Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
3Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Inteligencija (NM) Matešić

Inteligencija (NM) Matešić

Ratings: (0)|Views: 437 |Likes:
Published by Nataša Klasnić
Skripta s prezentacija iz kolegija Inteligencije s Centra za obrazovanje nastavnika na Filozofskom u Zagrebu. Predaje prof. Krunoslav Matešić
Skripta s prezentacija iz kolegija Inteligencije s Centra za obrazovanje nastavnika na Filozofskom u Zagrebu. Predaje prof. Krunoslav Matešić

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Nataša Klasnić on Jan 26, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/03/2014

pdf

text

original

 
1. Definiranje pojma
-
Inteligencija je sposobnost apstraktnog mišljenja
. (Lewis M. Terman, 1877.-1956.)
-
 
Inteligencija je ono što mjere testovi inteligencije. (Ewin G. Boring, 1886.
-1968.)
-
 
Inteligencija je opda sposobnost pojeinca a svrhovito jeluje, racionalno misli i učinkovito
upravlja svojom okolinom. (David Wechsler, 1896.-1981.)
-
 
Inteligencija je edukcija relata i korelata. (Charles E. Spearman, 1863.-1945.)
-
 
Inteligencija je brzina kojom osoba može ogovoriti na različite fiziološke poražaje. (Francis
Galton, 1822.-1911.)
-
 
Inteligencija je sposobnost prilagobe na nove zaatke i životne uvjete. (William L. Stern,
1871.-1938.)
-
 
Inteligencija je sposobnost svlaavanja poteškoda u novim situacijama. (Eouar Claparee
(1873.-1940./, W. Stern)
-
 
Inteligencija je svojstvo pojeinca a pronalazi nove prilagođene reakcije u prilikama bilokoje vrste. (Branimir Šverko, u B. Petz /ur./, 2006.)
 
-
 
Zoran Bujas (1910.-
2004.), autor najvedeg broja omadih testova inteligencije ržao je a:
 - Upor
aba pojma ‘sposobnosti’ je nespretna –
tvrdi Bujas
-
 
To je loše naslijeđe stare ‘psihologije modi’
 
-
 
Inteligencija je osjetljivost za probleme. (Z. Bujas)Bujas sa sur. 1965-
ih sastavio Problemni test kojim se mjeri inteligencija na naveeni način –
Pb testizdan je 1981.
Inteligencija je sposobnost snalaženja u novim, nepoznatim situacijama (pri čemu prethonoiskustvo nije o velike pomodi)
 
-
Ovo je najraširenija efinicija ko nas, spaa u opdu kulturu.
-
Pripisuje se Sternu i Clapareeu, nastala početkom 19
20-ih.
 
Termanova efinicija spaa u opdu kulturu u SAD
-u
Inteligencija
 
 –
relativno novi pojam, u
rječnicima postoji tek o kraja 1920
-ih. Prije toga inteligencija
nije postojala ni u velikim rječnicima tipa Cmbrigea, Oxfora
.
Potiče o lat. ‘intellegere’
=
‘razumjeti’
.
U latinskom jeziku nastao kao Ciceronov prijevo Aristotelova pojam ‘razumijevanje’
.Latinsko-
hrvatski enciklopeijski rječnik Joze Marevida navoi samo Ciceronovo objašnjenje uobrazlaganju pojma (Marevid, 2000. str. 1578.)
. U hrvatskom j
eziku inteligenciji je najbliži pojam‘bistrina
'. Inteligencija je i sposobnost uvida
U školskom okruženju inteligencija je svojevrsni sinonim za sposobnost učenja, sposobnost
razumijevanja .
Dakle, suprotno ‘bistrini’ jest ‘tupost’
 
 
Američka psihijatrijska
 
uruga, na tragu behaviorističkih pristupa psihologiji rži a je ‘Inteligencijasposobnost učenja i učinkovitog korištenja znanja’
 
2. Antropometrijski pristup
Sir Francis Galton (1822.-
1911.) bratid Ch. Darwina
.
Galton je bio ouševljen ‘Porijetlom vrsta’
. 10
goina poslije, 1869. Francis Galton objavio je knjigu ‘Nasljeni genij’.
Galton je 1880-ih osnovao
vlastiti antropometrijski laboratorij i započeo je ‘mjerenje’ inteligencije
. Galton je mjerio brzinu
reakcije, opseg glave, …
 U SAD-u glavni sljedbenik James McKeen Cattell (1860.-1944.). McKeen Cattell 1896. stvorio pojam
‘mentalni test’
 Clark Wissler (1870.-1947.), Cattellov student doveo je u sumnju pristup mjerenju inteligencije koji je
provoio Učitelj
 
McKeen Cattell početkom 1920. bio jean o osnivača ‘Psihološke korporacije’, anas je io holinga‘Pearson’, globalno najvedeg izavača psihoijagnostičkih srestava
 
Tzv ‘antropometrijski’ pristup pri mjerenju inteligencije trajao je nešto više o 30 goina
 Alfred Binet (1857.-
1911.) objavljuje 1905. prvi test za mjerenje inteligencije kojim započinje tzv.‘problemski’ pristup
. Koautor testa bio je Th. Simon (1873.-1961.).
Binet je trebao načiniti valjanipostupak ientifikacije intelektualno neuspješnih učenika pri svlaavanju propisanog školskog
programa.
Test je sastavio polazedi o usporebe mentalne i kronološke obi suionika mjerenja
 Karl Pearson (1857.-
1936.), Galtonov ‘nasljenik’ izračunao je a ne postoji povezanost izmeđuoboa šešira i intelektualne uspješno
sti, no Galton u to nikada nije u cijelosti povjerovao (Fancher,1993.)
‘Uvo u eksperimentalnu iaktiku’, P. Raosavljevid
(1879.-1958.), Zagreb: HPKZ, 1912. imaelemente Binet-Simon-Goddardovog testa, ali ima i antropometrijskih pristupa . Od 1910. do 1920.vrijeme prijelaza od antropometrijskog do problemskog pristupa u testiranjima inteligencije. RazvojBinet-Simonovog test iniciralo Ministarstvo prosvjete (jedni izvori); Ured za prosvjetu grada Pariza(drugi izvori). Razvoj prvog Binet-Simonovog test
a bio je vezan uz problem školskog (ne)uspjeha
 
Francuska je počela zaostajati u inustrijskom razvoju –
1880-
ih povedala broj goina obveznogškolovanja
.
Dvaesetak goina poslije u Francuskoj su postali problem učenici koji su ispunjavali
zakonsku obvezu, a koji nisu uspijevali svladati propisani nastavni program
Testovi inteligencije vezani su uz školski (ne)uspjeh
, to je ostala konstanta do danas. Testovi
inteligencije su neusporeivo kvalitetniji u procjenama intelektualno neuspješnih negoli intelektu
alnosuperiornih
1984. članovi ureništva časopisa ‘Science’ proglasili su Binetov izum jenim o 20 najvažnijih ottrida20. stoljedaMjerenje inteligencije započelo avno prije pojave Binet
-Simonovog testa
 
Tom Oakland, profesor edukacijske psihologije (
Gainesville, Fl.) bivši presjenik jene svjetske
asocijacije edukacijskih psihologa, sustavno u svojim istupanjima poziva se na iskustva iz doba stareKine. Kandidati za upravne poslove morali su interpretirati misli Konfucija (551.-479. pr. Kr.)Mauri
u Španjolskoj oko 1250. složili tajne upute za ientifikaciju posebno inteligentne i naarene
djece.
1575. ove su upute preveene na španjolski jezik
 
Posebno značenje u razumijevanju inteligencije pripisuje se jelu
Johanna Karla F. Gaussa (1777.-1855.).
Izračunao krivulju normalne raspojele oko 1800. goine
 
3. Psihološka paraigma
 
Alfred Binet (1857.-
1911.) ponuio je sa svojim prvim testom mjerenje inteligencije pomoduproblemskih zaataka, onosno ponuio je tzv. ‘psihološku’ paraigmu u mjerenju intel
igencije.
Binet se prihvatio zaade a sastavi valjan postupak za prepoznavanje onih učenika koji nisu umogudnosti svlaati propisane školske programe
. A. Binet objavio je svoje testove u suradnji s Th.Simonom (1873.-1961.): 1905., prva revizija: 1908. i druga revizija: 1911.Godine 1910. Henry Goddard (1866.-1957.) prvi prevodi Binet-Simonov test u SAD-u. Goddard je
učinio oslovce samo prijevo
-
služi samo kao izlika u njegovoj eugeničkoj praksi
 Godine 1916. Lewis M. Terman
objavljuje stvarnu američ
ku adaptaciju nazvanu Standford-Binetov test. Od 1916. do 1918., u trideset mjeseci sa Standford-Binetovim testom ispitano je oko 4
milijuna američke jece
. Termanova adaptacija vremenski je koincidirala s testiranjima za potrebe
Američke vojske –
 
provođeno pomodu Armijskog alfa i Armijskog beta testa
. Na temelju ova dva
ogađanja započinje era masovnih testiranja
 Godine 1913. W. Stern (1871.-
1938.) prelaže a se relativizira onos između mentalne ikronološke obi
.
Npr. ijete staro 7 goina može imati
zaostatak u mentalnoj dobi od 6 mjeseci. Taj
 je zaostatak (6 mjeseci) taa bitno vedi, nego nominalno jenak zaostatak o 6 mjeseci ko jeteta
starog 10 godina.
Stern je preložio a se mentalna ob (MD) poijeli s kronološkom obi (KD).
Kasnije se dobive
ni kvocijent počeo množiti sa 100 kako bi se izbjegle ecimalne vrijenosti
.Tako smodobili kvocijent inteligencije: IQ = MD/KD x 100
Prosječni kvocijent inteligencije iznosi 100
 
Danas se IQ oređuje pomodu krivulje normalne raspojele, onosno pomodu ta
blica
z
-vrijednosti
 –
to je tzv. Devijacijski kvocijent inteligencije.
Pojeinačni rezultat izražava se ustanarnim vrijenostima, onosno na ostupanjima (evijacijama) pojeinačnih rezultata oprosječne vrijenosti (Petz, 2005)
 
Grafički prikaz normaln
e raspodjele

Activity (3)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Dobročinitelj liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->