraeno vel i ko dobro i ona ga osta v lj a da tapka u mj est u . b ez elje da p o s t igne neto vie u ivotu. Zato A l lah n areuje odl u nost i oslonac na A l laha. kada kae : A kudu se od/ui.\'. onda se pouzda u A llaha, jer A llah zaista voli one koji se uzdaju u Njexa. j ( A l i " l iman, 1 5 9 . ) Zati m, spo znaj a vlastite v r ij e d nost i odnosno vrijednosti .ovjeka kao l i n osti To ne znai da se o vj ek treba uzohol iti i ob ma nj ivati onim to mu je dato u c ma n e t i time to je odl i kovan n ad d r u g im stvorenj ima, ve treba i s pra v n o shvatiti svoj u za dau i ulogu na zemlj i i onda n ast oj at i po d i i svoj u vrijednost i nei vel i ka i dobra dj e la
. ' , " . , . .

Zatim . sredstvo koj e vjernici n i kako ne bi s mj e l i zaboraviti na putu uzv i enih tenj i j este dova. Do v a je peat lj udsk i h djela, ona je jedan od naj bo lj i h i badcta o p e n i to Ebu Hurej re prenosi da je Poslanik, sal l a ll a hu a l ej h i ve s e l l em rekao: Naj krtij i je onaj ovjek koj i kr tari u nazivanju selam a a naj slabij i j e on aj ovj e k koj i nema snage da up u t i dovu A l lahu. (Sahihu-1-dami ')
. . " , ''

1 24

Povratak u Dennet itanje djela i z povijesti i prouavanje b iografij a poznatih i s l amskih uenj aka i velikana takoer pomae vjerniku u postizanj u uzvienih tenj i . U tom smis l u vrijedno je spomenuti rij ei I bnu-1-Kajj i ma ci-Devzijj a u koj ima izraava svoje oduevljenj e nakon to se u medres i N i zamij i u Bagdadu ( sagraena l 065 . od strane seldukog vladara, Nizamu-1M u l ka, op. prev. ) sreo s bogatom zaostavtinom i sl amskih uenjaka. O tome je I bnu-1-Kajj i m zapi sao: 'Ja sam g ledao spisak knj iga koj e su b i l e uvakutlj ene u medresi N i zamij i u Bagdadu i nabroj ao sam negdj e o k o est h i ljada tomova knj i ga. Medu tim k nj i gama naao sam dj ela Ebu H a n i fe, El-Humejdija i drugih i sl amskih uenjaka. Okoristio sam se itaj ui spisak tih djela i razmilj ajui o uzvienim tenj ama tih lj udi, nj ihovoj posveenosti znanj u i i badetu te ogromnom naunom opusu koj i su u to davno vrijeme ostavi l i u nas l ijede budu i m pokoljenj ima. udio sam se i divio i stovremeno uzv i enim tenj ama prvih musl i manski h generacija al i o zbog nedostatka tog ara i uzvienih tenj i u mom vremenu." I na kraj u je ulaganje truda u vlastitom usav1:avanj u i tenj a za nov i m spoznajama. Rekao je Omer i bn A bdulaziz: M oj a dua je pohlepna i enj iva i n i ta n ij e ostvari la a da n ije poelj el a j o vie i bolje od onoga to je ostvari l a."
"

Opasnosti na p utu uzvienih tenj i Postoje mnogobroj ne prepreke i opasnosti koje vrebaj u lj ude koj i su se izdigli iznad prizemni h i niskih elja svoj i h dua i koj i tee v isin ima. Ono ega se lj udi s uzv i enim tenjama trebaju posebno uvati j e s te pretjeriva1je i gom i lanje obaveza i poslova na koje ga podstie nj egova dua, ali on ne moe odgovoriti svim zahtjevima svoje due pa onda nijedan posao ne zavri do kraj a i ne uradi ga temelj i to. Vj ernik ne smij e dozvol i ti da sagori u svoj i m uzvienim tenjama i e lj ama, ve sve mora s mjerom raditi i dobro i splanirati svoj e obaveze. Nj emu mora biti na umu kur' ansko prav i l o da Al lah nijednom ovjeku nije dao dva srca u grudi m a i d a ti unutarnj i podsticaj i i "savj eti" due moraj u b i t i uzimani takoer s mj erom. Osim toga, ovj e k koj i ima uzviene tenje i postie ve l i ke rezul tate u ivotu izloen j e uroklj iv i m oima i zavidnosti od strane onih lj udi koj i n i t i i maj u uzviene tenje, n i ti trpe tui uspjeh. Zbog toga sc
1 2 ')

Muhamrned Nusirudin el- Uvejd treba naoruati i zatititi stalnim zikrom, jer zikr je zati ta od uroklj i vog oka i zavi dnosti n i sk i h i pokvareni h dua. Nekada uzviene tenje mogu ovj ek a odvesti u ekstrem izam i nekontro l i ran izliv emocij a. a sve s namj erom da stanj e lj udi oko sebe i nj i hove greke i spravi preko no i i preko koljena. Kada se to desi, neka takav razmis l i o zakon ima koje je A l lah uspostavio u c ijelom kosmosu i vidj et e da se nita ne moe desiti preko noi . Sve se odvij a po ustalj enim zakonima i svaki proces zahtij eva vrijeme da bi se upotpunio. Nekada opet ovjek s uzvien i m tenj ama posustane i kod nj ega se primij eti umor i malaksal ost, pa ak i apatija. Zbog toga vj ernici s uzvienim tenj ama moraj u uvijek i mati na umu da j e bolj e ustrajati u nekom posl u i dobrom dj elu, makar bilo malo, nego zapoeti neto vel iko pa odustat i . Tako nas je nauio na Poslanik. sal l a l l ahu alej h i ve sel lem, koj i je ll hadisu koj i prenosi Ai a, r.a., rekao : ''Naj bo lja su ona dj ela koj a se ustrajno i ne pa makar b i l a i neznatna." ( Buharij a i Muslim) Zato, o ti kojem su meleki jo davno ui n i l i seddu potovanj a ! Zna l i ko l i ko je mel eka na nebesi ma koj i ne mogu osjetiti slast ustaj anja iz postelje ll zadnj oj trei n i no i radi klanj anja nonog namaza. al i je moe osjetiti i skreni vj ernik koj i posjeduje uzvi ene tenje i koj i ostavlja postelj u onda kada j e najslae spavati kako bi A l laha veliao i dove M u n a sedd i upui vao udei za Nj egovom b l i zi nom, m i l osti i oprostom . Znaj da meleki n e mogu osjetiti n i vel i i nu i badeta koj i s e zove post i ne znaju ta znai trpiti glad i e u ime A l l aha za koj i je Posl anik, sa l lal lahu alej h i ve sel lem. rekao : " M i ris iz usta postaa je drai A llahu od mi risa m i ska.' Zato, ovj ee, shvati svoj u vrijednost i budi od oni h koj i i maj u uzviene tenje i koj i tee visinama. a nemoj ni poto dozvo l iti da s tog uzvienog stepena ljudskosti i pokornosti A l lahu, padne u ivo blato strasti u koj e m e obezvrijediti svoj u l inost i sam sebe unititi . l znaj . i ako meleki n i su u stanju, jer su bezgrijeni i nemaj u slobodnu volj u, osjetiti uitak u ostavljanj u strasti u ime Al laha, oni su uz tebe dok god kroi putem uzvi eni h tenj i , oni neprestano za tebe upuuj u dove A l l ahu i mol e Ga da te uvrsti na putu I stine. da ti oprosti grijehe i da te Svojom m i l ou uvede u vjeni Dennet, koj i je tenj a i konano prebiva l ite svih i s kren i h vjerni ka.

1 26

EL-HAJA' - STID

1 17

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Ko nema stida nema ni imana

o i s l amskom uenj u stid s e ubraj a u naj bo lj a svoj stava l ijepog a h l ak a koja vjern i ka pri bl iavaj u A l lahu. Stid donosi samo dobro i neodvoj i vi je dio imana tako da kada nestane stida, nestane i i mana i obrnuto. To je svojstvo koje je kao oporuka ostalo od prij anj i h Al lahovi h posl an i ka i prenos i l a se s koljena na kolj eno. l nema nimalo sumnj e da su se nemora l , grijesi i razvrat poj avi l i i ra i r i l i u drutvu tek nakon to j e u lj udsk i m srcima nestalo stida. Stid je osobina iskrenih vj ernika, i zgraen i h l i nosti i poputni nu bogoboj azni h pa kada tj ega nestane, to je jasan znak da su lj udi ostavi l i Allahovu uputu, a prih vati l i zabl udu i utrli sebi put do poni enj a i sigurne propasti .

Ako sc

ne

stidi, radi ta god hoe

Stid je moral koj i ovjeka podstie na ostavlj anj e grij eha, ne da mu da prel azi granicu dozvolj enog i da skrnavi tua prava. Stid (ar. el-lwjau) izvedenica je od rijei ivot ( ar. e!-hajat) i on je srazmjeran ivotu ( i vosti ) srca a istinskog ivota srca nema bez spoznaje i pokornosti A l l ahu, d.. Postoje dvije vrste stida: prirodni i steeni stid . Prirodni stid je osobina s kojom se ovj e k raa, poput stida mukarca i ene od j avnog pokazivarja i otkrivanj a stidnih mjesta, i poput stida koj i su pokazal i Adem i Hava kada s u i m se otkri l a sti dna mjesta nakon to su kua l i zabranj eno voe, p a i h j e prirodni, uroeni stid, natjerao d a s e pokrivaj u dennetski m l i em. O tom dogaaju. Kur an ve l i : J '?fih dvoje pojedo.\'e s njega i ukaza.fe im se stidna 11?festa njihova, pa pode po njima !iJe dennetsko stul'/jati. (Ta-ha, 1 2 1 . ) Steeni stid je posljedica i mana i i skrenog vjerovanj a u A l l aha, d.., koj i vj ernika spreava u injenj u grij eha. Taj stid se raa u src u kao posljed ica shvatanj a o b i lj a Allahovih bl agodati i nae nedostatne zahvalnosti na tim b lagodatima, pa se zbog toga vj ernici stide A l laha, Koj i im ne uskraLtie b l agodati i ne prekida Svoj u mi lost ni onda kada oni grij ee prema Nj emu. Prenosi se da je pobonjak Esved ibn .Jezid na samrti gorko plakao a nakon to su ga
1 2R

Povratak

Dennet

prij atelj i upitali zato p lae, odgovorio je: "Oh, kako da ne plaem i ne tugujem. Kada bi mi A l l ah oprost i o sve grij ehe na Sudnjem danu, j a bih Ga se opet stidi o zbog dj e l a moj i h ruku." Govorei o znaenj ima i stepenima vj erovanj a koj i sc mogu i i tati i z kur' anskog aj eta u suri EI Fatiha: ! ;jake no 'hudu - 5)amo Tebe oboavamo, i mam I bnu-1-Kajj i m ci Devzijj e, j e rekao : "Jedan od stepeni i;jake n a 'hudu - ,)'amo Te h e oboavamo j e i stid . N a to upuuj u i rijei Uzv i enog A l l aha: Zar on !IC:' zna da A llah sve vidi! ( EI - ' Aiek, 1 4 . ) On zna po!ecle koji kriomice u ono .\:to je zab ra nje n o gledaju, a i ono to grudi kriju. (EI- M u ' m i n , 1 9 . ) Govorili ''i tiho ili glasno govorili - pu, On zna sva6je misli! ( El - M u l i<.. 1 3 . ) Mi sfvammo c.ovjeka i znamo .\'fa m u s v e du! njegova haje, jer !lfi ;a smo njemu hli i od vratne ile kucavice. ( Ka f, 1 6. ) Osi m c i t i ra n i h aj eta i had i s i A l l ahovog Poslanika, sal l a l l ah u a l cj h i ve sel lem, koj e emo spomenuti, takoer potvruj u da j e stid dio i mana i da spada u i badd koj i m se vjernici prib liavaj u A l lahu. Prenosi se od Ibn Omera da je Poslanik, sal lal l ahu a l cj hi ve sellem, proao pored ovj eka koj i je svom prij atelj u govorio o stidu, pa mu je M uhammed. sal la l lahu alej h i ve sel l em, rekao : "Ostavi ga, stid j e dio i mana.'' ( Buharij a i M usl i m ) U had isu koj i prenosi Ebu Hurej rc . r.a., stoj i da j e M uha1 1 ' ed, sal ln l lahu alej h i ve sel l em , rekao : " Iman se sastoj i od sedamdeset i neko l i k o ogranaka. naj bo lj i ogranak i mana j e svj edoenj e da nema drugog boga osim A l l aha. a n aj s l ab ij i je sklonuti smetnj u s puta. a i stid je dio i mana.' ( M us l i m ) A Ebu Mes' ud ei-Ensari prenosi d a j e Poslani k, sal b l lahu a lt:: j h i v e scl lcm . rekao : 'Ono to j e osta l o zapameno od govora ran ij i h Al lahovi h poslanika jesu rije i : ' Ako s e n e bude stidio, onda radi ta god ho.e . '" ( Bu harij a ) l bn u-1-Kajj i m k ae : ''Ovaj hadi s i ma dva znaen j a : prvo, d a e onaj ko n e bude i mao stida svakako rad i ti ta god hoe i ta mu dua poe l i . i drugo. to je zapravo upozorenj e vj erniku i vje rn i c i d a kada e l i urad i ti neko djelo, n e k a prvo v i d e d a l i bi s e sti d i l i j avno u rad iti to dj e l o . Ako bi sc stid i l i j avno uradi t i ono to su naum i l i , onda e svakako odustati od toga, a ako sc kao vj erni c i ne bi zastidi l i kada bi ih neko vidio dok i ne to dj elo, onda ga mogu uraditi ." Prenosi se od Abd u l l aha i bn Mes' uda da je Poslani k , sall a l l ahu alej h i ve sel lem, rekao : 'Sti d i te se A l l aha istinskim stidom ! " Rek l i smo : "Al l ahov Poslanie, m i se. hvala A l l ah u, stidimo.' Odgovor i o j e : " N e m i s l i m n a t o , istinski stid od Al laha je da uva svoj u g l avu i ono to je u nj oj ( oi, ui i jezik od onoga to je zabran.i eno) . cb p:1z i n n svoj st o m ak i ono to je u qiegovti
"

1 29

Muhammed Nasirudin el- Uvejd blizini (srce, stidno mjesto, ruke i noge) te da ti j e uvijek smrt i ono to slij edi nakon nje na umu, j er onaj ko udi za ahiretom on ostavlj a d unjaluke ukrase. Ko tako radi on se istinski stid i A l laha.'' (Tirmizi)

Svaka vjera ima svoj m oral a moral islama j e stid Kada stid ne bi i mao druge vrij ed nosti osim i nj enice da je to j edno od Al lahovih svoj stava, bio bi dovoljan razlog da se vjernici trude da kod sebe izgrade tu osobinu. Al lah, d.., pokriva mahane i stidi se lj udi, a oholo ljudsko stvorenj e se ne stidi Allaha, osim onih koj ima se Allah . smilovao. Nj egova milost se neprestano sputa na nas, a nai grij esi se neprestano diu Njemu, On nama ukazuj e Svoj u lj ubav daj ui nam neizmj erne blagodati, iako je neovisan o svim svj etovima, a mi naim grij esima izazivamo Nj egovu srdbu , i ako smo ovisni o A l lahu i njegovoj milosti u svakom trenutku. No i pored toga, kada Mu uputimo smj erno nae dove, On nam oprata grij ehe i raduj e se naem pokaj anj u . Zato, neka nam j e uvijek na umu velianstven i hadi s u koj em j e Poslanik, sal lal lahu alcj hi ve sellem, rekao : "Zaista je va Gospodar stidan i plemenit. On se stidi da vrati prazne ruke onome ko Ga iskreno zamoli i ko M u se dovom obrati .'' (Ebu Davud i Tirmizi) Rekao j e I bnu- 1-Kajj i m : "Ko s e okiti svoj stvom koj e posj eduj e i A llah, d.., t o svoj stvo e ga odvesti i pribli iti A l lahu i Nj egovoj milosti ." Prenosi se od Enesa, r.a., da j e Poslanik, sallal lahu alej hi ve sel lem, rekao : "Svaka vj era ima SVOJ moral, a moral i slama j e stid. " ( l b n Mad e) Abdullah i bn Omer j e imao obiaj kazati : 'ovj ek nee upotpum t1 svoje vj erovanj e sve dok ne bude potpuno svj estan da ga Allah gleda, pa neka ne ini tajno ono to bi ga na Sudnj em danu moglo osramotiti pred svim lj udima." ovj ee, pazi da ne bude od onih koj i kad se nau nasamo, kre A l l ahove zabrane, koj i su u javnosti A l lahove evlije, a u tajnosti Nj egovi neprijate lj i . Ne budi od onih koj i se vie stide lj udi nego Allaha, i ne gledaj u beznaaj nost svoj i h grijeha, ve gledaj u veliinu i svemo Onoga Koj i te gleda dok ini grjeb. l n i kada ne zaboravi trenutak koj i e se sigurno doi, a koj i j e Poslanik, sallal lahu alej hi ve sellem, naj avio u svom hadisu, kada je rekao : "Svaki ovj ek e poj edinano razgovarati s A l l ahom na Sudnjem danu i izmeu nj ih nee biti n i kakvih. posredn i ka." Poznati muslimanski voj skovoa iz vremena 1 30

Povratak

Dennet

emevij ske d i nastije El-Oerrah je rekao: "etrdeset godina sam ostavlj ao grijehe, a tek nakon toga sam postigao pobonost u rij eima i dje l i ma." A znamen i t i islamski uenjak I b n Dekik el-' l d j e rekao: "Tako mi Allaha , etrdeset godina je prolo otkako n i sam uradio n ijedno dj elo niti i zgovorio i jednu rije. a da za nj i h n isam pripremio odgovor pred Allahom na S udnjem dan u . " To je stepen onih koj i se stide Al laha i koj i s u svjesni da i h A l lah uvijek vid i . Nj ihov primjer je kao primjer ene koj u j e jedan pokvarenjak pokuao navesti na b l ud pa m u j e rek l a : '"Izai i provjeri vidi l i nas i ko ! " On j e i zaao i nakon to se vratio, kazao j e : "Ne vidi nas n iko osim zvij ezda." Tada m u j e o na rek l a : " A gdj e j e Stvoritelj zvij ezda?" I l i , kao primj er ene vj ernice koj a je s j ednom karavanom putovala na had pa j oj je iznenada, u toku no i, u ator upao nepoznat mukarac i rekao : "Ja n i sam poao na ovo putovanje zbog hada. ve samo da i skoristim pril i ku da se osamim s tobom i da poi n i mo blud.'' Ona mu je rek l a : ''Provj eri da li su svi lj udi zaspa l i ! " On j e to u i n i o i kada s e vratio, radosno j e uzvi knuo : "Svi spavaj u ! " N a to mu je ona rek l a : " A sada provj eri d a l i i A l lah spava" pa j e zaplakala i zamalo se onesvij estil a od sil nog p l aa, a pokvarenjak j e pobj egao i z nj enog atora.

Vrste stida Musliman i musl i manka imaj u poseban edeb prema Al lahu i pnJ e svega osjeaju s t i d o d Nj ega. Oni javno i svj esno ne i ne ni vel i ke n i male .grijehe, j e r znaj u da i h Allah uj e i v i d i . O onima koj i i n e grij ehe ne stidei se Al laha i ne strahujui od Nj egove kazne, Al lah kae : Oni se kriju od (judi, a ne kriju se od A llaha. ( En-N i sa ' , 1 08 . ) Sti d od A l laha zna i da se trudi da tc Allah ne vidi na zabranjenim mj estima 1 u zabranjenim dj e l i ma i da ne izostane tamo gdj e j e nared i o d a bude. Zatin1, vj erni ci se stide meleka koj i su uz nj i h i koj i piu dobra i l oa djela. Al lahov Poslanik, sallal la)1u alej h i ve sel lem, je, govore i o Osmanu, r.a., rekao: "Kako da se ne sti d im ovj eka kojeg se i meleki stide .'' Ctius l i m .0 d rugoj preda) i, Poslanik, sallal lahu alej h i ve sel lem . rekao j e : "Najmi lpstivij1' prema drugim muslimanima je Ebu B ekr, naj stroij i u vjeri je Omer. najstidnij i je Osman, naj bolj i poznavalac sudstva J C A l ija. naj bolj i ua Kur' ana je U bej i b n Ka ' b . naj bo lj i
13 I

Muhummed Nasirudin el- Uvejd poznaval ac halala i barama j e Muaz i b n Debel, naj bolj i poznavalac erij atskog nasljednog prava je Zej d ibn Sabit . Zaista svaki narod i ma svo g povjereni ka, a povjerenik mog ummeta je Ebu Ubej de i bnu-1Derrah." (Tirmizi i Ibn Made) Kur' an na implicitan na i n zahtijeva od vj ernika da se stide meleka. Uzvieni j e objavio: A nad vama bdiju (uvari, kod Nas cijenjeni pisari. (El-Infitar, l l . ) Tj . stid i te se meleka koj i s u uz vas, t i h plemenitih stvorenja, j er nema nimalo dobra u onom k o se ne sti d i pred plemenitou. U tom smislu je i Poslanikova, sallal lahu alej h i ve sellem, oporuka Seidu ibn .Jezidu: "Oporuuj em ti da se stidi A l laha kao to b i se stidio uglednog i plemeni tog ovjeka i z svog plemena.'' (Sahihu-1-dami ) Komentiraj ui ovaj hadi s, I bn Derir et Taberi je rekao : "Ovo je vrhunac 1j eitost i , naj lj epi savjet i neponovlj ivo obj anj enje, jer nema nijednog ovj eka, makar bio naj vei pokvarenjak, a da sc ne sti di uin iti grij eh pred uglednim , plemenitim i potovanim lj udima. I kada bi se barem ovjek stidio Allaha, kao to se stidi uglednog ovj eka iz svog naroda, ostavio bi i ti no i j avno grijecnje." Rekao j e I bn Ebu Lej la: ''Neka se n i ko od vas ne osami , a da ne kae: ' Dobro doli melek i , A l l ahov i izaslanic i ! Danas me neete zate i bez dobr i h dj ela, pa uzmite i zapiite od mene: s ub h un allah , el-hamdulillah, ve la ilahe illalloh, A llahu ekher. Prenosi se da su poboni lj udi u prijanj i m generacijama kada bi s e osami t i , govori l i : " O melek i , m o l i te A l laha za mene, ta v i ste pokornij i A l l ahu od mene." O tome je Malik ibn D inar rekao : '' ta m i s l i o ovjeku od koj eg se meleki sti de i ta m i s l i o ljudima za koj ima j e Dennet eznuo? udi se onima koj i eznu za Dennetom. a ne udi se to Dennet ezne i ud i za dobrim lj udima. U i stinu je vel ika razdalj i na izmeu te dvij e skupine lj ud i . "
' ' "

Vj ernici s e takoer stide Allahovog Poslan ika, sal lal lahu alejhi ve sel l cm, i nastoj e se maksimalno pridravati nj egovog sunneta, jer su potpuno ubijeeni i s igurni da je spas od zablude u s l ijeenj u Kur' ana i Sunneta. Rekao j e M uhammed, sal lal lahu alejhi ve se l l e m : 'Ostavljam vam dvij e stvari , ako ih budete s l ijed i l i , neete n ikada zal utat i : Kur'an i moj Sunnet." (Sahihu-1-dami )
'

Prenosi se da je poznati ashab Selman ei-Fari s i rekao : "Kada A l lah el i ovjeku propast, oduzme mu stid, a kada kod nj ega nestane stida, postane omraeni g1:j enik, a kada postane omraeni g1jenik, A l lah mu oduzme emanet, a kada mu oduzme emanet, postane prevarant, a kada l .) _ "" ?

Povratak u Dennet postane prevarant Allah mu oduzme sami lost iz srca, a kada mu oduzme samilost, on postane osoran i grub, a kada postane osoran i grub, Al lah mu oduzme krunu i mana i on postane poput ej tana prokletnika.'' Islamski uenjaci su kazal i da je vrhunac stida da se ne stidi kazati i braniti i stinu u svakoj situacij i . Ebu Seid el-Hudri p renosi da je Poslanik, sal l al l ahu alej hi ve sellem, rekao : "Neka nikoga od vas ne sprije i strah od lj udi da kae i stinu, ako je zna." (Tirmizi i I bn Made) To zna i davanje prednosti stidu od Al laha nad stidom i strahom od ljudi . Stid ne spreava ovj eka da nareuje dobro i zabranj uj e zlo, a onaj ko zanemari tu A llahovu naredbu, moe to uiniti samo zbog straha i kukavil uka. a ne zbog stida.

Primjeri stida Da bismo to bolj e razumjeli vanost stida kao osobi ne i sl amskog ahlaka, navest emo nekoliko primjera koj i bi vj ernicima treba l i b iti dodatna motivacij a u nastojanj u da kod sebe izgrade ovo plemenito svoj stvo. Govorei o sti du Muhammeda, sal l a l l ahu alej h i ve sel lem, Ebu Seid ei-Hudri je rekao : "Muhammed, sal lallahu alejhi ve sellem, je bio stidnij i od dj evice prve brane noi i kada bi vidio neto to prezire, mi bismo to primij eti l i po i zrazu na njegovom licu." (Buharij a i Mus l i m ) Poslanik, sallal lahu alej h i v e sellem, j e svoj stid, uostalom kao i kompletan ahlak, doveo do savrenstva. O toj savrenosti i suptilnosti Ijegovog morala govori i to da on nikada n ije javno korio mus l i mane zbog nek i h greaka i propusta, niti je po i menu spomi nj ao po inioca odredenog grij eha. ve bi govorio: "ta je s lj ud i ma koj i rade to i to', ne elei ga osramotiti. Osim toga, on je volio priati ashabima o mora l u i stidu drugih poslanika. Tako j e jedanput ashab i ma i spriao dogaaj s M usaom, a.s., kako b i ukazao na nj egov stid. Naime, Poslanik, sal la l l ahu alej h i ve sel lem, svoj i m ashabima je rekao : "Musa, a.s., je bio i zrazito stidan ovj ek tako da nij e dozvoljavao da lj udi vide neki dio nj egovog tijela. Zbog toga su ga neki lj udi iz nj egovog naroda poeli vrij eati i i smijavati tvrdei da on ima neku tj elesnu mahanu i l i bolest poto ni kada ne otkriva svoj e tijelo. Al l ah, d. .. je osujetio nj ihove spletke i uutkao one koj i su iri li glasine o tome. Nai me, M usa, a.s.,je j edanput bio sam pored rij eke, pa je skinuo svoj u odjeu, stavio je na kamen i onda se
1 33

Muhammed Nasirudin el- Uvejd okupao . Kada se okupao, krenuo je prema kamenu na kojem j e bila njegova odj ea, ali je Al lah dao da se kamen podigne i odnese nj egovu odjeu. Musa, a.s., je uzeo tap i dozivao kamen, govorei : ' Kamenu, vrati mi odjeu, kamenu, vrati mi odjeu ! ' M eutim, kamen se nije zaustavio dok nisu do l i do skup i ne i dovsk i h glaveina. Kada su ga oni vidjeli nagog, shvatili su da on posjeduje naj savrenij e i naj lj epe tijelo meu qj ima. Nakon to se kamen zaustavio, M usa, a.s., je obukao svoju odj eu, a onda j e svoj im tapom udario po kamenu nekol iko puta tako da su od tih udaraca osta l i urezani tragovi u kamenu." (Buharija) Kerka A llahovog Poslanika i njegova lj ubimica Fatima. r.a .. bila je tol i ko stidna da j e nekol iko puta dolazi la kod svog oca, M uhammeda, sal l al lahu a lej h i v e sel lem, e lei ga pitati d a j oj d a s l ugu, pa kada bi je on upitao zato j e dola, ona bi kazala: ''Oe, dola sam samo d a t e posclamim.'' A kada b i Poslanik, sal lal lahu alej h i v e sellem, dolazio u nj enu kuu i zatekao nj u i A l ij u zajedno . ona bi pokriva l a svoj u glavu odjeom stidei se oca. Primjer stida kod ena bila je i maj ka svih vj ernika, A ia, r.a., koj a je jedanput ispriala sljedee: ":esto sam odlazi la u prostorij u u koj oj je ukopan moj mu, tj . Muhammed, sallallahu alej hi ve sel l em, i moj otac Ebu 13ekr pa sam u tim pril i kama skidala svoj ogrta, a kada je pored nj ih ukopan i Omer, r.a . , ni kada vie pri l i kom posj ete nj ihovim mezarima nisam skidala ogrta, stidei se i mrtvog Omci"a."

1 34

EL-HAVF - STRAH OD ALLAHOVE KAZNE

1 35

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

I zmeu straha od Allahove kazne i nade u Nj egovu 1nilost

ada i strah su oso b i ne iskre n i h vj ernika i kompl etan nj i hov ? i vo t o dv ij a s i z m e u tc dv ije osobine. One su temelj vj e rn i ke lj u b a v i prema A l l a h u i za vj ernike su i sto to i kril a za p t i c u . Nada i st ra h su ne o dvoj i v i d ijelovi j ed ne cj e l i ne. Strah bez nade
.

vod i u oaj , tugu i bezna<.1 e, a nada bez straha vodi u potpunu bezbrinost, nemarnost i samoobman u . U prav o zbog toga, Al lah, d. . , je u Kur' anu S vo j e i sk ren e:: r o b ove opi sa o sa o be osobine: Oni su se trudili da .\'to vi.\'e
dohra uine i molili su Nam se u nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni. ( E l E n b ij a , 90 . ) Bokovi njihovi se postelja /(\'avaju i oni se
-

Go.,podaru svome iz strah a i e(je klanjaju, a dio onoga .\:to im Mi da e m o j

ud jeljuju. ( E s S e d da, 1 6. ) Strah j e v o d i za duu, a nada j e vo<.t a, i kad


-

g o d d ua napusti vmlu i l i p o su stan e , vodi j e tu da je povde, a kada poslane n e p o k o rn a vod iu, onda je vo<.1 a p od s ta k n e n a po k o rn o s t . l l ladovina nade u b laava vru i n u straha. a sablj a straha u korijenu sasij e c a l anu nadu i n e ma r an odnos p rema ivotu k oj i se n aj e e i s p o lj a va u r ijeima samoobmanu t i h lj ud i : i m a vremena", "ura d i t u to sutra'', " A l l a h je m i l ostiv", 'svi lj u di grij ee" i s l . H a ii z Ebu N u aj m u svom dj e l u Hi ljet u - 1- e rlija spo m i nj e predaj u od rudaj la i bn ljada koj i je r e kao : "Strah od A l laha j e bolj i od nade sve dok j e ovj e k zdrav. ali kada obo l i i p r i b l i i mu sc s m r tn i as, onda je bolj a n a d a u A l la hovu m i lost i oprost. J er, uko l i ko j e ovj e k b i o dobro i n i telj i iskren vje rn i k dok j e bio zdrav. onda sc na samrti p o vea nj egov a nada i poj aa l ij epo miljenj e o svom k raj u. a ako je, dok j e bio zdrav, m nogo gr ij e io onda kod nj ega na samrti prcovl adava loe m i lje n je a slabi nada u sretan zavretak .
" , . .

Zbog t og a j e dok go d j e i ns a n zdrav, b o lj e ela kod nj ega prcovladnva strah od Al l aha, j e r e ga s t ra h sprijeiti u i nj e nj u grijeha i pods t a kn u t i na i badet i i nj e nj e dobr ih dje l a . A na samrti j e b o lj e da p re o v l a d a v a nada iz dva razloga. Prvo, u ko l i k o u smrtnom asu nada nadj aa strah, u tom s l u aj u vj ern i k i vje rn i c a poe l c su s re t s A l l a h o m . a M u hammed. sa l la l l a h u a l ej h i ve se l km, j e rekao : " Ko e l i susret s A l lahom . i A l lah
,

1 36

Povratak u Dennet el i susret s nj im, a ko prez ire susret s Allahom i Al lah prezire susret s nj im." ( Buharij a) Drugo, bolj e j e da na samrti nada pobijedi strah zbog l ij epog milj enja o Al lahu. a to znai da u tim po s lje d nj im trenucima prij e preselj enj a n a ahiret treba dominirati svijest o tome d a j e A l lahova mi lost more bez obala, da On vol i vj ern i ke i vj ernice ma koliko grijeha imali . i da j e Njegova milost prctekla Nj egovu srdbu. U tom smisl u su i Muhammedove. sal lallahu alej h i ve sellem, rij e i : "Neka niko od vas ne doeka smrt a da nema l ij epo mi lj enj e o Al lahu.'' ( Muslim) Prenosi se da j e Ahmed ibn Hanbcl na samrti govorio svoj oj dj eci da mu citiraj u hadise o n a d i kako bi umro s l ij ep i m m i lj enjem o Al lahu.

Prnvi vjernici su oni ij a se srca strahom ispune kad se Allah spomene


Treba znati da nedostatak straha i l i slab strah od A l l aha. pro uzro kuj e nemaran odnos prema g rij ehu tj . takav ovjek ne preza m nogo od injenj a grij eha. a pretj eran strah vodi ll beznade i oaj . Reeno j e : "Ne boj i sc onaj ko p la e i bri e suze, ve onaj ko ostavi ono e g a se boj i i zbog ega b i mogao biti kanjen."
.

Prenosi se da j e neko upitao poznatog pobonjaka, Zunnuna ci M i srija, kada e ovj ek biti istinski bogoboj azan, pa j e on odgovorio: " Kada se postavi l l u l o g u bolesn i ka k oj i trai bilo kakvu zatitu i l ij e k bojei se da sc bolest ne proiri i ne o d u lj i . Pohvalni strah u n i tava i spalj uje za b ra nj en e strasti tako da grij esi koj i su om i ljeni dui po s t aj u mrski i odvratni kao to meci s koj i m j e pomij ean otrov postaj e odvratan . pa kada ga ovj ek poe l i i sje ti se da j e u nj emu otrov, ostavi ga . U takvom stanj u . o vj ek p os taj e zabrinut za sebe, n a p uste ga o ho l o s t zavid nost. mrnja i d ruge loe osobine i nema vremena b r i nu ti o d ru g i m a . Osj ea sc poput ovj e ka koj i j e upao u j azbinu d ivlj e zv ijer i i n ije si guran h o e l i pro i neopaeno i pobj ei od zvijeri i l i e ga zvij er pri mij etiti i n a p a st i . Tako j e on c ij e l i m svoj im biem zauzet onim od ega strahuj e . U t o m smislu su i k u r an s k i <\i e t i : Pravi 1'}ernici su smno oni 6ja se srca strahom ispune kad se A lla/J .\jHJmene. ( EI-Enfa l , 2 . ); Oni koji iz bljazni J1re1no Gospodaru .\"l'OIIIe strahuju. i oni hji u dokaze Gospodora S\'Ogct rjeruju. i oni koji druge Go.,podaru svome ravnim ne srna/raju, i oni koji
'' . '

od onoga ! ;to im se daje udjeljLuu, i ija su srca puna stralw zato .\'to i:e se

1 37

j\;fu hammed Nasirudin el- Uvejd vratiti svome Gosp o dar u. ( EI-Mu' m inun, 5 7 . -60.) U jednoj predaj i stoj i da je Aia, r.a., p i ta l a A l l ahovog Poslanika, sal lal lahu a l ej hi ve scl lem, za znaenje aj eta : i '-Ua su srca puna straha zato .\'to :e se vratiti svo1ne Gospodaru, j esu l i to oni koj i p iju a l kohol i i ne zinaluk i druge grijehe, pa j oj je Poslanik, sal la llahu alejhi ve sel lem, odgovorio : "Ne, keri Siddikova, ve su to oni koj i klanjaj u namaz, poste i d ijele zckat, ali strahuj u hoe li i m dj ela biti primljena kod A l l aha." Imam l bn u-1-Devzi u svoj oj knj i zi Et- Tebsire spominje predaj u od Hatima e l-Esamma, u koj oj stoj i d a j e on rekao : " : ije srce je prazno od sjeanj a na etiri opasne situacije koj e ga neminovno ekaj u, on je obmanut i n ije siguran od p ro p as t i . Prvo. p r i sje a nj e na opasnost i tei nu situacije na Dan kada e A l lah re i : ' Ovi e u Dennet i n ij e me briga, a ovi e u Dehennem i n ije mc b rig a ' , a o vj e k ne zna u koj oj je skup i n i . Drugo, prisj eanj e na trenutak kada j e stvoren u tri tmine i kada je meleku nareeno da zap i e hoe l i biti sretan i l i nesretan. a o n ne zna ta mu j e zapisano. Tree, prisjeanje na n ast u p a nje Sudnjeg dana, a ne zna hoe li biti obradovan A l l ahovim za d ov lj st vom i l i s r d b o m , i etvrto, prisjeanj e na Dan i trenutak kada e sc lj u d i od voje no pojaviti da i m se pokau nj i hova djela, a on ne zna ta e prevagnuti , nj e gova dobra i l i l o a dje l a. "
U i s l am s k i m i zvorima za strah sc koristi termin hcn:t: a l i i termin ha.je i ovaj term i n sc odnosi na strah od A l l aha koj i je p r i s ut an kod istinskih i s l amsk i h uenjaka. Ova vrsta straha je spomenuta u suri Fati r, u 2 8 . aj etu: A A llaha s e hoje o d robo1'(1 NJego 1 ih - lf(eni. (lnnema jah.\'ellahe rnin ihadihi el-ulelllu). To j t:, dakle, strah koj i je povezan s i st inskom spoznaj o m i to p o tvrd uj c had is M uhammcda, sal l a l l ah u a l cj h i vc scl lcm. u kojem j e rekao: ".la sam naj bogobojaznij i i n aj v i e se b o j i m Al laha." Dak le, hmf j e obini strah i o d n o s i se n a sve musl imane, a ha.\'je je pos eb n a vrsta straha koj i posj eduj e samo ulema i is t i n sk i znalci i p obonj a c i . Rekao j e l b n u - 1 - K aj_j i m c l-Dcvzijj c : "Znaj da j e strah A l l ahov b i k oj i m On tj era lj u d e da se veu za z na nje ( ilin) kako bi preko nj ega post i g l i stepen bl izine sa A l lahom. On je svjeti ljka za srca. koja im o s vj e t ljav a i p ok az uje puteve dobra i puteve zla.'' Stanj e vj ernika j e takvo da. od k og a god sc boj i bj e i A l lahu , a l i isto tako ako sc boj i A l l aha, opet utoite trai koci A l l aha. a ne kod b i l o koga i bi l o ega drugog. Vano je zna t i da strah od A l la h a k a o p o zi tiv n a o s obi n a n ij e sam schi svrha, ve je on sredstvo za p o p rav lja nj e naeg duhovnog st a nj a . Jer. da je strah sam sebi svrha, onda on ne bi n i k a d a nestao kod stanovni ka Denneta.

1 38

Povratak

Dennet

Meuti m, i st i na je da, ko se boj i danas, bit e siguran sutra. S trah je u v ij e k povezan s lj uds k i m dj e l i m a poveati
,

a vj e rn i ka lj ubav je vezan a za

A l l ahovo B i e i Nj egova svoj tva, zato e se sutra, na S udnjem dan u ,

G osp odar u kada uu u De n ne t osl oboeni svakog straha. Poznati i s l a m sk i u enj a k I bn Redeb rekao j e : 'Al lah je stvorio lj ude ela G a spoznaj u , oboavaju i da G a s e boj e i o bj a v i o j e j asne dokaze o Svoj oj vel i i n i i moi da bi Ga st; lj udi boj a l i strahom koj i znai potovanj e i velianj e . Zatim, A l lah i m j e o p isao est i n u kazne i strahote Dehennema da bi Ga se vj erni c i boj a l i svoj i m dobrim dj e l i ma.''
,

lj u b a v

vj e rni k a

p re m a

Stepeni straha
U vj etno reeno, obavczuj ua k o l iina straha j e ona koj a e te podst a k n u t i na i zvrava11je farzova i ostavljanj e barama, a sve ono to

prelazi preko toga i to te podsti e na izvravanj e mustchaba i ostavlj a nj e mekruha i sumnj iv i h stvari, smat ra s e pohva l n i m strah o m . A l i , ako strah preclc i tu grani c u na na i n da prouzrokuj e bo lest sta l nu tugu i zabrinutost tc depresij u koj a z n a i os ta v lj a nj e dje l a i gublj enje nade, onda je to pokuleni s t r a h . Strah od Al l aha n i poto ne sm ij e do v e s t i do oaja i gublj e nj a nade u A l l ahovu m i l ost, jer j e to vel i k i gr ij e h na osnovu h a d i s a Muhammcda, s . a . v . s . : Ve l i k i grij esi su: iri<. oajavanje i gublj enj e nade u A l l ahovu m i lost . '' (Suhi!w-1-diwni ) A l lah je one k oj i p o sj ed uj u strah od Nj e ga opisao kao lj u d e k oj i su upueni , koj i posj e d uj u znanje i k oj e eka A l l ahova mi lost i zad ovo lj s t v o Uzvieni je o bj a vio : l kada Musaa srdi/)(t 111in u. on uze p/o(e na kojima je h ilo ispisano UJJUtstvo nu Pravi put i milost w one koji se Gospodom svoga hoje. ( E l -J\ raf, 1 54 . ) ; A A llaha se hoje od rohova Njexovih - ueni. ( Fatir, 2 8 . ) ; A llah (:e biti njinw wdo\'Oljm1. a i oni c:e hiti Njime zadovoljni. ( El -Bcjj ine, ! L ) A l l a h , cl. . , je nared io da Ga s c lj ud i boje i taj strah j e u i nio uvj etom vj erovanj a . U Kur' anu stoj i : To vos je su1110 .\ejtun p!a.\'io pristulicwnu svojim, i ne b(jte ih se, a hojte se Mene. ako ste vjernici. ( A l i J tman, 1 7 5 . ) Prvak i predvodn i k mufcssira J hn Derir ct-Tabe r i , komenti raj ui go rnj i aj et, rekao j e : 'Kao da nam A l lah ovim ajetom el i p o r ui t i : o vj ernic i , ne b oj te se n evj e rn ika i ne u vcl i av aj t e nj i hovu snagu u v a i m oi ma, i ne stra h uj te od nj ihovog broja uko l i ko budete pokorni Meni . Znaj te da sam vam Ja za g ara n t i ra o pobj edu, a l i M e se bojte i ne grij e i te M i , i ne
' ' .

l 9

Muham med Nas irudin el- Uvejd suprotstavljajte se Mojoj naredbi pa da propadnete. Ako ste istinski vjernici, onda j e n aj pree da se boj i te Al laha, a ne nevj ernika i idolopoklonika. ' " Onaj ko se bude A llaha boj ao bit e siguran od dehennemske vatre. To potvruj u slj edei hadisi M uhammeda, sal l allahu alej h i ve sel lem: " Dehennemska vatra nee priti ovj eka koj i je plakao zbog straha od Allaha kao to se pomueno m l ij eko nee vratiti u vime, niti e se i kada spoj i ti praina na A l lahovom putu i dehennemski dim: ( T i rmizi) 'Dva oka nee priti dehennemska vatra : oko koj e je plakalo zbog straha od Allaha i oko koje je straarila na Allahovom putu." ( Ti rm i zi )

Pl"im.icl"i s traha kod ashaba Ko se malo vie bavio itanjem sire ashaba i nj ihovim biografijama. bez sumnje je zapazio da su oni b i l i maksimalno posveen i dobrim djel ima, a l i su i pored toga strahoval i za sebe i. b i l i i stinski bogobojazni . Naal ost, kod nas j e danas situacija obrnuta, mi malo r(ldimo, a l i smo i pored toga sigurni od kazne. Al lah, d. ., je isk uao ashabe raznim iskuenj i ma da bi sc potvrdilo ko se od nj i h istinski boj i Allaha, a ko ne. l u tom pogledu, svi su oni poloi li ispit. I zmeu ostalog, Al lah ih je i skuao zabranom lova u ihramima da se vidi ko se boj i Al laha i taj no i j avno . i objavio je aj et : O vjernici, A llah e vas doWJditi 11 isku \'e nje s di vlja6 koja (:e hiti nadohtat ruku \'U.Yih i kopalja wt.\'ih - da A llah ukae na onog koji Ga se boji kod go niko ne 1idi. A o n oga ko i posl{je toga nasil uini ceka ho/na patnja. ( EI-Ma' ide. 94. ) je
.

Ashabi s u u tome pokazali istinsku bogobojaznost i nisu pali n a i spitu k a o l sraelani koj i ma je A l l ah zabranio l ov subotom, pa su se posl ui l i varkom m i s lei d a mogu prevariti Al laha. M nogobroj ne s u predaje o bogobojaznosti i strahu od A l l aha kod prvih generac ija, a m i emo navesti samo neke. N aj bolj i meu ashabi ma Ehu Bckr, r.a., je govorio : 'Da sam bogdo dlaka na tij e l u mu'mina.' A kada bi stao da k lanja izgledao bi kao stup zbog s't raha od Al laha. A Omer. r.a . , je uio aj ete sure Et-Tur i kada je doao d o aj eta: Kazna Gospodara tvoga sigurno e se dogodit i, tol i ko j e p l a kao da se razbol i o. N a samrti je svome sinu govorio : "Stavi mi glavu na zem lj u , moda mi se Al lah smiluje. Teko moj oj maj c i to me je rod i la. ako m i ne bude oproteno.' N a l ic u j e imao dva crna traga poput
1 40

Povatak

Dennet

dvije brazde od plaa u toku namaza. Za Ibn Abbasa se vee i zreka: 'Volio bih da b udem spaen, pa makar i ne bio nagraen." Osman i bn Affan, ashab kojeg su se meleki stidj e l i , stajao je jedne pri l i ke pored mezara i p lakao, govorei : "Kada bih bio izmeu Vatre i Denneta, a ne bih znao gdje m i je mj esto, poe l i o bih da budem praina dok se ne presudi i dok ne saznam svoj e konano prebiva l ite." Poznati i sposni k meu ashabima Ebu Derda govorio j e : "Da znate s i me ete s e sresti nakon smrti , ne b i ste tako prodrlj ivo j e l i hranu niti bi se tako komotno osjea l i u svoj i m kuama, ve bi p l aka l i nad sobom i svoj i m stanjem." Jedan ovjek je opisivao Hasana Basrij a i izmeu ostalog rekao : "Kada b i s e okrenuo prema nama kao d a s e okrenuo plamen vatre, a kada bi sj edio s nama izgledao j e kao zarob ljenik kojem e svakog trenutka odsjei glavu, a kada b i se spomenula vatra, izgledao je tako kao da ona n 1.1 e stvorena n i za koga osim za njega." Koristi straha od A llaha U strahu od A l laha je svaka korist i dobro za vjernike. Prij e svega, strah od Allaha je uzrok ponosa, sig urnosti , vostva na zemlj i , poveanj a imana, si gurnosti i pobjede nad zul umarima. Uzvieni A l lah je obj av i o : Nevjernici su govorili poslanicima svojim: " lli ete vjere na.(;e biti ili emo vas, doista, iz ze m (je nae protjerati l A poslanicima je Gospodar njih oljavljivao: ' ' Mi emo ne\:jernike sigurno unWiti i poslije njih vas na Zemlji nastaniti. Bit i:e lo za one koji (:e se polaganja rmuna preda Mnom bojati i koji e od pr!fetnje Moje strahovati. " ( I brahi m , 1 3 . ) Zatim, strah od Al laha podstie na dobra djela i i skrenost pa onaj ko posjeduje takav strah ne trai protuusl ugu n iti zahvalnost od lj udi za svoje dobroi nstv o . N a t o aludiraj u i kur' anski ajet i : Mi vas sanw z a A llahovu ljuhav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnost ne /rctiimo ! Onaj ko se A !lalw hoji, A llah 11111 sve drugo pot6ni. I mam l bnu-1-Dcvzi , u svom dj elu /Jaluu dunwi ( More suza) spomi nje zani m lj ivu priu. Nai me, prenosi se da j e poznati i slamski uenj ak Suljan es-St:vri krenuo n a had u drutvu s pobonjakom ej banom Raij c m . Na tom putovanju sre l i su l ava pa su se ljudi koj i su s nj ima putova l i prcpa l i . Onda je ej ban izaao naprijed i rekao i m : "Ne boj te sc ! " Zatim je pri ao lavu, potapao ga po leima, a onda ga j e uhvatio za uho i kao da mu j e neto rekao . Nakon toga, lav je podvio rep i pobjegao. S ufj an es-Sevri mu je u udu rekao : ''Kakva je 141

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

samo to vel i i na ! " Na to mu je ej ban odgovorio : "Da se ne boj i m tc l a n e sl ave i vel i i ne, j a b i h svoj prtljag stavio lavu na l e a i nosio bi ga sve do Mekke .' Oni koj i su samo Al laha boje, oni e na Sudnjem danu biti u h l ad u. Nj egovog Ara. To potvrctuj e hadis u kojem je M uhammed. sal l a l lahu alej h i ve sel lem. rekao: 'Sedam osoba e A l lah skl onuti u Svoj hlad o noga Dana kada ne bude drugog h l ada osim Nj egovog: pravednog vl adara, m l adia koj i je odrastao u pokornosti Al l ahu, ovj eka ije srce je vezano za damij u . dvoj icu vj erni ka koj i su se u i m e All aha voljel i i i s k lj ui vo zbog toga se sastaj a l i i rastaj a l i , ovjeka kojeg n a grijeh pozove j l ij e p a i ugledna ?.ena, a on kae : ' Ja se boj i m Al l aha ' , ovjeka koj i t<: no dij e l i sadaku tako da njegova ljevica ne zna ta daje njegova desn ica i ovjeka koj i se u osami sj eti Al l aha i zap lae.' Zatim, strah od A l l aha je uzrok u laska u Dennet. U tom smislu su i A ll ahove rije i : A za onoga koji se sta janja pred (iospodamm svojim b(jao bit :e dva perivoja. ( Er Rahman, 4 6 . ) Na to upuuj e i had i s u koj em je Poslanik. sal l a l l ah u alcj h i ve sel lem, rekao: 'Ko s c boj i ( neprij atelj ske zasjede), on na vrijeme krene na p utovanje, a ko na v r ij e m e krene on stigne na c i lj . U istinu je A l l ahova roba skupa ! A l lahova roba je Dennet." Osim toga, strah od A l l ah a garancij a j e za sigurnost od b i l o kakvog straha na Sudnjem danu i on je spas od svakog zla i ned a e U j e d n om hadisi-kudsij u stoj i da je A l lah rekao: "Tako Mi M oj e Uzvi enosti i V e l i i ne . Ja Svome robu neu spoj iti dva straha niti dvije sigurnosti . Ako je bio siguran od M oj e kazne na d u nj a l u k u dat u da osj eti strah na ahirctu, a ako M e se b oj a o na clunj a l uku, uinit u ga sigurn i m na Dan kada sakupi m sve l_j udc na jednom mj estu: (Sahihu-l-dami ) A u had isu koj i prenosi Enes, r.a., Poslanik, sal l a l lahu alcj h i ve sel lem . j e rekao: 'Tri osobine su spas : strah od A l l aha u taj nosti i javnosti, pravednost u zadovo ljstvu i srdbi i skromnost u bogatstvu i siromatvu, a tri osobi ne su propast : s l ijcdcnje strasti. nezasitna pohlepa i samodopad lj i vost: (.')ahihu-1-dmni ')
. , '

1 42

ER-REDA' - NADA U ALLAHOVU


MILOST

1 4]

Muhammed Nasirudin el- UvejJ

Allahova milost j e p retekla Nj egovu srdbu

ada je odmor i i st i nski uitak za srce koj i ovjeku omoguava da oekuje l ijepu budunost i sretan zavretak dunj a l ukog ivota. I to je ono to ga podstie da i zvrava sve ono to vodi ka tom c i lj u . Nada je zapravo goni koj i srca tj era da se kreu prema vj enom prebiva l i tu koje bi volj e l i nastaniti, a to je Dennet. U zvieni je objavio:
Reci:
''

() mhovi Moji koji ste se prema sehi

ogri dili. ne gu h ite nadu u A llahovu m ilost! A llah e, sigumo. sve grijehe j oprostiti. On, doista, mnogo puJ.I'ta i On je milostiv.

( Ez-Zumcr, 5 3 . )

O vel i i n i i vrijed nosti nade kao i badeta postoje mnogi had i s i , a mi emo spomenuti samo neke. U had i su koj i prenosi I bn Abbas, spomi nje sc d a su idolopoklonici, koj i su u pred islamskom dobu i n i l i nas i lje, nepravedno ubij a l i lj ude i b i l i ogrezl i u zinal uku, rek l i M uhammcdu, sal l a l l ahu alej h i ve sellem, kada ih je pozi vao u islam: . . O no to govori i u ta poziva, zaista je l ijepo, samo kada bi nas obavij estio da l i e nam primanjem i s l ama b i t i oproten i svi prij anj i grijesiT Nakon toga obj avljen je aj et: l oni koji se
mimo A llaha drugom bogu ne klanjqju, i koji, one koje je A llah zabranio. ne uhi aju, osim kad pral'(ia j zahtij'el'({, i koji ne bludnie; a ko to rudi, iskusi! (:e kaznu. patnja e

mu no

onome svijetu udvostruc.' eJw hiti i l :je('n o e u njoj p o nie n ostali; ali onima k(ji se fJOka ju i uzvjeruju i dobm d jela Gine, A llah :e njiho vu hr1am d ela j

u do b m promUeniti, a A llah pm,\;ta i soJnilostan je. ( E I -Furkan, 68.-70.), a

takoder i gore c itirani ajet

iz

sure Ez-Zumer. ( I3uharija i Mus l i m )

U drugom hadisu stoj i da je Poslanik, sa l l a l l ahu al ej h i v e sel lem, rekao: ''A ll ah. d... kae : ' ovjee. dok god Me bude skrueno mol io i nadao se Mom oprostu, Ja u ti opratati grij ehe koj e si po i n i o . ovjee, kada b i tvoj i grijesi b i l i do neba, a zati m zatraio ela ti oprostim, Ja bih to uinio. ovjee, kada b i Mi doao s grij esima koj i bi cij e l u Zem lj u mog l i ispuniti . a zat i m Me na Sudnjem danu sreo, a nisi M i n i kog ravnim smatrao, Ja bih ti doao sa i sto tol iko oprosta. "' ( T i rmizi )
1 44

Povratak u Dennet Allah vjernicim a na dunjaluku pokriva grij ehe, a na ah iretu e i h oprostiti Enes, r.a . , prenosi da je Poslanik, sal lal lahu alejhi ve sel lem, putovao zajedno s M uazom i bn Debelom i nakon to ga je tri puta prozivao po imenu, a on mu se svaki p ut poni zno odazi vao, rekao mu j e : "Nema nijednog ovjeka koj i iskreno. iz srca, svj edoi da nema boga osim A llaha i da je Muhammed, sal l a l l ahu alej h i ve sel lem, Nj egov poslanik, a da ga Al lah nee zabraniti dehennemskoj vatri .' . Onda je M uaz rekao : " Hou l i o tome obavijestiti lj ude pa da se raduj u?" Poslanik, sal l al lahu alej h i ve sel lem, je rekao : "Ne, jer e ostaviti dj ela i oslonit e se samo na to : Meutim, pred svoj u smrt M uaz, r.a., je i pak prenio ovaj hadis ashabima, kako bi izbj egao grijeh skrivanj a znanja. ( Buharija i Muslim) Prenosi se od Omera, r.a., da je Poslanik, sal lallahu alej h i ve sel lem, nakon to je vidio jednu zarobljenu enu koj a j e bila izgub i la svoj e d ijete . pa kada ga je l1ala, od s i l ne radosti ga je privi Ja uz svoje grudi i dala mu da doj i , upitao ashabc : " ta misl ite, bi li ga bacila u vatru?" Rek l i smo : "Ne, ni poto ga ne bi bacila u vatru." A onda je M uhammed, sa l l allahu alej hi ve scl lem, rekao : "Zai sta j e Al lah m i lostivij i . :ema Svoj i m robovi ma o d ove ene prema svom dj etetu." ( BuhariJ a i Mus l i m ) U hadisu koj i prenosi Ebu H urej rc, r.a., stoj i da j e Poslanik, sal lal lahu al ej hi ve sel lem. rekao: "Kada j e A l lah stvorio sva stvorenja, iznad Njegovog , ., Ara bilo je napi san o : ' Zai sta je M oj a mi lost pretek ! a Moj u srdbu. (Buharija i Musl i m ) Prenosi s e o d Enesa, r . a . , da je M uhammed, sal lallahu alcj hi ve sel lem, uao kod j ednog mladia koj i je b i o na samrti i pitao ga : 'Kako se osjea?'" Odgovorio j e : 'Al lahov Poslanie . nadam se Al lahovoj m ilosti i boj i m se zbog svoj ih grijeha." Tada mu je Poslanik, sal lal lahu alej hi ve sellem, rekao: "Nee se kod musl i mana u ovakvoj situacij i nai ove dvije osobi ne, a da mu A llah nee dati ono emu sc nada, i da ga nee uiniti sigurnim od onoga zbog ega strahuje." (Tinnizi i Ibn Made ) .J edanput je neko upitao Ibn Tej m ijj u o rije ima A l ij e, r.a . : "Vjernik se nada A l lahovoj m ilosti, a boj i se grij eha", pa je rekao: "Hvala A llahu ! Ovo j e vrlo nadahnut govor voe pravovjernih, A l ij e i b n Ebu Tal i ba, neto naj ljepe, naj mudrij e i naj sadraj n ij e to sam uo, jer zaista je nada usmJerena prema onome to je dobro, a zlo i grijesi su uvijek uzrok straha."
1 45

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Zato se ovj ek treba pokajati zbog svoj ih grijeha zbog koj i h ga pogaaj u mnoga i skuenja i nedae, kao to stoj i u predaj i : "Allah, d.., j e rekao : ' Ja sam A llah, Vladar svi h vladara ! Srca i perini vladara su u M oj oj ruci . O nome ko se meni pokorava Ja u srca v ladara uiniti mi lostivim prema njemu, a ko Mi je nepokoran, nj i hova srca u uiniti grubim i osvetnikim prema nj emu, zato se ne optereuj te psovkom i grenj em vladara, ve se Meni pokoravajte, a Ja u nj i hova srca uiniti samilosnim prema vama . "' U hadisu koj i prenosi Ebu Hurejre stoji da j e Poslanik, sallallahu alej h i ve sellem, rekao: "Allah, d.., je stvorio sto milosti, za Sebe j e zadrao devedeset devet, a samo j e j ed nu milost spustio n a Zemlj u . I kada bi nevj ernik u i stinu bio svjestan kolika je Allahova milost, ne b i izgubio nadu u ulazak u Dennet, a kada bi vjernik znao kako je Al lahova kazna estoka i bolna, ne bi bio s iguran od vatre." ( Buharij a i Muslim) Takoer se prenosi od Ebu H urej re, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao : "Tako mi Onoga u ij oj ruci je moj a dua, kada vi ne biste grijeili, A l lah bi vas zamij enio ljudima koj i e grijeiti, zatim traiti oprost, pa da im On oprosti." ( Muslim) A od I bn Omera, r.a., se prenosi da j e M uhammed, sallallahu alej h i ve sellem, rekao : "Allah e se na Sudnj em danu pribliiti vjerniku i iza zastora, da ne vide drugi lj udi, pitati ga: ' Moj robe, jesi l i tada i tada poinio taj i taj grijeh', a on e potvrdno odgovoriti . I to e se ponavljati toliko da e taj vj ernik pomisliti da j e potpuno upropaten od silnih grij eha koje je poinio, a onda e mu A llah re i : ' Znaj da sam ti ih Ja pokrio na dunj a luku, a danas ti ih opratam. "' A to se tie nevjernika i m unafika, pred svim lj udima bit e obznanj eno: Ovi su izmWjali lai o Gospodaru svome! ( H ud, 1 8 .) Razlika izmeu nade i elj e Treba znati d a j e nada nezamisl iva bez dobrih djela, u suprotnom ona je pusta elj a i samoobmana. I spravno nadanj e znai da ovjek vrsto vjeruje u ono emu se nada, a to je Dennet, i da i skoristi sve uzroke i sredstva koj a s u m u dostupna kako bi to ostvario. Kada u ovjekovom srcu proklij a klica i mana i on je zal ij eva vodom pokornosti, zatim srce oisti od korova loeg ahlaka pa se onda nada da e ga A llah uiniti postoj an i m na tom putu sve do smrti i da e mu podariti lijep zavretak 1 46

Povratak u Dennet koj i podrazumijeva A llahov oprost, takvo i ekivanje zove se i stinska nada. Allah, d. ., je obj avio: Oni k<ji v jeruju i koji se isele i bore na A llahovu putu, oni se mogu nadati A llahovoj milosti. (El-Bekara, 2 1 8 . ) Tj . oni su zasluil i da se nadaj u A l lahovoj m ilosti, i Allah potvruje da nj ihova nada nee biti uzaludna. Jer, svi lj udi se nadaju, ali nee svi dobiti ono emu se nadaj u. Rekao je Hasan B asri : "Ima lju d i koj e su puste elj e obmanule sve d o k nisu otili s dunj al u ka bez ijednog dobrog dje la . Nj ihov izgovor je bio: 'Ja imam l ij epo m iljenj e o A l l ahu ' , a l ae, j er da j e i mao l ij epo milj e1je o Allahu, onda bi inio l ij epa i dobra djela." Zatim j e c it irao aj et: I to va.fe Uljerenje, k(lje ste o Gospodaru svome imali, upropastilo vas je, i sada ste nastradali. (Fussilet, 23 . ) Prenosi se d a j e Jahj a ibn M uaz rekao : "Naj vie j e obmanut onaj ko ustraj ava u grij ehu, a nada se oprostu bez tevbe i oekuj e da e b i ti Allahu b lizak bez pokornosti." Zatim je kazao : "Djela mu poput fatamorgane, srce prazno od bogoboj aznosti , grijeha k ' o pijeska, a nada se da e biti u drutvu dennetski h lj epotica. ovjee, daleko je to emu se nada ! " Neki islamski uenj ac i s u kazali : "Dunj aluk j e ahiretska njiva, srce je kao zemlj a, a i man j e poput sjemena u njemu. Pokornost Allahu j e sluga koj i isti korov iz te zem lje i prokopava kanale za vodu kak_) bi sva zemlj a bila navodnj avana podj ednako, a Sudnj i dan j e dan etve. Pa, k o posij e dobro i ponjet e dobro, a ko posije trnje, n e moe oekivati da e brati groe." Onaj ko posj ed uj e i st insku nadu, treba znati da njegova nada mora i mati tri osobine: lj ubav prema o nome emu se nada, strah da ga moda nee ostvarit i i trud da to osigura i dobij e . Nada je nuna onima koj i i d u ka Allahu, i kada bi- ih nada napustila samo trenutak, propali bi . .Jer vjernikov ivot se kree izmeu grij eha za koje se nada da e m u biti oproteni, mahana za koje se nada da e ih popraviti, dobrih djela za koj a se nada da e mu biti primljena i ustrajnosti na Al lahovom putu za koju se nada da e ga na ahiret i spratiti. Zbog svega toga kaemo da je nada najjae i najetikasnij e sredstvo koje ovjeku pomae na putu ka Allahu, a posebno u vremenu titne i smutnje u kojem mi ivimo. Nada je suprotna oaju, jer oaj zapravo znai gubljenje nade i uvjerenje da nas nee dostii Al lahova milost, a to je uistinu veliki grijeh. U tom smi sl u su i rijei Jakuba, a.s., koje Kur'an spominje u suri Jusuf: O sinovi moji, idite i raspita se za Jusufa i brata njegova, i ne gubite nadu u mUost Allahovu, jte samo nev jernici gube nadu u Allahovu milost. (Jusuf, 87.)

1 47

Muhammed Nasirudin el- Uve_jd

Lijek za dvije vrste lj udi Nada je neophodna kao l ijek dvjema vrstama lj udi : ovjeku koj eg j e nadvladao oaj , p a zbog toga ostavi i napusti i badet, ubijcdcn d a u i badctu nema n ikakve kori sti, i ovjeku kojeg j e nadvl adao strah koj i ga tj era da pre l azi erij atsku gran i c u . Zbog toga sc taj strah mora dovesti na razumn u mj eru, a sredstvo koj e nam pomae u tome je upravo nada u A l lahovu m i lost i to j e prirodna osobina kod vj ernika koj i su i spravno razumj e l i i badct i svoj odnos prema A l lahu. N aravno, treba i mati u vidu da svi lj udi n i su na i stom stepenu i mana pa t ako ima onih koj ima sfun govor o nadi u A l l ahovu m i lost pred stavlja l ij ek, jer su i stinski bogobojazni i pokorni A l lahu . a ima opet lj ud i koj i ive u pusti m nadama i e lj ama, a dj e l a su i m daleko o d toga da sc mogu u nj i h pouzdati i nadat i s c Al l a hovoj m i lost i . Takvima l ijek nij e nada, jer e i h jo vie upropasti t i , ve je nj ihov l ijek u strahu od A l l ahove kazne. To j e ono na ta is lamski uenjac i , i m a m i , vaizi i daij c moraj u posebno obratiti panj u. I slamski uenjaci su kaza l i : "Vaiz koj i savjetuj e lj ude mora biti empatian i saosjeajan prema lj udima i mora dobro poznavati nj i hovo stanje kako bi im ponud io pravi l ijek u pravo vrijeme. Ne smije i h previe zastraivati A l lahovom kaznom da potpuno ne padnu u oaj zbog svoj ih grijeha n i t i im smije tol i ko u l ijevati nadu u A l l ahovu milost pa da zanemare pokajanje i ustraj u u grij eenj u." Prenosi se da j e A l ija, r.a . , rekao: "Pravi a l i m je onaj koj i lj ude ne baca u oaj u pogledu A l lahove m i losti , n i t i im svoj i m savjetima u l ijeva potpunu sigurnost od Allahove kazne." Po s toj e tri vrste nade, dvije su pohv a l ne a j edna j e pokudena. Prvo, nada ovj eka koj i i n i dobra dj e l a na osnovu upute od A l l aha. emu se on nada? N ad a se nagradi od A l laha. Zat i m , nada ovjeka koj i i n i grij e he p a s e pokaj e z a svoj e grijehe. e m u s e on nada? Nada se op ro st u od A l l a h a i bri sanj u grij eha. l tree . nada ovj eka koj i ustraj ava u grij e h u i nepokornosti , a nada se A l l ahovom opro stu bez tevbe i bez dobri h dj e l a . To je zapravo samoobmana i l ana nada u koj oj nema n i kakvog dobra.

1 48

Povnh1 k

Dennet

Koristi nade
Nada j e mnogostruko korisna. I zmeu ostalog ona vjemi ku pomae da stal no vodi samoobraun i da ustrjava n a putu Istine . bez obzira na stanje i promj enj i ve okolnosti. Zatim, vjemik osj ea slast u sllvlj i vosti na putu pribliavanja Al lahu i stvami uitak u m unadati ma i razgovoru s A l l ahom u toku i badeta. mjeren ela Al lah voli one koj i Ga skrue no mole i koj i se nadaj u Njegovoj milosti. I na lmj u, kadn ovjek svoje s rce vee zn nadu u A l l ahovu mi lost i pomo, pa mu A llah da ono to je traio u dovi. to mu poveava samopouzdanje i podstie ga na ustrajnost u dovama, jer dova je ibadt:t. Na taj nain vj em i k i vjernica su u stal nom usponu u pogledu nj i hovog vjerovanj a itmma i ubjedenja. Dakle, da n ij e nade, i badet bi izgubio smisao, i ne samo to, da nema nade, \jemik se ne bi odluio na pokornost i stalni ibadet n i ti bi laa dobrih djela i kada zaplov i la morem njegovih misli i njegove volje. Med u t i m , onaj ko zna vrij ednost traenog i eljenog. on ne obraa panj u n a potekoe koj e ga snal aze u dost i zanj u c i lj a . Onaj ko se nada dobroj zarad i . o n zaboravi na potekoe i i skue nj a p uto v a nj a Takoder, onaj koj i vol i i skreno A l laha i koj i nastoj i stei Nj egovo zadovolj stvo. nj e m u ne predstavlj a tegobu u stati rano na sabah, abdesti t i sc i k l anj at i po h l adno i . po vrui n i . post i ti i t r pj e t i g lad i e u i me A l l aha. n i t i mu j e tek o vod iti dihad. putovati n a had. traiti korisno manj e. ve sc t o sve pretv<lra u zadovolj stvo i i st i n s k i ui tak . .J edan pobon i mus l i mn n je govorio: 'U m arao sam se u nonom namazu dvadeset god i na, a onda sam s lj ede i h dvadeset god ina uivao u nonom namazu . "' Nakon toga dolazi nnj uzvicnij i stepen nade, a to je nada i udnj a za susretom s A l l ahom . lJ tom smislu je k ur ' an s k i aj e t : Reci." ' '.Ja som (01jek kao i l'i. meni se ohjovfiuje da je va.<; Bog - jedem IJog. Ko tudi du od Gospodaru s \'Ogu hude lijepo jJriml <'n. neko ini dobra djela i neka. klanjojui i se j Cio.\"j)(Jdaru ,\"1'0111<', ne sllwlm Njennt ramim nikogo -' " ( E l - Keh L l l 0 . )
.

To j e vrh unac i mana i t o j e ono za i m eznu due i st i n sk i h vj ern i ka . A l l ahovih evl ij a . O n i koj i ma j e A l lah odred io edie/ trenutak smrt i , da s e u t o m tren u t k u nj i hove due potpuno smire povratkom A l lahu. Jedan od naj ljep i h primj era tog stepena j e poznati ashab, Umej r i bn H amam e i Ensari . k oj i j e nakon t o j e Pos l a n i k. sal l a l l ahu a l ej h i vc sc l l cm. pred B iti-at na Bedru rekao: K re n i t e prema Den netu ij a je irina kol iko nebesa i Zemlja . uzvi knuo: Dugo j e i vjeti tol i ko vremena kol i k o j e potrebno da poj edem L>ve datul e u moj oj ruc i'". za t i m J C J Urnuo na neprij atelj e i bori o sc dok n ij e poginuo kao ehi d .
''

1 49

1 50

E L-MUHASEBA - SAMOOBRACUN

151

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Preispitaj se p rij e Dana kada e biti p ita n za svoj a dj ela

ovorei o samoobra unu i l i muhasehi, i mam Maverdi j u je ovako definirao: "Muhaseba znai da ovjek svake noi analizira svoj a dj ela koj a je uradio u toku dana, pa ako ta ana l i za pokae da je cijelog dana radio pohvalna i dobra dj ela, onda treba nastaviti i truditi se da mu svak i dan bude takav. A ako se pokae . da je inio loa dj ela i upadao u grjj che, onda se t reba potrud iti da i h popravi ukol i ko je u mogunosti , a ako n ije, onda treba nakon l oeg urad i t i dobro dj elo i ono e ga izbrisati te donijeti odl uku da u dan ima koj i dolaze nee initi loa dj ela." O ti koj i tvrdi da vjeruj e u Al laha, da li si i kada u samoi prei spitivao sebe i anal izirao ono to si govorio i rad io? Jesi l i i kada broj ao svoj a loa dj ela kao to prebroj ava dobra dj e l a koj a uini? Da l i s i i kada razm i lj ao o svoj oj pokornosti A l l ahu i iskrenosti u i badetu? Ako s i to i nio, sigurno si doao do zak lj uka da su mnoga tvoja dobra dj ela uinjena radi toga da se pokae pred lj udi ma, da se uj e z a tebe, da stekne ugled i naklonost lj udi , a ne A l l ahovo zadovoljstvo. To je stvar koj a se deava mnog i m vj ernicima, ali ako nakon toga nisi korio svoj u duu zbog l icemj ernog odnosa prema Allahu, onda si u tekoj pozieij i . Jer. kako e se sutra sresti s a Allahom i kako misli zasluiti Nj egovu mi lost, kad si natovaren grijesima i dobrim dj c l i m koj a nisu uradena u i me Allaha? Kur'm podstie na samoobraun Uzvieni je objavio: O \:jernici, A llaha s e lujle. i neku svaki C(Jl 'j ek gleda .\'tu je za sutru pripremio i A llaha se hojte jer On dolm> zna .'fa radite. I ne budite kao oni koji su zaboravili A llaha pa je On uOnio da sumi sebe zaborave; lo su pravi grje.\'nici. ( El-Har, 1 8 . - 1 9 . ) Koment i raj ui ovaj aj et, cj h Abdurahman cs-Sa d i rekao j e : Ovaj aj et j e jasan dokaz o potrebi muhasebe i samoobrauna."'
"

1 52

Povratak u Dennet Prenosi se da je Omer, r.a .. rekao : " Pre ispituj tc sami sebe prij e nego to budete ispitivani, nastoj te biti i skreni u dj e l i m a prij e nego to doe Dan kada e se zah t ij evati i skrenost, vagaj te voj a dj e l a prij e nego to vam i h budu vaga l i . To e vam olakati obraun na Sudnj e m danu." A l lasan Basri j e govorio : "Naj laki obraun na Sudnjem danu imat e oni lj udi koj i su u ime A l l aha vr i l i samoobraun na dunjaluku. Zastaj a l i s u pred svoj i m tenj ama i odlukama prije nego to bi ih pretvori l i u dje l a pa ako hi vidjeli da se radi o dobrim dj elima, onda b i ih, nakon to b i oistili svoj n ijjet, urad i l i , a uko l i ko bi vidj e l i da se radi o hrctavim djelima, ne bi i h i ni l i . A naj tei obraun na Sudnj em danu imat e onaj ovj ek koj i nij e vodio rauna o svoj i m dj elima niti je vrio samoobraun. pa kt1da doe Sudnj i dan, on e dobiti knj i gu svoj i h dje l a, i zajedno sa onima koj i su b i l i kao i on. uzviknut i : " Tdko nu.ma! go l'orit 'e "kakva je ovo kn iga ni mali ni veliki grijeh nije propustila. S\'e je j nahrqjala! " ( EI -Kehf, 4 9 . )
,

U i stinu j e pravo stradalnitvo da ovjek bud nemaran prema ovoj stvari i da slii na lj ude koj i su zaboravili na Al laha i predali se svoj i m strastima pa s u ui n i l i d a i Al lah nj ih zaboravi i d a ih ostavi u nj ihovom nemaru kako bi zasluil i bolnu kaznu.

Vanost samoobrauna Kur' an odgaj a vj ernike i postavlj a se i zmeu nj i h i onoga to e ih odvesti u propast ukol i ko s l ij ede nj egove upute. Tako j e A l lah, d. .. u Kur'anu pohva l i o pokorne vj e rn i ke i one koj i vre samoobraun strahuju i od Nj egove kazne objaviv i : Oni koji iz hojazni prema
Gospodaru svome s t ra h uj u
.

i oni k<ji u dokaze Gospodara .noga

v jeruju, i oni koj i druge Gospodar u S \'Ome rm'I'Jim ne smatraju, i o n i kqji od onoRa .to im se daje udje ljuju, i 6ja s u srca puna stmha zato

.\'to i:e se v m t i t i svome Gospodaru - on i h i f t(/ U du One dobro t.(jelo, i mdi njih druge pretiu. (El- M u ' m i n u n , 5 7 . -6 1 . ) Aia, r.a . . je p i tala

A l l ahovog Poslani ka, sal lal lahu alej h i ve sellem . o znaenju 60 . aj eta spomenute sur e : i dija su srca puna stralw zato .\'to ie se \'!'aliti s vome Gospodaru. rekavi : 'Al lahov Posl anie, da li se to odnosi na one koj i su p i l i alkohol i kra l i?" M u hamm ed, sa l l a l lahu a l ej h i ve se l l cm , j e
1 53

Muhammed Nasirudin el- Uvejd odgovor i o : "Ne, keri Es-S iddikova, ve se to odnosi na one koj i su posti l i , k lanj a l i i sadaku d ij e l i l i , ali su strahova l i da l i e im nj ihova dobra dj e l a biti primlj ena kod A l laha. To su o n i koj i su uri l i da ine dobra dj e l a . " I bn Kudame el-Makdisi j e u svom dj elu Minhadu-1-kasidin, o muhasehi kazao slj edee: "ovj ee, znaj da nema veeg neprij atelj a od vlastite due koj a se nalazi u tvom tijelu . Ona je u svoj oj osnovi sklona zlu i grij ehu, a tebi j e nareeno da j e isti i i spravlj a i da j e izvue iz okova i ropstva strasti u slobodu i badeta i pokornosti samo A l l ahu. Ako je zapostavi i ne bude o njoj vodio rauna, ona e ti postati neposluna i kasnij e e teko uspostaviti kontrol u nad nj om, a ako bude vodio rauna o njoj i stalno je korio za propuste, nadati se da e ona postati smirena dua." Komentiraj ui ajet: l kunem se duom koja samu sebe kori, H asan Basri je rekao: "Nee sresti iskrenog vj ernika a da stal no ne kori svoj u duu. Samo nevjernik ide kroz ivot a d a n ikada n e kori sebe zbog svoj ih grij eha.'' Spominjui nain na koji vri samoobraun, I brahim ibn M iluan je rekao : "Zamislio sam sebe u Dennetu kako j edem dennetske p lodove i pijem s nj egovih rij eka i izvora, a zatim sam zamislio sebe u Dehennemu kako jedem nj egove gorke plodove i p ijem rastopljeni mijed, okovan u vatrenim l ancima, pa sam pitao svoj u duu: ' ta el i od ovo dvoje?' I kao da sam uo odgovor: ' elim se vratiti na dunja! uk da radi m dobra dj ela . ' Rekao sam j oj : ' Pa, ti si j o uvijek na dunjaluku, zato radi dobra dje l a kako bi Dennet nastanila."' Prenosi se da je I bn Mual l i m vrio samoobraun kad je navrio 60 god i na pa j e izraunao da to, pretvorena u dane, iznosi dvadeset i jednu hi lj adu i petsto dana. Onda je gorko zaplakao i rekao: "Teko meni ! Ako u svakom danu budem uinio samo po jedan grijeh, to znai da sam uinio dvadeset i jednu hiljadu i petsto grijeha, a ta ako sam u svakom danu uinio po dvadeset h i lj ada grij eha? ! " I mam Ahmed je zabiljeio mudrost koj a s e vee za Davuda . a . s . . i nj egovu porod icu, a u kojoj stoj i : "Pametan je onaj ovjek koj i svoje vrij eme podijeli na etiri dijela: vrijeme koje e provoditi u munadatima ( otvorenim i skrenim razgovorima) sa svoj i m Gospodarom, vrijeme koje
1 54

Povratak

Dennet

e provoditi u samoobraunu, vrijeme koj i e provoditi sa svoj i m prijatelj ima koj i e g a n a l ij ep nain posavj etovati i podsj etiti n a njegove mahane i propuste te vrij eme u koj em e se, svoj im imanom, isprijeiti izmeu elj a due i dunj a l ukih strasti i 'slasti ne dozvolj avaj u i joj da upadne u ono to je zabranjeno." Vehb ibn M u nebbih prenosi predaj u u koj oj se spominj e da je j edan poboni. ovjek postio sedamdeset godina i j edanput je u dovi molio Allaha za svoj u potrebu, ali mu dova n ij e usliana. Onda se obratio svoj oj dui, rekavi : "Zbog tebe sam ovako i skuan ! Da u tebi ima haj ra, moj a dova b i bila usli ana." Tada m u j e siao melek i rekao : "Ovaj trenutak u kojem si korio svoj u duu, vrj ednij i j e od tvog ibadeta sedamdeset godina i znaj da ti j e Allah usl iao dovu.'' Prenosi se od Ibn Mes' uda da je Poslanik, sallallahu alej h i ve sel lem, rekao : "Al l ah je naveo primj er Pravog puta, koj i s obj e strane ima zidove na koj ima su vrata sa zastorima. Na poetku puta stoj i glasnik koj i govori vjernicima: ' Ustraj te na Pravom putu i ne skreite l ij evo-desno ! ' A kad god neko od nj i h pokua otvoriti vrata na zidu, drugi glasnik govori : ' Teko tebi ! Ne otvaraj ta vrata, jer ako i h otvori stradat e ! ' Zatim j e objasnio ta t o znai, rekavi : ' Pravi put j e islam, vrata u zidu su Allahove zabrane, a zid simbol izira A l l ahove granice, glasnik na poetku puta j e Kur'an, a drugi glasnik j e A ll ahov opominj a u srcu svakog vj erni ka koj i m u ne da d a skrene s Pravog puta. "' (Sahih et-tergib ve-1-terhih) Vj ernik j e na dunj al uku poput zarob lj enika koj i nastoj i skinuti okove sa sebe i nee biti siguran sve dok se ne sretne sa Allahom, d. ., a On s nj i m zadovolj an.

I stinsl<.i vj ernik je

svoj im oima malchan

Prve generacij e su uri l e sa dobrim dj e l i ma i nastoj a l i su se pri bl iiti A l l ahu i Nj egovoj m i l osti kroz samoobraun, a zat i m su strahovali hoe li im Allah pri miti dj ela. N i kada se n i su obmanj ivali svoj i m dobri m dj e li m a , ve su bi l i ponizni u i me A l laha i u v l astiti m oima su b i l i malehni i bezvrijedn i . Ibn Ebu M ulej ke j e rekao : "Zapamtio sam trideset ashaba koj i su se boj a l i sebi l icemj erstva i n i ko od nj i h nij e tvrdi o da mu j e vj erovanj e ravno vj erovanj u meleka Dibrila i M i kai l a . " 1 55

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

j e d u go p l a k a o i govori o : "P o e l i m da s a m sta b l o p t i c e t e koj e se n a kraj u posij e e . " A Omer. r . a . , j e u i o suru Et-Tur, pa k a d a je d o a o d o sedmog aj e ta : Kazna Gospodara tvoga sigurno (:e se desiti. t o l i ko j e p l akao da se od toga razbol io . Znao j e ostaj at i p o nek o l i k o dana u svoj oj k u i v r e i samoobraun i plau i . Kad m u je fhn A b bas. h v a l e i ga, rekao: ' ' A l l a h ti j e d ao pa si predvo d i o m u s l i mane i o s v oj i o mnoge zem lj e i rei A l lahovu vj eru", Om e r , r.a . , m u je o d go v or i o : " V o l i o bih da se spasim pa m a ka r p ro a o bez n a g r ad e i b ez kazn e . ' ' Takoder se p re no s i da j e Omer, r . a . , g o v or i o H uzej fi , r.a . : 'Ti si ashab A l laho vo g Poslani ka. sal lallahu alej hi ve sel l e m , k oj e m je on otkrio i mena munafika. Tako ti A l l a h a , p ri mj e uj e l i k o d mene ij e da n zn a k l i c e mj e r s tv a i munali k l ukaT
Ebu Bel<r, r. a . , voke

koj eg j e d u lj udi i

esto s t aj a o pored gro b lj a i p l a k a o to l i ko da b i m u se brada n a to p i l a suzama. Govorio j e : " K a d a bih bio izmeu Denneta i D 7.e h e n n e m a, a j a ne b i h znao h o u l i u D ennet i l i Dehennem, p o e l i o b i h d a budem p ra i n a dok se ne p r es u d i k oj a od ova d v a mj e st a u nastanili .
Osman , r . a . , b i

m no g o plakal i i vr i l i s a moo br a u n . Prenosi s e d a s e naj v i e b oj a o d v ij e stvari : d ug e nade i s l ij eenj a strasti . GO\orio j e : "to se t i e d u ge nade, o n a o vj e k a odvraa od razmi ljanja o a h i re t u a s l ij edenj e st r a s t i odvra a i udalj ava od I st i n e . " j e on re k a o : Rekao j e I sa, a . s . , svoj im uen i c i m a : Piwj te me, j er j a sam mehkog srca i neznatan u sv oj i m oima . . . , ! m u m A h med takoder b i lj e i p re d aj u od Abdu l l aha el En s ar ij a u koj oj s t oj i : Kada b i Da v ud. a . s . . doao meth! I zrael ane, oima je traio naj prezre n ij u i n aj s i ro m a n ij u s k u p i n u pa b i im se pri d ruio i rekao : M o j A l l a h u. s i ro m a h sj e d i medu sirom a s i ma ! "' Prenosi se da su poznatog u e n j a k a Stdjana es - Sev r ij a na samrti p osj e ti l i Ebu Eheb i H amad i bn S e l e me. pa mu je Hamad rekao : "Zar n ij e doao tren utak da si siguran od onoga od ega si strahovao i da ide ka onome emu si se c ij el i i vot nadao?" O d g o vo r i o je: ' ovj e e , zar smatra da e se lj u d i p o pu t m e n e s p a si t i Vatre?'' 'Da. tn k o mi A l laha .. . o dg o v or i o je H amad .
I mam A h m e d

A l ij a , r. a . , je takoder bio od onih ashaba k oj i su

bi ljei

predaj u od K a t a d c da

j ed nom p r i l i k o m uzeo za ruku Sufjana i bn Uj ej nu i re k a o m u : " A k o m i s l i da j e na Z em lj i ostalo jo lj u di koj i su gori od mene i od tebe. o nda j e ru7..no to to mi sl i .''
F u d aj l i bn lj a ci j e

1 56

Povratak u Dennet A Mejmun ibn M ihran je govorio: " 'ovjek nee biti istinski bogobojazan sve d o k , pri l i kom samobra una, prema sebi ne bude sumnj iav v i e nego prema svome ortaku u poslu."

Vrste m u h ascbc
Postoje dvije vrste muhasebe : prije i pos l ije djela. Muhaseba prije dj e la znai da o vj e k zastane kod prv e elj e i tenje d a neto uradi i da ne uri s dj e lom dok mu ne bude j asno da l i je bolje to dj elo uraditi i l i ostav i t i .

Ovo je vrlo vana s t var k oj a u tje e n a i sk re n o s t ll dje l u . B e z prethodne nmha:\c;be/ i sam o p rop i t i v anj a moe se des i t i da se dj elo uradi bez iskrenosti a onda od 1jcga nema koristi . Zati m . kada sc o d l u i da uradi neko dj elo. vj e rn i k m or a v idj e t i da l i j e ll mogu nosti to uiniti i l i n ije. ako nije ostavit e ga da ne bi uzalud t ro i o v r ij e m e . i\ uko l i ko j e u mogunosti da ga urad i . opet e zastati i razmis l i t i je l i i nj enj e tog dje l a bolje o d nj egovog ostavljanja, p a ako s c i spostavi d a jeste, onda e ga u i n i t i .
O v a vrsta muhasebe uva vj ernika od vel i kog takoder i o d skri venog i r k a .

malog i rka, a l i

Druga vrsta m uhasehe je nakon uinjenog dj ela. Ona sc sastoj i od tri dij e la: prvi dio se odnosi na samoobralln u pogledu pokornosti A l l ahu . tj . da l i u toj pokornosti i izvravanj u naredbi ima propusta. k ao to j e nedostatak skruenosti u namazu, kvarenje posta odreenim grijesima poput ogovaranja. obezvre<.1 ivanje hada. bespotrebn i m raspravama u toku hadsk ih obreda i s l .

Drugo, sa moobraun zbog dj e l a koj e j e b i l o prcc osta v i t i nego u i n i t i , kao to j e pri mj e r ovj e k a k oj i k l a nj a no n i namaz pa pre spava sabah k oj i je feu; i s l . Tree, m uhoseha u pog l e d u dozvolj e n i h stvar i , da l i su ta dj e l a uraena u i m e A l l a ha i l i r a d i neke dunj a l u k e kori sti .

1 57

Muhammed Nasirudin el- Uve,jd Kako vriti samoobraun? Osim propitivanja i anal iziranj a rijei i dj ela te korenj a due za propuste i pogreke, prve generacije muslimana su pribj egavale i "kanj avanju" svoj i h dua zbog propusta koj e su napravil i . A to je podrazumij evalo da vj erni k privol i svoj u duu na stalnu pokornost i popravlj anj e nedostataka. Naravno, samokanj avanj e mora biti na nain koj i je primj eren i slamu. Naprimj er, O mer, r.a., Je, kada m u j e prola i k indij a u dematu, "kaznio" sebe time to je kao sadaku udij e l io posjed koj i je vrijedio sto h i lj ada d i rhema, a nj egov s i n Abdullah je, u ko l i ko ne bi k lanj ao namaz u dematu, kanj avao sebe tako to b i c ij e l u no proveo u i badetu. Jedanput je zakasnio klanj ati akam pa je dao osloboditi dva roba iako namasko vrij eme n ij e bilo prolo. S ljedei had i s takoder u p u uj e na j edan od naina samoo brauna. Naime, Abdul l ah ibn Omer prenosi da je Poslanik, sall a l l ahu alej h i ve sel lem. rekao: "Ko k l a nj a noni namaz sa deset aj eta nee se smatrati nemarni m , ko k lanj a noni namaz sa sto aj eta b i t e upisan u pobone, a ko k la nj a no n i namaz s h i lj ad u aj eta bit e upisan u one koj i A l l aha mnogo veli aj u . " ( Eb u D avud) Prenosi se da je U m m u Rebia, r.a . , saa l ijevala svoga s i na koj i j e nou d ugo p lakao i zoru doeki vao u i badetu p a m u j e govor i l a : "S ine, jesi l i to ubio nekoga pa to l i ko p l ae?'" "Jesam, m aj ko'', odgovorio j e . U p i ta la j e : " Reci m i , s i ne , ko j e taj pa da tra i m od nj egove porodice da t i oprosti , jer, tako m i A l l aha, kada b i v i dj e l i kako p lae i kol i ko se kaje zbog toga, s igurno bi ti oprosti l i . '' Odgovorio j e : " M aj ko, to je moj a dua." A kol i ko je maj ka pravovj e rn i h . A i a, r.a . , posve ivala panj e svoj oj dui i samoobra unu, svjedoi i ova predaj a . Prenosi se od Kasi ma i bn M u hammeda da j e rekao : "Jednog dana sam posj etio tetku A i u. r.a . , i zatekao sam j e da k lanj a duha-namaz. U toku namaza u i l a j e aj e t : Pa nam je A llah milvsf daro vao i od patnje u ognju nas sa(u vao i stalno ga plaui ponavlj a la. J a sam onda i zaao n a trn icu i obavio svoj e poslove. Kad sam s e vratio, zatekao sam j e u i stom stanj u kako p lae i ponavlj a i sti aj et i upuuj e dove Al lahu."

1 58

Povratak u Dennet Ko zapostavi sam oobraun sam sebe odvodi u propast Zapostavlj anje samoobrauna vj ernika dovodi u s ituacij u da se utopi u moru strasti poput nevj ernika koj i u svom s ljepi l u smatraj u da e dobiti sve to poele i koriste svaku pril iku da bi uivali u dunj a l uku bez zahvalnosti A l l ah u i bez samoobrauna. Jer, oni nisu oekivali da e raun polagati. ( En-Nebe' , 2 7 . ) Kada ovjek spozna sutinu ivota i svjestan je da e kabur nastaniti , onda osjeti poniznost prema A l lahu i ne obmanj uj e se svoj i m dobrim dj elima ma kol iko krupna b i l a niti potcj enj uje b i l o. koj i svoj grij eh, ma kol i ko bio neznatan. I bn Mes' ud je govori o : "Vi i dete kroz ivot ij i noi i dani brzo prolaze, vae vrijeme je o dreeno, vaa djela zap isana, a smrt e doi iznenada. Ko posije dobro nadati se da e potjeti ono to j e el io, a onaj ko posije zlo, ponj et e samo kaj anj e . " Muhaseba proizil azi iz razmilj anj a o Allahovim rijeima: Onoga dana kad svaki cov jek pred sobom nae dobro d jelo koje je uradio i hravo d jelo koje je uinio - poeljet e da se izmeu njih i njega nalazi udaljenost velika. (Ali ' liman, 3 0 . ) Zati m iz vjerovanj a u ahiret i obraun pred A l l ahom, d. . , kada svi lj udi budu prisutni na jednom mj estu, kao to stoj i u Kur ' anu: I bojte se Dana kad ete se svi A llahu vratili, kad L;e se svakome ono to je zasluio isplatiti nikome krivo nee uinjeno biti. (El-Bekara, 28 1 .) Ona proizilazi iz vjernikove vj ere u c i lj zbog kojeg j e stvoren i svij esti da ivot n ije igra i zabava i d a e ovj ek biti pitan za svoj ivot na S udnjem danu. U tom smislu su kur' anske rij e i : Zar ste mislili da s 1n o vas uzalud stvorili i da Nam se nei.ete povratiti? (El Mu'minun. 1 1 5 . )
-

Zato, ovjee, vri samoobraun i preispi tuj samog sebe ! Razmiljaj o odlasku s ovoga svijeta i iskoristi slobodno vrij eme za teke trenutke koj i dolaze. Prij e nego to neto uini, razm i s l i dobro ta e biti upisano u knj igu tvoj i h djela, dobro i l i loe dj elo.

1 59

1 60

DOBAR I LO S ZAVRSETAK

161

Muhwmned Nasirudin el- Uvejd

l neka se zato natj eu oni koj i hoe da se natj e u


ij ep zavretak dunj a l ukog ivota podrazumijeva da A llah, d.L uputi ovjeka prije smrti da ne i n i dj ela koj i ma e i zazvati srdbu Allahovu, zatim da ga uputi i o mogui mu da u i ni te v bu i pokaje se od grijeha te da ustraje u pokornosti i i njenj u dobrih djela i da doeka smrt u takvom stanj u . Na takvo razumijevanje J U epog kraj a upuuje had i s u koj em je Posl anik, sal l a l l ahu alejhi ve sel lem . rekao : "Kada A l l ah el i dobro ovjeku onda ga ' upotrij e b i ' .'' U p i tal i su: ''Al lahov Posl anie, a kako to A l l ah ' upotrijebi ' ovjeka?" Odgovorio je: "U puti ga da i n i dobra dj ela prij e smrti." (Tirm i z i ) Dakle, dobar zavretak na dunj a l uku ne moe s e oekivati bez ustraj avanja na I stin i i konstantnog popravljanj a duhovnog stanja. Suprotno tome, lo zavretak eka o noga ko j e u nedostatku razboritosti i vj ere u A l l aha, in i o vel i ke grijehe i potpuno i m se predao pa se n ije pokaj ao prij e smrt i . I l i je pak bio od onih koj i su izvjesno vrijeme ustrajavali na I st i n i , a l i su ih nj i hove pohlepne due i strasti pobijedile, i odve le s Pravog puta u proval ij u grijeha te su u takvom stanju doekal i M e leka smrt i .

Putevi lij epog zavretka U nastavku emo spomenuti dj e l a i moral ne vrij ednosti koj i ma vjerni c i sebi mogu obezbijediti sretan i l ijep zavretak. Osobi na koja vj erniku donosi sreu na dunj a luku i ahiretu i koja je garant dobrog zavretka dwj al ukog ivota, j este bogobojaznost ( taha/uk) . Bogoboj aznost u j avnosti i taj nosti te dosljedno s l ije(tenje sunneta M u hammedovog, sal l a l l ahu alej h i ve scl lcm, sigurni je put spasa. Uzvieni je objavio: O 1:jernici, bojte se A l/aha onako kako se neha hujali i umirile samo kao muslimani. (Ali ' I mran , l 02.) Zatim, maksi malno uvanj e od vel i k i h grijeha. jer su veli k i grijesi upropatavajui, a nakon toga uvanje od mal i h grijeha, posebno ako se konstantno i ne, jer mali 1 62

Povratak

.Dennet

gnJeSL ustrajavanjem u nj ima, prelaze u vel i ke grijehe. Osim toga. mnotvo manj i h grijeha bez tevbe i pokajanja, i n i da srce p ostane g ru bo, tvrdo i tamno. Prenosi se od A i e, r.a., da j oj je Poslanik, sal l a l l ahu a l ej h i v e sel lem. jednom pri l i kom rekao : " A i a, uvaj s c potcj enj i vanja grijeha, jer e A l l ah i za m a l e grij ehe za h t ijeva t i obra un." ( Silsi!etu-s-sahiha) Zatim, ustraj avanje u zikru . Ko stalno i n i zik r i zi krom zavrava svaki hairl i i dobar posao. i kome posljednj e rije i budu la ilahe il/allah. m o e se nadati l ije p om zavretku. Abdul lah i bn Busr prenosi da je M uhammed, sal l a l lahu alej h i ve sel lem, rekao : "Nema n ita bolje od toga da ovjek okona d unj a! uki i vot velianj e m A l laha.' ( Sahihu-1-dtami ' ) Zatim . ustrajnost na I sti n i . U Kur' anu stoj i : Onima koji govore: " Gospo dar na/ ;
je A llah ", JW poslije ostanu pri tome - dolaze meleki: " Ne boj t e se i ne :alostite se, i radujte se Dennetu k(ji vam je obei:an. , .

( fussi l e t , 3 0 . ) l na kraj u , stalno p ri sjeanje na smrt i strah od l oeg zavretka, jer e to ovjeka podstakn uti na dobra dj ela.

Nagovj etaj i dobrog zavtctka M uhammed. sa l l a l l ah u alej h i ve sel l em . s p o m enuo j t .. ..: ke znakove i nagovj etaj e l ij epog kraj a i zav retka d u nj a l u k og i vot a . J o n aj musl i man k oj i u tren utk u smrti b u de i mao barem jedan od t i h znakova, onda se on, uz A l l a h o v u pomo. moe nadati dobrom zavretk u i s r e t n o m i s h o d u u p o g l e d u onoga to s l ij ed i pos l ij e s m rt i . Evo nekih od tih znakova : Ko umre
sa ehadetom,

izgovaraj u i

rij e i :

la ilahe

il/allah,

Muhalll!lledlm resu/ul/oh
Potvrd u tome n a la zi m o u had i s u se l l em. u koj em je

e u

Dennet.''

rekao : 'ij e ( Ehu Davud)

M uhammeda. sal lal lahu alcj h i vc poslj e d nj e rij e i budu la ilahe il/a lla h . ui

K o prese l i

na ahire t kao ehid, uzdi:l.ui A l l ahovu rij e s ljede i k ur ' anski

To potvrduj e

koji su

aj e t : Nikako ne sm at mj mrttima one na A llaho n t putu izg in uli ! Ne. oni su i ivi i u o hiju su kod

Go.1podara stoga, radosni zbog onoga !ito

im je

A l/ah od dobrote Stoje

dao i veseli zbog onih koji im se jo. nisu pr idr u il i, za kqje n ikakva straha
neie hiri i

knji ni

::u

(im ner:c l ugo \ '(Jti. ( A l i ] mra n . 1 69 .- 1 70 . )

Muhammed Nasiru4in el- Uvejd Ko u mre u i hramu u toku hadskih obreda Muhammed, sal lallahu alej h i ve sel l em, rekao je za ovjeka koji je umro u toku hadskih obreda, a nakon to ga je deva zbaci l a sa sebe: "Okupaj te ga vodom pomij eanom s lotosom i neka mu efini budu odjea u kojoj j e umro ( tj . ihram i). Nemojte mu pokrivati glavu, jer e on na Sudnjem danu biti proivljen uei telbij u.'' (Telbija glasi ovako : Lebbejke Allahumme lebbejk. lebbejke la .\:erike leke lebbejk, inne-1-hamde ve-n ni 'mete leke ve-1-mulk, la .\'erike leke - Odazivam Ti se, moj Allahu, odazivam Ti se; Ti nema.\: sudruga, odazivam Ti se! Doista zahvala, blagodat i vlast Tebi pripadaju, Ti sudruga nemaJ!) ( Buharija i Musli m) Ko pogine branei j ednu o d pet univerzalnih vrijednosti : vjeru, ivot, i metak, ast i razum U tom smislu je hadis koj i prenosi Seid i bn Zejd, r.a., a u kojem j e Poslanik, sal lal lahu alejhi v e sellem, rekao: "Ko pogine branei svoj i metak. o n j e ehid, ko pogine branei svoj u i ast svoje porodice, on je ehid, ko pogine branei svoj u vjeru on j e ehid, ko pogine brane i svoj ivot, on je ehid." (Tirm izi i E bu Davud) Ko umre od teke zarazne bolesti kao to su: kuga, suica ( tuberkuloza), dizenterij a i upala p lua ( pleuritis) Enes i bn Malik, r.a . , prenosi da j e Poslanik, sal lallahu alej hi ve sel lem, rekao : 'Koj i god musl iman umre od kuge, on je ehid." ( Muslim) Ubade ibn Samit prenosi da je Muhammed, sal lal lahu alej h i ve sel lem, rekao: "Smrt usljed suice je ehidska smrt." (Sahihu-1-diomi ) U badisu koj i prenosi Ebu H u rej re . stoj i da j e Poslanik. sallallahu alej h i ve sel lem, rekao : "Petero su eh i d i : onaj ko umre od kuge, ko umre od dizenterije, ko se utopi. ko pogine pod ruevi nom i ko pogine kao borac na Allahovom putu.'' ( B uharija i Musl i m) A u predaj i od Dabira i bn Utej ka, stoj i da je Muhammed, sal lallahu alej h i vc sel lem . rekao : S edmero su ehid i : onaj ko umre od kuge utopljenik, ko umre od upale plua, ko umre od dizenterije, ko strada u poaru, ko umre pod ruevinom i ena koj a umre trudna i l i na poroaj u." ( Ebu Davud i En-Nesai).
' " ,

Ko umre uoi petka i l i u petak To potvruje sljedei hadi s : "Koj i god musliman umre uoi petka i l i u petak, Al lah e ga sa uvati i skuenj a u kaburu." (Tirmizi ) 1 64

Povratak u Dennet Ko umre znoj em oroenog ela U tom smislu j e hadis u koj em je Poslanik, sallallahu alej h i ve se !lem, rekao : "Vj ernik u mire oroenog ela." (Tirmizi) Onaj ko u mre u tzv. rihatu ili u pripravnosti, i ekuj ui borbu na Allahovom p utu Na to aludiraju rij ei M uhammeda, sal lallahu alejhi ve sel lem : "Jedan dan ribata, pripravnosti na A l l ahovom p utu, bolj i je od dunj al uka i svega to je na qjemu, a mj esto nekoga od vas u Dennetu, vel i i ne b ia, bolj e je o d dunjaluka i svega to j e n a nj emu, izlazak ll borbu na A llahovom putu bolj i je od dunj al uka i svega to je na njemu." ( B uharija) U drugoj predaj i Poslanik, sallallahu alej hi ve selelm, rekao je: ''Sa smru se zavravaj u i prestaj u stizati sevabi za svako lj udsko dj elo, osim ribata, vremena koje j i:! vj ernik proveo ll pripravnosti na Allahovom putu; to djelo se poveava sve do S udnjega dana i uva vjernika od iskuenja u kaburu ." (Ebu Davud i Tirmizi) Ko umre inei neko dobro dj elo Potvrda tome nalazi se u hadisu u koj em j e Poslanik, sallallahu alejhi ve sel lem, rekao : "Ko okona svoj ivot rij eima la ilahe illa!lah, traei time Allahovo zadovolj stvo, ui e u Dennet, ko posti u i me Allaha i postom o kona svoj dunjaluki ivot ui e u Dennet, ko o kona svoj ivot sadakom koj u je podijelio u ime Al laha, ui e u Dennet.'' (Sahih
Et-tergib ve-t-lerhib).

Ko pogine od ruke vl adara tiranina, a zbog i stine koj u mu je rekao u l ice Dabir, r. a., prenosi da je Muhammed, sal lal lahu alejhi ve sell em, rekao : 'Predvodn ik ehida je Hamza ibn Abdulmuta l l i b i ovjek koj i doe pred vladara tiranina i otvoreno ga posavj etuje, preporuuj ui mu da ini dobro, a odvraaj u i ga od zla i zuluma, pa ga vladar tirani n zbog toga ubije.'' (SaMhu-1-dami ') Takoer, od nagovjetaj a l ij epog zavretka je i to da lj udi vjernici hvale umrlog nakon njegove smrti i spominj u ga po dobru . Ukoliko naj manje dvoj ica nj egovih poznanika i l i komija, koj i su poznati po svoj ?j iskrenosti , potenj u , pobonosti i znanju, posvj edoe da j e umrl i bio dobar, to je nagovjetaj da e biti dennetl ija, i nallah. 1 65

Muhammed Nasirudin el- Uvejd


Poruka gore spomenutih nagovj etaja je s ljedea: Onaj ko u svom ivotu bude zauzet vel ianj e m Al l a ha, zikrom, i pokornou Al l ahu. nj emu e biti olakano da i na samrti, odlazei sa dunjaluka, spominje A l l aha, pred Koj i m e raun polagati . A onaj ko j e bio zauzet grijesima, t u d i m poslovima i tuim ivotima. njemu e biti oteano da na samrti velia A l l a ha u ko l i ko mu A l l ah ne pomogne i ne smi l uje mu se. Zato svaki vj ernik i vj ernica trebaj u svoj e srce i svoj jezik uposl i t i spo m i njanjem i vel ianjem A l l aha, ivot provesti u injenj u dobrih djela, a sve zbog tog trenutka smrti, koj i e i h rastaviti od dunjaluka i svake mogunosti povratka i popravka.

Primjeri lij epog zav retka Prenosi se od Safvana ibn S ul ej ma da je on posjetio M uhameda ibn M un kedira kad je ovaj bio na samrti, pa mu je tom p r i li kom rekao : " ini m i se kao da ti j e teko pao ovaj trenutak i d a se boj i smrti ? ! ' ' On je odgovorio: "Kad bi ti mogao v i djeti i osjetiti ono to ja sada vidim i osj eam, poe l i o bi da bude na mome mj estu", i nakon toga je i zdahnuo. Od S abita el-Bunanija se prenosi da je on posjetio svoga oca kad je bio na samrt i , pa m u j e rekao : "Oe. rec i : La iluhe il/al!oh ! " Na to mu je otac odgovori o : "Odmakni se od mene ! Ja ve sedmi put ponavljam svoj uobi ajeni zil<r . . . A bd urahman i bn Esved je na samrti plakao, pa su ga upita l i zato pl ae, a on je odgovori o : "Plaem zbog toga to v i e neu mo i k l anjati namaz niti postiti." l n ij e prestaj ao uiti Kur'an sve dok nije umro. A m i r ibn Abd u l l a h je bio na samrti i kad je uo m ujezina da ui ezan za n amaz. nared io je da ga odnesu u mesdi d i u toku namaza je umro . Pre1msi s e o d M a l i ka i b n Enesa da je rekao: "Omer i b n H usej n j e bio poznat po svoj oj pobonosti, dobroti i uenosti tako da su ga kad ije esto konsu l ti rale i trai l i savjet od nj ega. Oni koj i su bi l i prisutn i kod nj ega kad je u m i rao kau da su mu zadnje rije i b i l e : J neka se zato natjdu oni koji hoie da se natjeu/ (EI-Mutaffifin, 26 . ) . ''

1 66

Povratak

Dennet

Uzroci loeg zavretka to se tie uzroka l oeg zavretka. oni se mogu svesti na slj edee : odgaanje tevbe, d uga nada, potpuna posveenost dunj a l u k u i zaborav na ahiret i smrt. lj ubav prema grijehu i ustraj avanje u nj em u .
U straj a v a nj e u grij esima i dug ivot u dah i l ijj etu ine da ovjek tol i ko zavol i grij ehe i razvrat da ih ak spomiqj e u smrtnom asu. Kome je s r c e ogrezl o u grijehu on e naj vj erovatnije neke od tih grijeha spominj ati i na samrt i , jer se boj i da ne izgubi ono to vol i . l bnu-1-Kajj i m el-Devzijj e je rekao: "Znaj da s e mnog i m lj udima n a samrti predoavaj u one stvari koje su i nae volj e l i i emu su tei l i u ivotu, tako da i h spominj u i na samrti dok i m dua izl azi . u l i s m o d a su n e k i lj udi koj i s u vei n u svog vremena provodi l i u i granju aha, n a samrti govori l i : ah mat ! a d ua i m j e izlazi l a iz tijela. Drugi opet, koj i su ivot provel i u pjevanj u, na samrti s u pjeva l i , umj esto da ue Kur' an i spo m i nj u A l l aha."
-

Prim.j cri loeg zavrctlut N ekom trgovakom putn i k u su, dok je leao na smrtnoj postelj i , lj udi govori l i : "Rec i : La ilahe il/allah ! '. A on je, sve dok nij e izdahnuo, govori o : 'Tri i pol d inara za ovo, etiri i pol dinara za ono." On se u potpunost i bio predao posl u koj i je obavlj ao. a na smrt i susret sa A l lahom j e bio zaboravi o. A k ada su notornom a l k ohol iaru govori l i da na samrti izgovm:a ehadet, on je rekao: "Pij te i meni jo jednu naspite, i nek' nam je nazdravlj e ! '' Tako sc deava s onima koj i ostare. a sa starou se pove aj u i n ago rn i l aj u nj i hovi grijesi pa u starosti budu gori nego to su bi l i u mladosti zbog mnotva grij eha koj e su po i ni l i . Na nj i hovu vel ik u al ost u tom odsutnom trenutku, pokae s e d a s u takvi i zgubi l i i onu zadnj u bitku sa ejtanom .
,

Prenosi H uzej mc od Ehu Muhameda da je rekao : "Ma l i k i bn D i nar je proao pored ovj eka koj i j e i n i o grijeh, pa mu je rekao: Boj s c Al laha ! ' On j e odgovorio: ' Ma l i k , ostavi nas da troi mo i unitavamo na ivot kako mi hoemo . Kada j e taj ovj ek bio na samrt i . reeno mu j t: da izgovori eha d et a on je rekao: J a pored glave vidim meleka koj i sta l no ponavlj a : -Tako m i A l l aha, mi emo tebe danas uniti t i . ' '' ( I bn Ebu D u nj a EI-Muhtedarin) Davud i bn Bckr prenosi da j e nek i ovjek l e ao IH\
, .

1 67

Muhammed Nasirudin el- Uve_jd smrtnoj postelj i i svoj i m ukuanima govorio : " Meleki me udaraj u po licu i po leima ! " Nakon to je umro, lj ud i s u upitali Davuda : "Ko je taj ovjek?" Odgovorio j e : "On je ovjek k.oj i nij e vj erovao u A llahovu odredbu." U hadisu koj i prenosi Seid ibn M usejjeb, stoj i : "Kada je Elm Tal i b bio na samrti, doao mu je M uhammed, sal lallahu alejhi ve sel lem, i kod njega je zatekao Ebu Dehla i Abdullaha i bn Umejjeta ibn M ugiru, pa je M uhammed, sall a l lahu alejhi ve sell em, rekao Ebu Tali bu: ' Amida, rec i : L a ilahe illallah, rijei koj i ma u svj edoiti za tebe kod Allaha . ' N akon toga je Ebu Dehl rekao : ' Ebu Tal ibe, zar e napustiti vjeru svoj ih predaka? ! ' M uhammed , sal lallahu alejhi ve sell em, ga j e podsticao da izgovori ehadet, a Ebu Dehl ga je odvraao od toga i Ebu Tal i b je svoj ivot okonao na vjeri predaka, umro je kao idolopoklonik. Muhammed, sallal lahu a l ej hi ve sel lem, je tada rekao : ' Trait u za tebe oprost od A l l aha sve dok mi to ne bude zabranjeno. t'1 akon toga obj avljen je ajet: Vjerovjesniku i vjernicima nUe dopu.'fno da mole oprosta za mnogoho.\'ce, makar im hili i rod m(jblii. kad im je jasno da {e oni stanovnici u . Dehennemu hiti. ( Et-Tevba, 1 1 3 . )." Prenosi se da ej tan dode svakom ovjeku u trenutku smrti i ponudi m u sve vjere osim i slama kako ne bi umro kao musl iman. Tako mu doe u l i ku oca, maj ke, brata i l i bl iskog prij atelj a i kae : "Umri kao idov, umri kao kranin ! '' A sve s c i ljem da ne bi umro u istoj i prirodnoj vjeri - islamu. To je nj egova zadaa, prokleo ga Allah. Rekao j e imam K urtubi : "'uo sam naeg ej ha Ahmeda i bn Omera ei Kurtubija kada j e rekao : ' B io sam pri sutan kada je bratu naeg ejha doao smrtni as, pa su ga pri sutni podsticali da izgovori ehadet, a on je stalno govorio: -Ne, ne ! Kada se osvij estio, spomenuli s':l o mu to, a on je rekao : ' Dola su mi dva ejtana, jedan s desne drugi s l ij eve strane pa je jedan od nj ih govorio: -Umri kao idov, to je naj bolja vjera ! , a drugi je govorio: -Umri kao kranin, to j e naj bolja vjera! Ja sam im na to odgovarao : 'Ne, ne ! "' Hafiz Ebu Nuaj m u svom djelu Hiljetu-1-evlija spommJe predaju u kojoj stoj i da je Abdul lah, sin Ahmeda i bn Hanbela, rekao : "Bio sam prisutan kada je mom ocu doao smrtni as. U smrtnoj bolesti je imao teke bolove, povremeno j e gubio svij est tako da sam pomislio da je umro. N akon toga bi se budio i osvijestio, govorei : ' Ne jo, ne jo ! ' 1 68

Povratak u Dennet Nakon to je trei put izgovorio ove rijei, upitao sam ga: ' Oe, _ta te to snalo u ovom tekom trenutku?' Odgovorio j e : ' Bio je to I b l is, prokleo ga All ah, koj i je stao pored mene i govorio : -Ahmede, spasio si se ! , a j a . sam mu n a te nj egove rijei obmane, odgovarao : N e jo, ne jo! . . I b n Ebu D u nja b i lj e i predaj u od Ebu I shaka el-Fezzarij a da j e on rekao Abdu l l ahu i bi); M u bareku : "Meu nama je i vio j edan ovjek koj i j e b i o vrl o uen. No, na samrti su mu govor i l i da izgovori ehadet, a l i o n t o n ije mogao . N akon to j e u mro, raspitao sam s e malo o nj emu, p a su mi rek l i da je bio neposluan svoj im rod itelj i ma. Shvatio sam tada da ga je ta neposlunost prema roditelj ima sprij e i l a da na samrti i zgovori ehadet." Rekao je Ibn Kesi r : "Grij esi i slijeenje strasti donose ovj eku razoaranje na samrti uz razoaranj e koj e e mu ej tan takoer pokuati prirediti u tom trenutku tako da se kod nj ega spoj i razoaranj e i slabost imana to sve skupa vo<.f i loem zavretku . U zvi eni je obj avi o: A .ejtan ovjeka u1ijek ostavlja na cjedilu. ( El-furkan. 29.).'' Lo kraj nee imati onaj ko se trudio da popravi svoj u n utrin u i vanjtinu. pa j e bio i skren u svoj i m rij eima i dj elima, ve lo zavretak eka onoga ko je pokvario svoj u nutrinu pogreni m vj erovanjem, i l i nevjerovanj em, a svoj u vanj tinu loi m dj eli ma i injenjem velikih grij eha, pa ga j e to nadvladalo i u tom stanj u je, a prije nego to se pokaj ao, umro. Al lahu dragi, sauvaj nas loeg zavretka, u ini da naa naj bolj a dj ela budu zavrna dj ela, a na naj sretnij i dan, Dan susreta s Tobom !

1 69

1 70

E T-TE VBA - POKAJANJE

171

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Svi lj udi su grj enici a n aj bolj i grj enici su oni koj i se kaj u

ovore i o tevbi (pokaj anj u ) , poznati i s l amski uenj ak, i ma m En-Nevevi je, u komentaru M u s l i move zbirke had i sa, rekao : "Tevba znai povratak A l l ahu. i n ap utanj e p uta koj i izazi va A l l ahovu srdbu , tj . p uta zab lude." Odnosno, tevba je vraanj e i okretanj e od onoga to A l l a h prezi re , b i l o to j avno i l i taj no dj e l o . O na j e spasonosna uputa i i zbavi te lj i z tuge i oaj a . T o j e ivotvorni i zvor svakog do bra i sree, n a dunj al uk u i n a a h i retu. Tevba je prvL sred i nj i i poslj ednj i stepen na p utu ka A l l ah u , poetak i kraj svakog vj ern i ka .

U i s l amskoj literaturi , kad j e rij e o pokaj anj u o d grij eha, koriste se dva term ina: tevha i istigj'ar (traenj e oprosta od A l l aha), tako da mnogi m i s l e da su to sinoni mne rij ei, to n ij e tano . Tevba je iri i openitij i poj am od istiglma i ona u sebi sadri ono to j e vezano za prolost, sadanj ost i budunost. Kaj anje zbog gt:j ene prolosti, ostavlj anj e grij eha u sadanj osti i odluka d a s e pokaj nik vie nee vraati tim grij es i ma u budunosti . A istigfar znai trenutano traenj e oprosta za po i 1j ene grij ehe. a Allahov oprost, ako se dogodi, podrazum ij eva pokri vanj e grij eha. nesramoenj e i zatitu od kazne za poiqj e ne grij ehe. esta je poj ava da lj ud i i ne istigfar i trae oprost za grij ehe. a ne kaj u se i ne i ne /evhu. Dakle, tevba u sebi sadri i sti gfar. a i st igfar u sebi ne sadri tevbu.

Vrij ednosti tevhe ne mogu se izbrojat i . Tevba je uzrok sticanj a A l l ahove lj ubavi, ona donosi svjetlo u srce i brie tragove grij eha. Zatim, tevba j e uzrok sputanj a kie, poj aanja fizike i duhovne snage, berieta u i metku i dj eci. Onaj ko i skreno uini tevbu kao da nij e ni inio grijehe. Tevba je put uspj eha na dunj a l uku i na ahiretu. Ona je uzrok ulaska u Dennet i spasa od Vatre, kao i pokrivanj a i brisanja grij eha i nj i hova pretvaranja u sevabe i dobra dj ela.

1 72

Povratak u Dennet Lj udski je grijeiti, ali je ej tanski ustrajavati u grijehu Svaki ovjek j e gtj enik i potrebna mu je tevba. Jednim korakom se pribliavamo A l l ahu, a drugim udaljavamo od Nj ega. Nekada smo svj esni Nj egove svemoi i n adzi ranj a, a nekada nas opet nemar savlada pa upadnemo u grijeh. Na to aludira hadi s u kojem je Poslan i k , sallal l ahu alejhi ve sel lem, rekao : 'Svaki ovj ek j e gtj enik, a naj bolj i su oni gtjenici koj i se kaj u." (Tirmizi). Nekada ovjek kae : "Ja traim sreu, el i m spas i nadam se oprostu za svoje grij ehe, a l i ne znam put ka srei i ne znam kako poeti ? Ja sam poput utopljenika koj i doziva nekog ko e mu pruiti ruku spasa. Jednostavno, el i m traak nade i svj etl o u mraku koje e mi pomoi da izaem iz ovog mranog tunela. Ali gdje je put i gdje je izlaz?" ovj ee, znaj da j e tevba izlaz i ona je put spasa. Ona simbolizi ra lj estve koj ima se stie do c i lja. Na tebi j e samo da krene tim putem i ut e odgovor: .Ja u sigurno oprostiti onome ko se poka i uzvjeruje i dobra dje la ini, i je koji zatim na Pravom putu istraje. (Ta-ha, 8 2 . ) I ne samo to, ve Al lah poziva sve ljude, vje rn ike i one koj i to n isu, da krenu putem tevbe. Uzvieni j e objavio: R e c i : "O robovi Moji kqji ste se prema sebi ogrijdili. JU! gu bite n adu u A llah m u milost! A llah i-e, sigurno, s ve grije /u! oprostiti. On, doista, mnogo pra.('ta i on je milostiv. ( Ez-Zumer, 5 3 . ) Nema nita ie od suza pokaj nica i n i ta njenij e o d srca pokaj n i ka. Zbog toga je Omer, r.a . , preporuio druenj e s nj ima. rekavi : "Sjedite sa pokaj nicima, Jj i hova srca su naj nj enij a i nam i l ostivija." Tevba od naj veeg pokvarenjaka i gtjenika moe na i n iti naj iskrcn ijeg vj ernika i najpobonij eg ovj eka. Fudaj l ibn ljad je bio drumski razboj nik koj i je bio zaljubljen u svoj u kominicu i kada j e jedne noi doao pod nj en pender, uo j e starca kako ui aj ete iz sure El-Hadid: Zar n[je vrijeme da se \:fernicima srca smek.\'aju kad s e A l/oh i Istina koja se objavljuje .\pmnene, i da oni ne hudu kao oni kcjimaje jo.\: e/avno data Knjiga pu su srca njihova, zato .\'to je proteklo 1nnogo vremena, postala nemilosrdno, i mnogi su od njih ne,jernici. (El-Hadid, 1 6 . ) Ovi aj eti su dirnuli Fudaj l a u srce, zatim se sjetio svoj i h propusta i grij eha i poeo je plakati . B i le su lo suze i skrene tevbe iz oij u koje su b i l e u bij ecne u A l lahovu . m i l ost. Nakon toga, on se posvetio traganj u za islamskim znanjem i postao je jedan od naj poznatij i h uenjaka i pobonj aka svoga vremena.
1 7

Muhanuned

Nasirudin el- Uvejd

Vrata tcvbc su otvorena, a gdj e su pokajnici A l l ah, d. ., je iz Svoj e neizmjerne mi losti ostavio vrata tevbe otvorenim do Sudnjega dana i uinio ih polaznom takom povratnicima u okri lje A l l ahove m i losti. Ebu Musa ei-E ' ari prenosi had i s u kojem je Poslanik, sal l a l lahu alej hi ve sel l em, rekao : "Al l ah prua Svoj u ruku nou da oprosti onima koj i su grij eil i danj u, i prua Svoj u ruku danj u da oprosti onima koj i su grije i l i nou, i tako e b i t i d o k sunce n e i za(1e sa zapada." (Mus l i m ) Komentirajui ovaj hadis, i mam En-Nevevi je rekao: "Ovaj had i s je jasan dokaz da, kada bi ovjek ponovio grijeh stotinu pa i hiljadu puta, i svaki put se pokajao, A l lah bi primio njegovu tevbu i i zbri sao grijehe. I sto tako, ako bi se od svih grijeha pokajao samo jedanput, opet bi mu tevba bila i spravna.'' Osim toga, A llah je obeao primiti tevbu pa makar pokaj ni k bio nevjernik, munatik, otpadn ik, zul umar, vel iki gt:i enik. Komentiraj ui kUJ anski aj et i z sure Ez-Zumer:
{ :e. sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, Reci: " () robovi Moji koji ste se prema sebi ogr{jdili, ne guhite nadu u A llahovu m ilost! Allah

je m ilostiv ' ' . I bn Kesir j e u svom Tel int spomenuo predaj u od Ibn Abbasa koj i je rekao: "Al lah poziva na tevbu one koj i s m atraj u da je I sa, a.s., bog, one koj i smatraj u da je on Boij i sin. one koj i smatraj u da je Uzeir Bo. ij i sin, zatim one koj i kau da je A l l ah si romaan i da je Al lahova ruka stisnuta, one koj i su govori l i da je Al lah jedan od troj i ce, i svima im kae :
mnogo pra.\;ta i on Za.' to se oni ne pokaju A llahu i ne zamole oprost od Njega, ta A llah > pra.{'ta i sam ilostan

je. ( El-Ma' idc, 74 . ) Zat i rn . poziva na tevbu i pokaj anje onoga koj i je govori o : Ja sam gospodar va.Y rwj1ef:i. ( En Nazi 'at. 24.) A onaj ko lj udima ubac uje sumnj u u pogl edu primanja tevbe i baca ih u o aj u pogledu All ahove m i losti. on je zanegi rao ono to j e A l lah objavio."

1 74

Povratak u Dennet Ne odgaaj tevbu ovj ee. do kada e odgaati pokaj anj e u i ekivanj u da e postii ono emu se n ada, do kada e sam sebe obmanj i vati da e t i kazna ipak biti odgoena, i do kada e iv:j eti u nemaru u odnosu na smrt koj a te eka? Zar ne zna da e ono to raa (dj eca) ponovo biti vraeno u zemlju, da e ono to gradi b i ti porueno da e ono to sakuplj a nestati , a da e ono to s i uradio, u knj izi pohranj eno biti, i da e te ekati na Sudnjem danu. ovj ee koliko si dana uzal ud potroio koliko si u nj ima obaveza prema A l lahu i zostavio. kol i ko si denaza ispratio. pa zar ti nisu pouka oni koj i su otili s dunjaluka?
, , ,

O ti koj i si u nemaru proveo m ladost i zbog silnih grij eha si ojeran sa kapije milosti ! Ako si u mladosti bio nemaran, a u starosti odgaao tevbu, pa zar nij e vrij eme da ponovo zakuca na vrata m i l osti i nade?! O t i koj i si zaboravio na ugovor koj i j e tvoj a dua dala prije nego to se s tvoj i m tijelom spoj il a ! Zna li ti ko je Onaj Koj i ti je naj ljepi obl i k dao, k o j e Onaj Koj i t e je uinio uspravnim i podario ti sluh. vid i razum, ko je Onaj Koj em ide u susret s grij e s i ma, a O n t i i h pokriva, ko j e Onaj Kome si zaboravio zahval i t i , a On t e ne ka nj ava z bog tvoj e nezahval nosti ? ! D o kada e se suprotstavljati tol iko d a to nikako n e bi trpjeli tvoj i rod i telj i i zbo g ega bi te prij atelj i davno ostavi l i ? Vrati Mu se dok jo moe i pokaj sc, jer On je M ilostivi, Samilosni i On i skreno pokajanje pri ma, i znaj da je A l lahova dobrota prema onome ko se pokaj e neizmj e rn a
.

Prenosi se od Ebu H urej re da je Poslanik, sal lal lahu alej hi ve sellem, rekao : "Svaki pripadnik moga ummeta ui e u Dennet. osim onih koj i odbiju." Upital i su: "Al lahov Poslanie, a k o to moe odbit i ?" Odgovorio je: "Ko mi se bude pokoravao ui e u Dennet, a ko mi bude nepoko ra n taj je odbio." (Buharija) Ovaj hadis j e radosna vij est svim vj ern icima d1 e ui u Dennet, osim skupine koj a to ne bude elj ela, ne zbog toga to n e m a potrebe za nj im ve zbog nepoznavanj a puta koj i nj emu vod i i zbog davanja predno s ti prolazn im blagodat i ma nad vjenim dennetskim uicima. Zato pouri sa tevbom, jer vj erniku nema rahatluka niti odmora osim pod dennetskim drvom Tuba. Znaj da je tvoj naj bolj i dan. onaj dana kada si se pokaj niki vratio A llahu, i znaj da se A l lah vie raduj e tevbi o d onoga koj i j u j e uinio Rekao je Poslanik, sJ!lallahu alejhi ve
, .

1 75

Muhwmn ed Nasirudin el- Uvejd

sel lem: "Al l ah se raduj e tevbi j ednog od vas, vie nego ovj ek koj i izgubi devu u pustinj i na koj oj je nj egova hrana i voda pa je onda nae.'' ( Buharij a i Muslim) A Jahj a i bn M uaz je govorio : 'Smatram da je naj vie obmanut onaj koj i ustrajava u grij eenj u a nada se oprostu bez pokaj anj a, onaj koj i oekiva Allahovu bl izinu bez pokornosti, onaj koj i oekiva da e m u iz dehennemskog sj emena niknuti dennetski plodovi, onaj koj i trai kuu vjenog uitka u grij eenj u i onaj koj i se nada nagradi bez djela. Ko voli Dennet on ostavlj a strasti, a ko se boj i Vatre on ostavlja grij ehe."

Razlika izmeu brisanja (tekfira) i oprosta (magfireta) grijeha Govorei o tev b i , I bnu-1-Kajj i m e i - Devzi j e , izmeu osta loga, rekao : "Term i n i : tekfir (pokrivanj e i brisanj e grij eha) i magfiret ( opro st grij eha) u Kur' anu se spom i nj u zaj edno i pojedinano. Zaj edno se spomi nj u u suri Ali J mran u 1 93 . aj etu: GosJJodaru na.\;, oprosti nam gr ije he na(e (( gfir lenu zunubena) i prei preko hral'ih postupaka a na.\;ih (ve ke.ffir amw sejjialina). Dakle, u ovom aj etu se spominj u etiri termina: zunub, sejjiat, magjiret i tekfir. Termi n zunub zna i vel ike a grij ehe, a termin sejjiat male grij ehe za koj e s l ij edi otkup i l i ke.ff' ret koj i j e od istog korij ena kao i rij e tekfir. Dokaz d a s u zunub vel ik i , a sejjiat mal i grij es i , nal azi se u 3 1 . aj etu sure En-N i sa ' : A ko se budete klonili velikih grijehova, onih k(ji su vam zabnll'!feni. Mi emo prei:i preko ma njih ;,,pada va.\'ih (nuke.ffir ankwn se.Jjiatikum) i uvest i:emu ms 11 divno mjesto. Na to upuuj e i hadis u koj em j e Poslanik, sa l l a l lahu akj h i ve se l l em, rek ao: "Pet namaza, duma do d.ume. ramazan do rama7.ana, bri u (muke. f/imt ) grij ehe koj i se i zmeu nj i h poine, uko l i ko se ovjek sustegne od ve l i k i h grij eha." ( M us l i m ) Termi n nwgfirel j e sadraj n ij i i potpu n ij i od term ina tekfir. zbog toga se nwgjiret koristi uz ve l i ke, a t e kfir i l i bri sanj e, uz male grij e he . Magfiret znai zatitu i uvanje. a tekfir pokrivanj e i brisnnj e . Na osnovu reenog. postaj e jasno zato sc vj ernicima koj e snau nevolj e i i skuenj a , obeava tek/ir. tj . brisanj e grij eha, a ne i magfiret. U hadisu stoj i : "Nee vj ernika snai nikakvo i skuenj e , kao to su bri ga. tuga i druge neprij atnosti , pa ak ako ga trn ubode, a da mu Al lah nee obri sati ( kefj' re) pogreke .'' To znai da se e
1 76

Povratak u Dennet

magjil-et i l i oprost svi h grij e ha ne vee uz iskuenj a i nedae . ve samo uz tevbu i l i pak dobra dje l a koj i h ima to l i ko da se grij es i utope u nj i m a poput mora kojem ne smeta ako u njega upadne neznatna k o l i i n a nei stoe.
B i l o kako bilo, g1jenici i maj u tri ve l i ke rijeke u koj ima se mogu oistiti od grijeha na dunjal uku, a ako to ne uspiju. onda moraju proi kroz dehennemska i st i l i te da bi se oisiti l i . To su: rijeka tcvbe, rijeka dobrih dj ela i rijeka i skuenja. Kada Al lah el i ovjeku dobro, onda m u omogui d a s e "okupa'' i oisti u jednoj o d o v i h rijeka. elim

sc

pokaj ati, ali kako'!

Kada tc opterete grijesi i kada se uvjeri da nema sree u s l ij eenj u strasti i danononom orgij anj u , i kada poe l i d a s e vrati svome Stvoritelj u, u okrilj e Nj egove m i l osti . ako ne zna kako se pokajati i odakle poe t i . evo t i neko l i ko kori s n i h savj eta kako e to u i n i t i . Prvo to treba uiniti je tzv. i enje n ijj eta. To zna i da tvoj n ijj et i n amj era da sc pokaje. budu i sk reni i i s k ljuivo u . i m e A l l aha. :1ima k oj i se i skreno ele pokajati, A l lah olaka put tevbe i uva ih od grij eha. kako stoj i u sur i J usuf u 2 4 . aj etu: l ona je hi/a poeljela njega, a i on bi nju poelio da od Go.1podara s\'oga n(je opomenu ugledao - tako hi, da odl'ratimo od njega izdajstl'o i h/ud, jer je on uistinu hio Na.{ iskreni rob. Zatim, pokaj n i k mora stalno vr iti samoobra un, jer ga on podstie na dobro a udaljava od z l a te mu pomae da maksimalno n adoknadi ono to je propustio. Samoobraun ovjeka i n i i sk ren i m i n e da mu da se uzoho l i i da ponovo posrne. Istinski pobonjaci su konstantno vr i l i samoobraun i n i kada s e n i s u obmanj i vali svoj i m dobri m dj e l i ma n iti su se samo na nj i h oslanj a l i . Tako se prenosi za M uham meda ibn Vasi ' a da je esto govori o : 'Kada bi grijesi i ma l i m i ri s, n i ko mi se zbog nj i hovog neprij atnog m i ri sa ne bi mogao pri bl i i t i . " A Junus i bn U bej cl j e govori o : " " Nekada razm i lj a m o stotinu dobri l1 osob ina i svoj stava i pokuavam i h nai kod sebe, a l i m i to ne p o l azi za ruk o m . " Dafer i bn Zcjd j e o poznatom pobonj a ku S i letu i bn Ejemu, i spriao s lj edee : 'B i l i smo u jednom pohodu u Kabulu a s nama je bio i S i le i b n Ejcm. Kada je pala no, lj u d i su potrai l i mj esto gdj e e sc odmori t i i spavat i . J a s;:l!ll 7.c l i o prn t i t i S i l c t n i b n Ej ema i v i d j e t i k a k n e on no provest i . 1 77

Muhammed Nasirudin el- Uve_jd

Za razl i k u od osta l i h koj i su posl ij e j ac ij e odmah po l ijega l i . on je otiao u obli nj i umarak i k lanjao. I znenada je, dok je on staj ao u namazu, odnekuda doao l av i pri ao mu, a l i se S i l e nij e ni pomjerio. Kada je predao selam, okrenuo se prema lavu i rekao: Zvijeri, idi i potrai sebi hranu na drugom mj estu ! ' l gle uda ! Lav je podvio rep i pobj egao. N akon toga, S i l e je nastavio k l anjati noni namaz sve do zore, a onda je sj eo i zahvalj ivao A l lahu u dovi , govorei : ' Gospodaru moj , molim Te da me sauva od Dehennema, j er ovakvi grjenici kao to sam ja, stide se da Te mole za Dennet. ' Kada je svanulo, on se ponaao kao da s c n ita n ij e des i l o i nikome n i ta n ij e rekao . A ja sam se i dalje udio onome to sam vidio." Zat i m , ono to treba uiniti j este da napusti l oe drutvo koj e je b i l o uzrok tvog skretanj a s puta I stine i grij eenj a prema A l lahu. Jer , ukol iko to ne u i n i , makar ti nj i h ostavio i ne in i o grijehe koj e o n i ine, znaj da oni tebe nee nikad ostavi t i i da e t e pokuati vratiti n a stazu grij eenj a i nemorala. Uzv i eni j e obj avio: A llah eli da vam
oprosti, a oni koji se za strastima svojim povode ele da daleko
s

Pravog puta skrenete. S lj edei savj et j e da razmi lj a o katastrofa l n i m posljedicama grij eh a i kazni koj a g1jenika e k a n a ovome i na buduem svij etu, kao i o nagrad i koj a te eka i zove da se pokaje i pridrui karavani sretn ika. Zat i m , bud i uvij e k zauzet ne i m k ori snim, nemoj besposl i ariti i troiti vrij eme uza l ud, jer b i te nezauzetost i bespo s l i arenj e , uz pomo prokletog ej tana, mogli ponovo navesti na grij e h i povratak u loe drutvo . Pos l an i k , sal l a l lahu alej h i ve sellem, rekao je: ''Veina lj udi j e obmanuta u pogledu dvij e b l agodati i ne koristi i h kako treba : zdravlj e i s l obodno vrijeme.'' ( B uharij a ) l na kraj u, uvij e k radi s uprotno od onoga na ta te poziva tvoj a strast. N akon ej tana, naj ve i ovj ekov neprij atelj je nj egov nef ( dua koj a je sklona zl u ) i nj egova strast. A l lah, d. . , je u pozorio na opasnost strasti , obj av i v i : Kai ti Meni, hoe li li biti uvar onome koji je strast svoju za boga svoga uzev ? ( E l-Furkan, 43 . )

1 78

Povratak u Dennet Uvjeti za ispravnost tevbe Da bi tevba bila ispravna i i skrena, moraj u se ispuniti uvjeti koj e emo u nastavku spomenuti . Prvo, da tevba bude uinj en a i skreno u ime A l laha. U Kur anu stoj i : A li oni koji se poka i poprave i koji vrsto A llaha ju
prihvate i vjeru svoju u A llaha iskreno ispo(je, hit e s v jernicima, a A llah (:e sigurno ':fern icima veliku nagradu dati. ( En-N isa ' , 1 46 . ) Drugo, da

pokaj ni k u potpunosti ostavi grijehe koj e je inio, jer onoga ko ustraj ava u grijehu eka lo zavretak. Prenosi se da j e Malik i bn Dinar rekao: "'I mao sam komij u koj i je bio ogrezao u grij esima. Ja sam ga posjetio kada j e bio n a smrtnoj postelj i i rekao m u : ' Pokaj s e Al lahu, moda e ti se smilovati, izlij e i t i te i grijehe ti oprostiti . ' Odgovorio j e : ' Daleko je to prij atelj u ! Priblii lo se ono to e neminovno svakom do i . Ja sam skoro mrtav ovjek i teko meni zbog ivota koj eg sam proveo u grij eh u i stim sebe upro pastio. Pokuao sam sada, u ovom stanj u, da se pokajem, a l i sam uo glas koj i m e je rekao: -Mnogo puta smo t i davali pri l iku i prihvatali tvoj e o beanje. a ti si svaki put iznevj erio obeanj e . ' " Tree, kajanj e zbog poinjenih grij eha. Abdullah i bn Mes' ud prenosi da j e Poslanik, sal lallahu alcjhi v e sel lem. rekao : "Osj eaj kaj an; : : dui, zbog gr ij e h a . je ustv ar i tevba: ( I bn Made) etvrto, odl uka da se vie nee vraati grij eenj u . Rekao je Hatimu-1-Esam : "Tevba te treba probuditi i z n e m a r a i podsj e ti ti te n a vel i i nu i opasnost grij eha i A l lahovu dobrotu to ti i h je oprostio i pokrio. Budi od onih koj i se vie ne vraaj u na grij eh kao to se pomueno m l ij eko ne moe vratiti u vime. I skreni pokaj n i k treba u i n i t i etiri stvari : da uva j ezik od ogovaranj a, zavidnosti i l an o g govora, da ostavi loe drutvo, d a s e stid i A l l aha kada sc sj eti u i nj en ih g rij e ha i d a se stalno pri prema za smrt. Ako to ispuni. Al lah mu uzvrati s etiri dobra: zavol i ga, oslobodi grijeha kao da ih n ij e ni i n i o, uva ga od ejtana i on nema mogunost da ga zavodi kao nekada i zati t i ga od Vatre . '" Peto, vraanj e i nadoknai vanj e tete ako su g r e k e u i nj e n e prema lj udima. Rekao je Pos lanik, sal lal lahu a l ej h i ve sel l e m : " Ku ima neki dug prema nekome u pogledu nj egove asti i l i neeg d r u go g . neka zatrai halal i oprost prij e nego doe Dan kada nee koristiti d i nari i d i rhem i . Ako bude imao dobrih djela, uzet e se i da ti onome koj em je u inio zulum, a ako ne bude i mao dobrih dj ela, uzet e se od loih dj e l a onoga kome j e nasi lj e uinj eno i natovariti z u l u m a ru . " ( B uhari.i n i M u s l i m )

1 79

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Kako e znati da li ti je Allah primio tevbu? Nema s umnj e da bi svak i pokajnik el io znati da li j e njegova tevba uist i nu primlj ena. Tek tada bi se osj e ao sretno i zadovolj no i naprosto bi dobio kril a i podsticaj da ustraj e na Pravom p utu. Onaj kod koga se nau sljedei znakovi, moe zas ig urno raunati da mu je A l l ah primio tevbu: da nakon tevbe b ude bolj i nego to je bio prij e nje, da stalno strahuj e od povratka na grij eenje, da u svoj i m oima uve l iava grijehe koje je inio, bez obzira to se od nj ih pokaj ao. Prenosi se da je Ibn M e s ' ud rekao: "Vj erni k na grij eh gleda kao na brdo koje e se svakog asa strovaliti na njega, a razvratni k na grijeh gleda kao na muicu koj a mu j e pala na nos pa je on zamahom ruke otj era." Neki uenj ac i su kaza l i : "Ne gledaj u siunost grij eha, ve u vel iinu Onoga prema Kome si zgrij eio." Zatim, da tevba uini pokaj n i ka skruenim i poniznim pred A ll ahom, j er Allah vol i Svoj e pon izne robove koj i Ga srcem, d uom i jezikom vel iaju, bez oholosti i samodopadlj ivosti, bez elj e za pohvalom te bez vrijeanj a i omalovaavanj a drugih lj udi . Kod koga n ije stanje kako j e opisano, bolje mu j e neka obnovi svoj u tevbu.

1 80

E L-MEVT - SMRT

181

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Sj eaj te

sc

onoga to e va rn p rekin uti dunjaluke uitke

mrt je j edna od naj veih nedaa koj e mogu zadesiti ovj eka i Al l ah j e u Kur' anu upravo naziva nedaom - musibetu-1-mevti. ( El-Ma' ide, 1 06.) Meutim, vea nedaa od same smrti je nemaran odnos lj udi prema smrti. nerazmiljanj e o smrti i nepri premanj e z a taj strani dogaaj .

Krupnu pogreku prave oni koj i m i s l e da j e smrt k onani nestanak, nakon koj e g je nezam i s l i v b i l o kakav novi ivot. obraun. nagrada. kazna, Dennet i Dehennem . Kada bi u i stinu b i l o tako. onda ne bi b i l o ni kakve mudrosti u stvaranj u i u ivotu openito . i u t o m sl uaj u bi s c s v i lj udi nakon smrti izj edna i l i , vj ernici i nevj ern i c i , u b i c e i ubij en i , zul umari i potlaeni, razvratnici i mora lni lj ud i . Tako ndto mogu tvrditi samo bezbon i c i , a nj ihova tvrdnj a je ravna l udosti . Kur'an o takvima vel i : Ne vjer n ic i tvrde da nee b it i o i v ljeni Reci. Hoi.:ete, G o spoda ra mi moKa, sigurno ete biti o i vljen i, pa ete o onome .\'to ste radili, doista, biti ohavi dteni! " ( Et-Tegabun, 7 . ) ; I Na m a navodi j primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: " Ko (;e oivjeti kosti, kad budu trule ? " Reci: O i l:je t (:e ih Onaj Koji ih je prvi put stvorio; On dohro zna sve .\'to je stvorio. " (Jasin, 7 8 . - 79 . ) Govorei o smrti , i ma m Kurtubi j e u svom dj e l u Et- 7 'e zkire, rekao : ''.J edno g l asan j e s tav islamskih uenjaka da smrt nij e . potpuni nestanak . ve j e to samo pre k i d veze izmeu due i t ij el a i nj ihovo rastavlj anj e. to za poslj edicu ima j edno sasvi m novo stanj e i preselj enj e iz j ed n e ' ku e ' . ( dunj a l u k ) u drugu k uu ( ahirct) . '
. "

Pj esn i k j e dobro rekao :


"A ko je nakon s m rti nemogue bilo kakvo fivl enje, j onda bi smrt bila krajnji ci(j svakog 6wjeka. Mec1utim, nakon smrti dolazi proivl jenje
i obracun
za

ono to smo radili, sviju nas eka.


.1 82

"

Povratak u Dennet Prenosi se da je Omer ibn Abdul aziz govori o : "O stanovm c 1 dunja l uka, vi n iste stvoreni zbog nestanka, ve zbog vj enosti i ostanka. Vi samo prelazite iz jedne u drugu k uu. "

Svalw ivo bie e s m rt okusiti Kur'an nas ui da e svako ivo bie smrt okusiti i da od toga niko ne moe pobjei . Svako ivo bie je zapravo mrtvac koj i hoda i eka samo svoj trenutak odlaska. Uzvi eni Allah je objavio: S've .\'to je na Zemlji prolazno je, ostaje samo Lice tvoga Gospodara (Gospodar tvoj), Velianstvenog i Plemenitog. (Er-Rahman, 26.-27. ) ; Svako ivo bie e smrt o kusit i ! I samo na Sudnjem danu dobit i:ete u potpunosti plute va.l:e, i ko bude od vatre udaljen i u Dennet uveden - taj je postigao to je elio; a ivot na ovome svij etu je samo varlj ivo naslaivanje. (Ali ' I mran, 1 8 5 . ) Trenutak ispijanj a ae smrti je tano odreen i niko g a n e moe n i za tren odgoditi niti ubrzati . N a to upuuj e i slj edei aj et: Svaki narod ima svoj kraj, i kada doe njegov kraj, nee ga moi ni za Iren jedan ni odloiti ni ubrzati. (El-A ' raf, 3 4 . ) S mrt je naj vee iskuenje. ali bi trebala biti i naj vea pouka lj udima, jer to i skuenje ljudi svojim oi ma svakodnevno gledaj u . Prenosi s c da je neki beduin jahao na devi kroz pustinju i u jednom trenutku deva je pala i na l i c u mj esta uginula. On je sj ahao s deve, zatim je obil azio oko nj e udei se o nome to se desi lo. Govorio j e : "ta ti je, zato ne ustane? Zato se ne probudi i ne osvij esti ? Svi tvoj i udovi su itavi i zdravi ! ta se to desilo s tobom? ta te to sruilo na zemlj u? Ko j e taj koji ti je oduzeo ivot i sprij eio tvoj e kretanje u jednom trenu?'" Zatim je zabrinut oti ao razmilj aj ui o tom dogaaj u . Ibn Semak je spomenuo ovjeka koj i je stalno lovio r i b u na rijeci, pa je jednom pri l i kom umj esto ribe i zvukao lj udsku l ubanj u . Posmatrao j e lubanju i p l aui govori o : "Ako si b i o ugledan, gdj e j e nestao tvoj ugled? Ako si bio bogat, gdj e ti je sada bogatstvo? Ako si bio plemenit, gdj e je sada tvoja plemen itost? Ako si bio uenj ak, ta j e bilo s tvoj i m znanjem? Ako si bio zul umar, ta j e b i lo s tvojom silom i zu! umom?" Ma kako ovjek ivio na dunjaluku, ma koliko bogatstvo i ugled posjedovao, na kraju e sresti Meleka smrti koj i e ga rastaviti sa dunj a l ukim ivotom . I svaki ovjek e se kajati kada mu smrt doe u 1 83

Muhammed Nasirudin ei- Uvejd

pohode. Ako je bio vjernik, kajat e se to se bolje nije pripremio za taj trenutak, a ako j e bio nevjernik i l i vel iki gt:j enik, poeljet e da mu se smrt odgod i i l i da se nakon smrti vrati na dunj al u k pa da se pokaje i radi dobra dj ela. No, tada je kasno i svako kaj anje je uzal udno, kao to stoj i u aj ctu: Pa i ako b udu trpjeli, njihovo boravi.\'te ie vatra biti, a ako lmdu traili naklonost A l!ahont, njihovoj mv/bi nee se udo i'O/jiti. (Fussi let, 24.) Zat i m : Kad nekome od njih smrt doc1e, on uzvikne: " Gospodaru nuj.
povrati me da uradim kakvo dohrv u onome .(to sam ostavio ! " Nikada! To su rijei koje e on uzalud govoriti - pred '?jima i:e prepreka biti sve do

dana kada ie oivl eni biti. ( El - M u 'm inun, 99.- 1 OO.) j Kada je halifa Harun er-Reid sagradio svoj kraljevski dvorac, na proslavu otvaranja dvorc a pozvao je mnoge lj ude, a tne(1u njima i uenjaka Ebu Atahiju. U jednom trenutku Harun er-Reid je priao Ebu Atahij i i upitao ga: ''Kako ti sve ovo vidiT Ebu Atahije je svoj dojam i jedno savjet halifi, opisao u stihovima:
"i1i i uiva j
11

dvorcima koji su obilja i rasko.\'i puni

;to U koje tije jutrom i ve(eri sve / si poelio dolazilo. A l ' kad ti du.\'a do grla doe i smrtni hropac grudi ispuni Saznat e.\' tada sigurno da si sam sebe ohmanuo. "

Vj esnici s m rti U nekim predaj ama sc spominje da je jedan Al lahov poslanik, a.s . . rekao Meleku smrti : 'Zar ti nema neke i zaslanike i l i vj c sn i k e koj i e lj udima nagovij estiti bl izinu smrti i koj i e i h upozoriti na tvoj dola7.ak ?" Melek smrti mu je odgovori o : "Kako da ne! Tako mi A l laha j a im a m mnogo vj esn ika smrti, a neki od nj ih su : starost, bolest, sijede vlas i , iznemoglost, slablj enj e sl uha i vida i potpuna oronulost." A Muhammcd, sal lal lahu alej h i ve sel lcm. rekao j e : N ee nij edan ovjek koj i doivi e zdeset godina. i mati i spriku kod Allaha." ( B uharija) To znai da onaj ko je ivio ezdeset godina nee i mati opravdanje kod Al laha niti e mo i kazati : "Da. sam malo due ivio sigurno bih se popravio i radio dobru djela." ezdeset god ina je upravo taj period koj i je dovoljan svakom ovj eku da shvati sutinu ivota i da se pokaje i priprem i za smrt.
, '

1 84

Povrata k u Dennet S m rtne muke


Osim to j e smrt vel i ko iskuenj e i t o dolazi i znenada, ona j e i vrlo bolna i muna. O smrt n i m m ukama, Uzvieni je o bj av i o : S'mrfm! 111uke (:e zbilja doii - tu je ne.\'to od {ego ne mute.' pobjei. ( Kaf, 1 9. ) A u p r e daj i o d maj k e vj erni ka A i e, r . a . , st oj i d a j e ona rekl a : " Muhammed, sal l a l l ah u alej h i v e sel lem, j e u s m rt noj bolesti pored sebe i mao posudu sa vodom i stavlj ao je ruku u posudu, a zatim b i pokvasio l ice, govore i : ' La i/ahe il/allah ! Zaista su smrtne m uk e teke ! ' " ( Buharij a ) Nakon t oga A i a, r . a . , j e govori l a : "Nemam razl oga da i kome zav i d i m na l a hk oj smrt i , nakon to sam bila svj edokom teine Poslanikove, sal la l l ah u a l ej hi ve sel lem, smrt i .'" ( B uharij a ) H tj e l a j e re i , d a zapravo 'lahkoa'" smrti n ij e dokaz neij e dobrote i posebnog stepena
,

kod A l laha, j e r da se p o tome mj eri vrij ednost ovj eka, onda b i M uhammed, sal la l l a h u alcj i h ve sellem , i mao naj laku smrt. Prenosi sc da j e A l l ah , d.. , p itao I brahi m a . a . s . , nakon to ga Je usmrt i o : ' Kako s i doi v i o smrt?"' I brahi m a . s . je odgovor i o : P o p u t eravi ce koj a se stavi u s i rovu v u n u pa se onda izvad i .'' N a to m u j e A l l a h . rekao : 'Mi s m o te b i jo i olaka l i smrtne m u k e . " A k a d a j e A l la h uzeo duu M usau, a . s . , p i tao ga j e kako je doi v i o smrt, na ta je on odgovor i o : 'Osj eao sam s e poput ovce u rukama k a s a p i na koj i j oj ivoj g u l i kou.'"
"

Poznati ashab Amr i bn As, j e govori o : " V o l i o b i h sresti prisebnog i i n tel i gentnog ovjeb na samrti, pa da m i opie smrtne muke.'" Medutim, nije mu to polo za rukom. a l i kada j e on bio na samrt i , p i t a l i su ga kako se osj ea. a on j e odgovorio: "Osjeam kao da su nebesa pala na Zem lj u i da sam j a izmedu nj i h i l i kao da mc provlae k roz iglene ui."

Smrt j e odmor za vj ernika, a kazna za nevj er n ika


Bez obzi ra na tei n u smrtnih muka. smrt j e i pa k odmor za vje rn i ke . a kazna za nevjerni ke, to p o t v r uj e i slj edea predaj a . N aime, Ehu Katade prenosi da j e M uh ammed, sa l l al lahu alej h i ve sel lem, proao pored dcnaze pa je rekao: "Onaj koj i se odmorio i onaj od koga s u se odmori l i ! " Prisutni ashabi su upital i : "Al l ahov Pos lanie, ko je taj koj i se .. odmorio, a ko onaj od koga su se odmori l i ? Odgovorio j e : 'Kad u m re

1 85

Muhammed Nasirudin el- Uvejd


vj ernik, on se odmori od svih dunj alukih iskuenja i vraa se u okri lje Al lahove mi losti, a kad umre nevjernik, od nj ega se odmore lj udi, ivotinj e i biljke.'' ( B uharij a i Musli m ) Treba napomenuti d a vj erniku nije dozvolj eno d a trai i priziva smrt. U tom smislu su Poslanikove rij e i : "Neka niko od vas ne pri ziva smrt zbog iskuenja i nedae koj a ga je snala, ve neka kae : ' Gospodaru moj , ostavi m e u ivotu dok j e ivot bolj i za mene, a usmrti m i onda kada smrt bude bolja za mene. "' ( Buharija i M uslim) Medutim, ako sc ovjek boj i iskuenja za svoj u vjeru, onda mu je dozvoljeno moliti za smrt da bi sauvao vjeru i umro kao musl iman. Abdullah i bn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sel lem, uio ovu dovu: 'Gospodaru moj . ja Te molim da mi omogui da inim dobra dj ela, a da ostavi m hrava dje l a ! Molim Te da mi podari lj ubav prema siromasima i da me uzme Sebi onda kada bude htio spusti ti i skuenje na Tvoje robove . kako bih spasio sebe i svoj u vj eru od tog i skuenja." (Tirmizi) Kako god ne treba prizivati smrt zbog dunj alukih i skuenja, i sto tako, vj ernik ne treba m rziti smrt. Na to alud i ra had is koj i prenosi U bade ibn Samit. u kojem je Poslanik, sal lal lahu alej hi ve sel lem, rekao : "Ko eli susret s A l lahom i Al lah el i susret s nj im . a ko mrzi susret s Al lahorn i Al lah mrzi susret s 1j i m.'' ( I3 uharija i M usl i m ) Jedna od Poslani kovih ena je rekla: ''A l i , A l l ahov Poslan ie . mi mrzi mo smrt." On j oj j e odgovorio: "Nije tako ! ( tj . nije to mrnja to vi osjeate ), ve, kada sc vj erniku pri b l ii trenutak smrti , on bude obradovan A l lahovi m zadovolj stvom i plemenitou pa u tom trenutku nj emu nema nita drae od onoga to je pred n j i m . On el i susret s a Al lahom i Allah eli susret s nj im. A kada nevjerniku dode trenutak smrt i , on bude 'obradovan' A l lahovom kaznom i nema mu nita mre od onoga to j e pred nj im. On mrzi susret s A l lahom i A l l ah mrzi susret s nj i m . "

Sj eanje n a s m rt

l ako je smrt neto od ega se ne moe pobjei i i zvjesnost koju niko ne moe zanegirat i , mnogo je lj udi koj i su zaboravili na tu izvjesnost i koj i se ponaaj u kao da i m smrt ni kada nee doi . M uhammed, sallal l ahu alej h i ve sellem. esto je govorio o smrti i podsticao ashabe da sc sj eaj u smrti . Govorio j e : 1 86

Povrata k u Dennet
" esto se sj eaj te onoga to e vam preki nuti sve s l asti dunj a l uka, tj . smrt." ( I bn M ade, T i rm i z i ) Abdul lah i bn Omer prenosi s lj edeu predaj u : "Posjetio sam Poslani ka, sal l a l l ah u alej h i ve sel lem, i u p i tao sam ga: ' A l lahov Poslanie, koj i vje rn i k j e n aj bo lj i ?' Odgovori o je: ' Onaj koj i j e naj lj epeg ahlaka . ' A koj i vj e rn i k j e naj pametnij i ' , upi tao sam? ' Onaj koj i se naj v i e sj ea smrti i koj i se za nj u naj bolj e pri prema ' . odgovorio je." ( Ibn M ade) Prenosi se da je I brah i m et-Tej m i rekao : "Dvij e stvari mi u potpunosti kvarc slast dunj a l uk a : sj eanj e na smrt i staj anj e pred A l lahom na S udnjem danu." M udar ovj ek je p i sao svom prij atelj u: "Prij atelj u , uv aj se smrti i m i s l i na nj u u ovoj pro laznoj dunjal ukoj k u i prij e nego to prese l i u kuu u koj oj e poelj e ti smrt, a l i j e tamo nee biti .'' M a l i k i bn D inar j e govorio: 'Kada b i lj udi znal i ta i h sutra eka. n e b i uiva l i u dunj a l uk u n i kada. " M ud ri Luk m an j e govorio svome s i n u : " S inko moj , smrt j e stvar za koj u ne zna kada e tc srest i , zato se za 1j u pri p re m i prij e nego to te i znenadi .'' Neki uenj ac i s u govori l i : "Znaj , kada ovj e k ne b i i mao d rugog i skuenj a osim smrti, to j e dovolj no da ga podstakne n a razmi ljanj e i pripremanj e z a taj vel i ki trenutak." Jezid cr-Rekai j e kor i o samog sebe, govorei : ''Teko tebi , Jezide, ko e za tebe k l anj at i nakon tvoj e smrt i ? Ko e za tebe post i t i nakon tvoj e smrti? K o e za tebe trai t i zadovolj stvo tvoga Gospodara nakon tvoj e smrti ?'' Zat i m b i rekao : " O lj udi ! Zato c ij e l i i vot n e plaete nad va i m duama? Onaj koga smrt trai , kome j e kabur stan i te, zem lj a postelj a a crvi prve komij e . i ko pored svega toga oekuj e Dan naj veeg straha . . . kakvo bi nj egovo sta n j e trebalo b i t i T Nakon toga j e d ugo p l akao. H asan Basri je govori o : "Zaista smrt upropasti uitak onima koj i vole dunj a l u ke uitke, pa se d ri te i vota u koj e m nema smrt i . " Jezid i bn Tem i m j e govorio: " Koga smrt i K ur ' an ne opamete i k o o d to dvoj e n e uzme pouku, kada bi se na nj ega p l a n i na sva l i la, on pouk u p ri m i t i nee.'' esto sj eanj e na smrt donosi s lj edee korist i : u brzava tevbu pokajanje. i n i ovj eka zadovolj n i m s malo i metka i ne dozvolj ava m u da se natj ee s osta l i m lj udima u dunj a l uk u i dunj a l u k i m blagodatima. Zat im, sj eanj e na smrt podst i e ovj eka da se priprema zu od l azak s dunjal uka, skrauj e nadu, j e r duga nada j e j edan od naj vei h razl oga za nemarnost i zaborav na smrt, i n i ovj eka zadovolj n i m sa m a l o nafake,

1 87

Muhmmned Nasirudin el- Uvejd

budi elj u za ahiretom i podstie na i badet, o lakava vj erniku dunj a l uka iskuenja, raznj ei srca i tjera na p l akanje, ukrouj e strast, podstie na pon iznost i odbacivanj e oholosti i zu l u ma, zahtij ev a l ij epo ophoenj e prema lj udima. pratanj e i nalaenj e isprike. A zaborav na smrti donosi naj m anj e tri tete : srce ini grub i m , zbog zaborava na smrt ovjek odgaa tevbu i srce mu se vee za prol azne dunj a l uke uitke.

Kako

sc

prip.-cmiti za s m rt?

I mam K UJt u b i j e rekao: ''I s lamski uenj aci s u s lon i u tome da smrt ne poznaj e i ne bira godine, niti odredeno vrij eme, n i t i zav i s i od odrettene bolesti, zbog toga se vj ernik mora stalno pripremati za smrt.''
fbnu-1-Devzi u svom dj elu Sajdu-1-hatir. vel i : "Obaveza je razumnog ovj eka da pri premi pop u t n i n u za d ugo i neizvj esno p utovanje, jer on ne zna kada e ga i znenad iti A l l ahova odredba i ne zna kada e biti pozvan . Ja sam za p a m t io mnoge lj ude koj e j e m ladost obmanula i d uga nada zavela, pa su zaboravi l i na smrt i na prij atelj e koj i su ve otili s dunj a l uka.'' I mam l bnu-1-Kajj i m e i - D evzijj c u s v o m dj e l u Udetu-s-sabirin. spom i nj e p redaj u od .lezida i bn Mej sere, koj i j e rekao : "U j ednom od p r ij a nj i h naroda bio je ovjek koj i je zarad io i uted i o ogromni i metak. pa je. dok je sj ed io sa svoj o m porodicom, govor i o : ' Sad u uivati u o v o m bogatst vu god i nama . Meutim. uskoro m u j e doao Melek smrti u l i k u siromaha i po k u c a o na vrata. Neko od nj egovih j e izaao da vidi ko je pa kad j e otvorio vruta, M elek smrti mu j e rek a o : ' Zo v i te m i vlasn ika ove kue. Covjek mu je odgovori o: Zar m i s l i da e vlasnik ove k ue izai zbog j ednog bijednika kao to si t i ? ! ' Zatim j e malo saekao. a onda je ponovo zakucao na vrata i rekao: zovite m i vlasnika kue, ja sam Melek smrt i . Kada j e vlasnik kue uo taj gl as, od straha j e sj eo i re kao ukuan i m a : B u d i te b l agi i susretlj ivi prema nj e m u . ' Oni su izal i i rek l i m u : Zato n e i d d ne k o m drugom i ne ostavi naeg babu n a mi ru?' M e l ek smrti je rekao : ' Ne ! ' , za t i m j e uao u kuu i vlasn i k u k ue rekao : ' U stani i ako hoe ostavi s v oj u poslj ednj u oporuku. jer ja u ti uzeti duu p rij e nego to napust i m ovu kuu.' Nj egovi ukuani su poe l i p lakati, a on j e nared io da mu se otvore hazne u k oj i m a j e uvao svoj e b l ago. Kada su mu ot vori l i haznu, on je poeo pro k l i nj at i sakuplj eno b l ago, govore i :
1 88

Povratak
'

Dennet

P ro p ao sam z bo g tebe, t i s i kriv to sam zaboravio na A l l aha i ti s i me


. '

odv rat io da ne rad im ni ta za ahiret, sve dok mi smrt n ij e do l a Tad a je nje g ov i m etak p ro govorio : 'Ne prok l i nj i men e ! Zar nisi bio prezren u oima lj udi pa sam tc j a uinio ugled n i m . Zar nisi bio u drutvu vladara i zar ni s i pri re d i vao g ozbe u nj i hov u ast, a s dobrim i pobo.nim lj u d i m a sc n i si drui o n i ti si ih ugoavao?! Za s i nove vladara i b o ga taa udavao si s voj e keri, a kada su ti dobri vj e rn i c i prosi l i kerke, ti si ih od b ij ao. Zar me nisi troio u g rij ehu a j a ti sc n i sa m pro tivi o? Da s i me troio na A l lahovom putu, takoer t i se ne bih p ro t i v i o . . . i t i o pet mene k ri v i . l j a i vi, o s i no v i Ademovi , stvore n i smo od zem lje. i b i l i ste slobodni d a i n i te i dobro i zlo . l b n u 1 D e vzi pre n o si u dj e l u Tct- Tehsire predaj u u koj oj st oj i da j e Ebu l- l azi m rekao : " K o bi m i s m i o ga ran t i ra t i d v ij e stvar i , j a b i h nj emu s m i o g a ran t i ra t i Denne t : d a e radi t i dj e l o koj e m rz i i pre zire samo zato to A l l ah vol i to dj e l o i d a e ostavi t i dj e l o koj e vol i , uko l i ko A l lah mrzi to dj e l o .
, . " , "

Zato, o smrtni ovj ee, kad n a i e pored mczari stana, zastam 1 zagledaj sc n a trenutak u ka b urove i pogledaj ko l i ko su b l i zu j edni drug i h . Razm i s l i o nj i h ov o m s t a nj u . Z ar za nj ih noi i dan i n i s u j e dn a k i zar i h s t a l n o n e prekriva t 1r1 i na u d u b i n i zem lj e . zar s e nij e pre k i n u l a svaka veza i zmeu nj i h i m ogu n o s t i da rade i da poprave to su po kv a ri l i ? ! A zat i m i h sl obodno dozovi i u p itaj nj i hove bogatae . ta j e o s t a l o o d nj ih o v og bogats t v a . i nj i hove v l adare, ta je o st a l o od nj i hove vlasti? P i taj i h ta sc desi l o s nj i h o v i m jezi c i ma k oj i ma su govori l i . s nj i hov i m o i ma k oj im a su gle dali i s nj iho v i m l ijepim l icima? U pi taj ih ta su s nj i ma crvi uradi l i i kako su i m tij e l a u n i t i l i i poj e l i ?
,

Zar n e zna d a n u s nai umrl i stalno dozi vaj u, i ako i h m i n e uj e m o , i govore n a m : " D ragi na i , vi koj i ste nas l ij ed i l i i nasta n i l i nae k ue i nae i metke! Neka vas ni poto dunj a l u k ne obmane i zavede kao to je nas obmanuo. Nj egove b l a godat i i ari vam se o b i la t u nude n vi ih poh lepn o uzimate, a l i zna j te da vas zbog t i h kratkotraj n i h b l a go d ati ek a t e ak i s p i t i obraun !
. .

l za m is l i da postoj i mogunost da prati vlastitu de nazu, da g leda lj u d e koji nose tahut s a tvoj i m mrt v i m t ij e l o m na ramen i m a i slua ta priaju o teb i . Kada bi u ist i n u i mao takvu mogunost, ta b i tada rekao o samom sebi? N ema su mnj e da hi tvoj e prve r ij e i . dok gl e d a s v oj e m rtv o t ij e l o b i l e : "Zato s a m dozvo l i o da me i vot prevari i zavede? Kako j e
.

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

mogue da sam ezdeset i l i sedamdeset godina ivota na dunjaluku proveo u i gri i zabavi ? N isam vjerovao u Al laha, nisam k lanj ao namaz, n isam postio n i zekat davao, nisam inio dobra dj ela! Umjesto toga, ja sam ivot provodio u grij ehu i ni sam ni kada razmi lj ao o trenutku smrti i odlaska sa dunj a luka ! " Onda hi vj erovatno kazao : "Ja sam ostavio kod kue svoj u spurugu i djecu. Je l i ona uistinu bila zadovolj na sa mnom i jesam l i bio b lag, sam i l ostan i palj iv prema nj oj , i l i sam bio oma oko nj enog vrata koj a j u je c ijeli ivot na tanane davi la. Kako e se moj a dj eca snai posl ije mene kad sam nj i hovom odgoj u vrlo malo panje poklanj ao? A tek komije i poznan i c i ! Kol i ko sam samo nepravedan prema nj ima bio i koliki sam im teret bio? ! " Na kraju, upitaj samog sebe kako e doekati Me leka srnrti i ta si pripremio za putovanje s dunj al uka na ahiret? Kako d se ponaati kad t i smrtni as doe, kad usl ijede pi tanja n a koja t i nema pravi odgovor? Jesi li spreman za susret s Al lahom, d. . , na Sudnjem danu? Ako jesi, blago tebi ! Ako n i si , onda sc pri premaj i ini dobro prije nego to ti smrt pokuca na vrata i uniti svaku nadu.

1 90

ZIVOT

U KABURU

191

Muhannned Nasirudin el- Uvejd

Kua u koj oj nema razlike iznt cu noi i dana


da l i si ikada razmi lj ao o tre n u t k u k a d a e tc t voj i ponij e ti i z tvoj e p o ste lj e i u k o e n o g i bcivotnog t ijela, odnijeti u gasul h a n u d a te poslj ed nj i pu t o k u p aj u d a te z a m a t aj u u e li n e, da ti nakon toga k lanj aj u denazu, a zati m , da te spuste u kabur u k oj em e osta t i sam, bez roditelja, dj ece, ene, mua, rod a k a i prij atelj a ? ! Jesi l i i kada razmi ljao o tom t renutk u kada e te roac i i p rij at e lj i na r u k a m a i zn ij et i i z toplog i osvij et lj cnog do m a i s p u s t i t i tc u h l ad n u i m rat:nu j a m u. kada e napustiti bezbrin i i vot u krugu svoj e dj e ce i p oro d ic e i ostati sam u kuburu u koj e m c aruj e tama i grobna t ii na? Svaki ovj ek je p o nek a d u i v otu o sj e tio samo u . a l i znaj da j e i st i ns ka s a m o a o n d a k a d ostane sam u kaburu. ta si pri prem io z a prvu no u kaburu? Zar nisi uo d a j e to muna i strana n o z bo g koj e su p l a kal i ue nj a c i na koj u su se a l i l i mudraci i od nj e strahova l i
. ,

e najbl ii
V o vjce.

pobo7.J,j ac i ? !

P rva a h i rctska s t a n ica

Rebi ' a i hn Hcjscm, pr i prem aj u i sc 7.a t u no. i s ko p ao k ab ur u s vojoj k u i i kad g o d bi o sj e t i o da mu je sr c e otvrdlo i zaborav i l o n a sm rt legao b i u k a b u r i zam i ljao k ao da j e umro . Zatim b i s e kaj ao i m o l i o da se vr a t i na dunj a l u k , uei k ur a n s k i aj e t : Kodo neko111 od njih smrl doc/e, on 117.l 'ikne : " ( io.\jJodaru 11/Cj. j)() I'J'(t/i 111e do uradim koho dohf'(! 11 onolll<' .\;to som osfa1io ! " ( 1 1 - M u ' m i nun, 99.- 1 OO. ) A onda je stim sebi odgov ara o : 'Eto. vratio si se. R c b i ' a " . nakon ega bi u st raj a v a o u i b a de t u i dob r i m dj .: l i m a
P re n o s i sc d a j e
. ' .

J ed anput j e l l a s a n 13asri pra t i o dcnazu i kad su dol i do m e zm:i a sj eo .JC p o r ed o t vo renog k a b u ra u k oj i j e t rebao b i t i ukopan mejt k o j eg su nosi l i . i r e k a o : 'Stvar ( tj . dunj a l uki ivot ) koja se o va k o zavrava, u osnovi j e b ezvrij e d na i t a k o je treba d o i v lj a v at i a stvar k oj a p o i nje o v i m ( tj s m r t ) za slu 7 uj e s va ku panju i s t r a h od o n o ga to e ona na kraj u
. . . .

d o n ij el i . ' '

1 92

Povratak

Dennet

A Omer ibn Abdulaziz je u j ednom svom predavanj u, izmeu ostaloga, rekao : ''ovj ee, kad proe pored kaburova, pozovi one koj i su u nji ma ako ti se mogu odazvati , i zastani malo pored nj ih i vidi kako su blizu jedni drugih. Zatim upitaj one meu nj ima koj i su na dunj aluku b i l i iznimno bogati. ta j e ostalo od nj i hovog bogatstva? Upitaj i h ta s e des i l o s nj i hovim j ezicima koj i ma su govori l i i s oima koj ima s u ui val i u gledanj u dunj al ukih blagodati? Upitaj i h o nj enim koama na nj i hovim tijelima, ta su s nj ima uradi l i crvi ispod efina? Crvi su im pojeli j ezike, unakazi l i l i ca, unitili lj epotu, polomili i rastavi l i udove j edne od drugih. . Sami su osta l i u nastambi u kojoj su no i i dani i sti .
,

Kabur j e prva stanica ka ahiretu pa kako j e moemo zaboraviti kad nas od nj e dij ele samo rij e i : taj i taj je umro ! l ako uporedi kabur s bilo i m drugim, vidjet e da nema nita stranije o d njega. Prenosi se da je hazreti Osman, r.a., kada bi stao pored ne ij eg ka bura. tol i ko plakao da bi mu se brada natop i la suzama pa su mu lj udi govori l i : "udno j e to. kad ti s e spomenu Dennet i Dehennem, t i n e p l ae, a kad ti se spomene kabur, ti plae?" Odgovorio je: "Muhammed, sallal lahu alejhi ve sel l em. je rekao: ' Kabtu je prva ahi retska stanica. i ako se ovj e k t u spasi, onda j e ono to nakon toga slij edi sve l ake. A a L e t u n e spasi, onda j e ono to s l ij edi sve tee . "'
..

tH je to bcrza h ? K a d god se govori o s mrti i kahuru. spomene s e i tzv. berzeh i l i i vot u berzehu nakon smrt i . ta je zapravo berzeh i ta se pod t i m pod razumij eva? Poznati i slamski uenjak. I bn Redeb cl-Hanbel i u svojoj k nj i z i Eh1a!u-l-kuhur ( S'truhote kab ura ) o berzehu j e rekao slj edee : "Al l ah je stvorio lj ude rad i ostanka. a ne radi nestanka. On j e uinio d a nako111 stvaranja lj udi p r elaze i z j edne u drugu kuu. N astani o ih j e u dunj a l ukoj kui d a b i provj erio k o e o d nj i h bolj e postupati i raditi, zat im i h nastanj uj e u svij etu berzeha i zadra va do Sudnj eg dana kada e i h ponovo okupiti i kada e im sviati raun k a ko bi svako dobio ono to j e zaradio. No. prij e toga, oni i u kui herzeha osj eaj u posljedice svoj i h dj e l a . " Govore i o herzehu. M udahid j e rekao : "Berzeh j e prepreka i zmeu smrti i povratka na dunjaluk", i l i 'berzeh j e stanje izmet1u smrti i proi v lj e nj a . ' H a s an Basri j e kazao : "To j e kabur 1 93

Muhammed Nasirudin el- Uvejd koj i j e izmeu lj udi i ahireta." I mam a'bi j e uo j ednog ovj ek a kako nakon_ denaze govori za ovjeka koj i je umro : "On je sad stanovnik ahireta", pa mu j e rekao : "Ne govori d a j e stanovnik ahireta, ve stanovnik ka bura."

Mjesto lj udskih dua dok su u berzehu P itanj e koje se samo od sebe namee j este, gdje e biti lj udske due u vremenu berzeha, odnosno u toku boravka tij e la u kaburu? to se tie A l l ahovih poslanika, a.s., nema nikakve sumnj e da su nj i hove due kod Al l aha, na naj uzvienij em mj estu, u Illijjinu. U vj erodostojnim predaj ama zab i lj eeno j e da su poslj ednj e rije i M uhammeda, sallallah u alej hi ve sell em, bile: "U uzvieno drutvo (skup, el-me leu-l-e 'ala)" ( tj . sada se pridruuj e m uzvienom drutvu i l i skupu) i to je ponovio nekoliko puta prij e nego to je preselio na ahiret. A kad je rij e o ehidima, veina islamskih uenj ak a dri da su nj i hove due u Dennetu. Prenosi se od Mesruka da je rekao : "Pital i smo Abdul laha i bn Mes' uda o ajetu: Nikako ne smatra} mrtvima one k(ji su na Allahovu putu izginuli! Ne. oni su ivi i u obilju su kod Go5podara svoga (Ali ' I mran, 1 69.)" Na to je ibn M es ' ud odgovorio: " M i smo pitali Poslanika, sal lallah u alej h i ve sellem, o tome, pa je rekao : ' Nj ihove due su u zelenoj ptici koj a je u kandilu. a koje je opet objeeno o Allahov Ar. One i du po Dennetu kuda ele, a zatim se opet vrate u kandila. Kada ih Allah upita: - e lite l i jo neto?, one e odgovoriti : -ta jo da traimo kad imamo mogunost da idemo po Dennetu kuda el imo. To e ih upitati tri puta, pa kad vidi da nemaj u potreba, ostavit e i h . ' " (Muslim) Ebu Hurejre, r.a., prenosi d a je Poslanik, sal l a l l ahu a lej hi ve sel lem. rekao: "Vidio sam Dafera ibn Ebu Tali ba u l iku meleka sa dva kri la kako zaj edno s osta l i m melekima Jeti po Dennetu." (Sahihu-1-dami ') To je to se tie .ehida, onih koj i su pogi nu l i u borbi na Al lahovom putu, a to se tie ostalih muslimana, oni se d ijele u dvije kategorij e : musl imani koj i nisu zadueni vjerskim obavezama ( tj . djeca) i oni koj i su zadueni vjerskim obavezama. Kad je rij e o muslimanskoj djeci, ve i na uenj aka smatra da su due muslimanske djece u Dennetu. Ebu Hurejre prenosi da je M uahmmed, sal l a l l ah u alej hi ve sellem, rekao : "Djeca vjernika su na brdu u Dennetu i o nj ima se brinu I brahim, a.s., i njegova supruga Sara, sve dok ne budu vraeni svoj im oevima i maj kama na S udnjem danu ." (Sahihu-1-dami ') 1 94

Povratak u Dennet A u predaj i takoer od Ebu Hurej re, stoj i da j e Poslanik, sal lallahu alej hi ve sellem, rekao : "Kome umre troje malodobne dj ece, bit e mu to zatita od dehennmske vatre." (Buharij a i Musli m) Ibn Redeb spominj e predaj u od H ilala ibn Jesafa koj i je rekao : "Sj edili smo s Ka' bom kada je doao I bn Abbas pa j e rekao Ka'bu: 'Ja sam shvatio sve to j e u Kur' anu osim etiri rijei, pa me obavijesti o njihovom znaenj u . ' Zatim ga je upitao o znaenj u rijei sidd in i illijjin, a Ka' b j e odgovorio : 'Illijjun j e sedmo nebo na koj em su due vj ernika, a siddin je sedmi sloj zem lj e i tu su due nevjemika. "' A to se pak tie odraslih muslimana, mnogi kur'anski ajeti potvruj u da su i nji hove due nakon smt1i u Dennetu. Tako u 26. i 2 7 . ajetu sure Ja-sin, stoj i : I rei e se: " Ui u Dennet! " - a o n e rei: "Kamo sree da narod moj zna za.\'to mi je Gospodar moj oprostio i lijep mi prijem priredio! " Vjemik koj eg su nevj emici ubi l i , j er j e prihvatio poziv poslan i ka koj i se spomiqju u suri Ja-sin, rekao j e ovo neposredno nakon ubistva, to je jasan dokaz da j e njegova dua Dennet nastani la.

Ispitivanj e u kab u ru Jedno od temeljnih uenj a islama, kad j e rije o za; . . '.m om ivotu, jeste da e svaki ovj ek, nakon smrti, biti i spitivan u kaburu, svej edno da li bio ukopan u kabur i l i ne, pa makar ga pojele i divlj e zvijeri i l i izgorio u poaru i l i se utopio u moru. Bera ibn Azib, r.a., prenosi slj edee: "Izali smo s Poslanikom, sal lal lahu alej hi ve sellem. na denazu j ed nom ensarij i i kad smo doli do mezmja, Poslanik, sal lallahu alej hi ve sellem, je sjeo pored kabura, pa smo i mi sj e l i oko nj ega i palj ivo sluali ta e rei , kao da su nam na glavama bi le ptice. M uhammed, sallal lahu alej h i ve sellem, drao je u ruci tap s koj i m j e eprkao po zemlj i , a zatim j e podigao glavu i rekao: ' Utj eite se A l lahu od kaburskog azaba ! ' Ponovio je to dva ili tri puta, a zati m je rekao : ' Kada vjernik naputa dunjaluk, nj emu sic1u meleki s nebesa svijetl ih lica poput sunca i sa sobom nose dennetske efine i dennetski miris pa sjednu pored njega na udalj enosti dokle ljudski pogl ed moe doprij eti, a onda doe M elek smrti, sj edne mu pored glave i kae: -0 ista i plemenita duo ! I zai ka Allahovom oprostu i zadovolj stvu ! Nj egova dua e izai onako kao to se kap vode slij e niz usnu dok ovjek pij e vodu. a onda e j e od Meleka smrti preuzeti meleki
1 95

Muhammed Nasirudin el- Uvejd koj i su b i l i u blizini i stavit e j e u dennetske efine i namirisati dennetskim m i risom. Nakon toga e se s njom penj ati prema nebesima i kad god naiu pored neke skupine meleka, oni e re i : -ij a j e ovo ista d ua? Meleki koj i je nose, odgovorit e : -To je dua tog i tog, nazivaj ui ga naj ljepim i menima koj ima su ga zva l i na dunj al uku, sve dok ne dou do prvog neba. Tada joj se otvore kapij e prvog neba i meleki je nose sve do sedmog neba. Kada dou do sedmog neba, Allah kae : Reistrira jle knjigu njegovih cijela u 1/l(Jjun, a zati m j e vratite na zemlj u u njeno tijelo. Kada se dua ponovo vrati u tijelo, dou dva meleka, sj ednu pored njega i pitaj u ga: -Ko ti j e Gospodar? Odgovorit e: -Allah. Zat i m e ga upitati : Koja ti j e vj era? Odgovorit e: -I slam. N a kraj u e ga pitati : -ta kae o ovjeku koj i vam j e poslat? Odgovorit e : -On je A llahov Poslanik. -A kako si to saznao?, upitat e ga meleki? Odgovorit e : -itao sam A llahovu Knj igu i povjerovao da je od Allaha. Pa e glasni k s nebesa rei : - I stinu je rekao Moj rob ! Ogrn i te ga dennetskom odjeom i otvori te mu dennetsku kapij u . On e osjetiti miris Denneta i kabur e mu se proiriti dokle pogled dop i re. Zat i m e mu doi ovjek l ijepog izgleda, l ij epe i iste odj ee i l ij epog m irisa i rei e m u : -Raduj se ! Ovo je dan koj i ti je obean. On e re i . -A ko si t i ? Lice ti je l ij epo i dolazi sa dobrim vijestima. Odgovorit e: -Ja sam tvoj e dobro djelo. Nakon toga, ovj ek e povi kati (od radosti ) : -Gospodaru, uini da ovog trenutka nastupi Sudnj i dan, pa da se sretan vratim svojoj porod ic i ! ' kada nevjernik bude na samrti, sii e m u meleki crnih l i ca, a sa sobom e i mati grubu suknenu odjeu i sj est e od nj ega na udaljenosti dok le lj udski pogled dopire. Zatim e mu doi Melek smrti, sj est e mu pored glave i re i : -0 pokvarena duo, i zai ka srdbi Al lahovoj ! Onda e je i upati iz tijela kao to se eravi ca upa iz vlane vune. Kada mu izvadi d uu. preuzet e je meleki koj i su sj edili blizu i staviti u grubu odjeu, a iz nj e e zaudarati kao iz leine. N akon toga e je ponijeti prema nebesima, i kad god prou pored neke skupine meleka oni e re i : -Kakav je ovo ruan miris? Bit e im reeno: To je taj i taj , i prozvat e ga po naj runij im i menima po koj ima je nazivan na dunj a l uku. Zatim e doi s nj i m do kapije prvog neba, ali i m se nee otvori ti . ' Tada je Posl ani k, sal la llahu alej h i ve sellem, proui o ajet: Onima koji dokaze Na.e hudu poricali i prema njima se budu oholo odnosili - kapije nebeske nee se otvoriti. i prije e debelo ue kroz iglene u.\'i proh, nego .\'to e oni u Dennet ui. ( El-A ' raf, 4 0 . )
A

1 96

Povratak u Dennet ' Onda e Al lah rei : Registrujte knjigu njegovih d jela u Siddinu!' Nakon toga e njegova dua biti baena na zem lj u . Tada je Poslanik, sal l al lahu alej h i ve sellem, prouio aj et: A onaj ko bude smatrao da Allahu ima iko ravan - bit e kao onaj koji je s neba pao i koga su ptice razgrabi/e, ili kav onaj kojegje vjetar u daleki predio odnio. (El-Hadd, 3 1 .) Dua e mu se ponovo vratiti u t ij elo, a onda e mu doi dva meleka i sjest e pored nj ega i pitati ga: -Ko t i j e Gospodar? Odgovorit e: -Ah, ah! Ne znam. Zatim e ga pitati : -Koja t i je vjera? On e odgovoriti : -Ah, ah! Ne znam. Zatim e ga upitat i : -ta kae o ovjeku koj i vam j e poslan? Odgovorit e: -Ah, ah! N e znam. Tada e glasnik s nebesa re i : -Slagao j e ! Odjenite mu dehennemsku odj eu i otvorite mu kapij e Dehennema ! O n e osjetiti smrad i estinu Dehennema, a zatim e mu s e stij esniti u kaburu toliko da e mu udovi prei s j edne na drugu stranu. Onda e m u doi ovj ek runog i unakaenog lica, prljave odj ee i runog miri sa i rei e mu: -Raduj se, ovo je tvoj dan koj i ti je obean . Upitat e ga: -A ko si ti, l ice ti je runo i dolazi s loim vijestima? ' ' Odgovorit e: -Ja sam tvoje runo djelo. On e onda rei : -Gospodaru, uini da se n ikad ne desi S udnj i dan ! ' "

Kab u rski azab Kabur je iskuenj e i obraun i ivot u nj emu je i l i uitak i l i teka kazna. 'ovj e k umire na onome na emu je i ivio a tako e biti i proi.vlj en. A onda e j edna skupina u Dennet, a druga u Dehennem. Kaburska kazna i nagrada potvreni su Ku' ranom i S un netom. Na to aludira i sljedei ajet: Oni e se ujutro i n ave e u vatri prili, a kada nastupi as: .. Uvedite f araonove (jude u patnju najteu! " ( E l - M u ' min, 46. ) To zna i da se faraonova i due njegov i h slj edbenika izlau patnj i dehennemskoj j utrom i veeri sve do S udnj ega dana. A n a S udnjem danu e se nj i hove due spoj it i s tij e lima u dehennemskoj vatri. A to se tie hadisa o toj temi , oni u pogledu vj erodostoj nosti dostiu stepen tevatura ( vjerodostoj nosti u koj u ne moe biti sumnje). Tako se prenosi od A ie, r.a., da j e ona p itala Poslanika, sal l a l lahu alej h i ve sellem, o kaburskom azabu a on joj je odgovorio: "Da, Aia. Kaburski azab je istina." "Nakon toga", kae A i a, "Poslani k , sal la l l ahu alej h i ve sellem, se pos l ij e svakog namaza utj ecao A llahu od kaburskog azaba.'' ( B uharija i Mus l i m ) Ebu Hurej re. r.a., prenosi da je M uhammed, sal l a l l ahu alej h i 1 97

Muhammed Nasirudin el- Uvejd


ve sellem, rekao : "Kada neko od vas bude na teehudu (zadnjem sjedenju u namazu) neka trai utoite kod Al laha od etvero : ' Gospodaru, utj eem ti s e o d dehennemske vatre, o d kaburskog azaba, od iskuenj a ivota i smrti i od zla i smutnje mesiha Dedala. "' (Buharij a i Musl im) Abdullah i bn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao : "Kada neko od vas umre, predoava mu se jutrom i veerom nj egovo mj esto. Ako je od stanovnika Denneta, pokazuj e mu se njegovo mj esto u Dennetu, a ako je od stanovn ika Dehennema prikazuj e mu se nj egovo mj esto u Dehennemu. Bit e mu reeno : ' To j e tvoj e mj esto i ekat e te na S udnjem danu . "' (Buharij a i M uslim)

Uzroci kaburskog azaba


Postoj e mnogobroj ne predaj e o grij esima zbog koj i h e onaj ko i h j e i n i o trpiti kaznu u kaburu, a m i emo spomenuti neke : prenoenj e tuih rijei, ogovaranj e , neuvanj e od mokrae, klanjanj e namaza bez prethodne potpune istoe, ostavlj anj e namaza i nemaran odnos prema nj emu, la, zanemarivanj e obaveze zekata, blud, kraa, izdaj a, irenj e smutnj e meu muslimanima, uzimanj e kamate , odbij anj e pomoi obespravlj enom, konzumiranj e alkohola, bespravno ubi stvo i drugo. to se tie vrsta kaburskog azaba i kazne, u hadisima koje smo c itirali spominj e se udaranj e elj eznim maljem, i l i neim drugim, od strane meleka i stjenj ivanje kabura. Osim toga, Poslanik, sal lallahu alejhi ve sellem. spomenuo je i tzv. stisak u kaburu. Naime, Abdul lah ibn Omer prenosi da je Muhammed, sallal lahu alejhi ve sellem, rekao : "Ovaj ovjek (Sa'd ibn Muaz), zbog koj eg se Ar zatresao, koj em su otvorene kapije nebesa i ijoj denazi je pri sustvovalo 7 0 . 000 meleka, doivio je stisak u kaburu pa mu je nakon toga olakana." (En-Nesai ) U drugoj predaj i stoj i : "Da se i ko spasi o sti ska u kaburu spasio bi se Sa'd ibn Muaz. On j e osj etio kaburski stisak nakon ega mu je olakana." (Sahihu-1-dami ')

1 98

Povratak u Dennet Tijela su im propala, ali su ostale vijesti o njima


Zbog svega toga, posjeuj mo mezarj a i imajmo na umu da e ona sutra postati i na dom, htj el i mi to ili ne, i pripremimo ono to e nam kabur uiniti prostranom dennetskom baom. Neka nas na to podstaknu i s ljedee predaje. Ibn Redeb prenosi da j e Sabit el-Bunani uao u mezarj e i rekao : "Propala su im tij ela, a ostale vij esti o nj ima. Uistinu j e rastanak blizu, a sastanak daleko." Hasan Basri j e j ednom prilikom bio c ijeli dan odsutan od kue pa kad se vratio, pital i su ga: "Gdj e si bio?" Odgovorio je: "Bio sam s prij atelj ima koj i me podsj ete kad zaboravim i koj i me ne ogovaraj u ako j a nj ih ogovaram ." Na to su mu ukuani rekli : "Divni su to prijatelj i ! A ko su oni?" Odgovorio je: "To su stanovnici naeg mezarja." Ibn Ebi Dunj a prenosi od Abdul laha ibn Sadake ibn Mirdasa koj i prenosi od svoga oca da su u jednom selu u I raku ivjela troj ica brae, od kojih je j edan bio namj esnik, drugi bogati trgovac a trei j e bio pobonj ak. Kada j e brat pobonj ak bio na samrti, dola su mu braa u posjetu, a on im j e rekao : "Kada umrem okupaj te me i zamotaj te u skromne efi.ne i na mome kaburu napiite :

Kakav uitak pred<;tavljju dunja/uke blagodati Onome ko zna da e pred A llahom raun polagati Kada e za svaku nepravdu kanjen biti A za svako dobro djelo u nagradi uivati. "
Jo im je rekao da redovno posj euj u njegov mezar ne bi l i pouku primi l i . Oni su ga posluali pa je brat koj i je bio namj esnik j ednog dana sa svitom prolazio pored mezarj a i svratio je na bratov kabur, ali kad se pribliio, uo je da se neto snano sruilo u njegovom meza:ru i od straha je pobj egao. Naveer je sanj ao brata i u snu ga je pitao: "Brate, ta je bilo ono to sam uo?" Odgovorio mu j e: "To je bio elj ezni malj koj i j e pao na mene. Reeno mi j e: ' Vidio si tada i tada ovjeka koj em se inila nepravda, a nisi mu pritekao u pomo . ' " Kad se probudio, pozvao j e svoga brata i svoje prij atelje i rekao im: "Ono to je na brat naredio d a se napie na nj egovom mezaru, trebalo je napisati na neijem drugom.

1 99

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

Budite svjedoci da j a od danas ne eli m biti namj esnik." O tome j e obavij estio hal i fu Abdulmel i ka i bn M ervana i on s e sloio s nj egovom odl ukom. Nakon izvj esnog vremena i nj ega je posj etio Melek smrti. Na samrti j e svom bratu oporuio slj edee: "Kada umrem, ukopaj me pored naeg brata i na mom mczaru napii :
Kako i:e u dunjalukim blagodatima uivati Ona ko v j jeru da e mu Melek dulfu iupati je
l kome i-e tijesni kahur stvarni dom postati. "

Rekao mu j e takoer da posj euj e nj egov mezar i da ui dovu za nj ega ne bi l i mu se Al lah smilovao. Brat je i zvrio oporuku i dok se, trei dan nakon bratove smrti, pribliavao nj egovom mezaru, uo je takvu l upu u njegovom kaburu da j e zamalo skrenuo s pamet i . Te noi je sanjao brata i u snu mu rekao : "Brate, j esi li nam to doao u posj etu?" Odgovorio mu j e : "Ne. Nakon odlaska nema vie vraanj a na dunjaluk." " A rec i mi, kako siT Odgovorio mu j e : 'Dobro sam nakon tevbe i pokajanj a koj e sam u inio. Zaista je u tcvbi sadrano svako dobro .'' Zatim ga je upitao : "A kako je na brat?" Odgovorio mu j e : "On je u odabranom drutvu. '' ''ta mi moe re i openi to o vaem stanj u?" . ponovo j e upitao. Brat mu je odgovori o : "Ono to uradi sigurno e na i . Zato sc pripremi za . putovanj e koj e te eka.' Nakon toga, nj ihov trei brat je ostavio trgovinu i posvetio se ibadetu. A l l ah mu j e podario sina koj i j e bio vrl o sposoban trgovac tako da je brzo unaprijedio posao i poveao kapita l . No, otac mu n U e mario za tim, a kada mu je doao smrtni as. rekao je sinu: ''Nakon to me i sprati s dunjaluka, mnogo se sjeaj smrti i razmilj aj o strahotama ka bura."

200

SUDNJI DAN

20 1

Muhammed Nasirudin el- Uve,jd

Dan koj i e b iti teak nebesima i Zemlj i


o d vj erovanjem u Sudnj i dan misli se na vjerovanj e u sve ono o emu nas j e obavij estio Uzvieni Allah u Kur' anu i Poslanik, sallallah u alejhi ve sellem, u vj erodostojnoj tradicij i a to e se desiti nakon smrti, kao to je i skuenj e u kaburu i kaburski azab, proivlj enje i okuplj anje ljudi na j ednom mj estu itd.

Kada govore o Sudnj e m danu, neki islamski uenj aci koriste sintagme : mali i vel iki Sudnj i dan, podrazumij evaj ui pod s intagmom mali S udnj i dan, smrt, j er onaj ko umre i ode s dunj al uka, za nj ega j e praktino nastupio Sudnj i dan, u smislu da vie nema povratka niti mogunosti da se popravi i ini dobra dj ela. A veliki S udnj i dan znai proivlj enj e ljudi nakon smrti i okup lj anje na j ednom mj estu radi polaganj a rauna pred Allahom, d. . Sudnj i dan ima svoje predznake, a posebno se istiu tzv. vel iki predznaci kao to su: pojava Dedala, poj ava naroda Jedud i Medud, silazak I saa, a.s., poj ava M ehdij a (pravednog vladara), izlazak sunca sa zapada i drug i . T<: D an ima svoj e predznake, jer j e to uistinu velik dan i straan dogaaj . Allah j e iz m ilosti prema ljudima uinio da tom velikom dogaaj u prethode odreeni predznaci, kako bi se ljudi vratil i u okri lj e Allahove vj ere i pripremili za Sudnj i dan. Mnogobroj ni kur ' anski aj eti i hadisi Muhammeda, sallal lahu alejhi ve sellem, nepobitan su dokaz da e se desiti Sudnj i dan, nakon kojeg e se saznati konane ljudske sudbine u vj enom ivotu. Upozoravaj ui na taj veliki dogaaj , A llah, d. . , u Kur' anu j e obj avio: Kako ne pomisle da e oivljeni biti, na Dan veliki, na Dan kada e se ljudi zbog Gospodara svjetova dii. ( EI-Mutaffi fin, 4.-6.) Strahote Sudnjeg dana Nema sumnj e da razmiljanj e o prizorima koj i e se desiti na Sudnj e m dami, izaziva pozitivan efekat na srce svakog vj ernika i vjernice. Razmi ljanj e o prizori ma poput puhanja u Sur, proivlj enj a, staj anj a pred A l l ahom, polaganj e rauna za velike i male grij ehe, vaganj e djela, 202

Povratak

Dennet

prelazak preko Sirat-uprije, podjela l istova i l i k nj iga lj udskih djela i iekivanje u koju ruku e dobiti svoj u k nj igu, razmi lj anj e o duini stajanj a na Sudnj em danu, o neizvj esnosti i teini iekivanj a glasnika koj i e govoriti : taj i taj j e sretnik, i l i : taj i taj j e nesretnik, o strahu da ne bude osramoen pred svi m ljudima u Danu u koj em nee koristiti prijateljstvo ni rodbi nska veza, kako stoj i u ajetu: J nijedan gr:jdnik nee grijehove. drugo nositi; ako grfjehovima pretovareni pozove da mu se ponesu, niko mu ih nee ponijeti, pa ni roak. (Fatir, 1 8 . ) Sve to vj erni ke podstie na i nj enje dobrih djela, n a samoobraun i ustraj nost u slij eenj u A l lahove upute koj e e g a potedjeti strahota S udnjega dana i obezbijediti mu A l l ahovu milost i nagradu . U svom djelu El-Mevaiz, imam lbnu-1-Devzi zabi lj eio j e predaj u u kojoj stoj i da j e Reb i ' u ibn Hej sema, koj i j e noi provodio u ibadetu, njegova maj ka upitala: "Sine, zato ne spava?' ' On je odgovorio: "Maj ko, onaj ko doeka no, a boj i se da mu noga ne posklizne na vel i kom Danu, on ne moe spavat i . " Zabrinuta zbog njegovog stanj a, stalnog plaa i nonog bdijenja, upitala j e : "Si ne, da nisi moda ubio nekoga, pa se kaj e zbog toga?" "Jesam, maj ko", odgovorio je. Maj ka ga je ponovo upitala: "Reci m i , sine, koga si ubio da odem njegovoj porodici i zamo l i m i h da t i oproste, jer, tako mi A l l aha, da te vide kako uplakan i budan doekqj e zoru, oprostil i b i ti." Reeno j e Zejdu i bn M ezidu: "ta j e s tobom, stalno te vidimo uplakanog i prestraenog?" Odgovorio j e : "Al lah m i je obeao, ako Mu budem nepokoran da e me u Dehennem baciti i zatvoriti. Tako mi Allaha, da m i je zbog moj ih grijeha obeao da e me baci t i i zatvoriti u banj i ( kupat i l u), plakao bih dok mi suze ne b i presuile." Prenosi se da j e Amid e-ami mnogo plakao i podizao glas u mesdidu, a suze su m u kvasi le zemlj u . Ljudi su se poali l i namj esniku na Amidovo ponaanje p a ga je on pozvao na razgovor i rekao mu: "uo sam da ti svoj im plaem i naricanjem ometa druge lj ude dok klanj j u . Malo s e smiri i uuti dok lj udi n e zavre namaz." On j e istog trenutka zaplakao i rekao : '"Tuga na Sudnjem danu natjerala me na obilne suze. One su za mene predah od te tuge." Ata' es-Sullemi je kritiziran zbog stalnog plaa, pa je rekao : ''Kad se sj etim stanovnika Vatre i patnje u Dehennemu, j a sebe zamislim meu nj ima i to me tj era na p la pa kako onda onaj koj i rad i dj ela stanovnika Vatre ne p l ae zbog toga. " 203

Muhammed Nasirudin el- Uvejd G rj enici e se tog Dana guiti u znoj u Lj udi e na S udnjem danu biti proi v ljeni gol i , bosi i neobrezani, sukl adno kur'anskim rije ima: Onoga Dana kad smotamo nebesa kao .\'to se smota list papim zu pisanje. Onako kako smo prvi pul iz ni/ stvorili, 1ta tako emo ponovo iz nita stvoriti - to je obeanje Na.k Mi smo doista kadri lo uiniti. ( El -Enbij a ' , I 04. ) A u predaj i od Aie, r.a . , stoj i da j e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao : "Lj ud i e biti proivljeni gol i , bosi i neobrezani." Na to j e Aia, r.a., zaueno rekla: "Allahov Poslanie, zar m ukarci i ene gol i zaj edno na j ednom mj estu, d a gledaj u j edni u druge?" A l l ahov Poslanik, sal lal lahu alejhi ve sel lem. odgovorio je: "Aia, situac ij a e biti mnogo tee od toga da e ih zanimati da gledaj u j edni u d ruge." Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sele l m, rekao: 'Lj udi e na Sudnjem danu biti u znoju koj i e prodirati u zemlju duboko sedamdeset laktova. a dopirat e im do uij u." (Buharija i Muslim)
U drugoj predaj i , Poslani k, sal lallahu alejhi ve sel lem, rekao je: "Na Sudnjem danu sunce e se spustiti iznad lj udskih glava j ednu m i lj u i lj udi e biti u znoj u shodno svoj i m dj e l i ma, jednima e znoj biti do koice, j ednima do kolj ena, j ednima do poj asa. a neki e biti u potpunosti u znoj u", i pokazao je svoj om rukom do usta. ( M us l i m ) Neki lj udi e biti spaeni tog iskuenj a. jer e ih A llah staviti u Svoj hlad kada ne bude drugog hlada. M eu nj ima su: mladi koj i je odrastao u pokornosti A l l ahu. ovjek ij e srce je bilo vezano za damij u, ovj ek koj i je dij e l io sadaku tajno tako da mu lj evica nij e znala ta daj e desnica, pravedni vladar. mladi kome se ponudila l ijepa i ugledna ena pa je on odbio samo zbog straha od A l l aha, dvoj ica musl imana koj i su se volj e l i , sastaj a l i i rastaj a l i . s a m o u i m e A l l aha.

Postavlj anje vage A l lah e na Sudnj em danu postavi ti vagu na koj oj e biti vagana dj ela lj ud i . Uzv i eni A l lah je obj a v i o : A oni (ja dobra d jela budu lahka, oni e posw izgub(jeni hiti, u Dehennemu e vjeno boraviti. Vatra e im lica prili i is ke .\: en ih zuba e u njemu ostali. ( E l M u ' mi nun, 1 03 . - 1 04 . )
204

Povratak u Dennet Prenosi se od Enesa i bn Malika da j e rekao : "Traio sam od Poslanika, sal lal lahu alej h i ve sellem, da se zauzima za mene na Sudnjem danu, a on mi je odgovorio: ' Ja u to svakako uiniti . ' Zatim sam upitao : 'Allahov Poslanie, a gdje u te nai?' Odgovorio je: ' Prvo me potrai kod Sirat uprije. ' 'A ako te ne naem kod Sirat-uprij e? ' , upitao sam. Rekao je: ' Onda me potrai pored vage ( mizan ) . ' ' A ako te ni tu ne naem? ' , ponovo sam upitao, a on mi je odgovorio: ' U tom sluj u me potrai na mom Havdu (izvoru), jer j a u sigurno biti na jednom od ta tri mjesta. ' " (Tirmizi) U vjerodostoj n i m hadisima stoj i da e se na S udnj em danu vagat i : djela, l istovi i l i knj ige djela i oni koj i su i n i l i djela, tj . lj udi. Dokaz da e se posebno vagati lj u d ska dj e l a j e hadis koj i prenosi Ebu H u rej rc, a u kojem j e Poslan i k, sal l allahu alej h i ve sellem, rekao : "Dvij e rijei su l ahke na j eziku, teke na vagi , a drage M i lostivo m A l lahu, to su r ij e i : Subhannallahi ve h i hamdihi, suhhana/lahi-1Azim ! '' ( Bu harij a i M u sl i m ) Dokaz d a e listovi i l i knj ige djela biti vagane na Sudnjem danu j e hadis koj i prenosi Abdullah ibn Atm, u kojem je M uhanm1ed, sal lallah u alej hi ve sellem, rekao: "Na Sudnjem danu e pred svim ljudima biti prozvan ovjek iz moga ummeta i pred nji m e se razviti 99 registara regovih djela, a svaki registar je dug dokle ljudski pogled dopire. Zatim e mu Allah rei : ' Da l i negira ita iz ovih registara?' Odgovorit e: ' Ne negiram, Gospodaru! ' Allah e ga onda upitati : ' Da l i su ti meleki pisari uinil i nepravdu?' 'Nisu, Gospodaru' , odgovorit e. Onda e ga Al lah upitati: ' Ima li moda neko opravdanje ili neko dobro djelo koje bi se moglo vagati s tvojim loim djelima?' ovjek e odgovoriti: ' Gospodaru, ja ne znam ni za jedno svoje dobro djelo u koje bih se danas mogao pouzdati. ' Tada e mu Allah rei: 'Nij e tako ! Ti kod Nas ima zapisano jedno dobro qjelo, a danas nema nepravde', pa e mu pokazati list na kojem pie da je jedanput iskreno rekao : E.<-hedu en la ilahe il/allah, ve e.fhedu enne Muhammedun ahduhu ve resu/uh. Tada e ovjek rei: ' Gospodaru moj, ali ovo dobro djelo ne znai nita u usporedbi s ovolikim loim djelima." Allah e mu rei : znaj da ti sc danas zulum nee uiniti ! ' Zatim e taj papir sa ehadetom biti stavljen na jedan tas vage, a na drugi tas svi registri loih djela i prevagnut e list sa chadctom, nad loim djelima.'' (Tinnizi) Dokaz da e ljudi kao izvrioci djela biti stavljeni na vagu je hadis koj i prenosi Ebu Hurejre u kojem je Poslanik, sal lallahu alej hi ve sellem, rekao: "Na Sudqj i dan e doi izrazito debeo i visok ov:jek, ali kod Allaha nee vrijediti ni koliko krilo komarca." (Buharija i Muslim)
205

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Podj ela knj iga Uzvieni A l l ah je obj avio: I svakom m;jeku emo ono .fto uradi o vrat privezati, a na Sudnjem danu emo mu knjiu otvorenu pokazati: '' itaj knjigu svoju, dosta ti je danas to .\'to e SV()j raun polagati. " (El-Isra' , 1 3 .- 1 4 . ) Vj ernici e knj igu svoj ih dj ela dobiti u desnu, a nevjernici i m unafici u l ij evu ruku. O tome govore slj edei ajeti : A onaj kome se da knjiga u lijevu ruku njegovu reii e: ''Kamo sree da mi knjiga moja ni data nije i da ni saznao nisam za obraun svoj! " (El-Hakka, 2 5 . ) ; Onaj kome hude knjiga l?jegova u desnu ruku l?jegovu data, lahko e raun poloili i svojima e se radostan vratili; a onaj kome bude k'?iiga '?iegova iza lea '?iegovih data, propast e prizivati i u ogriju e gorjeti. ( E l I nikak, 7 .- 1 2 . ) Primjeuj emo da se u ajetima i z sure El-Inikak, spominje da e nevj ernici knj igu svoj i h djela dobiti u l ijevu ruku, a u aj etu i z sure El-Hakka, spominj e se da e im knj iga dj ela biti data iza lea, to naizgled upuuj e na kontrad iktornost u ajetima. Meutim, komentatori Kur'ana su, na osnovu odreenih predaja, otklonuli svaku sumnj u u postojanj e kontradiktornosti u spomenutim ajetima objasnivi da e nevjernici, kada dobij u knj igu u l ijevu ruku, pokuati je sakriti iza lea, zbog sramote i ponienj a koj e e osj etit i .

Obraun (hi.m b) U Kur'anu se esto, kad se govori o S udnjem danu, spominj e termin el hisab, a znai obraun koj i e ljudi imati pred Allahom, za sve ono to su na dunjaluku radi l i . Na to aludira i hadis koj i prenosi Ebu Berze u kojem je Muhammed, sal lal lahu alcjhi ve sel lem, rekao: "Na Sudnjem danu nijedan ovjek se nee pomjeriti sa svoga mjesta dok ne bude pitan za etvero: za mladost - kako j u je proveo, za ivot - u emu mu je proao, za i metak - kako ga je stekao i u ta ga je potroio i za znanje - ta je s nj im uradio.'' (Tinnizi) Obraun vjernika i nevjernika nee biti isti . Naime, A llah, d. ., e tog Dana sauvati vjernike, ne samo dehennemske vatre ve i sramote pred ostalim lj udima. Abdullah i bn Omer prenosi da je M uhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao : "Allah e se na Sudnjem danu pri b liiti vj erniku i postavi t e zastor i zmeu njega i ostalih lj udi, a zatim e g a upitati : ' Sjea l i se 206

Povratak u Dennet tog i tog grij eha koj i si uinio?' Vjernik e odgovoriti : ' Sjeam, Gospodaru! ' Zatim e ga Al lah toliko podsj eati na grij ehe koje j e poinio d a e pomisliti d a j e upropaten, a zati m e mu A llah re i : ' Ja sam ti te grj ehe pokrio n a dunj a luku, a danas ti i h opratam. ' A to se tie nevjernika i munafika, pred svim ljudima bit e reeno : ' Ovo su oni koj i su poricali svoga Gospodara, p a neka j e All ahovo prokl etstvo na nevjerni ke ! "' ( Buharij a i Muslim) U Kur 'anu se spominj e da e oni koj i dobij u knj igu dj ela u desnu ruku, l ahko raun poloiti . ta se podrazumijeva pod lahkim obraunom? Prenosi se od Aie, r.a., da j e Poslanik, sallall ahu alej hi v e sel lem, rekao: "Niko nee b i t i obraunat n a Sudnj em danu, a da nee biti kanj en . " J a s a m na t o rekla : "Allahov Poslanie , zar Allah nij e obj avio: Ona kome bude knjiga njegova u desnu j ruku njegovu data, lahko e raun poloiti i svojima e se radostan vratiti." Poslanik, sal lallahu al ej hi ve sell em, j e odgovorio: "Ovdj e se misli na izlaganj e djela, a ne na obraun. Onaj ko bude detaljno obraunavan. on e biti kanjen." ( Buharij a i Muslim) Prvo za to e ovjek polagati raun n a Sudnj em danu j este namaz. Enes ibn Malik, r.a . , prenosi da je M uhammed, sallallahu alej hi ve sellem, rekao : "Prvo za to e ovj ek polagati raun na Sudnjem danu je namaz, pa, ako mu namaz bude i spravan, bit e mu ispravna (primlj ena) i ostala djela, a ako mu namaz bude nei spravan, takva e mu biti i ostala djela." (Sahihu-1-dami ) A prvo zbog ega e se lj udi meusobno parn iiti pred A l lahom jeste ubistvo, odnosno krv. To potvruj e had is koj i je prenio I b n Mes'ud , u kojem stoj i : "Prvo za to e s e suditi lj udima j e pro l ijevanje krvi." (Buharij a i Muslim)
'

Jedan od simbola i l i obilj ej a Sudnj ega dana, a koj i e obradovati vjernike, svakako je Poslanikov, sal lallahu alejhi ve sel lem, r-lavd i l i izvor, o kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Duina moga Havda j e mj esec dana hoda. Nj egova voda j e bjelj a od mlijeka, miris joj je prij atnij i od miska, nj egovo kamenje je poput zvij ezda na nebu, onaj ko se s njega napije n ikada vie oednj eti nee." ( Buharij a i Muslim) A Semure ibn Dundub prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Svaki Allahov poslani k imat e svoj Havd i oni e se ponositi broj em svoj i h slj edbenika na Havdu, a ja se nadam da e na mom Havdu biti najvie ljudi . " (Tirmizi) 207

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Sirat-uprij a S irat-uprij a je most koj i e biti postavlj en iznad Dehennema. Ona je tanja od dlake, a otrij a od sablj e . Neki ljudi e prei preko S irat-uprije poput treptaj a oka, nek i poput m unje, neki poput vj etra, neki poput konj an i ka na brzom konj u, neki poput j ahaa na devi , neki e prei urei , neki e s e spoticati , padati i d izati, neki e pasti u Dehennem, pa e nakon to izdre zas l uenu kaznu, izai iz Dehennema, a nek i e zavriti zauvijek u dehennemskom grotl u . E b u S e i d el-Hudri prenosi d a je Poslanik. sallallahu alej h i v e sellem, rekao : "Zatim e biti postavlj ena uprij a i znad Dehennema." Upitali su: "A kakva j e to uprija?" Odgovorio je: "To je k l i zava uprij a na kojoj su kuke i iroko trnje koje ima kukaste bodlje, slino onom koj e raste u Neddu, a poznato j e kao Sa' dan. Neki e prei preko te uprije brzinom treptaj a oka, neki poput munje, neki poput vjetra, neki poput brzih konja. Neki od nj i h e se spasiti bez ij edne ogrebotine, neki e se spasiti nakon to i h dokae i ogrebu dehennesmke kuke, a neki e biti straga gurnuti u De hennem. Zadnj i koj i bude prelazio bit e dugo zadran na S irat uprij i." ( Buharija i Muslim) Samo vj ernici e uspj et prei Sirat-uprij u, dok e nevjernici s nj e biti baeni u vatru. Na to aludiraj u slj ede i aj eti : A kad u Dehennem edne grjdn ike potjeramo. ( M e 1j e m, 86. ); Na Da n kada hudu u vatru vdvu(eni, s licima dol e okrenutim: ''Iskusite miru dehennemsku! ,. ( E l-Kamcr. j 4 8 . ) Onaj ko uspij e prei Sirat-upriju nee odmah. i m pree, zatei otvorena dennetska vrata, ve e ih nai zatvorena i zaklj uana, a onda e vjernici biti zadrani na mostu izmet1u Denneta i Dehennema, sve dok ne poravnaj u i ne izmire meusobne sporove, kako bi i z nj ihovih grudi u potpunosti bila od stranjena zloba i zavi st. Tek tada zasl uuju opis iz Kur' ana : l Mi emo zlobu iz gr udi njihovih istisnuti. oni 'e kao bma na divanima jedni prema drugima sjediti. ( El-H i dr, 47.) Ebu Seid el Hudri prenosi da j e M u ll::mmd, sal lal lahu alej h i v e se l l em, rekao : "Vjernici e sc spasiti v a t r . u l i e biti zadrani na mostu izmedu Denneta i De h enn e m a , da h i poravn a l i meusobne raune i nepravdu koj u su j edni dru g i m a u i n l i nu dunjaluku. Tek kada budu potpuno oieni , onda e im sc dozvoliti da uu u Dennet. Tako mi Onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua. bolje e poznavati put do svoje kue u Dennetu, nego put do svoje kue na dunjaluku ." ( Buharija) 208

Povratak u Dennet efa'at

i l i otklanj anja tete od njega. to se tie efa' ata na Sudnjem danu, preduvjeti za to su: All ahova dozvola da se neko zauzima za nekoga i Al lahovo zadovolj stvo s onim za koga se zauzima. K ada se govorio o efa atu na Sudnj em danu, onda se prij e svega m i s l i na zauzi manj e naeg poslanika, Muhammeda, sal lal lahu alej h i v e sel lem, za njegov um met.

efa 'at zapravo znai zauzimanj e za nekoga radi ostvarivanj a koristi

Veliki efa'at To je trenutak kada e se Muhammed, sal lal lahu alej h i ve sel lem, zauzi mati za neke lj ude kod Al laha, nakon to oni budu trail i zauzimanj e od N uha, I brahima, Musaa i I saa, a.s.. pa o n i t o odbij u zbog nemogu nosti da se za nj i h zauzi maj u . Enes i b n Mal ik, r.a. , prenosi d a j e Muhammed. sal la l lahu alej h i ve sellem, rekao: 'Kada nastupi Sudnj i dan lj udi e se izmiieati j edni s drugima i doi e Ademq a.s. i rei e mu: ' Zauzimaj se zu . l ' O n e i m odgovoriti : 'Ni sam j a za to, ve i d i te I brahimu, a.s., o n j e Allahov prij atelj . ' Zatim e otii do I brahi ma, a.s .. i traiti da se zuzima za nj i h , a on e i h uputiti na Musaa, a.s. K ad dou M usau, a.s., da ga zamole da se zauzima za nj i h kod Al laha, on e ih uputiti na l saa. a.s., a I sa, a . s . . e i h uputiti na Muhammcda, sal lal l ahu alej h i ve sellem. A kada dou d o mene, ja u im rei : ' .Ja sam za to. ' Nakon toga ja u zatraiti dozvol u od Allaha i On e mi dozvol i ti pa u uiniti seddu i slaviti Ga i hva l i ti kako n i kada dotada nisam. Zatim e mi biti reeno : ' M uhammede. pod igni glavu, reci bit e sasluan, trai dat e ti se, zauzimaj se tvoj e zauzimanj e bit e prihvaeno. ' Ja u onda re i : ' Gospodaru . moj ummet, moj ummet ! ' Al lah e m i re i : ' Idi i i zvedi i z Dehennema svakog ovj eka koj i u srcu bude i mao i mana kao zrno pen ice ! ' .J a u to u i n i t i i vratiti se. pa u ponovo ui n i ti seddu i hval i ti Al laha onom i stom zahvalom, a On e mi re i : ' M uhammede, podigni glavu. reci i bit e sasluan. trai dat e ti se . zauzi maj se tvoj e zauzimanj e b i t e prihvaeno ! ' Zat i m u ponovo rei : ' Gospodaru, moj ummct, moj ummet ! ' N akon toga Al lah e mi re i : ' I di i izvedi iz Dehennema sve lj ude iz tvog ummeta koj i u srcu budu i mali i m a n a kao zrno goru i ce . ' Ja u Lo u rad i ti i ponovo u se vrat iti i u initi
209

Muhammed Nasirudin el- Uvejd seddu i veliati i hvaliti A l l aha i stom zahvalom, a On e mi re i : ' Muhammede. pod igni glavu, reci i b i t e sasl uan, trai dat e ti se, zauzimaj se tvoj e zauzimanj e e biti prihvaen o ! ' Ja u po trei put rei : ' Gospodaru, moj ummet, moj ummet ! ' A l lah e m i rei : ' ldi i izvedi iz Dehennema sve lj ude iz tvoga ummeta koj i u srcu budu imali makar trun imana ! ' I j a u to uiniti.'' (Buharija i Musli m ) Osim toga, M uhammed, sal lallahu alej hi ve sellem, zauzimat e se kod A l l aha da otvori kapije Denneta kako bi vjernic i uli u Dennet. E nes ibn M a l i k prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao : ''Ja u doi pred dennetska vrata, a uvar na kapij i e upitati : Ko si ti?' ' Ja sam M uhammed ' , odgovorit u. Onda e melek re i : Nareeno m i je da nikom prije tebe ne dozvol i m da ue u Dennet . ' '' (Muslim) Zatim, Poslanik, sall a l l ahu alejhi ve sel lem, zauzimat e se za sve one koj i su uli u Dehennem, a b i l i su monoteisti, odnosno vj erova l i su da je A l lah jedini Bog. Tako u hadisu stoj i da je M uhammed, sal lallahu alcj h i v e sel lem, rekao: "Iz Dehennema e izai neki lj udi nakon to osjete njegovu kaznu i ui e u Dennet. Stanovnici Denneta e ih nazivati ' dehennemlij ama' : ( Buharija) Osim ovih vrsta efa' ata, M uhammed, sall a l l ahu alejhi ve sellem, e se zauzimati da se nekim vjernic ima povea nagrada i stepeni u Dennetu, zauzi mat e se za one koj i su zbog svoj ih djela zas l u i l i da uu u vatru, da ne uu, kao i da se neki m nevjernicima ublai kazna u Dehennemu. Ova vrsta efa' ata dozvolj ena mu je i sk lj uivo za nj egovog amidu, Ebu Taliba. Ebu Seid el-Hudri prenosi da je pred Poslanikom, sal lallahu alej h i ve sellem, spomenut qj egov amida Ebu Tal i b, pa je Poslanik, s.a.v.s., rekao : "Moda e mu koristiti moje zauzimanj e za nj ega na Sudnjem danu, tako da e biti u pliaku dehennemskom . Vatra e mu dosezati do koica. ali e mu od toga mozak vrU eti ." ( Buharija i M usl im) A najvie e se obradovati Poslanikovom efa ' atu onaj ovj ek koj i je barem jedanput u ivotu. i skreno rekao la ilahe i!lal/ah, kako stoj i u predaj i od Ebu Hurej re koj u je zabiljeio i mam Buharija.

210

DENNET

21 1

Mithammed Nasirudin el- Uvejd

l)ouritc k Den netu koj i j e p rostran koliko nebesa i Zemlj a

usl i mani i musl i manke s u stalno zaokuplj e n i mi lj u o Dennctu . Oni klanjaju da hi postigli A l l ahovo zadovo lj stvo i nastani l i Dennet, poste u najvru im danima traei dennetsku nagradu, ulau ogromn i trud i ine mnoga dobra djela s ciljem da '"kupe dennetske peri voje. I skreno se nadaj u da e na Sudnjem danu - Danu tuge i kajanj a, kada svi lj udi budu okupljeni na jednom mj estu i kada e nj i hova jed i na dova biti : "Gospodaru, spasi , spasi kada e se lj udi razdvoj iti u samo dvije skupine, skupinu sretnika i skupinu nesretnika - nj i hova i mena biti proitana u skup i n i sretnika i da e Dennet biti nj i hovo konano prebiva l i te.
",

J>ut do Denn eta je poploan tekoam a i iskuenj ima Prenosi se od Enesa . r. a., da j e Poslanik, sal lal lahu alej hi ve sel l em. rekao : ' Dennet je prekriven potekoama i i skuenj i ma, a Dehennem strastima." ( M uslim) To znai da put do Denneta nije lahak, ve je poploan tegobama, i skuenj ima, bolom, tugom, suzama, rtvom i odricanjem. To nije put ispunjen prolazn i m uic i ma. strastima i slastima dunj a l ukim. Zbog toga . onaj ko eli Dennet nastaniti, mora sebe pripremiti za sve vrste d u nj al u k i h iskuenja i mora u s pj eno savladati sve prepreke koje stoje na putu do Denneta . Ebu 1-l urej re prenosi da je Posl an ik, sal lal lahu alcj hi ve sel lem, rekao: "Kada je Al lah stvorio Dennet posl ao je meleka Di bri la u Dennet i rekao m u : ' I di pogledaj ta sam sve pripremio u Dennetu za one koj i ga nastane . ' Melek Dibril je otiao i vidio sve dennetske uitke i blagodati pa kad se vratio, rekao j e : ' Tako mi Tvoj e Uzvienosti, nee niko ut i za Dennet i nj egove lj epote, a da nee ui u nj ega . ' Nakon toga Allah je 212

Pov1atak

Dennet

pokrio Dennet i put do nj ega i skuenj i ma i potekoama i posl ao j e Di bri la d a ponovo vidi Dennet. Nakon to je Dibril vidio d a je p u t do Denneta poploan i skuenj i m a i nedaama, kad se vratio, rekao j e : ' Tako mi Tvoj e Uzvienosti, boj i m sc da n i ko od lj udi nee ui u Dennet . ' " ( Ebu Davud i Tirmizi) Moda se Dennet moe uporedi ti s ogromnim vonjakom punim ukusnog i raznovrsnog voa i i zvorske vode . Meutim, taj vonj ak je ograen vel ikim debel i m zidom, a pored toga, uva ga mnotvo opasni h pasa uvara tako d a onaj k o el i u i u vonj ak i k uati ukusne plodove, mora mnogo truda uloiti kako bi sve prepreke savladao . S l i na je situacija i sa Dennetom. Moe uivati u njegovi m plodovima samo onaj ko je dobio bitku protiv ej tana, prot i v svoga neisa i niskih strasti , ko j e b i o strplj iv i postojan n a I stini. Dennet je c ij ena za koj u je A l l ah o d vjernika kupio ivote i imetke nj i hove, obj avivi : Allah je o d vjernika
kupio ivote J?jih(J\'e i imetke J?jihove u zamjenu za Dennet koji e im dati - oni i:e se na A llahovu putu hariti, pa ub(iati i ginuti. On im je to zbi(ja ohec'ao u Tevratu, Jndiu i Kur 'anu - a ko od A llaha dosl ednije j ispunjava ohei.:anje Sw?je "i Zato se r .ndt!jfe poRodbi svojqj koju ste s N jim ugovorili. i to je veliki u.spjeh. ( Et-Tevba, l l i . ) Na osnovu ovog aj eta

razumijemo rijei Poslanika, sal l a l l ahu alej h i ve sellem, kada je kazao : "Zar ne, A l lahova roba je skupa. Zar ne, A l l ahova roba je Dennet." (Tirmizi )

Dcnn ctsl\.c blagodati Dennet je vj eno pre b i va l i te vj e rn i ka. u nj emu nema tuge, alosti, oaj a, niti bilo kakvih i skue n j a . Nj egovi uic i ne prestaj u niti se radost u nj emu smanj uj e . O tome govore s lj ede i aj eti : Bokovi njihovi se
poste(ja li.vovaju i oni se Gospodaru svome iz straha i e(je klanjaju, a dio od onoga .tu im Mi dajemo ud jeljuju. l niko ne zna kahe ih, kao nagrada za ono .\'to su c.' inili, skrivene radosti ekaju. (Es-Seddc, 1 6. -

1 7 .) Primjeu_j emo kako j e "skrivena nagrada" u Dennetu, koj u ljudi ne mogu n i zam i s l i t i , povezana sa "skri venim" no n i m namazom i seddom u t m i n i noi i kako j e strah vj ernika od A l laha, Koj i i h podie iz postelj a da kl anjaj u namaz, povezan sa potpunom sigurnou i smi rajem u Dennetu. 213

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je M uhammed, sallallahu alej hi ve sel l em, kazao : "Allah je rekao : ' Pripremio sam Moj im dobrim robovima, ono to oko nije v idjelo, to uho n ije ulo i to ovj eku ne moe ni naumpasti . "' ( Buharij a i Muslim) Takoer se prenosi od Ebu Hurej re, r.a. da j e Poslanik, sallallahu alej h i ve sellem, rekao : "U Dennetu postoj i stablo ispod kojeg konj anik putuj e sto godina. Ako hoete uite ajet: I u hladovini postranoj. (El Vak i ' a, 30.)." U drugoj predaj i , Muhammed, sallallahu alej h i ve sellem, je rekao : "Mjesto u Oennetu koj e je kao bi, bolje je od dunjaluka i svega to j e na njemu. Jedan j utarnj i i l i veernj i izlazak u borbu na A l lahovom putu, bolj i j e od dunj al uka i svega to j e na njemu." (Buharij a) S a ' d ibn Ebu Vekkas prenosi da j e Poslanik, sal l al lahu alej h i ve sel lem, rekao : ''Kada bi se stanovnik Denneta poj avio na dunjaluku i pokazao svoj u zlatnu narukvicu, njen sjaj bi zasjenio sunevu svjetlost kao to sunce zasj en i sj aj zvij ezda." (Tirmizi ) Bera ibn Azib p renosi da j e Poslanik, sal lall ahu alej h i ve sellem, na poklon dobio svileni ogrta pa su ga ashabi dodirivali i divi l i se njegovoj njenosti. Nakon toga Poslanik, sallallahu alej h i ve sellem, rekao j e : "Divite s e ovom svilenom ogrtau?! Tako mi Allaha, marami ce Sa' d ibn M uaza u Dennetu, bolje su i njenije." ( Buharij a i Muslim) Komentiraj u i ovaj hadis, I bnu-1-Kajj im je, izmeu ostaloga, rekao : "Nije udo to je Poslanik, sallall ahu alej h i ve sel lem, ovdje spomenuo upravo S a ' d ibn Muaza, jer on je meu ensarijama bio ono to je Ebu Bckr bio meu muhadirima. Zbog njegove smrti zatresao se A l lahov Ar, on se u ime A l l aha nije boj ao niij eg prijekora, ivot je okonao kao ehid, dao je prednost A l l ahovom zadovoljstvu i zadovoljstvu Njegovog Posl ani ka nad zadovoljstvom svog p lemena, porodice i savezni ka, nj egova presuda izdaj nikim idovs k i m plemeni ma nakon Bitke na Hendeku, bila je u skladu s presudom koj u je A l lah objavio Muhammedu, sallal lahu alej h i ve sellem, melek Oibril je lino obavij estio Poslanika. sallal lahu alej h i ve sel lem, o Sa' dovoj smrti, tako da e s pravom nj egove maramice za brisanj e ruku u Dennetu biti bolje i ljepe od svilenih vladarskih ogrtaa na dunjaluku." A mi na ovo dodaj emo: "Nij e udo to je Muhammed, sallallahu alej hi ve sel lem, za svog i vota vidio i druge ashabe u Dennetu, poput Omera, r.a., i Bilala, r.a., o emu svjedoe i sljedee predaj e . Naime, Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallal lahu alej h i ve
214

}>ovratak u Dennet sell em, rekao: ''U snu mi je pokazan Dennet i onda sam pored j ednog dvorca vidio enu koj a se abdestila, pa sam je upitao : ' ij i je ovo dvorac?' Ona je odgovori l a : 'Ovo je dvorac Omera ibn Hattaba. ' O mere, ja sam .s e tada sj etio tvoj e lj ubomore pa sam se okrenuo i otiao.' ( B uharij a i Mus l i m) Bi lala, r.a . : "Obavijesti me o tvom naj bm dje lli Crkoj-c-.pnle nade, jer ja sam uo tvoje korake u Dennetu?" B il a l je odgovorio : "Al lahov Poslanie, j a ne znam neko posebno dj elo u koj e bih mogao polagati nadu osim to pos l ije svakog abdesta klanj am dva rekata dobrovo lj nog namaza." ( B uharija i Muslim)
- _ -..

.. l.TdrJgofprea<ijl stejl-ctaie . sal l a llahu alej h i ve sel lem, upitao

M uhammed, sall a llahu alej hi ve sellem, obavij estio nas j e takoer da u Dennetu nema spavanj a, jer bi san p rekinuo vjeni uitak dennet l ij ama. Poslanik. sal l a l lahu alej h i ve sel lem, rekao je: "San j e brat smrti. stanovnici Denneta nee spavat i . " (Silsilefl-s-sahiha)

lbnu-1-Kaj,jim o Dcnnetu l nspirisan kur'ansko-hadiskim kazi vanj ima o Dennetu, l bnu-1-K ajj i m el-Devzijje, u svojoj knj i zi Hadi-l-ervah, ovako je opi sao Dennet i njegove blagodati : "Kako smrtni ovjek da zami s l i kuu koj u j e Al lah Svojom rukom stvorio i ukrasio, i uinio je vj en im boravitem onima koj i su zasl ui l i Njegovu lj ubav. zatim j e i spunio rah metom i Svoj im zadovolj stvom. a ulazak u Dennet opisao kao naj vei uspjeh?! No. ako p ita o zem lj i dennetskoj , znaj da je to misk i atian, a ako pita za dennetski strop, pa, njegov strop je Ar Al laha, M i lostivog. A o njegovim ciglama ako pita, znaj da su one od srebra i zlata, isto kao i grane na nj egovim stablima, a plodovi nj egovi su njenij i od pjene, a slai od meda. Ako p ita za njegove rijeke, zncj da Dennetom teku rijeke od mlijeka koje n ikada ne mijenjaj u svoj okus i koje se ne kvari, i rijeke od vina koje je ukusno onima koj i ga piju. i rijeke od istog meda. Za hranu i pie dennetsko ako pita, pa to je voe raznovrsno i meso ptiijc koje ti dua zaeli. a njegovi napici su: tesnim, zendebi l i kanfor. Nj egovo posude i njegove ae su od zlata i srebra. a i pak prozirne kao da su od stakla. 215

Muhammed Nasirudin el- Uve_jd

O dennetskim kapijama i nj i hovoj irini ako pita, znaj da konj anik na brzom atu, etrdeset godina putuje s j ednog na drugi kraj kapije, ar e doi dan kad e na tim kapijama biti vel ika stiska i guva. I znaj da hladovin u dennetsku, konjanik ne moe prei za stoti nu godina. Ako pita o prostranstvu dennetskom, znaj da e onaj ko buQe j J11ao g najmanj i posj ed u Oe2J}e1.J..L.hi.lj_a.dtrodtm-r051Taztrr svoj posjed: dvorce, r --1-vnoYe:. ; opet ih nee moi obii. Ako p ita o dennetski m atorima, znaj da j e duina j ednog atora od upljeg bi sera ezdeset m i lja, a u dvorci m a i palaama dennetskim su sobe sve j edne iznad drugi h , a i spod nj i h teku dennetske rij eke . Za odj eu dennetsku ako p ita, onda znaj da j e to svi l a i zlato, a postelj e u Dennetu s u o d kad i fe, prostrte n a uzvienim mj estima. L i ca stanovni ka Denneta e b it i b l i stava kao mj esec u utapu, svi e i mati po tri deset i tri god i ne, a v i sina nj i hova bit e kao visina praoca im Adema, a . s . O n i e s l uati pj esme koj e e i m svoj i m m i l ozvunim gl asovi ma pj evati nj i hove supruge - lzurije, od koj i h j e , to se stvorenj a tie, ve l i anstven ij i samo govor meleka i Al l ahov i h posla n i ka, a naj ve l ianstve n ij i govor koj i e dennetl ij e uti, j e govor Gospodara svj etova . Posl uga stanovnika Denneta bit e mladii ija m ladost ne prolazi , a kad i h pog l eda, i zg ledaj u kao da su biser prosuti . Ako p i ta o nevj estama i suprugama stanovnika Denneta. znaj da s u to dj evice ij im ve nama teku sokovi vj ene m ladosti , a osmijeh poput sunca b l i sta na nj i ho v i m svij et l i m l ic i ma i o brazima. Kad doeka svog volj e nog . pa ta re i o susretu dva edna i nevi na b ia, dva prekrasna cvij eta i stom lj ubavlj u o p ijena. O kako e samo medene r ij e i dennetska lj epotica upuivati svom volj enom, sve dok mu u zagrlj aj ne padne, a ta tek rei o tom zagrlj aj u dvij u zalj u b ljenih m l a d i h grana koj e su svoje ' ruke ' - m l ad i ce, obavile i i spreplele j t:d na oko druge. Nj en voljeni e svoj odraz vidj eti na nj e n i m obrazima kao u ogledalu, kao to e vidj et i sr potkolj e n i ca nj ezin i h . Kad b i se dennetska lj epotica na dunj a l uku poj av i l a , svoj i m m i risom b i ispu n i la prostor izmeu nebesa i Zemlj e. suneva svj etlost b i ugasl a pred nj enom svJetlou, kao to ugasne svj etlost zvij ezda pred sunevim svj e t l om . M ahrama na g l av i dennetskih lj epotica j e v1:j ed n ij a od
216

Povratak u Dennet dunj a l uk a i svega to je na nj emu, one su potpuno i ste i edne, n i kakvi h fi ziolo k i h potreba nee i mati , nj i hova odj ea se n i k ada nee pohabati n i ti e nj i hova lj epota i kada proi i nestat i . One su s i m b o l vj ernosti i odanost i , stidne i obore n i h pogl eda, o s i m svoj i h mueva n ikada n i kog nee n i pogledat i . Prij e toga nij e je dodi rnuo n i ovj e k ni din, a kada sc poj av i u dvorcu svoga mua, c ij e l i dvorac e obasj ati svoj oq1 svj etlou. A ko pita o nj i hovim zjenicama, pa to j e naj ljepe crno na i stom b ijelom. Nj ihov stas je vitkij i od najvitkij i h grana, grudi su im poput dva zrela, nabrekla nara, a kola im je kao safir i merdani . Ako pita o nj i hovom ahlaku, pa one su hajratun-hisan, dj eve koje su kod sebe sakup i l e lj epotu i dobrotu, fiziku i duhovnu lj epotu, one su radost za oi i smiraj za duu. A ako pita o danu jel'l1w-1-mezid - danu vika i dodatne nagrade za dennctlije, znaj da se on odnosi na vienje A l lahovog l ica koje e dennet l ij e vidjeti kao to se vidi sunce usred dana i mj esec u utapu. O sree i radosti za one koj i e gledati u A l l ahovo l ice, i vel i ke l i nesree i tuge za one koj ima e taj uitak uskraen biti."

Da

li

je Dennet ve stvoacn'!

Spomi nj ui Muhammedovo, sal lal lahu alejhi ve sel l em, nono putovanj e i uzdignue na nebo, Al lah, d.., u K ur' anu je rekao : On ga je
i drugi put prebivali.<'te. 1idio, kod Sidretu-1-nnmteha 'a kod kojeg je df.ennetsko

( En-Nedm, 1 3 . - 1 5 . ) Muhammed , sall a ll ahu alej h i vc sc l lcm, je na svom nonom putovanj u vidio Sidretu-1-lnunteha ' i kod nj e je vidio Dennet, kako stoji u predaj i koju su zabi ljei l i B uharija i Muslim od Enesa, r.a. Taj hadis zavrava se Poslani kovim rijeima: '"Zati m me j e Di bri l poveo d o k nismo do l i d o Sidre/ u-1-munteha '(/ koj u je prekrivalo neto za to ni sam ne znam ta je. Zatim sam uao u Dennet kad ono nj egov svod od bi sera, a nj egova zem lja od m i ska." S ljede i had i s je takoer dokaz da j e Dennet ve stvoren . Nai me, Ebu H ur ej re, r . a . , prenosi da je Muhammed, sal l a l l ahu alej h i ve sel lem, rekao : ''Kada se mrtvac poloi u kabur, on uj e bat koraka onih koj i sc vraaj u kui s nj egove denaze. Pa, ako je bio vj e rn i k , nj egov namaz e 217

Muhammed Nasirudin el- Uve jd

b i t i pored nj egove glave, post s desne a zekat s l ij eve strane. dok e mnogobroj ne nafi l e i ostala dobra dj e l a b i t i kod nj egovi h nogu. Kada se melek . koj i je zaduen da kanj ava u kaburu one koj i su to zasl ui l i, pri b l i i vj ern i ku od nj egove glave, nj egov namaz e re i : ' Nema ti pristupa nj emu. ' To i sto e rei i nj egov post. zekat i ostala dobra dj ela i dobrovolj n i i badeti . Zat i m e m u biti nareeno da sj edne, pa e biti upitan: ' ta kae o ovjeku koj i vam j e poslan?' On e odgovorit i : ' Saekaj te da kl anj am namaz, pa u vam odgovoriti . ' M e l eki e re i : ' Nema t i vie p otrebu d a k l anj a, ve nam reci ta kae o ovjeku koj i vam j e poslan?' Odgovorit e : ' On j e M uhammed . i j a vj erujem d a j e on poslj ednj i A l l ahov poslan i k i da ga j e A l lah posl ao sa i st i nom . ' Zatim e m u b it i reeno : 'S t i m s i ivio. na tome si umro i na tome e b iti proi vlj en . ' Onda e m u se otvori ti vrata Denneta i re i e m u se : ovo je tvoj e mj esto i ono to ti je A l lah obeao u nj emu . ' Nakon toga e se poveati nj egova srea i enj a za Dennetom. Zatim e mu se otvoriti vrata D ehennema i rei e se : ' Ovo b i b i l o tvoje mj esto da s i b i o nepokoran A l lahu . Nakon toga k ab u r e mu s e proi rti sedamdeset stopa i b i t e i spunj e n n urom, a nj egova dua e se vratiti u Dennet u pticu koj a j e zakaena o dennetsko stablo i spod Ara. U tom smi s l u su rijei A l l ahove: A llah e 1:jernike postojanom rijec.j'u "vrstiti i na ovome i na onome svij etu, a ne1jernike e u zc1bludi ostariti: A llah radi .to hoe. ( I brahi m . 2 7 . ) A kada nevjernik bude poloen u kabur, on pored svoj e glave, n i ti b i l o s koje strane, nee imati n i kakvu zatitu . Nakon toga b it e m u nareeno da sj edne p a e b i t i upitan o M uhammedu, sal lal lahu alej h i ve sel l em, a on e odgovoriti : Ne znam n i ta osim ono to su lj udi priali o tome . ' Tada e mu biti reeno : ' S time s i i vio, n a tome s i umro i n a tome e biti proi vljen . ' Onda e mu se otvoriti vrata dehennemska i b i t e mu reeno : ' Ovo je tvoj e mj esto i ono to ti j e A l l ah u nj emu priprem i o . ' Nj emu e se tada poveati tuga i nesrea. Zatim e mu biti otvorena dennetska vrata i re i e m u se: ' Ovo bi b i l o tvoje mj esto da si bio pokoran A l l ahu . ' Nakon toga kabur e mu se stij esniti tol iko da e d ij elovi tij el a prelaziti s j edne na drugu stranu . " (Sahih et-tergib ,e-t-terhib)

218

Povratak u Dennet G dje sc nalazi Dennet'? Citirani ajet iz sure E n-Nedm, aludira na to da se Dennet nalazi kod
Sidretu-l-munteha 'a, a potvreno je da se Sidrefu-1-munteha ' nalazi i znad

nebesa. I bnu-1-Kajj i m ei-Devzijje u dje l u Hadi-1-ervah, spomi nje predaj u od Ibn Abbasa koj i je rekao da se Dennet nal azi i znad sedmog neba, a Allah e uiniti da na S udqj em danu bude gdj e on to bude htio, a Dehennem j e i spod sedmog sloj a zemlj e . Osim toga, Posl anik, sal l a ll ahu alejhi ve sellem , je rekao : "U Dennetu postoj i stotinu dereda ( stepen i ) koje je A l lah pripremio za mudahide na Njegovom putu. I zmeu svake derede je razdaljina kol iko i zmeu nebesa i Zemlje. Pa, kada traite od Allaha, onda traite D ennet Firdevs, jer je to sredi nj i i naj uzvi enij i Dennet, i znad koj eg j e Allahov Ar i spod kojeg i zviru dennetske rijeke."

Naj nii i najvii stepen u Dcnnetu Od Ebu Hurej re, r.a., prenosi se da je Muhammed, sal l a l l ahu alej h i ve sel lem, rekao: "Musa, a.s., je upitao Allaha, d..: ' Gospodaru, ko e i mati najnii stepen u Dennetu?' A llah mu je obj avio: 'To je ovjek koj i e doi pred Dennet nakon to sve dennetlije uu u Dennet, pa e mu biti reei10: -Ui u Dennet! On e odgovoriti : -Gospodaru, kako da uem kad su svi ljudi uli i zauzeli ono to im pripada?! Al lah e mu onda rei : -Jesi li za dovoljan da i ma u Dennetu onoliko kol iko je i mao jedan od dunjalukih kraljeva? Odgovorit e : -Jesam, Gospodaru! Onda e mu A l l ah rei : -Tebi pripada etiri p uta tol iko. ovjek e rei : -Zadovolj an sam, Gospodaru ! A llah e mu opet re i : -Tebi pripada deset puta tol iko, ti e u Dennetu i mati sve to tvoje oko vidi i dua poe l i . On e odgovori t i : Zadovoljan sam, Gospodaru! Nakon toga, M usa, a. s . , je upitao : 'A ko e onda i mati najvei stepen u Dennetu?' Al lah, d.., mu je objavio: ' To su oni koj i ma sam Ja nagradu Svojom rukom pripremio, a pripremio sam i m ono to oko nije vidjelo niti uho ulo i to ovjeku n e moe ni naum pasti . "' ( Muslim)

219

Muhammed Nasirudin el- Uvejd


ehidima i uai m a Kur'ana pripada.iu visoki stepeni u Dennetu Pos l an i k, sal l a l lahu a l ej h i ve sel l em , obavij estio nas je da e ehi d i b i ti meu o n i m a koj i e dost i i v isoke stepene u Dennetu kada j e rekao : "Naj bo lj i ehi d i su o n i koj i su se boril i na A l l ahovom putu u prv i m borben i m redov i ma i n i su ustukn u l i n i t i s u se pov l a i l i dok n i su pogin u l i . O n i e ui vati u sobama na n aj uzv i enijem mj estu u Dennetu . Nj i m a e se Gospodar nasmij at i ( dok se budu h rabro bori l i ) , a kome s e A l lah nasmij e , taj nee pol agati ra un na S udnj e m danu . '' ( Buharij a i M u s l i m ) Prenosi s e o d Ebu Hurej re d a j e Poslanik, sall a l l ahu alej h i v e sel lem, rekao : "Na Sudnjem danu do i e ua Kur'ana pa e Kur'an rei : ' Gospodaru, ukrasi ga ! ' Nakon toga Allah e narediti da m u se n a glavu stavi kruna ast i . Onda e Kur ' an re i : ' Gospodaru, poveaj mu ukras i poast ! Nakon toga A l l ah e narediti da se zaogrne ogrtaem ast i . Onda e Kur'an re i : ' Gospodaru, budu zadovolj an s nj im ! ' Nakon toga bit e mu reeno : ' U i i penj i se prema dennetskim visinama i za svaki proueni aj et i mat e sevab i nagradu. ' " (Sahihu-1-dami ')

El- V e sile

je najvei stepen u Dcnnctu

To je stepen koj i e imati Muhammed, sal lal lahu alcjhi ve sellem. U tom smislu j e i hadi s u kojem j e Poslan i k . sal la l lahu alej h i ve sel lem, rekao: " Kada ujete muj ezina da ui ezan, ponavljajte za nj im rijei koje on i zgovara, nakon toga donesite na mene salavat, jer ko na mene donese j edan sa l avat, Al l ah na nj ega donese deset salavata. Zatim traite za mene el-,esile od Al laha. To je stepen u Dennetu koj i e imati. jedan Allahov roh, a ja se nadam da sam ja taj . Onaj ko bude za mene traio el- vesi/e, bit e mu dozvoljen moj e ft ' at . " ( M us l i m ) Taj stepen zove se el-vesi/e. jer je nabl ii A l l ahovom Aru i to je stepen koj i ovjeka najv ie pri b l i ava A l l ahu. Poslanik. sal l a l lahu alej h i ve sel lem, je rekao : "Meu stanovnicima Denneta b i t e i onih koj i ma e se poveati stepeni u Dennctu pa e takav re i : Gospodaru, odakle meni ovo?' Al lah e mu re i : ' To je posljedica dove tvoje dj ece za tebe . "' (Sahihu-1-dami ')
220

Povratak u Dennet Kako god VJ ermct mole A ll aha da ih Svojom m ilou uvede u Dennet, tako i sto i D ennet mol i Allaha da ga napuni Nj egovim odabrani m robovi ma. U hadisu koj i su zabi ljeil i Tirmizi i I bn Made od Enesa, r.a., stoj i da J e Poslanik, sal l a l l ah u alej hi ve sel lem, rekao : ' Ko tri p uta zatrai Dennet od A llaha, Dennet rekne: ' Gospodaru. uvedi ga u Dennet ! ' A ko tri puta zatrai utoite od Dehennema, tada Dehennem kae : ' Gospodaru, zatiti ga od Dehennema ! ' " U drugoj p redaj i stoj i : Koj i god vj ernik sedam puta na dan zatrai uto i te kod A l laha od dehennemske vatre. Dehennem rekne: ' Gospodaru, Tvoj rob Te moli da ga spasi od mene, pa ga spasi ! ' Koj i god vj ern ik sedam puta na dan mol i A ll aha za Dennet, Dennet rekne: ' Gospodaru, Tvoj rob Te moli da ga nagradi Dcnnctom. pa ga uvedi u Dennet ! "' (Silsiletu-s-sahiha)
"

Gospodaru m oj, sagradi m i kod Sebe kuu u Dennetu


U Kur'anu se spomi nj u razli i ti nazivi i l i imena Denneta kao vj enog prebiva l i ta koje je A l l ah pripremio za vj ernike. No, prije nego spomenemo ta i mena, smatramo van i m objasniti sum term i n Dennet. Vei na i slamsk ih uenj aka smatra da rije Dennet u kur'anskoj semantici podrazmnij eva sve b lagodati i uitke koj i se u nj e m u krij u . Dok je etimoloko znaenj e rij ei Dennet ono to je skriveno i l i prikrivcno. I z istog k o rij en a j e i zvedena i arapska rije denin (zametak u maj i noj utrobi ), jer je skriven u stomaku. Kao i rij e din ( mnoi na: di n i ) , jer su di ni skriveni od oij u lj ud i . Poto unutranjost bae, u ovom sl uaj u ahiretske bae, skriva mnotvo kronj atih stabala, nazvana j e Dennet. U Kur ' anu se spominj u sljedea i mena Denneta:

Daru-s-selam - K ua sp as a
Dennet j e ovi m i menom nazvan u slj edeim aj ctima: N (eko Kuu jih blagostanja (Daru-s-selam) u Cimpodara t?Jihova. ( EI-En ' am, 1 27 . ) Z ati m : A llah poziw.t 1 1 Kuu mira (Dan1s-Selam) i ukazuje n a Pravi put onorne kome On ho(e. ( .J unus, 2 5 . ) Pri rodno je da se Dennet tako zove, jer je on k ua potpunog spasa i sdameta, sigurna od svakog iskuenj a i nedaa. Jedno od A llahovi h i mena j e Es-Se lam , a Dennet je A l l ahova kua koj u je On uinio spasonosnom i si gurnom za nj ene stanovn ike. 22 1

Muham m ed Nas ir udin e l- Uv ejd Daru-1-mukcimeti - Kua traj nog boravi ta

U Kur' anu stoj i :

"

Hvalje n neka je Allah ' '' - govorit {e - ' 'koji je od


.

nas tugu odtranio - Go p odar na,{', zaista, mnogo pra.ta i blagodaran je, Koji nam je od dobrote Svoje, ':fec.no boravWe (Daru-1-mukameti) darovao, gc(je nas umor nee doticati i u kome nas klonulost nee snalaziti. ( Fatir, 34.-3 5 . ) Dennetu-1-me 'va - Dennetsko utoite

Spominj u i Muhammedovo, sallallahu alej h i ve sellem, nono putovanj e iz Mekke u Kuds i uzdign ue na nebo ( I sra i M i ' rad) i ta je tom pril i kom sve vidio, A llah, d.., u Kur'anu je obj avio: On ga je i
drugi put vidio,
-

kod Sidretu-1-munteha 'a kod kojeg je dennetsko


-

prebiva/We (d e nne l u 1- m e 'va). ( En-Nedm, 1 5 .) Druga r ij e u ovoj sloenici el-me 'va, i zvedena je od glagolske osnove : e va - je 'vi, a znai

sklonuti se, svratiti, na i utoite. Prenosi se od Ata'a da j e I bn Abbas, komentiraj u i ovu sloenicu, rekao : "To je Dennet u koj i svraa melek Di bri l i drugi meleki." Dok M ukatil i EI-Kelbi tvrde da je to: "Dennet u kojem su utoite nale due ehida."
Dennalu adn - Edenski perivoj i

A l l ah, d. . , u Kur ' anu j e objavio : A li oni koji su se pokajali i vjerova li, i dohr o inili, !?Jima se nee nikakva nepravda uiniti, oni e u Dennet ui, u edenske vrtove k(je je 1\filostivi robovima Svojim obeao zato .\:to su 1 1 njih ':jeromli, a nisu ih vidjeli, - a ob e aJ?je N jegovo e se
,

doista ispuniti. ( Metjem. 6 1 . ) Naj i spravnije m iljenje je da su svi dennetski peri voj i , adn i l i edenski, jer su vj eni i u nj i ma je boravak trajan.
Daru-1-hajevan - Kua ivota

Ova si ntagma znai da je Dennet mj esto ivota ( haja t h aje van ) i u njemu nema smrti .
-

EI-Firdevs (mno. elj' eradis)

Ovaj nazi v za Dennet spomi nj e se u sljedei m aJ ettma: Koji e Dennet (Fildev.\) naslijedili, oni e u njemu ':/dno boraviti. ( El M u ' m i nun, 1 0.- 1 1 . ) Zatim : Onima koji hudu vjer o va li i dobra d la inili je - dennetske bae (diennati-lf1rdevsi) {e prebivali.{;te hiti. (El-Keht l 0 7 . ) Reeno je da se za sve dennetske perivoj e takoer kae Fi rdevs, 222

Povratak u Dennet meut i m naj ispravnij e m i lj er e j e da je to ime naj uzvi enij eg Denneta i l i dennetskog perivoja. Govorei o znaenj u rijei EI-Firdevs, Ka'b, r.a., je rekao : 'To j e vonjak pun groa: EI-Lej s je kazao : "Firdevs je Dennet ispunjen vinovom lozom." Predislamski Arapi su ovaj termi n kori sti l i u znaenj u bae pune raznovrsnog voa, a l i u koj oj domi n i ra vinova loza.
Dennet u-n-ne 'im - Baa uitka

Ovo je takoer zaj edni ko ime za sve dennetske perivoje zbog svih vrsta uitaka koj i se u nj ima nalaze. Na to aludira i slj edei aj et: One koji
budu 1:jerova/i i dobra djela inili, (dennatu-n-ne 'im). ( L ukman, 8 . ) Afekamu-1-emin - Sigurno mj esto doista eka ju balie uivwya

Ova sloenica se spomi nje u s ljedeem aj etu: A oni k(ji su se A llaha bojali, oni e na sigurnom mjestu (inekamu-l-e111in) biti. ( Ed-Duhan, 5 1 .) EI-Mekam znai mj esto trajnog ostanka, a rije el-emin u ovom ajetu znai mj esto sigurnosti, a ona podrazumU cva sigurnost u pogledu vj enog ostanka u nj emu, sigurnost u pogledu neprolaznosti dennetskih uitaka. sigurnost u vjenu mladost, s igurnost od bilo kakvih nedaa kao to su bolest, tuga . alost. siromatvo, poni enj e, strah i sl.

Dennetske ka pij e i uvari Spomitui Dennet i njegove kapije. A l l ah, cl . . je u Kur' anu rekao :
.

A one koji se grijeha hudu klonili eka divno prehira/We: edenski vrtovi, ije :e kapije za njih b iti otvorene. ( Sad , 49.-50. )

Dennet i ma osam kapij a i J i vrata. kao to stoj i u had isu u kojem je Poslanik, sal lal lahu alej h i ve sellem, rekao : "Nee niko od vas na proptsan nain abdestiti, a zati m re i : E!i hedu e n lu i!ahe illa/lahu
vahdehu la .erike lehu, ve dhedu enne Muhan11neden abduhu ve resu/uhu, a da mu se nee otvoriti svih osam dennetski h vrata i ui e na

koj a hoe vrata u D ennet." ( M us l i m ) U svom dje l u Hadi-1-ervah, l bnu-1-Kajj i m ei-Devzijje, spoml i1J e predaj u od El-Fezarij a u koj oj stoj i : "Svaki vj ernik e u Dennetu i mati etvera vrata na koja e ga posjeivati meleki, zatim jedna vrata na koj a

Muhammed Nasirudin el- Uvejd


e ulaziti samo !mrije, jedna vrata koj a e biti zaklj uana, a kroz nj i h se prua pogled na D ehennem i patnj e njegovi h stanovni ka. 1 kad god dennetl ij a poe l i vidjeti kako se dehenneml ije pate. a s c i ljem da se povea njegova zahva l nost A l l ahu na blagodatima koje mu je dao, otvori t e m u s e ta vrata. Zat i m e i mati j edna vrata koja g a d ijele od perivoja Daru-s-selam u kojem e moi vidjeti svoga Gospodara kad god to poe l i ." Prenosi se od Ebu 1-l urcj rc, r.a . , da je Poslani kom, sal l a l l ahu a l ej h i ve sc l l em, rekao : "Ja u b i ti naj vei gospodin meu lj udima na S udnjem danu, a znate l i zato? Tog dana e A l l ah sak up i t i sve lj ude na jednome mj estu tako da e svako svakoga v i dj eti i uti . Sunce e sc spustiti i znad nj i hovih glava i lj udi e b i t i u brizi i strahu koj i nee moi podn ijeti . Zatim e neki od nj i h re i : zar ne vidite ta nas j e snalo i u kakvom smo sta nj u ? ! Zar neete potra i t i nekoga ko e se zauzimati za nas kod Gospodara?! ' Onda e neki pred l oiti da odu do Adema, a . s . , pa e otii i rei e m u : ' Ademe . t i si otac ovjeanstva. A l lah te j e stvorio Svojom rukom i udah nuo u tebe od Svoga duha. naredi o je melekima da ti se pok lone, zat i m te nastanio u Dcnnctu, zar se danas nee zauzi mati za nas kod A l l aha? ! Zar ne v i d i u kakvom smo tekom stanj u? ! On e im od g ovoriti : ' Moj Gospodar se danas rasrdio kao n ikada prij e . On m i je bio zabranio d rvo u Dennetu pa sam se ogrijeio o Nj egovu naredbu . .la se danas bri nem samo za sebe. I dite N u h u . a . s. ! ' Zatim e ot i i do Nuha. a.s., i re i e m u : Nuhu, ti si prvi vj erovjesni k na Zemlj i , A l lah te je nazvao za hvalni m robom. z ar ne vidi u kakvom smo sta nj u i zar se nee z a uz i mati kod Al laha za nas? ! ' On e i m odgovori ti : Moj Gospodm se danas rasrdio kako se n ikada prije n ije rasrd io . .J a sam A l laha mol i o protiv mog naroda i On mi je usl i ao dovu i ja danas brinem samo 7.a sebe. I d i te I brah i m u , <L S . ! ' Zatim e o t i i l br a h i m u , a . s . . i re i e mu : I brah i me, t i si A l l ahov pos lanik i prij ate lj , zauzimaj sc z:a n a s kod A l laha, za r ne v i d i u kakvom smo tekom stanj u ? ! " Na to e i m I b rahim re i : Moj Gospodar s e danas rasrd io kako nije n i kada dosad a. J a sam na cl u1j al uk u tri puta ' sl agao ' i danas se br i nem samo za sche. l di te Musau, a.s. ! Nakon toga e otii Musau, a . s . , i re i e mu : Ti si A l l ahov poslanik koj eg j e On odabrao. i K nj igu ti obj avio, i s tobom razgovarao bez posrednika, pa se zauzi maj za nas kod Al laha ! ' M usa, a . s . . e im odgovoriti : M oj Gospodar se danas rasrdi o kako nije n ikada dosada. Ja sam u neznanj u ubio ovjeka na pravd i Boga i dan a s brinem
224

Povratak

Dennet

samo za sebe. I d i te I sau, a.s. ! ' Onda e do i kod I saa, a . s . , i rei e m u : 'O I sa, t i s i A l l ahov poslanik i rije od Nj ega koj u j e On Metj emi udahnuo, t i si u kol ijevci razgovarao s lj udima pa se zauzi m aj kod A l l aha za nas, zar ne v i d i u kakvom smo stanj u? ! I sa, a. s., e i m rei : ' M oj Gospodar se danas rasrdio kako se n ikada dosada n ij e rasrdi o i j a s e danas brinem samo za sebe. I d i te M uhammedu, a . s . ! ' N a kraj u e doi meni i rei : ' Mu hammede, t i si posljednj i A l l ahov vj erovj e s n i k i poslanik, teb i j e A l lah oprosti o i prve i posljednj e grijehe, pa se zauzi maj za nas kod A l laha, zar ne vid.i u kakvom smo tekom stanj u . ' J a u oti i i spod A l l ahovog Ara i ui n i t u seddu i veli ati A l l aha rijeima koj i ma Ga do tada n i kad n i sam vel iao i hva l io, a o nd a e m i biti reeno: ' M uhammede, pod i g n i g lavu ! Trai, dat e t i s e , zauzimaj se, tvoje zauzimanje e biti prihvaeno ! ' Zati m u podi i glavu i rei : ' Gospodaru. moj ummct, moj ummet ! ' Na to e usl ij e d i t i odgovor: ' Muhammede, povedi skup i n u iz tvoga ummeta koj a e bez pol aganj a ra una u i u D e nnet, i uvedi i h u Dennet n a desnu kapij u, a sve osta l e kapije dij e l i t e s osta l i m stanovni c i m a Denneta. ' N akon toga, Muhammed, sal lallahu alej hi ve s e l lem, rekao j e : "Tako mi Onoga u ij oj ruci je moj a dua, od jednog do d rugog kraja deni l 1 Ske kapij e j e kol iko je izmedu Mekke i H i dra i l i ko l iko j e i zmeu Mekke i B usre ( grad u Sirij i )." Kur'an spominje dennetske uvare u suri Ez-Zumer, u sedamdeset treem aj etu : A oni koji s11 se Gospodara svogu bojali u povorkama e u
Dennet biti povedeni, i kad do njega dou - a kapije njegove ve irom otvorene - uvari njegovi e im reii: .. Mir vama, od grijeha ste isti, zato U{1ite u nj, u njemu ete vjdno boraviti/ " Dakle, kada dennet) ij e,

skupina za skupinom, budu ulazil i u De nnet, na kapij ama Denneta doekat e i h mel eki koj i e i h pozdravljati i estitati i m ulazak u Dennet. Govorit e i m : "Vaa dobra dj ela su prim lj ena, d i vna li je vaa nagrada za ono to ste rad i l i ! Uite u Dennet i u nj emu se vj eno nastanite ! " A M uhammed, sal la l l ahu alej h i ve sel lem, je o dennetski m uvarima rekao : "Ja u doi do dennetskih vrata i trait u da mi se otvore, a onda e uvar na vratima upitati : ' Ko si ti?' Ja u odgovoriti : ' Muhammed ! ' Tada e on re i : ' Nareeno m i j e da ni kome ne otvaram dennetska vrata prije tebe . ' " ( Musl i m )

Muhammed Nasirudin el- Uvejd


Skupina koj a e prva ui u Dennet I bn u-1-Kajj i m ei-Devzijje je rekao: 'Ummet M uhammeda, sal lal l ahu a l ej h i ve sellem, bit e prvi proiv ljen na S udnjem danu, prvi e biti u h l adu Ara, prvi e i zai da i m se sud i za ono to su rad i l i na dunjaluku, prvi e prei Sirat-upriju i prvi e ui u Dennet. Dennet je zabranjen svim poslanicima dok Muhammed, sal l a l l ahu a l cj h i ve sel lem, u nj ega ne ude, kao to je zabranjen svi m narodi ma dok ummet Muhammeda, sal l a l lahu alej h i vc scl lem, u nj ega ne ude." Prenosi se od Ebu H urej re da j e Poslanik, sal l a l l ahu alej h i ve sel lem, rekao : "Prva skupina koj a e ui u Dennet bit e poput mj eseca u utapu, za nj i ma e ui skupina koja e biti poput b listavih zvjezda na nebu. Dennetlije nee imati n i kakve lizioloke potrebe, i mat e elj eve od z l.a ta, nj ihova p ljuvaka bit e m i sk, i mat e mangale i l i kand i la za kaenj e m i risnog tamj ana. nj i hove ene b i t e dennetske j epotice hur(je, - svi e biti i stih godina i u l i ku Adema, a . s . , koj i je bio visok ezdeset ari na . ': (Buharija i Musli m) Komenti raj ui ovaj hadis. imam Kmtubi je rekao : "Moda e neko upitati, a kakva je svrha zlatni h elj eva kad s e nj i hovo t ijelo i nj i hova kosa nikada nee uprlj ati niti e i mati potrebu da se elj aj u i ta e i m mangale za kaenj e mirisnog tamj an a kad e nj i hov miris biti ljepi od m i ska? Odgovor na to p itanje glas i : ' Dennetl ije nee jesti ukusne dennetske plodove n i ti piti ukusna pia zato to e osj eati glad i e(t, n i t i e oblaiti svilenu odjeu zato to e i mati potrebu za nj om da sc zatite od vrui ne i l i hladnoe, ve je sve to samo uitak koj i nee n i kada prestati . "'

Skupina koj a e ui u Dennet bez polaganja rauna Abdul l ah i b n A bbas prenosi da j e Pos l a n i k , sa l l a l lahu a l ej hi ve se l l em. rekao : " Pokaza n i su mi prijanj i n arod i i medu nj i m a sam vidio A l l ahovog posl a n i ka koj i j e i mao samo jednog slj edben i ka, zat i m sam v i d i o A l l ahovog posl a n i ka koj i je i mao samo dva s lj edbeni ka sa sobom, v i d i o sam pos l a n i k a s koj i m je b i l a skupi n a lj udi , a l i sam vidio j ednog A l l ahovog poslan i ka koj i n ije i mao n ij ed nog s ljedbeni ka . N akon toga v i di o s a m jednu ogromnu skupi n u lj ud i koj a j e broj nou prckrivala hori zont, pa sam poe l i o da to bude moj u 1nmet. Tada mi je reeno da je to M usa, a . s . , sa svoj i m s lj edben i c i ma . N akon toga mi je 226

Povratak u Dennet reeno : ' Pogledaj tamo ' , pa sam pogl edao i vidio mnogobroj n u skupin u lj udi koj a j e takoer prekri l a horizont i spred mene . Reeno m i j e : ' Ovo je tvoj ummet, a me(tu nj i m a i ma skupina o d sedamdeset h i lj ada lj u d i koj i e ui u Dennet bez p o laganj a rauna . ' Nakon toga ashabi su se raz i l i a da n i s u saznal i ko su ti lj udi koj i e bez p o laganj a rauna u i u Dennet p a su meusobno raspravlj a l i i nagaa l i o toj skup i n i . Neki od nj i h su kaza l i : " M i smo roeni kao idol opok l o n i c i i to se vj erovatno ne odnosi na nas, ve na nae potomke koj i su rocten i u i s l amu.'' M uh am med , sa l l al lahu a l ej h i ve s e l l e m , j e uo da se raspravlj aj u o tome pa j e ponovo i zaao meu nj i h i rekao i m : "To su oni mus l i mani koj i ne prori u sudbi n u, koj i nisu sujevjerni i koj i ne trae da im se u i rukja ( l ij eenj e K u r ' anom ) . " Nakon toga ustao j e Ukaa i bn Muhsin i rekao: "Al l ahov Poslanie, mol i A l laha d a j a budem u toj skup i n i . " Poslan i k , sal l a l l ahu a l ej h i v e sel l em, odgovor i o mu j e : " T i e biti u toj skupi n i . " Onda j e ustao j o j edan ashab i trai o i sto to i U k aa, pa m u j e Pos lanik, sal la l lahu a l ej hi ve se! l em , rekao : 'Pretekao te j e U kaa." ( B u harij a i M u s l i m )

Dennetske graclevinc i odaj e Spomi nj u i dennetske gractevi ne, njegovu zemlju 1 pij esak, Muhammed, sal la llahu alej h i ve sel l em. rekao j e : "Cigle dennetski h graevina s u o d zlata i srebra, malter je o d mi ska, pijesak je o d bisera i safira, a zem lja mu je od afrana . Ko ue u Dennet ui vat e i nikada nee biti nesretan, vj eno e u nj emu biti i nikada nee umrij et i , nj i hova odjea se nee habati niti e nj i hova mladost pro laziti .'' (Tirmizi)
O sobama dennetskim A l l ah u Kur' anu vel i : .r l o ne koji se Gosp odara

h(?Je (ekcuu odaje, sl'e jedne iznad drugih .\amife ne. ispred kojih ie rijeke te:i - obe :anje je A llaho1'0. a A llah nee oheanje JWekr.iiili. ( Ez Zumer, 20. ) U aj etu se spominje izraz mehni;jetun, to eksp l i citno upuuje na to da su to ozidane i sagraene odaje, a ne preneseno znaenje kako nek i tumae aj ete i hadi se o Dennetu i Dehennemu. Na to upuuj e i sljede i aj et: A onima kqji ':'fe r uju - A llah kao p o uku navodi enu . fi iJ'aono vu . kad je rekla: " Gospodaru 1mj. sagradi m i kod Se he kuu u Dennetu i spasi me odf araona i mu(enja njego va. i izbavi me od naroda 1 1epra Fednog! " ( Et-Tn h ri m . l. l . )
svoga

227

Muhanuned Nasirudin el- Uvejd

Ebu Seid ei-H udri prenosi da je Poslanik, sal la l l ahu alej hi ve sellem, rekao: "Stanovni c i Denneta e g le dati stanovnike soba koj i e biti iznad nj ih kao to vi gledate sj ajnu zvijezdu na nebu, na istoku i l i na zapadu, a sve zbog prednosti koj u e imati j edni nad drugima." Upita l i su: "All ahov Poslan i e, zar to nisu stepeni A l l ahovih poslanika koje n iko od lj udi ne moe dostii?" Odgovorio j e : "Ne ! Tako mi Onoga u ' ijoj ruci je moja dua, to su stepeni lj udi koj i s u i skreno vj erovali u A l laha i koj i su povj erova l i u poslanstvo A l l ahovih poslanika." ( Buharij a i Mus l i m ) Drugom pri l i kom Muhammed, sal lal lahu a lej hi v e sel lem, rekao j e : ''U Dennetu postoj e odaje ij a se unutranjost v i d i svana, a vanj tina iznutra." Tada je ustao jedan beduin i upitao : "A za koga su one pripremljene?" Poslanik, sal la llahu alej h i ve sellem, je odgovorio : ''Za onoga ko govori samo dobro, ko udj e lj uj e hranu siromasima. ko posti dobrovolj n i post i ko k l anj a noni namaz dok dru g i lj udi spavaj u.'' ( Muslim)

Dennetlije e prepoznati svoj e kue u Dcnnctu Uzvieni A ll ah je obj avio: On nee ponWiti djelu onih koji na A llahovu putu poginu, i On e ih, sigurno, uputili i prilike njihol'e poho(j.ati. ( Muhammed, 4.-6. ) Komentiraj u i ovaj aj et. Mudahid je rekao : 'Allah e stanovnike Denneta uputiti ka nj ihovim kuama i nastambama i niko od nj i h nee pogrijeiti svoj u ku u. iako im niko nee pokazi vati put do nj ihovih kua kao da su nj ima ivj e l i otkako su stvoreni." A Muhamed i bn Ka' b j e rekao : "Oni e i h prepoznati kao to znaj u svoj e kue koj i ma se vraaj u nakon to k la nj aj u duma namaz." Na to a l u d i ra i hadi s u k oj e m je P o s l a n i k , sal l a l l ahu a l cj h i v e se l l em; re kao : " Kada se vj erni c i spase dehcnne mske vatre, b i t e zadrani na mostu i zmeu D enne ta i D ehennema kako b i poravna l i meusobne ra une i nepravdu koj u s u j e d n i drugi ma u i n i l i n a dunj a l u k u . Nakon to se potpuno o i ste o d s v i h grij eha, h i t e im dozvo lj eno da uu u Dennet. Tako m i A l laha, svaki od nj ih e prepoznati svoj e mj e sto u D ennetu b o lj e n ego to j e poznavao svoj d o m na d unj a l uk u . " ( B uharij a )

228

Povratak

Dennet

Dennetske p ij ace Enes ibn Mal i k prenosi da je Poslanik, sallallahu alej h i ve sellem, rekao: "U Dennetu i maju trnice na koj ima e se dennetlije svakog petka i skupljat i . Nakon to sc okupe na trni cama, zapuhat e i stoni vjetar koj i e oni osjetiti na svoj i m l i cima i odjei, a nakon kojeg e se poveati nj ihova ljepota. Kad se vrate svoj i m suprugama, one e im re i : ' Tako nam Al laha, vraate se ljepi nego to ste otil i ! ' Oni e im odgovoriti : ' I m i . smo vas zatekli ljepe nego to smo vas ostav i l i . " ( Muslim) Dennetska stabla Stabla dennetska su raznovrsna, od raznih vrsta bisera i safira i raznovrsnih boja. Nj ihova boj a e se m ijenjati bez posebnog povoda. Tako e povjetarac zanj i hati grane na stablima dennetskim, a usljed toga e listovi proizvoditi posebnu melodiju koj u lj udi nikada nisu u l i . U Kur' anu stoj i : A oni sreni - ko su sreni? l Bit e met-1u lotosovim
drvef:e111 bez bod/ji, i meu bananama plodovima nanizanim, i u hladovini prostramy, pored W)(/e tekue i usred mu svukovrsnog kojeg e uvijek imati i koje nei:e zahmnjeno biti. (EI-Vak i ' a, 2 7 .-3 3 . )

Ebu H urej re prenosi d a je Poslanik, sal lal l ahu alej h i ve sellem, rekao : "U Dennetu i ma stablo i spod ije hladovine konjanik putuj e sto god i na i nee je moi pre i . U ite ako hoete: l u hladovini prostranoj." ( Buharij a i Musl im) U drugoj predaj i stoj i : "Nema stabla u Dennetu a da mu grane n i su ud zlata .'' (Tirmizi) Medu dennetskim stab l i ma je i drvo Tuba za koje je Muhammed, sal lal lahu alej h i vc scl l em, rekao : "Tuba je dennctsko stabl o ij a iri na je sto godi na hoda. Iz cvijetnih aki tog stabla izlazit e odjea stanovni ka Denneta." (S'ahihu-1-dami ')
Dcn n e tsl{i

proglas

Prenosi sc od Ebu Hurej re da je Poslan i k, sal l a l l ahu alejhi ve sel lem, rekao: " Glas n i k l l Dennetu e pozvati dennetlij e i rei e : ' Vi ete ll nj emu biti zdravi i n i kada bolest neete osjeti t i , u nj emu ete vj eno i vj e ti i s m rt kuati neete, bit ete vj eno m ladi i n i kada ostariti neete, u
229

Muhammed Nasirudin el- Uvejd De111.1 etu ete vj eno uivati i n i kada n ikakvu tugu i alost OSJ etiti neete ! ' " N a to aludira i kur' anski aj et: Iz njihovih gr udi emo zlobu odstraniti: ispred njih e rijeke te d i oni e govoriti: Hval e n neka je j A llah, Koji nas je na Pravi put uputio; mi ne hismo na Pravom putu hi/i da n as A llah nUe uputio, poslanici Gospodara na.\'eg su zaista istinu donosili " - i njima e se doviknuti: Taj Dennet ste u nas(jedstWJ dobili za ono .to ste 6ni!i. ( El-A' raL 43 . )
, " " ''

A u hadisu koj i s u zabi ljeil i Bubarij a i M usl im, stoj i : "Na Sudnjem danu bit e dovedena smrt u l ik u rogatog ovna, pa e glasnik dozivat i : ' O stanovni c i Denneta, znate l i ta j e ovo? ' Oni e odgovori t i : ' Znamo, to je smrt ! ' Zatim e dozvati stanovn i ke Dehennema i rei : O stanovnici Dehennema, znate l i ta je ovo?' Debenne m lije e o ovori ti : znamo, to j e smrt ! ' Nakon toga e j e zak lati i rei : ' O stanovn ici Denneta, vjenost bez umiran j a ! O stanovnici Dehennema, l ,vj enost bez u m i ranj a ! ' " N akon toga, Poslanik, sal l a l l ahu alej h i ve l 1 sel lem, prou i o j e aj et: l .\jJomeni ih na Dan tuge kadu e hiti s polaganjem rahma za\'1'.\'eno, a oni su ravnoduni bili i nisu 1jerovali. ( M e 1 :j c m 3 9 . )
,

Savren izgled i savren ahlak M uaz i bn Debel prenosi da je Poslanik, sallallahu alcj hi ve sel l em, rekao : "Dennetlije e ui u Dennet golobradi s podvuenom surmom i spod oij u , i svi e i mati trideset, odnosno, trideset i tri god ine.'' ( Ti rmizi ) Kao to e dennetl ije u Dennet ui u naj lj epem fizikom izgledu, a to j e izgled naeg praoca Adema kojeg j e Al lah Svoj om rukom stvorio, a sve zb o g toga da se nj i hova srea, blagodati i uitak poveaj u i u potpune, tako i sto e i nj ihov ahlak biti savren, kao to stoj i u d ijelu hadisa: "Stanovnici Denneta e biti Ademove, a . s . , visine, Jusufovog, a.s., i zgleda. :::1 srca e i m biti kao srce Ejj uba, a.s." (Silsiletu-s-sahiha) O nj ihovom ahlaku govori slj edei aj et: l Mi :emo zlobu iz gr udi nj ih ov i h istisnuli, oni e kao hraa na divanima jedni prema drugima sjediti. tu ih' umor nei-e doticali, oni odatle nikada nei:e izvedeni biti. ( E l - H i dr, 4 7 . ) 230

Povratak

Dennet

Toga dana e neka lica blistava biti u G ospodara svoga e gledati Jedna od dennetski h blagodati koja se u K ur ' anu spominj e na mnogim mjestima, jesu dennetske rij eke. Tako u K ur'anu nalazimo sljedee aj ete : A one koji vjeruju i dobra djela ine obraduj dennetskim baHama kroz koje e rijeke tei. ( El-Bekara, 2 5 . ) Zatim: Iz njihovih grudi
emo zlobu odstraniti; ispred n jih ( :e rijeke tei i oni e govoriti: " Hval jen ne ka je A llah, Ko nas je na Pravi put uputio: mi ne hismo na ji

Pravom putu bili da nas A llah ni e uput io, poslanici Go.\podara na.eg su j zaista istinu donosili " - i 11j i111 a {e se do viknuti: " Ta Denn et ste u j nasljedstvo dobili za ono .to ste inili! " ( E I-A' raf, 43 . ) U ovim aj etima se

potvrcluje postojanje stvarn ih rijeka u Dcnnetu. zat i m da one teku svoj i m koritima i spod i l i i spred soba i dvoraca stanovni ka Denneta a k roz bostane i bae, kao to su tek l e na dunjaluku. Osim toga u Kur'anu se s pominj u posebne vrste rij eka ij i m koritima ne tee samo voda, kao to stoj i u sljedeem aj ctu : Zar je Dennet, koji je obei-an onima koji se
.

A llaha h<je

u ko me su 1"(jeke od mde neusta jale i rije ke od mlijeka

nepromijenjena ukusa. i rijeke od vin a pr(iatna onima h?fi p?Ju, i r!feke od


meda procijeenog i gd e ima voi-a svak ovrsn og i oprosta od Gospodara j

jih o nt - zar je to isto .\'to i n

pall?fa

koja (e ka one koji e u vatri vje(no

boravit i, koji e se uzavrelo m ( Mu hammed. 1 5 . )

vodom pojit i, koja

im cr{je va kida t i.

. D<!kle, to s u rijeke od vode za koj u n e postoj i bojazan d a e promijeniti okus i miris zbog ustajalosti. zati m rijeke od m l ij e ka koj e sc ni kada ne moe pokvariti, za razliku od dunj al ukog m l ijeka koje se lahko kvari. onda rijeke od vina koje ne opija. ne oduzima pamet, ne odvraa od namaza i zikra. ne navod i na razvrat i nemora l , ne i zaziva mrnj u i neprijatelj stvo mec.t u lj udima. Dcnnetsko vino nema negativna svojstva . kao to ih ima vino na dunjaluku stogu i jeste i sti nska bl agodat. Zati m su tu rijeke od i stog, procijedenog meda kao jedna u ni zu. iz dunjal ukc perspektive, nepoj m ljivih blagodati . Opisujui lj epote Denneta, Poslanik, sal la l l ah u alej hi ve scl lem . u jednom svom hadisu je rekao : "U Dennetu postoj i more od vode, more od meda, more od m l ijeka i more od vina a iz nj ih se izl ijevaj u i granaj u i ste takve rijeke.' (Tirmizi )

23 1

Muhammed Nasirudin el- Uvejd Rijeka Kevser Kevser je rijeka u Detmetu koj u je A l l ah, d.., podario Muhammedu, sal la l l ahu alej h i ve sel lem, kako stoj i u istoimenoj kur'anskoj suri : Mi smo ti uistinu mnogo dobro dali. . ( lnna e 'ata ke-1-Ke \ ser). jna Prenosi se od Enesa ibn M a l ika da j e M uhammed, sallal l ahu alej h i ve sel lem, rekao: "Obj avlj ena mi j e sura E l-Kevser", p a j u je prouio, a zatim j e upitao : "Znate l i ta j e to Kevser? To j e rijeka koj u mi j e A l l ah obeao i u nj oj se krij e v e li ko dobro. To j e moj izvor na kojem e se okuplj at i moj ummet na S udnjem danu. Nj egov i h posuda i ma k o l i ko zvijezda na nebu. Nekim lj udima e biti zabranj en pri stup mom H avdu pa u j a rei : ' Gospodaru, taj i taj j e od mog ummeta ! ' A onda e usl ij e d i ti odgovor: ' Ti ne zna k akve su novotarij e oni unij e l i u vj eru, posl ij e tebe . "' ( Muslim) U hadis u koj i prenosi Abd u l l ah ibn Omer, Poslanik, sal l a ll ahu alejhi . ve sellem, je rekao : "Kevser je rij eka u Dennctu ij e obale i l i ivice su od zlata, nje n i m koritom teku biseri i safi r i , zemlja j oj j e lj epa od m i ska, voda sl aa od meda a bj e lja od snij ega.'' (Tirmizi i I bn Made) Ebu H urej re prenosi da je Poslanik, sal l a l l ah u a l cj hi ve s e l l em, rekao : ''Dennetske rijeke izviru ispod brda od m i ska." (Sahih e t-tergih ve-t-terhih) O s i m r ij ek a , u K u r ' a n u se spom i nj u i dennetski i zvori . Tako u s lj edeem aj etu stoj i : Oni koji su se A llaha b oja l i i onoga to im je zabranjeno klonili. oni e u dennetskim ba! ama pored izv o ra hiti. ; ( E I I-I i dr, 4 5 . ) Govore i o stanj u bogoboj az n i h u Dennetu, A l l a h j e o bj av i o : Oni hji su s e A llaha b ojal i - u dennetskim h a.\' ca nw :e. m e c1u izvorima, hora l'iti. ( Ez-Zarij at, 1 5 . ) Zat i m : Sa iz\ora iz kog :e samo A llalw li .W{enici pit i i hez m u ke L;e kuda hoe razvodili. ( E I I nsan, 6 . ) Stanov n i k Denneta e s l uiti m lada p o s l uga s a srebre n i m posudama i prozi rn i m aama takoer o d srebra. Ponudit e im ae pune vina koj e je zapeaeno zcndebi l om i p i t e s a i zvora k o j i s c zove S e l s e b i l , a tako j e nazvan zbog i stoe nj egovog sadraj a, l a hkoe do laska do nj ega i nj egovog prij atnog okusa. I mam Tab e r i j e re kao : "Ja smatram da j e sel seb i l svoj stvo, a ne ime i zvora u Dennetu . " ( Tef''i i r et- Taberi, 3 2/3 1 )

232

Povratak

Dennet

H rana i pie stanovnil<a Denneta Govore i o hrani stanovnika Denneta, A l l ah d.. Je u Kur'anu objavio: l \oem kuje e sami birati, i mesom pth.t[iim kakvo budu eljeli. ( EI-Vaki 'a, 2 1 . ) Enes i bn M a l i k prenosi da j e Poslanik, sal l a l l ahu alej h i v e sel lem, rekao : '' Dennetske ptice su poput horosanskih deva, i one stanuj u u kronjama dennetskih stabala." Na to je Ebu Bekr rekao : "Al lahov Poslanie, divne l i blagodati i uitka ! " Poslanik, sal lal l ahu alej h i ve sellem, je odgovorio: "Jo je ljepe jedenje nj i hovog mesa a j a se nadam da e ga ti, Ehu Bekre, j esti ." (Sahih et-tergib ve-t-terhih) to se tie dennetskog voa, ono je opisano u slj edeem aj etu : Svaki put kad im se iz njih d{i kakav plod, oni e rei: '' Ovo smo i prije jeli " - a bit (:e im davani samo njima slini. ( El-Bekara, 2 5 . ) I mam K urtubi je rekao : "Rije i prije aludira na d unjaluki ivot a moe i mati elva znaenja. Prvo znaenje j e : 'To je ono to nam je na dunja luku obeano ' , a drugo: ' To je ono to sm? n a dunjaluku j e l i . j e r je s li no p o izgledu i boj i . A l i kada ga budu kuali , vidjet e da j e sasvi m druga ij e . Nek i opet kau da se rij e i prije odnosi na Dennet. U smislu da e dennetl ij e biti posluivane raznovrsnim voem poetkom i krajem dana, pa kada im hude doneseno voe kraj em dana, oni e re i : ovo j e ono to smo i prij e j e li ' . j . poetkom dana, a l i kada ga probaj u vidjet e d a je t o druga vrsta voa, a ne ona koj u su j e l i poetkom dana. " ' (Teh-ir el-Kurlubi, I/240) 1\.bdull a h i bn Abbas prenosi da se u vrijeme Poslani ka, sal l a l l ahu alejhi ve sel lem, desi lo pomraenje sunca, pa su ashabi k l anjal i s i )oslanikom, sal lal lahu alej h i ve scl lem, namaz za pomraenja sunca. nakon ega je M uhammed, sal l a l l ahu alej h i ve sel lem, rekao : ''Sunce i Mj esec su dva A l lahova znaka ( ajeta) i nj i hovo pomracnje se ne deava zbog ne ije smrti niti zbog neijeg i vota, pa kada to vidite, spomi ti i te i vel iajte A l l aha. d..'' Neko od prisutnih ashaba je rekao : "A l lahov Poslanie, vidj e l i smo te kao da neto pokuava dohvati ti rukom, a zat im smo te vidj e l i kako se povlai od neega, kao da se boj i? ! " Odgovorio je: ''Pokazan m i je Dennet, pa sam pokuao dohvat i ti jedan nj egov grozd . Da sam to uspio, taj grozd bi vam bio dovoljan da jedete do Sudnjega dana. Zat i m mi je pokazan Dehennem, i n ikada nisam vidio stranij i prizor. Vidio sam da su veina nj egovih stanovnika ene ." ' A . zato', upita l i su? Odgovorio j e : "Zato to pori u ! ' Ponovo su upital i : "Je li zato to poriu A l l aha, d..T "Ne", rekao je Poslanik, sal lal lahu alej hi

Muhammed Nasirudin el- Uvejd

ve sel l em, "ve pori u dobroinstvo koj e i m m uevi ine. Kada bi jednoj od nj ih mu c ijeli ivot i nio dobroinstvo pa ako bi ono samo j ednom izostalo, ona bi rekla: N i kada od tebe n i kakvo dobro nisam doivjela. ' " ( Buharij a i Musl i m ) A o dennetskom piu, Kur' an vel i : Na njima i:e biti odijela o d tanke
zelene svile, i od tdke sl'ile, nakiiene narukvicama od srebra, i dat {e im Gospodar njihov du p?ju 6sto pie. (El-Insan, 2 1 . ) I bnu-1-Kajj im el

Devzijj e rekao je: ''A llah. d. . , e odabrane robove Svoj e napoj iti istim piem, koj e e oistiti nj i hovu nutrinu od zavidnosti , mrnje i svih loih osobina." (Hadi-1-ervah, 1 75 . str . ) Zatim : Sluit e i h vjdno mladi mladii, s a.mna i ibricima i peharom punim pic\1 iz izvora tekueg. ( El -Vak i ' a . 1 8 . ) Komentatori Kur' ana tvrde da se ovdje misli na vino, na to aludira sljedei aj et: Od njega nei:e glava bo(jeti i zbog 11jega se neh? pmnet guhiti. ( Es-Saffat, 4 7 . ) Kao i ajet: D at i:e im se pa e pie zapec..aeno piti. (EI-Mutaftifin, 2 5 . ) To j e vino zapeaeno m i skom. S tanovnici Denneta nee nikada ogladnj eti niti oed1j eti, kao to se n i kada nee zasititi dennetskih plodova i pia. I st i uitak i slast u j e l u i piu osj eat e na poetku i na kr<;j u jela a u j e l u i piu uivat e cijelo nj i hovo tijelo. a ne samo vrh jezika dok kua okus hrane i pia kao na dunjaluku.

Posude stanovni ka Denneta Spominj ui posude i ae dennetske, A l l ah, d. ., je obj avio: Oni e
hiti slueni iz posuda i a.iio od zlata,
11

njem u c.e biti sve ,\:to du.\:e zate/e i

6me se od naslauju i u njemu i-ete \'jec./10 boravili. ( E z-Zuhrut: 7 1 . )

Dakle, nakon to se smj este u Dennetu . dennetlij e e biti posluivani j elom i p iem. hrana e im biti servirana u zlatnim posuama na koj i ma e biti naj raznovrsnij a jela, zatim e biti posl uivani piem iz zlatnih aa. U svakoj ai i svakoj posudi bit e sve ono to poele. Takoer e biti poslu i vani i z srebrenog posua i srebrenih aa, kao to stoj i u aj etu:
Sluit e ih iz srebrenih posuda i a.'a prozirnih, prozirnih od srebra, 6ju e veliinu prema el ama njihovim odrediti. U njemu 'e iz c_ra_<ie pie j inhirom za6njeno jJiti. ( El-I nsan, 1 5 . - 1 6 . )

234

Povratak

Dennet

Odj ea stanovnika Denneta Odjea stanovnika Denneta spominje se u s lj edei m ajetima : A oni koji su se Allaha bojali, oni e na sigurnu ny'estu hiti, usred ba.\:i i izvora u
di/m i kadif ohueni i jedni prema drugima. Eto tako e hiti i Mi emo ih u lmrijama. krupnih oiju eniti. ( Ed - Duh an , 5 1 .-54. ) ; l\( ih crekqju sigurno j edenski 1rtovi. kroz koji e rijeke tei, u njima e se narukvicama od zlata e kititi i zelena odijela od dihe i kadif ohlacriti, na divanima e u njima naslon jeni hiti. Divne li nagrade i krasnu li boruvi.'ita. ( EI- Kehf. 3 1 . ) Ez Zedad je rekao : "To su d vije vrste svi le, n aj lj epih boj a i naj meke svi le, tako da se ovdje spomi nju d va uitka, uitak za oko i uitak za tijelo.'' Da e o djea stanovnika Denneta bit i od svile, potvn.tuj u i slj edei aj eti : A one koje hudu vjerovali i dobra djela inili - A llah i sigurno uvesti u :e . dennetske bu.\:e, kroz koje c;e riJeke tei, u njima ie se nuruklicama od zlata i biserom kititi, a odjea e im svilena hiti. ( E l-Hadd, 2 3 . ) Zatim : l Dennetom i svilom ih w ono Jto su trpjeli nagraditi. ( E l - lnsan; 1 2 . ) U

Dennetu nema ni naj manje mogunosti prlj avtine i dennet l ije nee i m ati potrebe za kupanjem i pra nj e m odjee niti promjenom o dj ee , oni e biti poaeni naj bo ljom i naj ljepom odjeom i uivat e u to m e nj i hove due, tijel a i po g le d , a d ennet ska svi l a je, u pogledu ljepote. mirisa, njenosti i udobno sti , vrhunac tog uitka.

Dennetsl\.a postelj a i jahal ice


Jedna od bl agodati koja eka one koj i udu D e nn et jesu dennetske postelje o koj ima govori sljedei aj e t : NaslonjC'IIi na }Josteljama 6je i:e postave od kadij' hiti, a plodovi u uha peril'()ja nadol1l'at ruke 'e sta e jati. ( Er-Rahman, 5 4 . ) Kom e nti raj ui ovaj aj et Sufj a n es-Sevri rekao j e : " M i . smo obavij eteni o nalij u te postelj e pa ta misl ite onda o nj enom l icu?! A sv e upuuj e na to da se rad i o uzd i g nuti m postelj ama (duecima). koj i su napunjeni kad i fom: O lj epoti dennetske poste lje i vel i i ni tog uitka go vori i slj edei aj et: Oni ie hiti naslonjeni na uzglml a zelena, prekrivena j i:ilimima (arobnim i prekrasnim. ( E r-Ra h man , 7 6 . )

to s e pak t i e dcnnetsk i h ja h al i ca, u predaj i koj u prenosi B urej de , r.a . . stoj i ela j e neki ovjek pitao Poslan i ka, sal lal lahu alej h i ve sel lem, da l i e u Dennetu biti konja pa mu je Poslanik, sal l a l lahu a l ej h i vc s e i l e m ,
235

Muham med Nusirudin el- Uve,jd

odgovorio: "Kada te Allah uvede u Dennet, t i e mo i uzjahati konj a od crvenog safira koj i e tc nositi i letj eti s tobom po Dennetu kuda bude el io." (Sahih et-tergih ve-t-terhih) Dcnnetska posluga Allah, d. . , je stvorio za vjern i ke posebnu poslugu u Dennetu, koja e i h obi laziti i posluivati v i nom, i izvravati sve nj i hove naredbe i zahtjeve, a tako su m l adi i l ijep i da izgledaj u kao b iseri prosuti, koje nije ni prai na, ni vj etar, ni suneva svj etlost dotakl a . U Kur ' anu stoj i : Sluit e ih '.1eno mlada posluga - da ih vidic{ pomislio hi h da su hiser prosuti. (El - I nsan, 1 9. ) I zraz biser prosut; krije u sebi dvij e kori sti : prvo, to znai da su ti m l adii stalno akt ivn i u posluivanju stanovnika Denneta i da n ikada ne odbijaju nareenje niti i m dodije to to rade. Drugo, prosuti biseri lj epe izgledaj u nego kada su skupljeni na j ednom mjestu. I sl amski uenjaci smatraj u ela e posl uga u Dennetu biti djeca musi i mana koj a su umrla bez dobri h i loih dj ela, dok drugi opet ogran iavaj u to samo na malodobnu nevjerniku djecu. Trei kau, i to je n aj b l i e istin i , da su to posebna stvorenja kao i dennetske 11llrij e, jer je upotpunjenj e blagodati dennet l ijama i to da nj i hova malodobna dj eca s nj ima jednako uivaju, a ne da budu posluga b i l o kome.

Den netske lj epotice to se tie hurija i l i dennetskih lj epotica. one su K ur' anu optsane tako da nema vj ernika koj i ita i slua kur' anske aj ete o nj ima, a da ne moli Al laha da ga poi1sti tom blagodati . Jedno od nj i hovih svoj stva je i potpunn i stoa, na to aludira sljedei aj et: U njima e iste ent' imati i u njima i:e vjdno boraviti. ( El-Bekara, 2 5 . ) Pod istoom se m i s l i i na j el esnu i na duhovnu istou, odnosno na vanj sku i unutranj u i stou. Vanj ska istoa podrazumijeva da one ne vre ni mal u ni vel i ku nudu. ne l ue sl inu ni plj uvaku i nikakvih drugi h neprijatnosti i neistoe, koja je bila svoj stvena i enama i mukarci ma na dunj a l uku, nee i mati. A unutranja istota podrazumijeva i stou od svih pokuenih svojstava. Zatim. one su crnooke lj epotice - Hurun in, o emu govori sljedei aj et: Eto tako (;e hiti i Mi (:e rn o ih hurijunw. kr upn ih oiju eniti. ( Ed-Duhan, 236

Povratak

Dennet'
'

54.) I bnu-1-Kajj i m el-Devzi je rekao: "El-hur, mnoina el-havra , je ena u cvijetu m ladosti, neopisive lj epote, bijele puti, crni h oij u .'' ( Hadi1-ervah) A i mam Kurtubi je za rije inun, rekao: "To su ljepotice prekrasnih crnih i krupnih oij u . " ( Tef\iru-1-Kurtubi, XVI/ 1 20 ) Za nj ih se takoder kae da su kasiratu tm'fi - one koje preda sc gledaju kao to stoj i u ajctu : U njima e biti one koje preda se gledaju, one koje fJI'ije njih, ni ov jek ni din nije dodirnuo . ( Er-Rahman. 56.-5 8 . )
, ,

Prenosi se o d M udahida da je rekao : "To znai d a s u one oborenih pogleda i nikada n ee p o gledati drugog mukarca mimo svoj i h mueva, jer su one s voja srca i svoje due potpuno predale svoj i m mu e vima i drugi mukarci ih ne zanimcti u . One su i ha jratzm hisan - l ijepog izgleda i l ijepog ahlaka, to potvruje slj e dei aj et: U njima e hiti l epotica naravi divnih. j ( E r Rahman 70.) Rije ha jrafun op i suje nj ihov savreni ahlak i moral, a rije hisan nj ihovu savrenu ljepotu i i zgled." I bnu-1-Kajj i m ei- Devzijje, zabiljeio j e p redaj u od I bn Abbasa, koj i je rekao : "Svaki mus l i man e u Dennetu i mati !mrije, a svaka hurija e i mati ator, a svaki ator e imati etvera vrata na koja e dennet l ijama svaki dan dolaziti posebni p okloni i poasti koje prije toga n ije dobijao." (Hadi-1-ervah)
,

One su tako er i ebkaren, ttruhen, etraba. a ta to znai saznat emo i z sljedeeg aj eta : Stvaranjem novim Mi {emo hurije stvoriti i d jevicama ih uc..initi. milim muevima !?jihovim, i godina istih. (El-Vak i ' a , 3 5 .-3 8 . ) Ko m enti raj u i ove aj etc I bn Kesir je rekao : "To zna i : ' M i emo i m n a ahiretu vratiti mladost nakon to s u b i l e stari ce, i postat e ponovo djevice . ' " I bn Abbas je rekao: ''Rije uruben znai omi ljene i d rag e muevima, a rije .etraben znai godina i stih.'' A Suddi je rekao: ''Etrahen znai da e se l ij epo ophoditi jedni prema drugima i meu nj i ma n i kada nee biti svae, mrnje niti zavidnosti kao to to zna biti medu branim drugo v i m a na dunj al uku
. "

Prenosi s c d a j e jedan starica dola kod Poslani ka, sal lal lahu alejhi ve sel l em, i rek la: "Al lahov Posl anie, moli A l l aha da me uvede u Dennet! " Odgovo r io j e : 'U Dennet nee ui starice i starc i . " N 1kon toga ona se okrenu la i plaui otila. Poslanik, sal la llahu alej hi vc se l lem, rekao j e a shabi ma da j oj prenesu d a ona nee u i u Dennet kao starica, ve kao mlada dj e vojk a i prouio je gorqj i aj et iz sure El-Vaki ' a . O m lados t i i lj epoti dennetskih hurija, govori i ovaj ajet: A onima koji su se A l/aha
h oja/i elje (:e se ostvarit i: haHe i vinogradi, i djevojke mlade, godina
/ 1. 7

Muhammed Nasirudin el- Uve_jd ( En-Nebe ' , 3 1 .-3 3 . ) Ibn Abbas, M udahid i drugi kau da i zraz el-kevaib - dj evojke mlade, zapravo oznaava enu obl i h i pun ih grud i .
istih, i pehari puni.

Dennetl ij e e i mati i i nti mne odnose s hurij ama, n a to aludira slj edei aj et: St an o vn i c i Denneta uivat e (b it {:e zauzeti) u blagodatim a veseli i radosni. ( .Ja-sin, 5 5 . ) U komentaru ovog ajeta, I b n Kcsir je rekao : "To zna i da e dennet l ije b i t i zauzeti razdjeviavanjem dennetski h lj epotica i tako su ove rijei (ji .\:ugulin - b i t e zauzeti), protumai l i : I bn M es' ud, I bn Abbas, Seid i bn Musejjeb, I krime, Hasan Basri, Katade, Sulej man e t-Tej m i , Evzai, E' ame i drug i . " Ebu Hurej re prenosi d a j e neko upi tao Poslanika, sal lal lahu alej h i ve sel lem: "Hoe l i dennetl ij e imati i ntimni odnos sa svoj i m enama u Dennetu?" Poslanik, sa l l al lahu alej h i vc sel lem, j e odgovorio: " ovjek e u Dennetu posjetiti stotinu djevica u toku jednog dana i sa svima e imati intimni odnos.' (Silsiletu-s-sahiha) l-l ur ije eznu za svoj i m budu i m muevi ma u Dennetu i mnogo su Ij ubomornij c od dunj a l ukih ena. U tom smislu je hadi s u kojem je Poslanik, sal l a l lahu alcj h i ve sel lem. rekao : "Kad god neka ena uznemirava svoga mua na dunj a l uku, hurija koja e mu pripasti u Dennetu. rekne: Ne uznemi ravaj ga, A l lah te ubio! On j e kod tebe samo k ratko vrij eme. uskoro e se nama pridruiti . "' (Tirmizi i I bn Made) Vienj a A l laha je na_j vca blagodat u Dennctu M nogi kur" anski aj eti kao i had i s i M uhammeda. sal l al lahu alej h i ve sel lem, govore o tome da e vj ern ici i vj ernice vidjet i A l laha na Sudnj em danu. Tako se u suri EI-Bekara kae : l hojte se A llaha i znqjte da {:ete pred Njega stati. A ti obraduj pra 1 'e 1:jernike ! ( EI-Bekara. 223 . ) Zat i m : A
na Dan kud oni pred N jega stanu, On {e ih pozdravili sa: " Mir vama! "

( EI-Ahzab, 44. ) L ingvisti su sloni ela rij e susret. kada upuuje na onoga ko je iv i i st od mahana kao to je s ljepi lo, znai vidcnje l icem u l ice. Kuranski aj et iz sure J unus, broj 2 6 : One koji ine dobra d ela (eko j nagrada, i vi.iie od loga!, takoc1er a l udira na vi enje A llaha na Sudnjem danu. Nai me, komenti raj u i ova j aj et I bn Kesir j e rekao : 'Rije : ez-zijade - v iak, znai uveavanje nagrade za dobra dj ela deset do sedamsto puta. A najvea b lagodat na ahiretu jeste gledanje u A l la hovo l ice." 238

Povratak

Dennet

I mam Begavi u svom tefsiru navodi da su rij e ez-zijade - viak i l i dodatna nagrada, kao gledanje u Al l ahovo l i ce, protumai l i slj ede i islamski uenj ac i i z svih generacija: Ehu Bekr, Abd u l l ah i b n Abas, H uzej fe i b n .Teman, U bade ihn Samit, Ebu M usa ei-Eari, Seid ibn Musejjeb. Abdurahman i b n Ebu Lej la. M udahid. I krime, Ata' ibn Ebu Rebah . Hasan Basri, Katade, Es-Suddi, M uhammed ibn I shak i mnogi drug i . Na taj nain j e ovu rije protumaio i sam M uhammed, sal lal l ahu alej hi ve sel lem, kada je rekao : " Kada dennetl ij e uu u Dennet, A l lah e im re i : ' e l i t i li jo neto m i mo ovih b lagodati?' Oni e odgovoriti : ' Gospodaru, zar n am nisi l ica uinio bij e l i m (svij et l im), zar nas nisi uveo u Dennet i spasio nas od dehennemske vatre?! ' Tada e im se A llah pokazati i nee i m biti dato n ita drae od gledanja u A l l ahovo l i ce." ( Musl im ) Kur' anski ajeti u koj i ma s e ekspl i citno govori o vienj u Al l a ha n a Sudnjem danu, jesu 22. i 2 3 . aj et sure El-Kij ame, u koj ima stoj i : Toga dana (e neka lim blistma bili, u Go.\podara svoga e gledati. I b n Kesir kae da se to odnosi na vienje oima, kao to se navodi u hadisu u kojem je Poslanik, sal l a l l ahu alcj hi ve sel l em, rekao : "Vi ete vidj eti vaeg Gospodara vai m oima." ( I3 uharija) A u hadi su koj i prenosi Derir ibn Abdul lah stoj i : 'Sjed i l i smo s Poslani kom, sal lal lahu alej h i ve sel lem, kad se pojavio mj esec u vrij eme utapa pa je M u hammed, sal l a l l ahu alej h i vc sel lem, rekao: v i ete vidj eti vaeg Gospodara kao to gledate ovaj mj esec i u to nema n i kakve sumnje. pa ako moete da uvij ek na vrij eme klanjate sabah i iki ndij u , onda to uinite . "' Eto to su dennetske blagodati opisane slovom Kur'ana i Sunneta M uhammeda, sal lal lahu alejhi ve se l l em. i zar ima gore samoobmane i veeg stradal nika od onoga ko proda Dennet i nj egove vj ene uitke za kratki i prolazn i dunjaluki ivot, kuj i naj vie l ii zbrkanim snovi ma. l zar se mogu uporediti bogobojazni vj ernici i vj ernice koj i e uivati u Allahovom zadovoljstvu i edensk im vrtovima, s nesretn i c i m a koj i e Dehennem nastaniti i u dehennemskoj vatri vjeno ostati ? Pa. neka s e zato nalje(u oni koji ele da s e mllj du.

24 0

DZEHE NNEM

24 1

Muhummed Nusirudin el- Uvejd

uvaj te se vatre ij e e gorivo biti lj udi i ka menj e

nogobrojni su ktu'anski ajeti u koj ima se opi suj e Dehtmem i sve vrste patnj i koj e e kuati nj egovi stanovnici, a c i lj tih aj eta jeste podsjeanje na Sudnj i dan i proivU enje i ono to e snai nevjernike nakon ovog prolaznog ivota na dunj a l uku. Uzvieni A ll a h obj avio j e : pripremljene. (Al i ' hman, 1 3 1 . )
l

uvajte s e vatre zu ne,:jernike

N a strahote Dehennema upozorio je i M u hammed, sal lal l ahu alej h i v e sell em, u mnogim svoj i m hadisima. Tako Adi i bn Hatim prnosi da j e Posl anik, sal l a l l ahu alej h i ve sellem, rekao : '' uvajte s e dehennemske vatre makar s pola b urme, a onaj ko nema ni to, onda makar s l ijepom rijeju." (Buharij a i Musl i m ) M uhammed, sal lal l ahu al ej hi v e sel lem, s li kovito j e opisao svoju brigu za ljude i strah da im Dehennem ne b ude vj eno prebiva l i te pa je u hadisu koj i prenosi Ebu H urej re, kazao: "Primjer mene i vas j e kao prin1jer ovjeka koj i j e naloi o vatru, a onda su na nj en p lamen navali l i leptiri . J a vas pokuavam uhvatiti za vrhove vae odjee da n e upadnete u vatru, a l i m i vi izmi ete.'' ( Buharija i M u s l i m ) Enes, r.a. , prenosi d a je Muhammed, sal l a l l ahu alej h i v e sel lem, esto uio ovu dov u : "Gospodaru na, daj nam na ovome svijetu dobro i na onome svijetu dobro, i sauvaj nas dehennemske vatre. " (Buharij a i Musli m) Zbog svega toga, iskreni vj ernici trae utoite kod A l l aha od dehennemske vatre i esto se sj eaj u vatre. j er je ona ona koj a podsjea. kako stoj i u aj etu: Mi inimo da ona pod.\jea i da hude korisna onima koji konae. ( EI-Vak i ' a, 7 3 ) . Ibn Redeb el-H an be l i u svojoj k nj izi Et tahvfit mine-n-nari (Zatra.'ivanje vatrom) spomi nj e da j e Omer, r.a., govon o : " esto se sjeajte dehennemske vatre, jer je nj eno grotlo 242

Povratak u Dennet duboko, vruina nesnosna, a njeni maljevi su od elj eza." U i stoj knj izi navodi se da j e Henn i bn Hajjan izlazio nou iz svoj e kue i povienim glasom govorio: "udim se onima koj i ude za Dennetom i bj ee od Dehennema, kako mogu spavati ."

Primj eri straha od Dehennema Svaki vj ernik i vjernica svoj e uzore u doslj ednom s l ij eenj u islam a i ustraj nosti na tom putu trae u prvim i naj bo lj i m genracij am a islamskog ummeta, pa tako i kad je rije o strahu od dehennemske vatre. Zato emo navesti nekoliko takvih primjera da bi nas podstakli na razmi lj anje o Dehennemu i poveali na strah od dehennemske kazne. Prenosi se od Jezid i bn Haveba da j e rekao : "Nisam vidio d a neko vie strahuje od Dehennema kao Hasan Basri i Omer i bn Abdulaziz. Tol iko su se bojali dehennemske vatre kao da je samo zbog nj i h dvoj ice stvorena." U predaj i od Abdurahmana ibn Mes ' uda spom i nje se da je jedan musl iman staj ao na obali Euti-ata kada j e uo glas drugog muslimana koj i je uio aj ete iz sure Ez-Zuhruf: A nevjen i e u patnji dehennemskoj 1'}eno ostati. Ona im se nee ublaiti i nikakve nade u pas ne imati, nakon ega j e pao u rij eku i umro. (Et-Tahv[fu mine-n nari) Ebu N uaj m u svom dj elu Hi(jetu-1-evlija spomm.J e da je Alij a i bn Fudaj l klanj ao namaz za imamom koj i je uio suru Er-Rahman, pa mu j e nakon namaza reeno : "Zar n i s i uo sedamdeset i prvi ajet iz ove sure : U njima e biti (jepotica naravi divnih. " Odgovorio je: " B io sam zauzet razmiljanjem o trideset petom ajetu ove sure : Na vas :e se ognjeni plamen i rastopljeni mjed pro/ivati, i vi se neete moi odbraniti, pa ni sam obratio panj u na j et o hurijama." Prenosi se da je u kui Alije i bn Husej na (Poslanikovog, a . s . , praunuka) izbio poar d o k je o n b i o na seddi pa su lj udi povikali : "Bj ei, izg01:jet e ! " Meutim, on se nije pomj erio sa sedde. Nakon to j e poar ugaen pitali su ga: "ta te je sprijeilo da ne pobj egne od vatre?" Odgovorio je: "Razmiljanj e o ahiretskoj vatri." A I bn Redeb, u gore navedenom djelu, spominj e da je Rabija ei-Adevijj a, nakon to je ula ajetc o dchcnncmskoj vatri . p<lia u nesvijest. 243

Muhannned Nasirudin el- (/l'cjd

Poznati ashab A l l ahovog Pos lanika, sal l a llahu alej h i ve sd lem, I bn M e s ' ud naiao j e j edanput pored kova n i c e u t renutku kad j e kova i zvadi o usijano gvoe iz vatre . Abdul la h i b n M e s ' ud je zastao, gledao taj prizor i p l akao. A Omer, r . a . , bi stavlj ao ruku to b l i e vatri i govorio: 'S i ne 1-Iattabov. k uaj moe l i trpiti vatru ! " Kerk a Rebi e i b n H usejma p i t a l a j e svoga oca: 'Oe. zato t i ne spa va k ad svi d rugi lj udi spavaj u?" Odgovorio j e : ''Keri , dehennemska vatra m i ne da spava t i . " I sm a i l es-Suddi prenosi da j e Hadad i bn Jusuf rekao Seidu i bn Dubej r u : ' 'uo sam da se t i n i kada ne s m ije, j e l i to i st i na?'' Seid i bn Dubej r mu j e odgovorio: 'Kako da sc smij em, k ad .i e Dehennem ve raspa l,i en. vatre n i o kovi postavl,i e n i a Zebanijc spremne .' P l a zbog straha od dehenncmske vatre j e spas od nj e. j er su to zapravo suze zbog straha od A l laha i Nj egove k azne i udalj avanja od Nj egove m i losti . U tom s m i s l u je had i s u kojem j e Pos l a n i k , sa l lal lahu a l ej hi v e sel l e m , rekao: 'Vatra nee prit i oko k oj e j e p l ak a l o zbog straha od A l l aha kao to se nee m l ij e k o vra t i t i u v i me n i t i e se i kada spoj it i pra i na na A l lahovom putu i dehennemski el i m . " ( Sa h ih T i nn izi )

U drugoj predaj i stoj i : "Dva oka. dehennemska vatra nee dosti i :


oko koj e j e p l a k a l o zbog straha od A l l ah a i oko koj e j e straar i l a na A l l ahovom putu.' ( T i rm i z i )

Uzroci p atnj e u I>chcn nemu


Dva su osnovna razl ogn i uzroka patnj e u D7.chcnncm u : pnricanj e A l l aha i I st i ne koj u j e obj av lj i vao preko Svoj i h posl a n i k a i nepokornost A l l a h u. d . . U Kur' an u stoj i : Null/O se obja vlj uje do e sigurno sl ii i :
ko::na onogo koji ne IJO \ 'j('f'llje i glmu okrene. era-ha,

4 8 . ) Ibn Kes i r u

svom tefs i ru vel i : "A l lah nas obavj etava u ovom aj etu da j e vatra pri pre m lj ena za one koj i poriu Nj egove aj ete i koj i M u se ne pokoravaj u kao to stoj i u slj edeim aj etima: Onda (:e onome koji je ohijestan h io i
ivot no m o m e s1ije1 u vi.\ e vol io Dehennem prehi1ali.ie J)()S/ali sigumo. ;
.

( En-Naziat. 3 7 . - 3 9 . ) Z a t i m : Nije v jerovao n ije molitvu obavljao, nego je poricao i lec1a okre!ao. ( E l - Kij nme. 3 1 . - 3 2 . ) To zna i : pori cao je I stin u srcem a nepo!Zoran j e bio svoj i m dj e l o m . '' 244

Povrah1 k

Ucnnd

I mena Dehennema
Dehennem se n a lazi i spod s e d m o g s l oj a zem lj e . u n aj n i i i

S i d i n u . a

to j e

n aj j e nj i

s l oj , z a razl i k u od

Denneta
i ma

koj i j e n a naj uzv i e n ij ern katova

naj pros t ra n ij e m

mj estu.

Dehennem

sedam

Dii!hem7em . L ew. El-l!utanw. Es-SI! it, Sekor, EI-Diahim. Dehenne m

i i l i sloj eva: E/- f-f(l1'ije.

/\ l l a h d 7.. . u K ur ' a n u j e o bj av io : Na dan kada i:e gruhu u l'{f/ru Jiehennemsku hiti gurnuli. ' ' ()vo je mtra koju ste poricali . . . ( Et-Tur. 1 3 . )

e poricatelj i bit e u nj ega strmoglavlj e n i .


Dak l e . tog Dana
Lezu - B u k t i nj a

A l l ahove i st i ne b i t i p ozv a n i ll De h e n n e m i

Ovaj

term i n spominj e s c

u slj edeem aj e t u : Nikudu ! Ona (:e h ukt i r?j a

( EI-Me ' arid. 1 5 .- 1 6. ) D o s l ovno zn a enj e aj eta b i l o bi: N i kada ! Mi n e em o p r i h va t i t i ot k u p n i n u o d n evj e rn i k a pa kada b i se o t ku p i l i sa s v i m stanovn i c i ma Zemlj e i s v i m b l agom ze m a lj sk i m . T o j e vat ra k oja e spriti sve t o s e p red nj o m nade a t ij e l o lj u d s k o e se ll nj oj i s topi t i .
(lezu) sama hiti ko ja ie udove (upali.

El-!iutonw - Vatra razbu ktana


O v o imc Dehen n e m a spomenuto je u w ko .' On {e sigumo h i t i hcn:en u Ono c'e

slj e d e i m aj c t i m a : A 1 u! volja Dtehennem (li-1-Hutome) ! A zna! li ti ;

.\'to je Hutonw ? Vatm !l l!aho 1 a razhuktonu. koja (:e do srcu do;Jiruti.


i::: n ud njih h it i za / 1 ' 0 re na, pla me n im stuho 1inw zasvoc1ena.

( E l - 1-! u m ez e .

4 .-9 . )

De h e n n e m s ka vnt ra n azvana J e EI-Hutmna, j e r o n a u u n i t n vn onn to u nj u u pa dn e . To j e vatra k oj a e

po tpu n o st i dopin1 t i d o lj u d s k i h

srca i p ro i zv o d i t i nepod n o lj i v bo l . I znad d ehe n n cm l ij a b i t e va trei1 i svod. a v rn t n d e he n n e m s ka b i t e zak lj u an a tako da nee i ma t i k u d po bj e i . Es-51e ir - Oganj razb u k ta l i

/\ l l ah.

d . . . j e objavio:

Eto tako Mi te h i ohjal'l jujemo

Kur 'an . no

arapskom je::.iku, da h i opom injao dmgi u Dfchennem (!s-Seir)

Mek/at

i one oko n je i upozorio na Dun

kodo h! se skupiti - u koj i nemu nikakve S/11111!/e. Jedn i

{e

u /Jennet. (/

( E-ura.
245

7 . ) Poruka aj eta je s lj ed ea : '' Kao

Muhammed Nasirudin el- Uvejd to smo obj avlj i vali poslanicima prije tebe, svakog od nj i h poslali smo narodu njegovom kako bi ih pozivali na j eziku koj i razumij u i kako bi oni shvat i l i poziv i poruku. Tako i sto tebi obj av lj uj emo Kur'an, na istom arapskom j eziku, da upozori stanovni ke Mekke i ostale ljude te da ih upozori na Allahovu kaznu na Sudnj em danu, kada A llah sakupi sve narode da odgovaraj u za svoj a djela. To j e Dan u koj i nema sumnj e i u tom Danu svako e dobiti to je zasl uio." Sekar - Vatra koj a nita nee potedjeti Ovaj term i n spomenut je u s ljede i m aj etima: U Sekar u Ja njega baciti, a zna li fi .-ta je Sekar? Nita on nee poted jeti, koe i:e crnim uinili. ( E l-M uddessir, 2 6 . -3 0 . ) Zati m u i stoj s uri stoj i : Svaki ovjek je odgovoran za ono ,\ito je radio, osim sretnika, oni (:e se u dennetskim ba.ama raspitivati o nevjernicima: " ta vas je u Sekar do velo ? " ' ' Nismo " - rei e ' ' bili od onih kc>ji su molitvu obavljali, i od onih koji su siromahe hranili, i u besposlice smo se s besposlenjacima uputali, i Sudnji dan smo poricali, sve dok nam smrt n ije dola. " (3 8 . -4 7 . )
-

Svaki ovjek e toga dana odgovarati za zalog koj i m u j e povjeren, a to je nj egov ivot, osim sretnika koj ima e k nj iga nj ihovih djela biti data u desnu ruku. Oni e se osloboditi zaloga dobri m dj elima na dunjaluku, i oni e u Dennetu pitati j edni za druge. Tako e pitati i kada ih vide u Dehennemu, upitat e ih ta i h je u Sekar odvelo. Oni e im odgovoriti da nisu bili vj ernici koj i su obavlj al i namaz, nisu pomagali sl abe i siromane, ve su bili prijatelj i i saradnici l alj i vc i ma, izrugivali su se vj ernicima i ism ij ava l i se s vj erom, l ano su svjedoi l i , govori l i su ono to nisu rad i l i , nisu vj erovali u Sudnj i dan i proivlj enje, niti u nagradu i kaznu dok im smrt nij e dola, i onda su saznali da su A l l ahovi poslanici donos i l i istinu. El-Dahim - Rasplamsala vatra U Kur'anu stoj i : Drite ga i u okove okt!fte, zatim ga samo u vatri (el dahim) prite, a onda ga u sindire sedamdeset lakata duf?e veite, jer on u Allaha Velikog nije v jerovao. i da se nahrani nevoljnik nije nagovarao. (El-Hak ka, 30.-3 1 .) U predaj i stoj i da e uvaru Dehennema biti reeno: "Uzmite ovog nevjernika, sindirima mu veite ruke na pot i lj ak, zatim ga bacite u Dahim da osj eti vruinu dehennemsku .'' 246

Pov ratak u Dennet EI-Havije - Dehennemski bezdan Ovo i me Dehennema spominj e se u sljedei m aj etima: A onaj u kuga njegova dobra d jela budu lahka, boravite e bezdan hiti. A zna li ti ta i:e to biti? Vatra uarena! ( E l-Kari 'a, 8.- 1 1 . )

Opis Dehennema Upozoravj ui vjernike na strahotu dehennemske kazne, Al lah, d.., u Kur'anu j e obj avio: O vi koji v jerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre c.(je e gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj :e se meleki strogi i snani brinuti, koji se onome .to im A llah zapmjedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvr.' iti. ( Et-Tahrim, 6.) M uhammed, sal l a l l ahu alej h i ve sel lem, rekao j e : "Ova vaa dunja luka vatra je sedamdeseti dio dehennemske vatre." N eko je rekao : "Al l ahov Poslani e, i kada bi bila samo kao dunjaluka vatra, dosta j e kao kazna." Na to je Poslanik, sal lallah u alej h i ve sellem, rekao : "Nj oj e biti pridodato jo ezdeseset i devet d ijelova, a svaki j e kao ova dunj a l uka vatra." ( B uharij a i Musl im) U drugoj predaj i stoj i : ''Moda misli te da je dehennemska vatra crvena kao i ova dunjaluka. Znajte da j e dehennmska vatra c rnj a o d katrana." (Sahih et-tergib ve-t-terhih) U hadisu koj i bi ljei imam Muslim, a prenosi Ebu H urej re. stoj i da j e Poslani k, sal lal lahu alejhi ve sel lem, rekao : 'Na Sudnjem danu b i t e doveden Dehennem koj i e imati sedamdeset h i ljada povodaca, za svakim povocem e biti sedamdeset h i lj ada meleka koj i e ga vodi t i.'' Od Ebu H urej re sc takoer prenosi da je rekao : "Bi l i smo s Poslanikom, sal l a l lahu a l ej h i ve sellem, kada sc zaula velika buka, pa je Poslanik, sal l a l l ahu alej h i ve se l lem, upitao: Znate li ta j e ovo?' Odgovoril i smo: ' A l lah i Njegov Poslanik naj bolje znj u . ' Tada je Muhammed, sal lal l ahu alcjhi ve sel l em, rekao : ' To je kamen koj i j e baen u Dehennem i ma ve sedamdeset godina i jo nij e pao u dehennemsku .. proval ij u . . U hadi s u koj i prenosi A i a, r.a., stoj i da je M uhammed, sal l al lahu alej h i ve sellem, rekao: " ovjek i zgovori rije kojoj ne pridaje panj u , a zbog nj e e biti baen u Dehennem sedamdeset godina." ( I bn Made i Tirmizi )
247

Muhammed Nasirudin el- Uvejd


Dehennemski sloj evi i kap ij e Spomi nj ui kaznu z a l icemj ere, Al lah je u Kur anu obj avio: Licemjeri {e na samom dnu Dehennema biti i ti im nee.\: za.\'titnika nai. ( En-Nisa', 1 45 . ) Oni su u A llaha - po stepenima. A A llah do/uo vidi ono to oni rade. ( A l i J tnran, 1 63 . ) Abdurrahman ibn Zej d ibn Eslem rekao j e : "Dennetski stepeni idu u visin u. a dehennemski u dubinu.'' Komentiraj u i etrdeset i etvrti aj et iz sure El-Hidr: On e s<!dam kapija imati i kroz svaku {e odrec1en broj '?iih proi:i, I kri me je rekao: "To znai da dehennemska vatra i ma sedam slojeva.'' A Katade je za i sti ajet rekao : "Tako mi Allaha, to su stepeni i l i slojevi na temelju nj ihovih djela koja su radi l i . " Jezid ibn Malik el-Hemeclani je rekao: "Dehennem i ma sedam slojeva vatre. i svaka od nj i h gleda onu ispod sebe strahuj ui da je ne pojede."
'

Dehennem takoer ima i sedam kapija, a to je zbog mnotva nj egov i h stanovn i ka, tako da e na svaka vrata ulaziti odrettene skupine. shodno vel i in i loih elj ela koj a su po i ni l i . Prenosi se ela je Poslanik, sal lallahu alej h i ve sel l em, rekao : "Tri su skupine lj udi koj i su poginuli u dihadu na A l l ahovom putu. Prvoj skupini pri pada ovjek vjern ik koj i izae da se bori i metkom i ivotom na A l lahovom putu pa kada se sretne s neprijateljem, hrabro se bori dok ne bude ubijen. To j e ehid koj i e b i ti u Dennetu i spod A l l ahovog Ara. Poslan i c i e od nj ega biti bolj i samo zbog svog poslanstva. Drugoj skupini pri pada ovj e k mus li man, grjenik, koj i j e i n io vel i ke grij ehe, pa je i zaao da se bori na A l lahovom putu, i metkom i ivotom svoj im . I kada se sreo s neprij ateljem hrabro sc bor i o dok nij e poginuo. To je onaj koj i s e oi stio od grijeha svojom sabljom i borbom n a A ll ahovom putu, i o n e ui u Dennet na koja hoe v rat a A Dennet ima osam vrata, dok Dehennem i ma sedam vrata. Treoj skupi n i pripada ovjek munati k koj i se borio na A l lahovom putu, pa poginuo. On e i pored toga u vatru, jer sablja ne brie l icemjerstvo." (Suhih e/-tergih ve-1-terhih)
.

P renosi se od A l ije, r.a . , da je rekao : ''Dehennemsk i h kapij a i li kutova ima sedam i oni su jedan ispod drugog. Kada se jedan kat napuni, onda s l ijedi drugi, trei i tako do posljednjeg.' Ata el-H orosani rekao j e : "Dehennem i ma sedam vrata, a najgora kazna. naj vea vru i n a i naj vei smrad je pripremljen za one koj i su i n i l i zinaluk nakon to s u saznali i stinu." 248

J>ovnt t a k u Den net

njih biti zatvorena. pla111enim stuhovima WS\'oc.1ena

V rata Dehennema su zaklj uana. kao to st oj i u ajetu: Ona i'e iznad (EI-Humcze, 8 . ) Komentiraj u i ovaj aj e t M uk at i l j e rekao: 'To znai d a s u vrata i znad nj i h zasvoc1ena i n i kad nee b i t i otvorena n it i e i za i na n j i h kazna i patnj a , n i t i e na nj i h i kada u i traak nade i i vota."

stoj i da sc dehennemska vrata otvaraj u svaki dan sredinom dana dok ih ne nastane stanovni c i De hennema. Prenosi se da je l l abab ibn Eret v i d i o ovjeka k oj i j e k lanj ao usred dana, pa mu j e to zabra n i o rekavi da j e to trenutak knda s e o tv a raj u dehennemskc k a p ij e i to j e oduak dehennemski d o k n e bude naseljen svoj i m stanov n i c i ma .

lJ had i su

Dc h c n n c m s ko k a m e n j e , zm i,j c i a l\.rc p i

Kad j e rij e o dehennemskom kamenj u k oj e j e spomenuto u aj etu i z sure Et-Tahrim a koj i smo ve nave l i , ve ina uenjaka smatra d a j e to fosforno ka menj e koj i m e se potpalj i vati Dehennem. Reeno j e da fosfor i ma pet svoj stava koj a nemaj u druge v r s t e kamena: brzu zapalj i vost, ruan m i ri s, mnotvo d i ma, j a i n u prij a nj a nj a uz t ij el o i nesnolj iv u vru i n u kada se ra s pa l i M uda h i d j e rekao da j e smrad zapalj enog fo s fo ra gori od smrada leine.
.

M u hammed, sa l l a l lahu a l ej h i vc scl lem, j e rekao : " U De h en nemu se nalaze zmije k oj e su poput vratova deva. od nj i h ov o g uj e d a dehenneml ij a e osj eati o trov etrdeset god i na. U Dehennemu se na lazl: pauc i poput steo n i h mazg i od ij e g uboda e dehennem l i j e osj eati otrov etrdeset god ina." (Silsiletu-s-sahilw )

I b n Redeh spominje predaj u u k oj oj st oj i da je Abd u l lah i bn M e s ' ud, komentiraj ui osamdeset i osmi aj e t i z sure En-N ah l : One k(ji nisu
vjaovali i koji su od A llahova 1mta othnt:oli Mi emo dmstrukom kamom kozniti zato .\'to
su

tJravili Slllllfl!ill, rekao da se pod dvostrukom

kaznom m i s l i na pauke ij e su bodlj e k a o v ratov i deva. dok j e d vostruku . spomenutu u ezdeset i prvom aj ctu i z sure Sad : " ( iO.I'J JOdam / lu\' - re.i (e ' udvostru6 patn ju u 1'atri o n im a koji su nom o ro priredi/i 1 ". protuma i o kao zm ije i akrepe.
. -

249

Muhammed Nasir udin e l- Uvejd Lanci i okovi U Kur' anu stoj i : Mi smo za nevjernike okove i sindire i oganj razbukta/i pripremili. ( E I - Insan, 4 . ) Zatim: A Mi emo na vratove ne 1;je rnika sindire staviti; zar e biti kanjeni druk(je nego prema onome kako su radili? ( Saba' , 3 3 . ) EI-A}{Ia/ s u okovi n a vratu koj i e vezati ruke i vrat zajedno. Prenosi se od Muse i bn Ebu Aj e da je on prouio dvadeset etvrti ajet iz sure Ez Zumer: Zar je isti onaj koji e se na Sudnjem danu licem svojim zaklanjati od s trah o v it e pat rrje ? a zat i m je rekao : "Ruke dehennemlij a bit e vezane lancima za vrat, a nakon toga e biti i zloeni vatri koj u e doekat i svoj i m l i c i ma, jer nee moi ruke odvezati i braniti se od vatre."
' ,

Tumaei etrdeset prvi aj et i z sure Er-Rahman: A grjdnic i e se po biljezima svojim poznati, pa e za kike i za noge .fepani biti, I bn Abbas je rekao : "Nj i hovi perini i l i kikc vezat e se za noge pa e im se kima slomiti kao to se drvo slom i . " Prenosi s e da j e K a ' b ei-Ahbar rekao : "Tako m i Al laha, kada bi b i o na i stoku, a dehennemska vatra na zapadu, a zati m ti se pokazala dehennemska vatra, mozak b i ti iscurio od s il ne vruine. Pa, ovjee, jes i l i spreman na tako neto i hoe l i m o i trpiti dehennemsku vatru? Znaj da je pokornost Al lahu mnogo l aka od kazne koj a je pripremljena za nepokorne ! ''

Dchenncmske iskre Kom e n t i raj u i trideset i d rugi aj et iz sure El-Murse l at : On :e kao k ule bacati iskre , I bn M es ud j e rekao : "Ja ne kaem da e to b i ti i skre poput drvea, ve poput ogromnih zid i na i graevina." ( E l -Bej he k i , El ba 'su ve - n - n u.vur, 5 0 6 . str. ) Od S e l mana e l - Fari sij e prenosi se da je spomenuti aj et ovako prokomentirao : "To j e crna i tamna vatra, ij e i ke i bak lj e ne daj u svjetl ost", zatim j e J)loui o : Kad god poku,{jU da zhog tdkog jada iz nje izau, bit e u nju vraeni: " Iskusite patnju u uasmj vatri ! " ( El - Hadd, 2 2 . )

250

Povratak u Dennet V ruina i hladnoa dehennemska U zvieni A l l ah je objav io : I jedni drugima s u govorili: ''Ne kleite u
boj po vru-ini! " Recite: "Dehennemska vatra je jo.: vrua! " - kad bi oni samo znali. (Et-Tevba. 8 1 . )

U ovom aj etu spomi nje se s l uaj nnmafika ( l i cemjera) koj i su pred B itku na Tebuku govoril i j edni drugima da ne idu u boj po nesnosnoj vruini pa j e A l l ah n aredio M uhammedu, sal lal l ahu alej h i ve sel lem, da im kae da j e dehe1memska vatra, koja ih eka, m nogo vrua od pustinjske vruine od koj e su pobjeg l i . Da su svjesni ne b i se boj al i izlaska u dihad p o vru i n i i n e b i se radova l i i zostank u i z bitke. Prenosi Jahja i bn Abdurahman i bn Hatib od svoga oca da je rekao : "Sjedi l i smo s Ka' bom el-Ahbarom u mesdidu dok j e govorio o Dehennemu, pa je doao hal i fa Omer, r.a . , i sj eo s nama. Zat i m j e dozvao Ka' ba i rekao mu: ' Teko tebi ! Zastrauje nas svoj i m govorom ! ' Ka' b ei-Ahbar j e odgovorio: ' Tako m i A l l aha, dehennemska vatra e se pri b l i iti na Sudnjem danu i ona e pucketati i huati . Nakon to uj u njenu huku, nema nijednog A l l ahovog stvorenj a, svej edno rad i l o s e o poslanicima, ehidi ma i dobrim ljudima, a da od si l nog straha nee pasti na seddu. Tada e svaki poslanik, svaki ehid i i skreni vjern i k govorit i : Gospodaru M oj , j a danas brinem samo za sebe ! Omere, kada bi i mao dobrih djela kol iko sedamdeset A llahovih poslanika, pomisl it e toga Dana da ti nema spasa . ' Na to je Omer, r.a., rekao : U i stinu je to teak dan. "' ( I bn Ebu ej be, EI-Musannef; X II I/ 1 54) Prenosi se od Ehu Hurej re da je Poslanik. sal la l lahu alejhi ve sel lem, rekao : "Dehennemska vatra se poal i la Al lahu: ' Gospodaru moj , moj i dijelovi jedu jedni druge ! ' Nakon toga Al lah j oj j e dao dva oduka, jedan u toku zime, kad je dan naj hladnij i , a drugi u toku lj eta, kad je dan najvru i .'' ( Buharij a i M u s l i m) Abdulme l i k ibn Umej r je govor i o : "Kada bi stanovni c i Dehennema b i l i stavljeni u dunj a l uku vatru, zaspal i bi i odmor i l i bi se ." Osim nesnosne vruine, Al lah je stanovmc1ma Dehennema, kao kaznu, pripremio i nesnosnu hladnou. Ibn Ebu Dunja prenosi predaj u od M udahida da je rekao : "U Dehennemu postoj i mj esto koj e n ij e i spunjeno nesnosnom vruinom, ve je h ladno p a e dehenncml ij e bjeati o d vatre u t o mjesto, a l i e im u nj emu kosti pucati o d hladnoe i 25 1

Muhwwned Nasirudin el- Uvejd drugi stanov n i c i e uti nj i hovo pucketanj e :' A I bn Redeb u svom dj elu EI- Tahvff'u minl!-n-nari, spomi nj e predaj u od I bn Abbasa da j e rekao: "Dehenneml ij e e traiti da im se ublai kazna vatro m . pa e im se poslati hladan vj etar od koj eg e i m kosti pucat i . Nakon toga m o l i t e da hudu vraeni u vatru .''

Raspulj ivanjc Dehen nema


De h e n n e m se sva k i dan raspalj uj e i to sred inom dana. Na to a l ud i ra h ad i s k oj i prenosi Amr i bn A nbese u k oj em j e Posl a n i k , sal l a l l a h u a l ej h i ve se l l e m , rekao : " K l anj aj sabah-namaz i pos l ij e toga nemoj k l a nj a t i n i ta dok sunce ne i zac1e, j e r ono i z l azi izmet1u ej tansk i h rogova, n tada mu nevj ern i c i i n e sedd u . Zat i m k l anj aj dok sj enka n e bude kao j edno k o p lj e , a onda ostav i namaz . jer je to vrij eme kada se raspa lj uj e Dehenn e m . Kad podnevna ega pre stan e , onda moe k l anj a t i podne-namaz sve do i k i ndij e , a nakon i k i nd ij e nemoj n i ta k l anj a t i d o k sunce ne zae, j e r ono zal azi i zmeu ej tanski h rogova. a t<1da m u nevj e rn i c i i n e sedd u . " ( M u s l i m ) U d rugom had i su . Pos l a n i k , sal l a l l ah u a l cj h i ve se i l em , rekao j e : ' Podnevna ega j e zapah vru i n e d chennemske i tada od god i t e namaz d o k ne prode ega." ( B u h arij a i M us l i m ) I b n Reclcb spo m i nj e preda j u o d Katade u k oj oj stoj i d a sc Dehennem raspalj uj e A l lahovom srdbom i l,i ud s k i m grij es i m a . D a k k , Dehennem s e raspalj u j e lj udsk i m grij es i ma koj i zahtij e vaj u A l l a hovu srdbu i tada se poveava i poj a a va p l amen i est i n a dehcnncmske vatre . kao to sc m notvo d ennetsk i h u i t n k n poveava dobri m dj e l i ma . Takoder, Dehennem e se raspa l i ti i na Sudnj em d a n u . k a k o stoj i u s lj ede i m aj e t i m a : l kada se Dehennem mspali, i kadu se IJiennet prihlii. sl'((ko ( s az n o t i o11o .\;to jr! }JI'i}JI'L'Inio. ( Et :e T e k v i r. 1 2 . - 1 4 . ) Tak oder e s c raspa l i ti o n o g a d a n a k a d a nevj e rn i c i udu u nj ega, na ta a l u d i ra s lj ede i aj e t : Mi emo i h n a S u dnj e m donu sokuJJiti, licem ::: e m/ji o kn!nute, slijeJ)(!, nijeme i glu h e hon11i.\; te l?iiho i'O hit e Dil!hennem: kad god mu p lame n jenja. pqjac'al c' emo im oganj. ( E l - I sra . 9 7 . )
.

Povratak u Dennet Dehcnncmsl{i bij es i huka


U zv i e n i A l l ah j e u K u r ' a n u obj a v i o : A oni k(jimu s111o jo.\' prije
l!jepu nagradu ohe-ali, oni (:e od r!fegu daleko bit i. h uku njego v u neie

1 0 1 . - 1 02 . ) P r e n o s i se od V e h b a i b n M u n c b b i h a d a j e rekao : " Kada se p l a n i ne pokrenu sa svog mj esta i u j u p u c k e ta nj e de hennemske vatre i nj e n g nj ev i b ij es no hu anj e , p l an i nc e zavri skati i zapomagati po pu t ena k a d su u nevolj i , zat i m e se u prah pretvor i t i .''
uli. ( E I - E n b ij a ' , O n i c.'ak, i (as oivljenja pori{t.t. a Mi : S/110 onima koji ( as Oivl en j ja poric.U pripremi/i vatru raz/J uk/alll, kada

O to me govore s lj edei ajeti :

od J?jih !nule udaljena toliko da je mognu 1idjeti. (ut (:e kako gnjevna klju(u i od hijesa hui. rwpudne.

( E l -f urkan, 1 1 .- 1 2 . ) Zat i m : Kad hudu u nj hue ni,

Jmckctm1fe njegol' O ( {uli, i 011 e klju(a/i, gotovo da se od hijesa :e

(EI-Mulk. 7.-8.)

I bn E b u D unj a spo m i nj e predaj u od E b u V a i l a koj i j e rekao : " B i l i smo u drutvu I bn M e s ' uda, a sa nama je bio i Rebi a i bn l l u s ej m , pa smo nai l i pored ve l i ke pei na ob a l i Eufrata. Kada je Abd u l l a h i b n Mes ud vidio kako vatra u nj oj p m k e ta i sagorij eva drva, prouio j e gorn j e aj cte : iz sure E l - F urkan. U tom t ren ut k u se Rebin ibn H usej m on e s v ij e st i o , a b i l o je podne i n ij e se o s v ij e st i o do akama . . .

H rana i pie stanovnika Dehennema je vatnt


U K u r ' a n u stoj i : Drl 'o zokkum b ir ie hrana grje.\'niku. u tr/)I.J/I l t ( :e
kao mstop(jena kovina vret i, kao .\'to \ 'oda koda k/ju{a vri. ( Ed-Duhan.

43 .-4 6 . ) A ta j e i kakvo j e drvo zak k u m , svj edo i s lj e de i had i s . N a i m e . I bn Abbas p re n o s i da j e Posl a n i k , sa l l a l l a h u a l ej h i v e se l l cm, reka o : ' Kada bi j edna kap s drveta zak k um p a l a na ze m lj u , u potp u n o s t i b i z a go r a l n lj ud ima ivot p a ta onda m i s l i t e o onima koj i ma e to b i t i r e d ovna hrana." ( Sahihu-1-dami ' ) I bn Rcdeb b i lj ei prednj u od Seida ibn Dubcj ra da j e reka o: " K ada s t an ov n i c i Dehennema o g ladne, zatrai t e da uto l e g l ad pa e im se dati da jedu d rYo zak k u m od kojeg e i m se ko a n a l i c u odvoj i t i . Nakon to se najedu tih p l od o v a , o7.c d n j et e pa e i m se d a t i da p ij u k lj u n l u vodu od koj e e i m se utroba k i dati .
, - .., _ ) _,

Muhammed Nusirudin el- Uvejd Zatim e biti udarani elj eznim malj evima od koj i h e i m se udovi razdvoj i ti pa e prizivati propast, a nakon toga e ponovo biti vraeni u dehennemsku vat ru . O tome govore s lj edei aj eti : A da li je bolja ta gozha ili drvo zakkum koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? To je drvo koje e usred Dehennema rasti; plod e mu poput .ejtanskih glava hiti. Oni (;e se njime hraniti i trbuhe e svoje njime puniti, zatim e to s kljua/om v odo m izmije!;ati, a polom e se, sigurno, u Dehennem vratili. ( Es-Saffat, 62 .-68 . ) Komentiraj u i ove aj ete, Katade je rekao : "Rijei Uzvienog A l l aha: koje smo nevjernicima kao kaznu (isku.\:enje) pripremili, znae da e se poveati nj i hovo nevj erovanj e i poricanj e i stine kada b udu obavijeten i o tome d a u D ehennemu raste drvo, a poznato j e da vatra uni tava drva, pa ih Al lah obavijetava da su p l odovi tog drveta upravo od vatre ." O drvetu zakkum govore i s lj edei aj eti : J tada ete vi. o zabludjeli, koji porie/e oivljenje, sigurno s drveta zakkum jesti, i njime ete trbuhe puniti, pa zatim na to vodu kljua/u piti, pOfJlll kamila krje ne mogu ec1 ugasili, to e na onome svijetu biti goH:enje njihovo ! ( E l -Vaki ' a . 5 1 . - 5 6 . )
"

P i e stanovnika Dehennema U Kur' anu su spomenute etiri vrste pia dehcm1eml ija.
El- J-/am im

Ova vrsta j e spomenuta u s lj edeem k u r ' a n skom aj etu: Koji e se c rije va kidati. ( M uhamm e d 1 5 . ) Zat i m : Eto toliko ! Po neka oku.\:aju vodu kljua / u i kap!je vinu smrdljivu, i druge sline ovima m uke. mnogostruke. ( Sad, 5 7 . -5 8 . ) I bn Abbas je rekao da rij e el-hamim zna i k lj ual u vodu koj a sve spa lj uj e . a Dahak je rekao d a e stanovnici D ehennema biti napoj e n i k lj u a l om vodom (el-hamim) koj a k lj u a od onoga dana kada je A l l ah stvo r i o nebesa i Zemlj u i k lj u at e do S udnj eg dana kada im bude posuta po g l avama. V e h b i b n M un e b b i h je rekao : "El J-lomim - to su suze stanovn i ka D ehennema koj e e b i t i u dehennemskom bunaru iz koj eg e oni p i t i . " Na to a l ud i ra s lj e dei aj et : Izrneu vatre i kUuC-ale vode (el-h a m i m) o n i (:e kruiti. ( Er-Rahman, 44 . )
uzavrelorn vodom pojiti (nwen ham imen), koj a e im
,

254

Povratak
El- Gassak

Dennet

I bn Abbas j e rekao: "El-Gassak j e pie nesnosne h l adnoe koj e e dehennemlij u unititi. na to aludira i ovaj kur' anski aj et: U njemu .n;jeine nee osjetiti niti p ia okusili, osim vrele vode (el-hamim) i kap(jevine (el-gassak). ( En-Naba' . 24.-2 5 . ) Iz ope negacij e b i l o kakve svjeine za dehennem l ije, izuzet je el-Rassak - kapljevina, a iz ope negacije kuanj a pia, i zuzeta je k lj uala voda (el-hamim)." M udahi d j e rekao da dchenneml ij e nee moi k uati el-gassak zbog njegove h l adnoe. B i lal i bn Sa' d je rekao : " Kada bi kofa el-Rassaka i l i kapljevine bila prosuta na dunj al uk , umrlo bi sve to j e na nje m u i c ijela zemlj a bi se od toga usmrd i l a." Es-Sadid Uzvieni j e u Kur'anu obj avio: Pred njim e De h en n e m biti - i on e hiti jl(jen o dvrat n on1 kap(jevin o nz (es-sadid), muc.it (:e se da je proguta. ali je nikako nee moi prodrijeti, ( I brah i m . 1 6. - 1 7. ) Mudahid j e rekao da je es-sac/id - gnoj i krv. U hadisu koj i prenosi Dabi r, Poslan i k, sal la l lahu alej h i ve sel lem, rekao j e : "Sve to opija zabranj eno je. Za onoga ko konzumira opij at e , A llah je obeao da e ga napoj iti piem koje se zove tinetu-1-hibali." Upital i su: "Al l ahov Poslanic, ta je to tine t u - 1hiha/?" M uhammed. sal l a l l ah u alej h i ve sel lem . odgovorio je: "To j e znoj i gnoj stanovnika Dehennema." Voda koj a j e kao El-Muh/ Ovo pie se spominje u slj edeem aj etu: A ko zamole pomo, pomoi e im se tekuinom poput rastopljene kovine (ke-l-muh/) k(ja i:e lica i1speN Uasna li piia i grozna li horavi.fta! (El-Kehf. 29. ) Komentiraj ui ovaj aj et I bn Abbas je rekao da je to gorka c rna tekuina poput i zgorenog ulja.

Odjea stanovn ika Dehennema O odjei stanovn ika Dehennema govori sljedei aj et : Onima koj i ne hudu vjerovali bit e odijela od vatre skroje na. ( E l - H add, 1 9. ) I bn Redeb spominj e predaj u od I brahima ct-Tejrnija koj i je, kad bi uio ovaj aj et, govorio : "Neka je slavlj en Onaj Koj i je stvorio odjeu od vatre ! '' A
255

Mulwnnned Nosirudin ei- Uvejd


I bn A bbas j e sp om i nj a o da e stanovnici Dehennema i mati odjeu od vatre i to ogrtae. koulj e i kape. O nj i h o v oj o djei govori i slj e d e i aj e t :

ToRa dan Le.\' \'id je/i RJ'Jdmike j)O l'ezune ll zcu'ednike oko l'e: ko.\'ulje e im od katrana biti, a l'CIIm 'e !ico njihova obavijati. ( I b ra h i m , 49.-50. ) I bn Abbas, Muda h i d, I krime, Seid i h n D u b ej r , Hasan Basri i Katade t vrd e da se ovdj e m i s l i na rastoplj e n i v re l i bakar. Uzvieni j e o bj av io : A Dehennem smo za J7e1'.fernike tamnicom UL;ini/i. ( E l - I sra' . 8 . ) Hasan Basri j e u komentaru ovog aj eta re ka o d a rij e el-hasir, zapravo znai po s t e lj u i p o i v a l i t e . A k a da b i s e pred nj i m spomenuo Dehennem i nj e gov i stanovni c i , on b i g o v o r i o : 'Za nj i h j e pr i p rem lj e n a o bu a o d v a t r e . o dj e a od va t r e , hrana od vatre. pie od vatre, postelj a od va t r e , pokrivai od vatre, nastam be od vatre, i sve to u n aj g o roj kui i najteoj kazni za nj i h o v a t ij e l a . '' I bn l : b u D u nj a p re n os i od Vehba ihn M unebbiha da j e rekao: 'to s c ti e s t ano v n i k a vatre i nj i hovog boravi ta, pa on i su u v a t r i , u nj oj sc n e e n i kada s m i r i t i . n e e s p a vat i . nee u m r ij e t i . o n i ho d aj u po va t r i , sj ede na vatri, pij u gnoj . k rv i znoj s t a n o vn i k a De he n n e ma , j e d u sa d r veta zak k u m koj e je od vatre. p o ste lj a im je od vatre. po k r i va i od vatre. k ou lj e i o dj e a od vatre. l i c a e i m o b a v ij a t i vatra, svi stanovnici Dehennema povezani su u s indire i okove koj i su u rukama uvara Dehennema. o n i ih voJe n a p r ij e d - n a z ad, a nj i ho v z noj e kupati u rupu dchcnnemsku i to e im biti pie." Zati m b i p la kao to l i ko da hi se o n c svij esti o .
_j e Ata c i - H orosani , sVOJ i m 11ri_j atelj ima na putovanj u govori o : "O lj u d i . staj a nj e na nonom n a m a zu u ovoj n o i . i p o s t u to k u dana. pa makar b i l i na p u to v a nj u . lake je nego piti ra s t o p lj e n u kov i n u i zno_j "", zat i m bi stao da k l a nj a namaz. na de h e n n em s k u k a z n u . P o s l a n i k , j e : "Ko b e s p ra v n o poj ede h ranu d rug o g m us l i ma n a , A l l a h e ga nahraniti dchennemskom h r a n o m . k o b es p ra v n o uzme o dj e u drugog m u s l i ma n a , A l l ah e ga odj en uti d e henn e m sk o m o dj e o m : ( Eb u D a v u d - d i o h a d i s a) U d ru gom hadisu P o s l a n i k . sa l lal l ah u a l ej h i ve sel lem, j e rekao : :eti ri stvari i z d a h i l ijj et a zadrat e se u mom . ummetu : hva l i sanj e porijek lom, vrijeanj e zbog porij ekla ( rodoslovlj a ) . traenj e k i e preko zvij ezda i naricanj e . Nari k aa k oj a se ne pokaje, d o i e na S u d n j i dan a n a nj oj e biti odj e a od katrana i vatreni o k l o p . '' ( M u s l i m )
Upo zo ravaj u i
a

I bn Redeb p re no s i d a

m u s l i ma n e

sa l l a l l a h u

l ej h i ve

se l l c m , rekao

256

Povntak

Dennet

Postelja stanovnika Dehennema Spominj u i dehcnnemsku kaznu, A l l ah je u Kur ' anu obj av i o : U
Dehennemu e im lea i pokrivai od vatre hiti. Eto tako c;emo Mi ji nev jernike kaznili. ( EI-A ' raf, .4 1 . ) Ovaj aj et jasno govori o tome da e

stanovnici Dehennema i mati leaje koj i e b i t i od vatre i pokri vae koj i e takoder biti od vatre. U drugom ajetu, stoj i : Nad njima e biti naslage vatre, a ispod njih naslage. ( Ez-Zumer. l 6 . ) Opisuju i stanovni ke Dehennema i nj i hova stanja, Al lah, d. . , nam govori da e oni biti u vatri koja e biti iznad i i spod nj i h . Vatra e i h obavij ati sa svih strana. Al lah tako opisuje kaznu dehennemsku, ne bi li se g1jenici i ohole inadije vrat i l i na Pravi put i pokaj a l i za svoje grijehe.

Veliina stanovnika Dehennema i runoa nj ihovih izgleda Prenosi se od Ebu H urej re da je M uhammed, sal lal lahu alej h i ve sellcm, rekao : "Izmeu ramena stanovnika Dehennema j e razda lj ina koj u konjanik na brzom konj u ne moe prei za tri dana." ( Bui l j a i M us l i m ) U drugoj predaj i stoj i : "Zub nevjern i ka u Dehennemu j e vel iine brda U hud, a irina nj egove koe je tri dana hoda ." ( M us l i m ) Ebu H urcj re prenosi da j e M uhammed, sal la l lahu alej h i ve sel lem. rekao: 'Zub nevjernika u Dehcnnemu bit e vel iine brda U hud . nj egovo bedro bit e vel i i ne brda Bejda' . a nj egovo mj esto u Dehennem u bit e ko l i ka je razdalj i na i zmec1u Med i ne i Rebze.' (Tirmizi)
"

Nj ihova tijela i udovi bit e ogromni kako bi to vie kua l i dehennemsku kaznu. ovj ee. zamisl i sebe medu strada lnicima koj i ma e biti nareeno da udu u Dehennem. Zam i s l i da prelazi Si rat-upriju koj a je tanj a od d l ake . a otrija od sablje, a i spod nje vatra bukti i gnjevna hui. Pred tobom su zastrauj u i prizori naj gore kazne. lj udi koj i se pokuavaju spasiti i pre i preko S i rat-uprije. a l i i m to ni kako ne u s pij e v a . V i d i i h kako plau, vri te i pozivaj u u pomo . ele smrt i prekid k a zn e i i skuenja, a l i smrt nee okusit i . Ono od ega su na dunjal uku strahova l i . sad si l no ele da i h t o snae. /.at i m v i d i 1-::- k o ' 'at r.: n i jezici d o d i ruj u n j i hove noge i kako i h 257

Muhammed Nasirudin el- Uvejd ele progutati i strovaliti u dehennemska grotlo. Strah je ispunio c ijelo tvoj e t ijelo i jo uvijek se nada da e uspjeti prei preko S irat-uprije i spasiti se. A onda ti se noga posklizne i ti upada u vatru koj a spalj uje tvoje l ice i tvoj u kou. N ita vie ne vidi niti osj ea osim vatre koj a je svuda oko tebe. Tvoj i bespomoni krici : "Teko men i , teko meni ! S pasite me ! '', posljednj i su izraz nade da bi se i pak mogao spasiti i vratiti na dunj al uk da se i stog trenutka iskreno pokaje i da radi samo dobra djela. No . ta nada je uzal udna . Povratka vie nema niti bilo kakve nade da e se spasiti Dehennema i vjene patnje u njemu. Zbog svega toga, o ti grij eni ovjee, pokaj se A llahu dok si jo na dunjal uku . dok jo ima nade i dok ti Melek smrti nij e zak ucao na vrata. Jer, onaj ko je siguran u s mrt, on se boj i rastanka i odlaska sa dunjaluka i dehennemske kazne, i priprema se za susret sa A llahom, d. .

258

25 9

IZ RECENZIJE

nj iga Povratak u Dennet autora Muhammeda N. ei-Uvej da je struno zasnovano i kompetentno pisano tivo koje na jedan saet, ali tematski raznorodan i sadrajno bogat, nain razmatra neke od klj unih tema i temelj nih vrijednosti islamskog vjerovanja . odgoja i moralnog i vota musl imana. Rij e je o onim fundamentalnim temama koje ine nuni sadrj znanja svakog osvijetenog musl imana i osnovu punine njegovog ivota u vjernosti islamu, poput ienja due i moralnog usavravanja (tezki}.iet), istinolj ubivosti (sidka), bogobojaznosti (fakvaluka), pouzdanja u Allaha (levekkula), straha i nade, zahvalnosti A l lahu (.\;ukr), strplj enj u (sabr), darelj ivosti (el-isar). samoobraunu (mulwseba), pokaj anju (levha), sutini ovosvjetskog ivota, vrijednosti vremena. islamskog znaenja s1mti, kaburskog ivota, Sudnjeg dana. Denneta i Dehennema. Primami referencij alni izvori knj i ge su Kur' an, hadis A l lahovog poslanika Muhammccla, s.a.v.s .. misao i djelo nekih od naj mjcrodavnij ih tradicionalnih musl imanskih umova poput Enesa i bn M a l i ka. Hasana Basrija, i mama atij e, hafi za Ebu Nuaj ma, I bn Tej m ijj c i l bnu-1-Kajj ima el- Devzijj e, to knj i gu na poseban nain utemeljtj e, legiti mira kao orijentac ij ske i putokazno tivo te je i n i pouzdani m vod iem svakom vjerniku na njea:ovom putu prema svome Gospodaru. ' Posebnu d imenziju kval i teta knj ige ini autorov jezik koj i je jasan, otmj eno jednostavan i lahko usvoj i v, stoga postaje vrlo pri kladan medij za prosljci vanj e bitnih poruka i slama i temelj n i h 1stma nj egovog vj erovanja, kao i mora l n i h vrijednosti neophodnih za potpunij i vjerski ivot svakog musl i mana. 1 7.bor tema u knj i zi Pm rutuk 1 1 Dennet autora M uhameda N. e l - U vejda, vrl o utemeljen, mj erodavan i doj m lj i v nain nj i hove obrade ne moe ostaviti ravnodunim n i jednog vj ernika.
.

S toga knj igu smatram dragocjenim i viestruko kori snim tivom, te je toplo preporuujem za objavlj ivanj e . Recenzij u napi sao Prof dr. Nusret Isanovi(:

260

261

LITERATURA
l . El-As kalani Ibn Hader, Fethu-1-Bari hi .\'erhi Sahihi-1-Buhari
2.

EI-A s k a la n i I bn Hader, El-Isabe .fi temjizi-s-sahabe El-Devzijj e I bnu-1-Kajj i m , EI-Devahu-1-kqji El-Devzijj e I bnu-1-Kajj i m , El- Vabilu-s-sa jjih

3 . El-Devzijj e I bnu-1-Kajj i m , Delau-1-e.fham


4. 5.

6. E l -Qevzijje l bnu-1-Kajj i m, Er-Ruh 7. El-Devzijje I bnu-1-Kajj i m , !gasetu-l-lehjcm min mesaidi-.\'-ejlan 8 . El-Devzijj e I bnu-1-Kajj i m , Medaridu-s-salikin 9. El-Devzijj e l bnu-:1-Kajj im, M((lahu-d-dari-s-sa 'ade
l O.

El-Devzijje I bnu-1-Kajj i m , ' Uddetus-sabirin ve zehiretu.\'-! ;akirin

1 1 . El-Gaza! i Ebu Hamid, !hja 'u 'ulumi-d-din 1 2 . El-Kandehlevi, Hajalu-s-sahahe 1 3 . El-M akdisi Ibn Kudame, Kitahu-1-tevvabin
1 4 . EI-Maverdi, Edehu-d-dunja ve-d-din

1 5 . EI-Munziri, Et-Tergibu ve-1-lerh;bu 1 6. El-M uzzi , Tehzihu-1-kemali 1 7. En-Nevevi , Rijadu-s-sa/ihin 1 8 . E s -Sa l lab i dr. A l i M uhammed, Ebu Bekr es-Siddik - ahsijje tuhu ve 'asruhu 1 9 . Es-Sal labi dr. A l i Muhammed, ' Umer ibnu-1-Hattab - ahsijjeluhu ve 'asruhu
20. E s -S a l labi dr. Ali Muhammed, Usman ibn A.ffan - .\'ahsifietuhu
ve

'asruhu
2 1 . Es-Sal labi dr. A l i Muhammed, 'A lijj ibn Ebu Talih - .\'ahsi;jeluhu

ve 'asruhu
22.

Es-Si/sile es-sahiha

2 3 . Ez-Zehebi emsu-d-din. Sijeru ea 'lami-n-nubela ' 262

24. Ez-Zehebi emsu-d-din, Et- Tezkire 2 5 . Ferid dr. Ahmed, Tezk(jje tu-n-m!fus 26. Hafiz Ebu N uaj m, Hi/ etu-1-ev/ija j 27. I bn Abdulberr, El lstiabufi mu 'rff eti-1-ashabi
-

2 8 . I bn Kesir. Te.firu-1-Kur 'ani-l- 'Az im 29. I bn Mutl ih, EI-Adabu--.fer 'ijje 3 0 . I bn M uhammed EI-Emir, Kun mine-z-zahidin 3 1 . I bn Redeb el-Hanbeli, Dami 'u-1- 'u/um i ve-1-hikem 32. l bnu-1-Devzi, Sifetu-s-saf ve 3 3 . l bnu-1-Devzi , Zemmu-1-heva 34. I bnu-1-Esir, Usudu-l-gabe 3 5 . l bnu-1-Mubarek, Kitabu-z-zuhd 36. I mam Es-Suj uti, Tabekatu-1-mt!fi!ssirin 3 7 . Muhammed M unedid, Silsiletu ea 'mali-l-ku/ub
38. 3 Y. -10.

Sahihu-1-Buhari Sahihu-1-dami ' Sahih Edebu-1-muf red

-l l . Sahih Ehu Davud


-12. -13. -1-1. -15. -16.

Sahih En-Nesai Sahih Et- Tirmizi Sahih Ibn Made Sahih Muslim Sahihu-t-terKib ve-t-terhib

4 7. emsu-1-Hakk A badi , Arnul-ma 'hudu bi ,\'erh i sune ni Ehi Davud

You might also like