Latinski jezik 3

Sadraj
1. 2. SEMANTIKIKONJUNKTIV4 PARTICIPPOSLIJEVREMENOSTIAKTIVA7 TVORBAIZNAENJE7 AKTIVNAPERIFRASTINAKONJUGACIJA(APK)8 3. SLAGANJEVREMEN (CONSECUTIO TEMPORUM)10 SLAGANJEVREMENAHRVATSKIILATINSKI10 GLAVNAIHISTORIJSKAVREMENA10 SLAGANJEVREMENAOSNOVNAPRAVILA10 IZRICANJEPOSLIJEVREMENOSTI12 ODSTUPANJAODSLAGANJAVREMENA14 4. GERUNDIV17 TVORBA17 GERUNDIVKAOPARTICIPNUNOSTI17 PASIVNAPERIFRASTINAKONJUGACIJA(PPK)18 5. GERUND21 TVORBA21 ZNAENJEIUPOTREBA21 GERUNDIVKAOPRIDJEVSKIOBLIKGERUNDA21 UPOTREBAPOJEDINIHPADEA22 6. SUPIN26 AKUZATIV26 ABLATIV26 7. SUBJEKTINJEGOVIKOMPLEMENTI28 SUBJEKT28 KOMPLEMENTISUBJEKTAUNOMINATIVU29 KOMPLEMENTISUBJEKTAUDATIVU30 KOMPLEMENTISUBJEKTAUGENITIVU31 8. 9. NOMINATIVSINFINITIVOM(NOMINATVUSCUMINFINITVO,NCI)32 UPOTREBAAKUZATIVA36 IZRAVNI(DIREKTNI)OBJEKT36 OSTALIOBJEKTI37 PRILONEOZNAKE37 AKUZATIVKAOKONEKTOR39 10. AKUZATIVSINFINITIVOM(ACCUSATIVUSCUMINFINITIVO,ACI)40

Latinski jezik 3
PREVOENJE40 INJENICE KOJE VALJA IMATI NA UMU41 KADA SE JAVLJA43 11. UPOTREBADATIVA45 OBVEZATNIOBJEKT45 NEOBVEZATNIOBJEKT46 DATIVUSAUCTORIS47 PASIVGLAGOLSOBJEKTOMUDATIVU47 12. UPOTREBAGENITIVA49 OBJEKTI49 PRILONEOZNAKE50

|2

Latinski jezik 3

Latinski jezik 3

1. Semantiki konjunktiv
Indikativ slui prvenstveno za jednostavno opisivanje stanja stvari iz govornikove okoline. Ako upotrijebi konjunktiv, govornik moe izraziti vlastitu nesigurnost, neodlunost ili elju, ili pak injenicu da je stanje stvari samo mogue. Tako upotrijebljen konjunktiv ima razliito znaenje od indikativa i zato ga nazivamo semantikim konjunktivom. Prevodimo ga na razliite naine (mogunost, elja, zapovijed, neodlunost). Meutim, u nekim vrstama zavisnih reenica stoji konjunktiv bez obzira na to ima li on ili nema razliito znaenje od indikativa. Takav konjunktiv, koji se pojavljuje zato to se radi o odreenom tipu zavisne reenice, nazivamo gramatikim konjunktivom. On se najee prevodi indikativom.1 Semantiki konjunktiv izrie mogunost, neodlunost, elju ili naredbu. A. mogunost (potencijalni konjunktiv): prevodi se naim kondicionalom ili pomou modalnoga glagola ''moi''. Nijee se negacijama non, minime, nec itd. a. Za mogunost u sadanjosti rabe se 1. i 3. konjunktiv. Quisstellascaelienumeret?Tkobimogaoizbrojatizvijezdenanebu? Quishocnondederit?(Cicero)Tkotonebidao? DixeritaliquisNetkobirekao(Netkobimogaorei) b. Za mogunost u prolosti rabe se 2. i 4. konjunktiv. Vellem.Mogaosamhtjeti Mirarenturomnesadstantes.Svikojisuondjestajalimoglisuseuditi.
uoite razlike izmeu indikativa i konjunktiva kako glasi na kondicional?

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Haudfacilediscerneresexercitumabexercitu. M. Catonem ignorans in balneo quidam percussit imprudens (quis enim illi sciens faceret iniuriam?).(Seneca) Nemoumquamsinemagnaspeimmortalitatissepropatriaofferretadmortem.(Cicero) Quishocdubitet? Stultumhominem,dixeritquispiam.(Cicero) Ut corpora nostra lente augescunt, cito extinguuntur, sic ingenia studiaque oppresseris faciliusquamrevocaveris.(Tacitus) Valeriuscotidiecantabat;eratenimscaenicus:quidfaceretaliud?(Cicero)

quotidie

|4

U pretklasinim razdobljima razvoja latinskoga jezika nisu postojale zavisne reenice s konjunktivom. One su nastale od semantikoga konjunktiva u nezavisnim reenicama (Venias! Iubeo. "Doi! Nareujem [to]." > Venias iubeo. "Nareujem da doe.").
1

Latinski jezik 3 B. neodlunost (deliberativni konjunktiv). Rabi se u pitanjima u kojima se govornik ne moe odluiti izmeu vie mogunosti (za sadanjost 1. konjunktiv, za prolost 2. konjunktiv). Utrum superbiam prius commemorem an crudelitatem? Da li da prvo govorim o bahatostiiliookrutnosti?

8. 9. 10. 11. 12. 13.

O,meperditum!Rogemteutvenias?Nonrogem?(Cicero) Quidagerem? Quidproeliaautexpeditioneshibernas,oppidaexcisaautreceptaenumerem?(Sallustius) Quome,miser,conferam?Quomevertam?(Cicero) Quonuncmevertam?(Cicero) Utrummoenibusnosdefendamusanobviameamushostibus?(cf.Nepos) C. elja (optativni konjunktiv): esto ima estice utinam, ut (o da, kamo sree). Negacija je veinom ne. a. Za ispunjivu elju 1. konjunktiv. Stethaecurbs.Nekastojiovajgrad. b. Za neispunjivu elju u sadanjosti 2. konjunktiv, a u prolosti 4. konjunktiv. UtinamadessepossetPanaetius!KadbiPanetijemogaobitiovdje! Utinamtedipriusperdidissent.Kamosreedasutebogoviprijeubili.

to sve moe biti quo? to je cf.?

14. 15. 16. 17. 18.

O,mihipraeteritosreferatIuppiterannos!(Vergilius) Utinamistamcalliditatemhominibusdinededissent,quaperpaucibeneutuntur.(Cicero) Utinammodoconataefficerepossim!(Cicero) Utinamneeraerransmeadomoefferretpedem.(RhetoricaadHerennium) Valeant,valeantcivesmei:sintincolumes,sintflorentes,sintbeati.(Cicero) D. zamjena za imperativ: Nijee se rijeju ne. a. poticaj (adhortativni konjunktiv) u 1. l. mn. prvog konjunktiva. Amemuspatriam.Ljbimodomovinu. b. zapovijed ili zabrana (jusivni ili prohibitivni konjunktiv) u 2. i 3. l.: 1. konjunktiv za blau zapovijed i zabranu, a 3. konjunktiv za strou zabranu.2

di?

Konjunktiv koji izrie naredbu samo naizgled, a zapravo se radi o doputenju, naziva se koncesivnim konjunktivom. Sit fur, sit sacrilegus, sit flagitiorum omnium vitiorumque princeps; at est bonus
2

imperator.(Cicero)Nekajelopov,nekajeprijestupnik,nekajepredvodnikusvimzloinimai porocimaali,dobarjeupravitelj.

Latinski jezik 3 Donis impii placare audeant deos. Neka se bezbonici odvauju darovima umirivatibogove. NetransierisHiberum!DanisipreaoHiber!

19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27.

Haec sit propositi nostri summa: quod sentimus, loquamur; quod loquimur, sentiamus: concordetsermocumvita.(Seneca) adsum+A, Mulieradeamremdivinamneadsit,nevevideatquomodofiat.(Cato) nazoiti+D Nedifficiliaoptemus. Nevosmortemtimueritis! sr. rod mn. Omniahumanaplacateetmoderateferamus.(Cicero) pridjeva i zamjenica Praeceptorinterrogantibuslibenterrespondeat.(Quintilianus) prevodi se pomou Sitdiscordiarumfinisaliquando,adiuturnisdissensionibusconquiescamus.(Cicero) imenice Suumquisquenoscatingenium.(Cicero) 'stvari' ili jedninom Tueumnecnimisvaldenecnimissaepelaudaveris.(Cicero)

DedalodluujesIkarompobjeisKrete DaedalusintereaCretenlongumqueperosus exiliumtactusquelocinatalisamore claususeratpelago.Terraeviam,inquit,etundae obstruant:atcaelumcertepatet;ibimusillac: omniapossideat,nonpossidetaraMinos.(cf.Ovidius) Tibulanezanimazgrtanjenovca Divitiasaliusfulvosibicongeratauro etteneatcultiiugeramultasoli, quemlaboradsiduusvicinoterreathoste, Martiacuisomnosclassicapulsafugent. Memeapaupertasvitatraducatinerti, Dummeusadsiduoluceatignefocus.(Tibullus)

|6

Latinski jezik 3

2. Particip poslijevremenosti aktiva

Tvorba i znaenje
Particip poslijevremenosti aktiva (particip futura, participium futri) moe se dobiti od participa prijevremenosti (perfekta) pasiva tako da se zavretak -us, -a, -um zamijeni zavretkom -rus, -ra, -rum, a daljnja je deklinacija jednaka pridjevima na -us, -a, -um (npr. bonus).3

facio, 3. feci, factum factrus defendo, 3. defendi, defensum defensrus iubeo, 2. iussi, iussum iussrus do, 1. dedi, datum datrus formo, 1. [formvi, formtum] formatrus punio, 4. [punvi, puntum] punitrus sum, esse, fui futrus, a, um4

Particip poslijevremenosti aktiva ima znaenje poslijevremene aktivne radnje, tj. radnje za koju oekujemo da e se izvriti nakon radnje glavnoga glagola. adsuostranavit,remaususplusfamaehabituramadposterosquamfidei.(Livius)preplivaoje k svojima, odvaivi se na in koji e meu buduim naratajima biti vie slavan negoli prihvaenkaoistinit. Ovaj particip takoer izrie radnju koju netko namjerava izvriti ili za koju je odlueno da e se izvriti. Dic mihi dormituro: Potes non expergisci. (Seneca) Meni koji namjeravam ii na spavanje, reci:Mogaobiseneprobuditi. Ave,imperator,morituritesalutant!(Suetonius)Zdravo,zapovjednie,pozdravljajuteonikoji eumrijeti(=zakojejeodluenodaeumrijeti).
On se ne navodi meu osnovnim oblicima glagola jer se gotovo svi participi poslijevremenosti mogu dobiti na isti nain od participa prijevremenosti. 4 Postoje glagoli koji nemaju treu osnovu, ali imaju particip poslijevremenosti, npr. praesto, 1. stti, (praestatrus), egeo, 2. egui, (egitrus), caleo, 2. (calitrus), doleo, 2. dolui, (dolitrus), iaceo, 2. iacui (iacitrus).
3

Latinski jezik 3

28.

Stultusestqui,empturusequum,nonipsuminspicit,sedstratumeiusetfrenos.(Macrobius)

Kao i ostali participi, moe se prevoditi pridjevom, imenicom, prijedlonim izrazom ili cijelom reenicom. Meutim, valja zapamtiti da je on, kao i ostali participi, uvijek pridjev. Stoga se s rijeju koju dopunjava slae u rodu, broju i padeu. Darius Cyri filiam in matrimonium recepit, regnum firmaturus. (Iustinianus) Darije je oenio Kirovukerunamjeridaojaakraljevstvo(jerjenamjeravaoojaatikraljevstvo).

29. 30.

Vitelliussuasitsenatoribus,utlegatosmitterentpacempetituros.(Suetonius) Tuncnemoparcitmorituroneccuiquammoriturus.5(Curtius)

Neki su participi poslijevremenosti postali imenice (supstantivirali su se), izgubivi svojstva participa (cultura, scriptura, natura).

Aktivna perifrastina konjugacija (APK)

Ako se participu poslijevremenosti pridrui glagol sum, nastaje aktivna perifrastina konjugacija (coniugtio periphrastca actva).6 Particip poslijevremenosti u APK je atribut subjekta i slae se s njime u rodu, broju i padeu. Bellumscripturussum,quodpopulusRomanuscumIugurtha,regeNumidarum,gessit.(Sallustius) KanimopisatiratkojijerimskinarodvodiosnumidskimkraljemJugurtom. Omniaquaeventurasuntinincertoiacent.(Seneca)Svetoedoileiunesigurnosti.

31. 32. 33.

M.Scauruspetiturusconsulatumest. M.Pinari,num,sicontratedixero,mihimaledicturuses,utceterisfecisti?(Cicero) QuidquidexAgricolaamavimus,quidquemiratisumus,manetmansurumqueestinanimis hominum.(Tacitus)

APK se obino prevodi na sljedei nain: Glagol koji je u participu stavi se u infinitiv. Glagol sum zamijeni se nekim od naih glagola h o u , n a m j e r a v a m , k a n i m , v o l j a n s a m , j e s a m u obliku u kojem je glagol sum.

|8

Deponentni glagoli imaju aktivni oblik i znaenje u participu istovremenosti, participu poslijevremenosti, infinitivu poslijevremenosti, akuzativu supina i gerundu. 6 Grka rije perphrasis znai "opisivanje", pa se i perifrastina konjugacija ponekad naziva opisnom. Perifrastini se oblici zovu tako jer neizravnije, opisno izriu ono to ostali oblici izriu izravnije, jednom rijeju (npr. quaerimus).
5

Latinski jezik 3 Cum apes iam evolaturae sunt, consonant vehementer. (Varro) Kad pele ve namjeravaju odletjeti,snanozazuje. Relicturiomnesagroserant.(Cicero)Svisukanilinapustitipolja. Demonstrabimus ea, quae dicturi erimus. (Cicero) Pokazat emo ono to emo biti voljni govoriti.7

34. 35.

Omnia,quaeventurasunt,inincertoiacent:protinusvive.(Seneca) In tria tempora vita dividitur: quod fuit, quod est, quod futurum est. Ex his, quod agimus breveest,quodacturisumusdubium,quodegimuscertum.(Seneca)

APK se kroz vremena i naine mijenja onako kako se mijenja glagol sum: (tako e od quaero, 3. quaesivi, quaesitum 1. l. jed. prezenta glasiti quaesiturus sum, 2. l. jed. imperfekta quaesiturus eras, za enski rod quaesitura eras itd.)8. Fascesipsiadmedelaturifuerunt.(Cicero)Samisubilivoljnidonijetimifasce.

36.

Ceterum illi, qui ascensuri erant, praedocti ab duce arma ornatumque mutaverant. (Sallustius)

NB: U 2. konjunktivu umjesto essem, esses mogu se rabiti i oblici forem, fores APK ima i objekte i prilone oznake koje ima glagol iz kojega je izvedena. Morere,Diagora;nonenimincaelumascensuruses.(Cicero)Umri,Dijagoro;nee,naime,uzai nanebo.

37. 38.

Numinhaccotidianaurbanaquevitaoperamtuamforensem,consilium,auctoritatemnobises antelaturus?(Cicero) Tam demens est qui timet, quod non est passurus, quam qui timet, quod non est sensurus. (Seneca)

uoite korelaciju

Subjekt je u mukom rodu (misli se na govornike). 8 Pripazite na mnoinu: quaesituri, ae, a sumus
7

Latinski jezik 3

3. Slaganje vremen (consecutio temporum)

Slaganje vremena hrvatski i latinski
Hrvatski apsolutna upotreba Joneznamotosuposlaniciuinili. Jonismoznalitosuposlaniciuinili. Joneemoznatitosuposlaniciuinili. glavna radnja sadanjost prolost budunost glavna radnja sadanjost prolost budunost vremenski odnos prijevremenost prijevremenost prijevremenost vremenski odnos prijevremenost prijevremenost prijevremenost
bez obzira na vrijeme GR, vrijeme ZR u hrvatskom ostaje isto (apsolutno), dok se u latinskome mijenja (relativno)

Latinski relativna upotreba Nondumscimusquidlegatiegerint.(cf.Cicero) Nondumsciebamusquidlegatiegissent. Nondumsciemusquidlegatiegerint.

Glavna i historijska vremena

glavna (sadanjost i budunost) indikativi historijska (prolost)

prezent, futur I. i futur II., imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt prezentski perfekt9 historijski prezent, prezent u pismima 1. kon., 3. kon. (potencijalni i konjunktivi prohibitivni, te izvedeni iz 2. kon., 3. kon. (ostali), 4. kon. prezentskih perfekata) ostalo I. i II. imperativ historijski infinitiv

Slaganje vremena osnovna pravila

glavna reenica glavno vrijeme historijsko vrijeme

1. konjunktiv zavisna reenica 3. konjunktiv 1. konjunktiv ili APK (sim, sis)

2. konjunktiv 4. konjunktiv 2. konjunktiv ili APK (essem, esses)

istovremenost prijevremenost poslijevremenost

|10

glagole Glagoli kod kojih je naglaeno stanje sadanje perfektivnosti (novi, coepi, didici, audivi, reverti, za sve osnove znati sve oblitus sum, statui, decrevi) ponaaju se kao glavno vrijeme. Ostali glagoli upotrijebljeni u perfektu kojima posljedica traje do sadanjosti ponajvie predstavljaju historijsko vrijeme.
9

Latinski jezik 3

Glavna vremena: Istovrem. Prijevrem. Quaeritfilius,quidpaterdicat.Sinpitatootacgovori. Quaeretfilius,quidpaterdicat.Sinepitatitootacgovori. Quaeritfilius,quidpaterdixerit.Sinpitatojeotacgovorio/rekao. Quaeretfilius,quidpaterdixerit.Sinepitatitojeotacgovorio/rekao.

Nescisquantasviresvirtushabeat.(Cicero)Neznakakvusnaguimakrepost. Laudat Africanum Panaetius quod fuerit abstinens. (Cicero) Panetije hvali Afrikoga jer je bio umjeren. Quantaecuraetibimeushonosfuerit,cognoviexmeorumomniumlitteris.(Cicero)Kolikotijena brizibilamojaastznamizpisamasvihmojihblinjih. De te homines quid sentiant experti sumus. (Cicero) Uvjerili smo se u to to ljudi misle o tebi (autorjouvijeknositoiskustvo). Historijska vremena: Istovrem. Quaesivitfilius,quidpaterdiceret.Sinjepitaotootacgovori. Quaesiveratfilius,quidpaterdiceret.Sinjebiopitaotootacgovori. Prijevrem. Quaesivitfilius,quidpaterdixisset.Sinjepitaotojeotacgovorio/rekao. Quaesiveratfilius,quidpaterdixisset.Sinjebiopitaotojeotacgovorio/ rekao.

Mihidubiumnumquamfuitquintibiessemcarissimus.(Cicero)Nikadkodmenenijebilosumnje dasamtivrlodrag. Cum primi ordines hostium concidissent, tamen acerrime reliqui resistebant. (Caesar) Premda su prviredovineprijateljpali,ostalisuseipakvrloustroborili. Saepeexpertussumquantummeamares.(Cicero)Viesamseputauvjerioutokolikomeljubi (tosedogaalouprolosti). Prevedite: 39. 40. 41.

Utrumnescisquamalteascenderisanpronihiloidputas?(Cicero) Eaautemadhibitadoctrinaestquaevelvitiosissimamnaturamexcolerepossit.(Cicero) Viri fortes didicerunt quam sit pulchrum tyrannum occidere. (imati tu spoznaju u sadanjosti)(cf.Cicero)

verum i autem nikad nisu na poetku klauze

11

Latinski jezik 3

Dopunite odgovarajuim oblikom konjunktiva: 42. 43. 44. 45. Nec,meaqui[tkoe]digitislumina__________(condo),erit.(Ovidius) Tunequaesieris...quemtibidifinem__________(do).(Horatius) Omnes Verres certiores facit quid opus _______ (sum). (Cicero) [opus est potrebno je, certioremfacioobavijestiti] [Epaminondas]quaesivitsalvusne________(sum)clipeus.(Cicero)

Prevedite na latinski zavisnosloenim reenicama koje zahtijevaju konjunktiv: 46. 47. 48. 49. Ondjesepokazalokolikusnaguimasrdba. Svakogasedanauveerprisjeamtosamrekao,uoiuinio. Tisinajboljisvjedokkakosamzauzetbio.(Cicero) NeznamkojujeodlukudonioilidonosinaGnej.[donositiodlukuconsiliumcapio]

Izricanje poslijevremenosti
1) 1. konjunktiv (uz glavno vrijeme) / 2. konjunktiv (uz historijsko vrijeme):

ideje budunosti i mogunosti bliske su

a) glavni glagol ili smisao reenice najavljuju ideju poslijevremenosti (zavisne eljne, jusivne i namjerne reenice, reenice uz izraze straha, spreavanja, odluke, naredbe, oekivanja, mogunosti...) [Vercingetorix Gallos] hortatur ut communis libertatis causa arma capiant. (Caesar) VercingetorigpotakneGaledaradizajednikeslobodeustanunaoruje. [Laelius] veniebat ad caenam, ut satiaret desideria naturae. (Cicero) Lelije je dolazio na veerudazadovoljiprirodnepotrebe. b) glagol u zavisnoj reenici ne tvori particip poslijevremenosti ili stoji u pasivu (esto se koriste glagol possum, prilozi mox, brevi uskoro, post naknadno i sl.) Sapientisestenimpropriumnihilquodpaeniterepossitfacere.(Cicero)Svojstvoje,naime, mudracaneinitinitazbogegaesepokajati. Nondubitoquinbrevitimeas.Nesumnjamdaeseuskorobojati. NondubitabamquinmoxCaesarinterficeretur.NisamsumnjaodaeCezaruskorobiti ubijen.10 2) APK sa sim, sis (uz glavno vrijeme) / APK s essem, esses (uz historijsko vrijeme): a) zavisne izrine i upitne reenice

|12

10 Gramatiari predlau konstrukcije futurum sit, ut (fore, ut) + 1. kon. (glavno vrijeme) / futurum esset, ut (fore, ut) + 2. kon. (historijsko vrijeme). Non dubito quin futurum sit, ut te paeniteat. Ne sumnjam da e se pokajati. Non dubitabam quin futurum esset ut disceres. Nisam sumnjala da e nauiti.

Latinski jezik 3 b) izrazi sumnje (dubito ) c) ponekad izrazi straha (timeo) d) naglaavanje poslijevremenosti Exponemus quas res laudaturi simus, aut vituperaturi. (Cicero) Rei emo koje emo stvaripohvaliti,akojeprekoriti. Anteadubitabamventuraeneessent[legiones],nuncmihinonestdubiumquin...venturae nonsint.(Cicero)Prijesamsumnjaohoelilegijedoi,sadanesumnjamdanee. [Xerxes]lacrimasprofudit,quodintracentumannosnemoextantaiuventutesuperfuturus esset.(Seneca)Kserksojeproliosuzejerkrozstogodinanitkoodtolikemladostinije imaopreivjeti. Predbudua radnja: 3. konjunktiv (uz glavno vrijeme) / 4. konjunktiv (uz historijsko vrijeme). Nondubitoquinbreviopusperfeceris.Nesumnjamdaeuskorodovritiposao. Nondubitabamquinbreviopusperfecisses.Nisamsumnjaodaeuskorodovritiposao. Prevedite: 50. 51. 52. 53. 54. Nonvirbonusaciustushaberidebetqui,nemalumhabeat,abstinetseabiniuria.(Cicero) Timebamneevenirenteaquaeacciderunt.(Cicero) Gallinaepennisfoventpullos,nefrigorelaedantur.(cf.Cicero) Sedprecor,utpossimtutiusessemiser.(Ovidius) Tamearesestfacilis,ut[da]innumerabilisnaturamundoseffecturasit,efficiat,effecerit.(cf. Cicero)

Dopunite odgovarajuim oblikom konjunktivnog izraza za poslijevremenost: 55. 56. 57. 58. Incertumestquamlongacuiusquenostrum[svakogaodnas]vita__________(sum).(Cicero) Graeciinconviviissolentnominarecuipoculum_________(trado).(Cicero) Magnoperevosethortoretmoneouthisaliquando_________(consulo).(Cicero) Galli,nisi[akone]________(perfringo)munitiones,deomnisalutedesperant.(Caesar)[de omnisalutedesperoizgubitisvakunaduuspas]

Prevedite na latinski zavisnosloenim reenicama koje zahtijevaju konjunktiv: 59. 60. 61. 62. 63. PostaosamzatitnikdaSekstRoscijenebibiosasvimnaputen. Nisteznalimoelisetodogoditi. Nisamznaohoeliotacdoi. Nesumnjamdaekuabitiprodana. Pitaojetkoebitisljedeikonzul.

13

Latinski jezik 3

Odstupanja od slaganja vremena

Slaganje vremena nije uvijek vaee pravilo, ve tendencija, tako da se odstupanja mogu objasniti na razliite naine. Posljedine reenice: a) 1. konjunktiv ako posljedica traje do sadanjosti b) 2. konjunktiv ako se naglaava trajnost i istovremenost c) 3. konjunktiv ako se posljedica ne dovodi u vremensku vezu s glavnom radnjom puka injenica da ta posljedica postoji [Verres] Siciliam per triennium ita vexavit, ut ea restitui in antiquum statum nullo modo possit. (Cicero) Ver je kroz tri godine tako izmrcvario Siciliju, da se ona nikako ne moevratitiuprijanjestanje. Alcibiades, contione advocata, sic verba fecit, ut nemo tam ferus fuerit, quin eius casum lacrumarit.(Nepos)Kadjeskuptinasazvana,Alkibijadjegovoriotakodanitkonije biotolikodivljidanijezaplakao. Umetnute reenice (restriktivne te diskursne kao ut ita dicam, ne erretis) imaju nezavisni konjunktiv. Sed,quodlitterisexstet,PherecydesSyriusprimumdixitanimosessehominumsempiternos.(Cicero) Ali,gledeonogatobimoglopostojatiuzapisima,FerekidsaSiraprvijerekaodajeljudski duhvjean. Antonio,oratorumomniumeloquentissimo,quosquidemegoaudierim,caputpraecisumest.(Cicero) Antoniju,najrjeitijemodsvihgovornika,baremonihkojesamjamogaosluati,odsjeenaje glava. At est floridior, ut ita dicam, quam Hyperides, quam Lysias. (Cicero) Ali rascvjetaniji je, da tako kaem,negoHiperid,negoLisija. Semantiki konjunktiv Ako je konjunktiv u zavisnoj reenici semantiki (potencijalni, irealni i dubitativni), tada se ne pokorava pravilima consecutio temporum. Quaero a te, cur ego C. Cornelium non defenderem. (Cicero) Pitam te zato ne bih bio mogao

|14

braniti Gaja Kornelija. (po pravilima slaganja vremena bilo bi cur defenderim zato nisambranio, ali ovdje je u pitanju potencijalni konjunktiv).

Latinski jezik 3 Estviolentiorquamvellem.(Cicero)Nasilnijijenegotosammogaohtjeti. esta odstupanja (konjunktiv ovisan o vremenu izricanja ili vremenu u koje nas reenica prenosi, osobito ako je zavisna reenica ispred glavne): uzrone, dopusne, adverzativne, poredbene, vremenske, supozitivne, kompletivne reenice s quod

Hocquomodoacciperenthomines,vereoretiamnunc.(Cicero)Joseisadabojim[abojaosamsei uprolosti]kakotoljudiprimaju. Adveniohasmiseras,frater,adinferias,uttepostremodonaremmuneremortis.(Catullus)Dolazim, brate, na ovo tuno prinoenje mrtvima, da ti darujem posljednji dar za mrtve [imajui u viduciljskojimjeuprolostikrenuonaput]. Laudantur oratores veteres quod copiose reorum causas defendere solerent. (Cicero) Drevni su govornicihvaljenizatotosurjeitobranilioptuenike[hvaljenisuprijekaoisada]. Eanos,utpotequinihilcontemneresoleamus,nonpertimescebamus.(Cicero)Togasemi,jernita nepreziremo,nismobojali[naajestalnaosobinanepreziratinita]. Prevedite: 64. Thorius erat ita non superstitiosus [tako slobodan od praznovjerja], ut illa plurima in sua patria et sacrificia et fana contemneret; ita non timidus ad mortem, ut in acie sit ob rem publicaminterfectus.(Cicero) Eloquenti[urjeitosti]nescioanGracchushabuissetparemneminem.(Cicero) DidicitiampopulusRomanusquibussecommitteret,aquibuscaveret[nauiojeuprolosti]. (Cicero) MiseruntDelphosconsultum[daseposavjetuju]quidnamfacerent.(Nepos) Eofacto[zbogtoga]sicdoluit,utnihiltuleritgraviusinvita.(Cicero) [Servius Tullius] curavit, quod semper in re publica tenendum est, ne plurimum valeant plurimi.(Cicero)

65. 66. 67. 68. 69.

Dopunite odgovarajuim oblikom konjunktivnog izraza glagola u zagradi: 70. 71. 72. 73. 74. Nemoadeo[toliko]ferusest,ut[da]nonmitescere________(possum). [Murena]Asiamsicobiit[upravljao],ut[da]ineanequeavaritiaenequeluxuriaevestigium ___________(relinquo). Hicquantuminbellofortuna_______(possum)etquantos________(adfero)casus,cognosci potuit.(Caesar)[sreajeuvijekmonauratu,anesamotada] Cum [iako] apud Graecos antiquissimum e doctis genus ____ (sum) poetarum..., serius poeticamnos[Rimljani]accepimus.(Cicero) Quaminvisa_________(sum)singularispotentia,cuivisfacileintellectufuit[lakoshvatiti]. (Nepos)[moujednimrukamauvijekjemrska]

15

Latinski jezik 3 Prevedite na latinski zavisnosloenim reenicama koje zahtijevaju konjunktiv: 75. 76. 77. 78. Bila je velika rasprava [contentio] da li da se brane zidinama ili da idu ususret [obviam eo] neprijateljima. Hortenzijejetakogorioodeljezagovorenjem,danikodkoganikadnisamvidioivljuelju. Biloihjemnogihkojisuseteeizaspokojempovukliodjavnihposlova. Neznamtosamuinio.Neznamtosamtrebaouiniti.

|16

Latinski jezik 3

4. Gerundiv
Gerundiv (gerundvum) je glagolski pridjev (particip) pasivnoga znaenja, koji se stoga u nekim (osobito starijim) gramatikama naziva pasivnim participom futura.

Tvorba
Gerundiv se tvori od prve osnove dodatkom tvorbenog morfema -nd-. Trea i etvrta konjugacija ispred tvorbenog morfema imaju vezni vokal -e-.11 Na tako dobivenu osnovu dodaju se pridjevski morfemi 1. klase (1. i 2. deklinacije).12 1. am-re 2. doc-re 3. scrib--re 3. -io rap--re 4. pun-re ama-nd-us, -a, -um doce-nd-us, -a, -um scrib-e-nd-us, -a, -um rapi-e-nd-us, -a, -um puni-e-nd-us, -a, -um Neki su pridjevi nastali od gerundiva, ali su izgubili gerundivno znaenje (secundus 'sljedei', od sequundus, tj. sequor, 3.; facundus 'rjeit', od for, 1.; verecundus 'stidljiv', od vereor, 2.). Gerundivi se, kao i ostali pridjevi, mogu i supstantivirati (legenda 'stvari koje valja itati', od lego, 3.; merenda 'zaslueni obrok', od mereo, 2.). Gerundiv se upotrebljava na dva naina: kao particip nunosti i kao pridjevski oblik gerunda.

Gerundiv kao particip nunosti

Gerundiv kao particip nunosti ima pasivno znaenje, a izrie radnju koja se mora (treba, valja) vriti. patria amanda domovina koju treba voljeti, opus finiendum posao koji valja dovriti, mater amandamajkakojutrebavoljeti Ako je negiran, ovaj gerundiv znai radnju koju ne treba, ili se ne smije, ili se ne moe vriti.
11 U tekstovima iz starijega razdoblja kao vezni vokal upotrebljavao se -u-, koji je ostao u upotrebi u pravnikim formulama (faci-u-nd-us). On je i u klasino doba zadran u gerundivu glagola eo (e-u-ndus). 12 Gerundiv je jedini oblik koji i kod deponentnih glagola ima pasivno znaenje (urbs aggredienda grad koji treba biti napadnut aggredior, 3. aggressus sum).

17

Latinski jezik 3 obligationonnegligendaobvezakojasenesmijezanemariti

79. 80.

CaesarlegioneminMorinosducendamQ.Fabiolegatodedit.(Caesar) Equorumquattuormiliadonandaequitibusdivisasunt.(Livius)

Pasivna perifrastina konjugacija (PPK)

Ako se gerundivu (participu nunosti) pridrui glagol sum, nastaje pasivna perifrastina konjugacija (coniugatio periphrastca passva). Glagol sum u PPK je nositelj predikata, a gerundiv je komplement subjekta i stoga uvijek prati njegov rod, broj i pade. Avaritiamsitollerevultis,matereiusesttollenda,luxuries.(Seneca)Akoeliteuklonitipohlepu, valjauklonitinjezinumajkurasko. Quae pessimi et stultissimi decrevere, ea bonis et sapientibus facienda sunt. (Seneca) Ono to su najgoriinajglupljiodluili,todobriimudrimorajuiniti.

81. 82.

Ratione,nonvi,vincendaadulescentiaest.(PubliliusSyrus) Sediamfinisfaciendaest.(Seneca)

PPK se prevodi uvoenjem glagola morati (lino: moram, mora, mora) s infinitivom, ili treba da / valja da (bezlino), tj. objektnom reenicom.

U prevoenju je mogue zadrati pasivnu konstrukciju ili je transformirati u aktivnu. 1) U pasivnom prijevodu subjekt ostaje subjekt, a gerundiv se prevodi pasivno: Ante ad mortem quam ad vitam praeparandi sumus. (Seneca) Treba da prije budemo pripremanizasmrtnegolizaivot./Moramoprijebitipripremanizasmrtnegoliza ivot. 2) Sudionik koji je u aktivnoj reenici subjekt u PPK stoji najee u dativu [tzv. dativus auctoris]). Ako konstrukciju elimo prevesti u aktivu, taj sudionik postaje u prijevodu subjekt, a latinski subjekt (u nominativu) prevodi se izravnim objektom: Magno mihi animo strepitus iste belli circumsonantis exaudiendus est. (Seneca) [magno animo hrabro] Valja da hrabro sluam taj ratni tutanj koji se uje uokolo. / Moram hrabrosluatitajratnitutanjkojiseujeuokolo.13

|18

Ponekad se izrie izrazom ab+Ab.. A consulibus mea causa erat suscipienda. (cf. Cicero) Konzuli su moraliprihvatitimojuparnicu.
13

Latinski jezik 3

83. 84. 85. 86.

Equinum pecus pascendum est in pratis potissimum herba, in stabulis ac praesepibus arido foeno.(Varro) Fortes[prevestiinstrumentalom]sunthabendi[smatrati]nonquifaciunt,sedquipropulsant iniuriam.(Cicero) Ingentis irae exitus furor est, et adeo ira vitanda est, non moderationis causa, sed sanitatis. (Seneca) Aliquisvirbonusnobisdiligendusestacsemperanteoculoshabendus,utsictamquamcoram illumvivamusetomniacoramillumfaciamus.(cf.Cicero)

Glagoli "morati", "treba", "valja" prevode se vremenom u kojem je glagol sum. Diligentia in omnibus rebus est nobis adhibenda. (Cicero) Treba da u svemu prizovemo marljivost. Diligentiainomnibusrebuseratnobisadhibenda.Trebalojedausvemuprizovemomarljivost. Kao i APK, PPK se kroz vremena mijenja kao glagol sum (amandi estis, amanda essem...).

87. 88.

Domuseratrelinquenda. Eruntnobisomniainspicienda.

Osobito valja paziti na glagole koji kad su u aktivu nemaju objekt u akuzativu. Oni konstruiraju PPK bezlino. moderorlinguaeobuzdavamjezik Linguaemoderandumestmihi.Moramobuzdatijezik.(ne:*Linguaestmoderandamihi.) parcovictistedimpobijeene Parcendumestvictis.Pobijeenevaljapotedjeti.(ne:*Victisuntparcendimihi.) taceoutim Tacendumesttibi.Morautjeti. (ne: *Tacenduses.)

89. 90.

ApudPythagoramdiscipulisquinqueannistacendumerat.(Seneca) Etiam in secundissimis rebus maxime est utendum consilio amicorum iisque maior quam anteatribuendaauctoritas.(Cicero)

Zanijekana PPK prevodi se pomou izraza n e s m i j e (n e t r e b a , n e m o r a ) . Necverocorporisolumsubveniendumest,sedmentiatqueanimomultomagis.(Cicero)Inesmije sepomagatisamotijelu,vemnogovieiumuiduhu.

19
91. Audendumatqueagendum,nonconsultandumintantomaloest.(Livius)

Latinski jezik 3 92. 93. Tibinonmododeliberandumest,verumetiamagendum.(Cicero) Haecateulciscendanonsunt,etiamsinonsuntdolenda.(Cicero)

Glagol u PPK ima objekte i prilone oznake koje ima i inae. Magisenimindignandumdeistoquamdisputandumest.(Seneca)Naime,nadtimesevievalja zgraatinegoliotomeraspravljati. Omnia,quaesecundumnaturamfiunt,sunthabendainbonis.(Cicero)Svetoseodvijauskladus prirodomvaljaubrajatiudobro.

94. 95. 96.

Audaciumciviumconsiliissaepeestresistendum.(Cicero) Praeponendaestdivitiisgloria.(cf.Cicero) Tamen,utlevissimedicam,dimicandumnobiscumillofuisset.(Cicero)

Kakoseboritiprotivstarosti Resistendum senectuti est eiusque vitia diligentia compensanda sunt: pugnandum est, tamquam contra morborum vim, sic contra senectutem: habenda [est] ratio* valetudinis, utendumexercitationibusmodicis,tantumcibietpotionisadhibendum,utreficianturvires, nonopprimantur. Nec vero corpori solum subveniendum est, sed menti atque animo magis; nam mens animusquequoque,nisitamquamluminioleuminstilles,extinguuntursenectute.(Cicero) *habeorationemvoditirauna,imatiuvidu

|20

Latinski jezik 3

5. Gerund
Gerund je glagolska imenica koja ima samo jedninu, i to bez nominativa i vokativa.14
prisjetite se razlike izmeu gerunda i gerundiva

Tvorba

Gerund se tvori od prve osnove dodatkom tvorbenog morfema -nd-. Trea i etvrta konjugacija ispred tvorbenog morfema imaju vezni vokal -e-. Zatim se dodaju padeni morfemi za Ak, D., Ab. i G. srednjega roda o-deklinacije: vivo, 3. A. vivend-um D. i Ab. vivend-o G. vivend-i15

Znaenje i upotreba
Gerund ima nesvreno i aktivno znaenje. U svim se padeima esto moe prevoditi glagolskom imenicom: ad vivendum (A.) za ivljenje vivendo (D.) ivljenju vivendo (Ab.) ivljenjem vivendi (G.) ivljenja16 Osim toga opega znaenja, u pojedinim padeima imat e posebne upotrebe.

Gerundiv kao pridjevski oblik gerunda

Ako glagol ima izravni objekt u akuzativu, gerund se moe zamijeniti gerundivom. Zamjena je: obvezatna u akuzativu, dativu i ablativu s prijedlogom, mogua u genitivu i ablativu bez prijedloga.

Konstrukcije izgledaju ovako:

Kao nominativ mu slui infinitiv. Imaju ga i deponentni glagoli. Glagol eo ima gerund: A. eundum, D. Ab. eundo, G. eundi. 16 Mogue je upotrijebiti i imenicu srodnoga znaenja: A. "za ivot", D. "ivotu", Ab. "ivotom", G. "ivota".
14 15

21

Latinski jezik 3 Konstrukcija gerunda (glagolska imenica + objekt u A.) officiumdiscendilinguam discendolinguamdelector *paratusaddiscendumlinguam officiumlinguaediscendae discendalinguadelector paratusadlinguamdiscendam Konstrukcija gerundiva (atribut + imenica) Prijevod na hrvatski (glagolska imenica + atribut u G.) dunostuenjajezika uivamuuenjujezika pripravannauenjejezika

Pri prelasku iz konstrukcije gerunda u konstrukciju gerundiva, konstrukcija gerundiva preuzima pade gerunda, a rod i broj objekta u akuzativu.

Upotreba pojedinih padea

Akuzativ Uvijek stoji s prijedlogom. Najee stoji s ad i oznaava svrhu, namjeru, cilj. TumisnuntiusRomamadconsulendumredit.(Livius)ZatimsetajposlanikvratiouRimdase posavjetuje. Atticus philosophorum praeceptis ad vitam agendam, non ad ostentationem utebatur (*ad agendum vitam). (cf. Nepos) Atik je koristio savjete filozof za provoenje ivota, a ne za razmetanje. Moe stajati i s in u, inter za vrijeme, ob zbog, za itd. intercenandum zavrijemeveere Item nunc isti pretia maxima ob tacendum accipiunt. (Gellius) Istotakosada oni primaju vrlo veliknovaczautnju. Kad je gerundiv zamjena za akuzativ gerunda, moe se rabiti i bez prijedloga, i u tom e sluaju oznaavati svrhu. locaverunt aedem faciendam (*faciendum aedem). (Livius) ugovorili su da se hram sagradi(=gradnjuhrama). Ako se eli rei da se netko pobrinuo da se neto obavi, rabi se glagol curo s akuzativom gerundiva. Eos porro libros universos multis post tempestatibus Seleucus rex, qui Nicanor appellatus est, referendos Athenas curavit. (Gellius) Nadalje, nakon dugog se vremena kralj Seleuk, koji je nazvan Nikanorom, pobrinuodasesveoneknjigevrateuAtenu.

|22

Latinski jezik 3

97. 98. 99. 100. 101. 102. 103. 104.

AdAntoniumaudiendumvenistis.(Cicero) Divitihominiidaurumservandumdedit. Patriamdiripiendamrelinquimus. PopulusRomanusCrassobellumgerendumdedit. Brevetempusaetatisnostraesatislongumestadbenehonestequevivendum.(Cicero) CaesarponteminArarefaciendumcuratatqueitaexercitumtraducit.(Caesar) Caesar ea, quae sunt usui [od koristi] ad armandas naves, ex Hispania apportari iubet [je narediodasedonese]. ExfanoApollinisnostriclamVerressustulitsignapulcherrimaatqueantiquissimaeaquein onerariamnavemconiciendacuravit.(Cicero)

Dativ Dativ oznaava prikladnost, spremnost, namjenu, a stoji uz izraze kao to su: praesum nadlean sam (za); studeo, operam do nastojim (oko), bavim se; diem dico odreujem rok (za), praeficio zaduujem za; pridjeve idoneus, aptus, accommodatus prikladan (za); necessarius nuan i sl. T.Maeniumdilectuihabendopraefecit.(Livius)[dilectumhabeonovaiti]TitaMenijazaduio jezaprovoenjenovaenja. Reliquaautemtemporademetendisfructibusetpercipiendis accommodatasunt(=demetendoet percipiendofructus).(Cicero)Ostalasupakrazdobljaprikladnazaetvuisakupljanjeplodova. Umjesto dativa obino se rabi ad + A. Castraerantadbellumducendumaptissima.(Caesar)Taborjebiovrloprikladanzaratovanje. Osobita je upotreba gerundiva u dativu uz sloenice rijei vir koje oznaavaju dravnu slubu, uz comitia i sl. triumviricoloniisdeducendistrijumvirizaosnivanjekolonija;decemviri legibus scribundis decemviri za pisanje zakona; comitia consulibus creandisskuptinazabiranjekonzula 105. 106. 107. Lignumaridummateriaestidoneaeliciendisignibus. InoperequisparRomanomiles?Quisadtolerandamremmelior?(Livius) Incredibilisphilosophiaevisestadomnemfortuitamvimretundendam.(Seneca)

Ablativ Ablativ bez prijedloga izrie sredstvo ili nain vrenja radnje. Tada ga prevodimo instrumentalom glagolske imenice ili glagolskim prilogom na "-i".

23

Latinski jezik 3 Unus homo nobis cunctando restituit rem. (Ennius) Jedan nam je ovjek oklijevanjem (oklijevajui)ponovnopodigaodravu. Loquendi elegantia augetur legendis oratoribus et poetis. (Cicero) Vrsnoa govorenja poveavaseitanjemgovornikaipjesnika. Ablativ moe imati prijedloge, najee ab, de, ex i in. In iudicando criminosa est celeritas. (Publilius Syrus) U prosuivanju je brzopletost vrijedna osude. Carboniserattertialexdeiubendislegibusetvetandis.(Cicero)Karbonovjebiotreizakono donoenjuiodbijanjuzakon.

108. 109. 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116.

Brutusinliberandapatriaestinterfectus. CaesareminterficiendoBrutusetCassiuspatriaelibertatemrestituereconatisunt. Veteremferendoiniuriaminvitasnovam.(PubliliusSyrus) Deliberandodiscitursapientia.(PubliliusSyrus) Exercendocottidiemilitehostemopperiebatur(=exercendomilitem). Hominismensdiscendoalituretcogitando. Involuptatespernendavirtusvelmaximecernitur.(Cicero) Philosophidecontemnendagloriascribunt. Rectumiter,quodserocognovietlassuserrando,aliismonstro.(Seneca)

Genitiv Genitiv se rabi kao atribut uz imenice i pridjeve koji ga trae. Vivendiarsestprudentia.(Cicero)Razboritostjeumijeeivljenja. Demosthenes studiosus Platonis audiendi fuit. (cf. Cicero) Demosten je bio eljan sluanja Platona. Atributni genitiv uz gerunnd ili gerundiv vrlo je est s postpozicijama causa i gratia, kada izrie namjeru. Dissimulandicausainsenatumvenit.(Sallustius)Doaojeusenatradipretvaranja/da bisepretvarao. Ako je rije uz koju gerund ili gerundiv stoji lina zamjenica, ona e uvijek biti u genitivu jednine srednjeg roda (mei, tui, sui, nostri, vestri).

|24

Latinski jezik 3 spesconservandisui(njihova)nadausvojeizbavljenje;desideriumvestriadhortandieljada sevasohrabri. Haeduilegatos adCaesarem suipurgandigratiamittunt. (Caesar) Heduancisu uputiliCezaruposlanikedabisasebeskinulikrivnju.

117. 118. 119. 120. 121. 122. 123. 124.

125. 126.

Instabattempusadbellumproficiscendi.(Nepos) Hocestdiscenditempus.(Seneca) Innumerabilesaliipartimadipiscendaelaudis,partimvitandaeturpitudiniscausamortemin variisbellisoppeterunt.(Cicero) Lepidusarmacepitlibertatissubvertendaecausa. Negandicausaavaronumquamdeficit.(PubliliusSyrus) Ratiocinatioestdiligensetconsideratafaciendialiquidautnonfaciendiexcogitatio.(Cicero) StoiciEpicureisirridendisuifacultatemdederunt. Stulta est, mi Lucili, et minime conveniens litterato viro occupatio exercendi lacertos et dilatandicervicemaclaterafirmandi:cumtibitoricreverint,necviresumquamoptimibovis necpondusaequabis.(Seneca) Sullamprobo,quitribunisplebissualegeiniuriaefaciendaepotestatemademerit.(Cicero) Titusequitandiperitissimusfuit.

Pohvalavinu Vinonihiliucundiusquisquambibit: hocaegritudinemadmedendaminvenerunt, hochilaritatisdulceseminarium hoccontinetcoagulumconvivia.(Varro) Imaliovakvihuvaemmjestu? EstardalionumquaedamRomaenatio, trepideconcursans,occupatainotio, gratisanhelans,multaagendonilagens, sibimolestaetaliisodiosissima.(Phaedrus)

25

Latinski jezik 3

6. Supin

Supin je glagolska imenica 4. deklinacije, a ima samo oblike za akuzativ jednine (zavrava na -um) i ablativ jednine (zavrava na -)17. Supin imaju i deponentni glagoli.
kojemu je obliku akuzativ supina jednak izgledom?

Akuzativ
srednjeg roda, dakle ima padeni morfem -um. factum(facio),dormitum(dormio),deletum(deleo),amatum(amo)

Akuzativ supina po obliku je jednak participu prijevremenosti pasiva u N. jed.

On se upotrebljava uz glagole koji izriu promjenu poloaja i stanja (eo, proficiscor idem, venio dolazim, mitto aljem...) i oznaava neki cilj, namjeru. Prevodi se naim infinitivom ili namjernom reenicom. Totius fere Galliae legati, principes civitatum, ad Caesarem gratulatum convenerunt. (Caesar) PoslaniciizgotovocijeleGalije,prvacigradova,dolisukCezarudamuestitaju.

127. 128. 129. 130. 131. 132. 133.

Quid est, Crasse, inquit Iulius, imusne sessum? Etsi admonitum venimus te, non flagitatum.(Cicero) AeduilegatosadCaesaremmittuntrogatumauxilium.(Caesar) AgesilausEphesumhiematumexercitumtraduxit.(Nepos) Galligallinaceicumsoleeuntcubitum. PorsennacumpartecopiarumfiliumArruntemAriciamoppugnatummittit.(Livius) PraefectiregisPersaelegatosmiseruntAthenas,questumquod[zatoto]Chabriasadversum regembellumgereretcumAegyptiis.(Nepos) Stultitiaestvenatumducereinvitascanes.

Ablativ
Ablativ supina ima padeni morfem -. fact,dormit,delet,amat Ima ga mali broj glagola.

|26
17

Neki gramatiari smatraju da se radi o dativu ili pak o sinkretizmu dativa i ablativa.

Latinski jezik 3 On daje dodatnu informaciju o nekom svojstvu (izrie na to se ono odnosi). Na hrvatski se prevodi infinitivom s imenicom srodna znaenja uz prijedlog za, imenicom u genitivu ili kojem drugom prikladnom obliku. Rabi se uz: pridjeve koji znae tjelesno ili moralno svojstvo ili mogunost Iddictuquamre,utpleraque,faciliusest.(Livius)Toje,kaoikodveinestvari,lakereinegoli uiniti. Quamquamhaecaudituacerbasunt,tamenaudiretolerabiliusestquamvidere.(Cicero)Premdasu testvariotrezasluanje,ipakjepodnoljivijesluatinegoligledati. izraze fas est ispravno je, nefas est grijeh je, opus est treba Tumnobisopusestsumptu.(Plautus)Utomsluaju,trebadatroimo.

134. 135. 136. 137. 138. 139. 140. 141. 142. 143. 144.

Difficileestdictuquantopereconcilietanimoshominumcomitas.(Cicero) Exquofit,utomniaquaesuntDeussint,quod[to]dictunefasest.(Boethius) Sempronius consul in Lucanis multa proelia parva, haud ullum dignum memoratu fecit. (Livius) mirabiledictu Nihildignummemoratuactumest.(Sallustius) necvisufacilisnecdictuaffabilisulli.(Vergilius) Deindelibertatisrestitutaedulceauditunomencrebrousurpatum...(Livius) Illud vero taeterrimum non modo aspectu sed etiam auditu, [to da] in cella Concordiae conlocari[budusmjeteni]armatos,latrones,sicarios,(Cicero) Quid enim est tam iucundum cognitu atque auditu, quam sapientibus sententiis gravibusqueverbisornataoratioetpolita?(Cicero) Namutsyllabaeelitterismeliussonantibusclariores,itaverbaesyllabismagisvocalia,etquo plusquodquespiritushabet,auditupulchrius.(Quintilianus) Num.FabioVibulanoT.QuinctioCapitolinifilioCapitolinoconsulibus,ductuFabii,cuisorte eaprovinciaevenerat,nihildignummemoratuactum...(Livius)

27

Latinski jezik 3

7. Subjekt i njegovi komplementi

Subjekt
Subjekt u latinskoj reenici ima posebnu ulogu. Ovo su svojstva po kojima se prepoznaje: 1. Slae se s finitnim glagolskim oblikom u licu i broju.18 2. Ako ima padee, stoji u nominativu. 3. Kad je aktivni glagol u pasivu, njegov subjekt postaje prilona oznaka sredstva ili vritelja radnje, dok izravni objekt postaje subjekt. 4. Kad reenica izrie svojstvo neega, subjekt je ono emu se pridaje svojstvo. Nefinitni glagolski oblici (glagolska imena) nemaju subjekt. Uz glagole u treem licu subjekt se ne mora biljeiti ako je poznat iz okolnoga teksta ili konteksta. U prvom i drugom licu subjekt se obino ne biljei posebnom rijeju, jer je vidljiv iz glagolskoga zavretka (ja, ti, mi, vi). Ipak, u sluajevima kad se neto eli naglasiti ili suprotstaviti upotrebljavaju se zamjenice prvog i drugog lica kao subjekti. Ego reges eieci, vos tyrannos introducitis. (Rhetorica ad Herennium) Ja sam izbacio kraljeve, vi uvoditetirane. Subjekt moe poprimiti sljedee gramatike forme: ime u nominativu Dant gemitum victi penduntque ex foedere poenas. (Ovidius) Pobijeeni jauu i plaaju kaznupremadogovoru. infinitiv Contendissedecorumest.(Ovidius)asnojenatjecatise/natjecanje(dasenatjecao). infinitivna konstrukcija Vetus est opinio insulam Siciliam totam esse Cereri consecratam. (Cicero) Staro je vjerovanjedajecijeliotokSicilijaposveenCereri. zavisna reenica

|28

18

Ako je subjekt infinitiv, infinitivna konstrukcija ili zavisna reenica, tada je predikat u treem licu jednine.

Latinski jezik 3 Magnum beneficium naturae quod necesse est mori. (Seneca) Velika je blagodat prirode tosemoraumrijeti. Infinitiv kao subjekt moe doi uz glagole decet dolikuje, dedecet ne dolikuje, praestat bolje je, oportet treba, licet doputeno je, libet mili se Ono to dolikuje (to je bolje, to treba, to je doputeno) stoji u infinitivu, reenici s quod ili reenici s ut s konjunktivom. Eterubuissedecebat.(Ovidius)Idolikovalojezacrvenjetise. Nequeenimiammihilicetnequeestintegrumutmeumlaboremhominumpericulissublevandis nonimpertiam.(Cicero)Sadanitimijedoputenonitiasnodasvojtrudneupotrijebimza olakanjeljudskihpogibli. Ako se navodi osoba ili stvar o kojoj se govori, ona stoji s decet, dedecet, oportet, praestat akuzativu, a s licet i libet u dativu. Oratoremirasciminimedecet,simularenondedecet.(Cicero)Govornikuninajmanjenedolikuje dasesrdi,alinijenedolinodasepretvara. LicuitesseotiosoThemistocli.(Cicero)Temistoklujebilodoputenobitidokon.

145. 146. 147.

148. 149. 150. 151. 152. 153. 154.

Feminaecumviriscubantibussedentescenitabant.(ValeriusMaximus) Haec procella equestris primo confudit et turbavit, deinde dissipavit aciem Gallorum, non tamenuttergadarent.(Livius) Quotiens inter virum et uxorem aliquid iurgii intercesserat, in sacellum deae Viriplacae in Palatium veniebant, et ibi invicem locuti quae voluerant concordes revertebantur. (Valerius Maximus) Egoverosumparatus.(Phaedrus) Vini usus olim Romanis feminis ignotus fuit, ne scilicet in aliquod dedecus prolaberentur. (ValeriusMaximus) Bonumestnonlaudari,sedesselaudabilem.(incertusauctor) Difficileestanimumperducereadcontemptionemanimae.(Seneca) Etmonereetmoneripropriumestveraeamicitiae.(Cicero) Miserumestdeturbarifortunisomnibus.(Cicero) Morsestnonesse.(Seneca)

Komplementi subjekta u nominativu

Komplementi govore o svojstvima subjekta ili objekta, a s njima su povezani preko glagola.19
razlika izmeu subjekta i imenice kao komplementa: subjekt oznaava pojedinanu pojavu (otac), a komplement openitiju oznaku (stolar): 'otac je stolar.'

19

Ovdje emo govoriti o komplementima subjekta koji se javljaju kod dvovalentnih glagola, a o komplementima objekta bit e rijei kod trovalentnih glagola.

29

Latinski jezik 3 Neki glagoli (zvani i kopulativnim glagolima) trae komplement u nominativu. Na hrvatski se taj nominativ najee prevodi: nominativom, instrumentalom, izrazima kao+nominativ i za+akuzativ. Glagoli koji trae komplement u nominativu: sum ''jesam''; nascor ''raam se'', evado ''pokazujem se'', designor ''odreen sam'', fio ''postajem'', creor ''uinjen sam'', deligor ''biran sam za''; putor, ducor, habeor ''smatran sam'', dicor ''govore da sam'', appellor ''nazivaju me''; videor "inim se"... Fortunacaecaest.(Cicero)Sreajeslijepa. Nemonasciturdives.(Seneca)Nitkoseneraa(kao)bogat. Iam singulas virgines, quae deae putabantur, sui sequebantur comites. (Apuleius) Pojedine su djevice,kojesubilesmatraneboicama,veslijedilinjihovipratitelji.20

155. 156. 157. 158. 159. 160. 161. 162.

Corneliahabeturpulchrapuella. IlleTarquiniusnoncrudelis,nonimpius,sedsuperbusesthabitusetdictus.(Cicero) Incredibiliaregiomniavidebantur.(Curtius) Iuppiterapoetispaterdivumquehominumquedicitur.(Cicero) Omnesautemetdicunturethabenturtyranni,quipotestatesuntperpetuaineacivitate,quae libertateusaest.(Nepos) Otiosividemur,etnonsumus.(Seneca) Sed sumne ego beatus, qui haec intellego et perspicio et insuper ab domino meo Caesare magisterappellor?(Fronto) Utrique,SocraticietPlatonici,volumusesse.(Cicero)

Komplementi subjekta u dativu

Uz glagol sum dativ oznaava onoga kome ili ono emu subjekt pripada. esto ga prevodimo glagolom ''imati'', s time da latinski dativ postaje subjekt, a latinski subjekt postaje izravni objekt. 349 [Controversia]mihifuitcumavunculotuo.(Cicero)Imaosamraspravustvojimujakom.21

163. 164. 165.

Esthominicumdeosimilitudo.(Cicero) Amplissimaetibifortunaesunt,summushonorisgradus,filius,utetaudioetspero,natusad laudem.(Cicero) Lacedaemoniisduoerantreges.(Nepos)

|30

Kao to moe biti subjekt, infinitiv moe biti i komplement subjekta. Doctohominieteruditovivereest cogitare.(Cicero)Zauenogiobrazovanogovjekaivjetiznaimisliti. 21 Uz subjekte nomen, cognomen vlastito ime moe stajati u nominativu (kao u hrvatskom): VespasianusnatusestinSabinisultraReatevicomodico,cuinomenestFalacrinae.(Suetonius)Vespazijanje roenusabinskomkrajuizaReate,uskromnomselu,kojemujeimeFalakrine, ali i u dativu: cui nunccognomenIuloadditur.(Vergilius)kojemusesadadodajenadimakJul.
20

Latinski jezik 3 166. Estmihinamquedomipater,estiniustanoverca.(Vergilius)

Komplementi subjekta u genitivu

Genitiv s glagolom sum moe oznaavati pripadnost ili svojstvo subjekta. Prevodimo ga pomou glagola i izraza: ''pripada'', "jest" (u znaenju "pripada") ili (kad se javlja s infinitivom, koji je u tom sluaju subjekt): ''dunost je'', "zadatak je", ''svojstvo je'', "osobina je", ''djelo je'' Omnia, quae mulieris fuerunt, viri fiunt dotis nomine. (Cicero) Sve to je bilo enino postaje muevonaimemiraza. Pauperisestnumerarepecus.(Ovidius)Osobinajesiromahaprebrojavatistoku. Ako je oznaka pripadnosti ili svojstva lina zamjenica, ne rabi se genitiv, ve nominativ jednine srednjeg roda posvojne zamjenice (meum, tuum, suum, nostrum, vestrum). Neque enim benefacta maligne detractare meum est. (Ovidius) I nije, naime, moja osobina nezahvalnoodbijatidobroinstva.

167. 168. 169. 170. 171. 172.

Fastidientis stomachi est multa degustare; quae, ubi varia sunt et diversa, inquinant, non alunt.(Seneca) Esttuumviderequidagatur.(Cicero) Inimicumquamvishumilemdoctiestmetuere.(PubliliusSyrus) Etmonereetmoneripropriumestveraeamicitiae.(Cicero) Infimianimiestpatinonpossedivitias.(Seneca) Erattuaevirtutisinminimistuasresponere,derepublicavehementiuslaborare.(Cicero)

CiceronovnapadnaPizonakaoloegkonzula Omnibusmemoriaconsulatustui,facta,mores,faciesdeniqueacnomendetestandafuerunt. Legati, quamvis una fuissent, alienati sunt, tribuni militum inimici, centuriones et reliqui milites te oderunt, tibi pestem exoptant. Te exsecraturi sunt ob Macedoniam condonandam barbarisetAetoliamamittendam.SentiantcivesRomani,quiineislocisnegotientur,quam diruseorumsociorumquedepeculator,vexator,praedo,hostisfueris!(cf.Cicero) Filozofija,ivotnavoditeljica O vitae philosophia dux, tu virtutis indagatrix expultrixque vitiorum vocaris! Quid non modo nos, sed omnino vita hominum sine te esse posset? Tu urbes condendas curavisti, tu dissipatoshominesinsocietatemvitaeconvocavisti,uteosprimodomiciliis,deindeconiugiis, tumlitterarumetvocumcommunioneiungeres.Adteconfugiturisumus,ateopempetituri sumus, tibi nos, ut antea magna ex parte, sic nunc penitus totosque tradituri sumus. (cf. Cicero) 31

Latinski jezik 3

8. Nominativ s infinitivom (nominatvus cum infinitvo, NCI)

Ponovimo tvorbu latinskih infinitiva: istovremenost aktiv pasiv ama-re, leg-e-re ama-ri, leg-i prijevremenost amav-isse, leg-isse amat-us esse, lect-us esse poslijevremenost amatur-us esse amat-um iri

Oblik koji do sada nismo susreli jest infinitiv poslijevremenosti pasiva. On se tvori od akuzativa supina i oblika iri (od glagola eo): capio captum iri, punio punitum iri.22 Konstrukcija NCI u latinskom je lina, a na hrvatski se prevodi bezlino. Glagoli koji zahtijevaju konstrukciju uvijek su u pasivu, a to su: I) U svim oblicima videor, 2. visus sum ini se, iubeor, 2. iussus sum nareuje se, sinor, 3. situs sum doputa se, vetor, 1. vetitus sum zabranjuje se Modoamisissetevideor.(Seneca)inisedasamtenedavnoizgubio. Nolani muros portasque adire vetiti sunt. (Livius) Zabranilo se da Nolanci priu zidinama i vratima.

173. 174.

AperteSimonidesvetitusestnavigare.(Cicero) Pisomagnammihividebaturgloriamconsecutusesse.(Cicero)

II) U svim oblicima prve osnove Glagoli govorenja, percipiranja i miljenja, kao to su dicor, 3. govori se, putor, 1. misli se, existimor, 1. smatra se, iudicor, 1. prosuuje se, nuntior, 1. javlja se, audior, 4. uje se... Minerva tibias dicitur prima ex osse cervino fecisse. (Hyginus) Govori se da je Minerva prva nainilasviraleodjelenjekosti. L.FuriusPhilusperbeneLatineloquiputabatur.(Cicero)SmatralosedaLucijeFurijeFilgovori vrlodobrolatinski.

|32

175.
22

Sedplaneiudiciumiamfactumesseputatur.(cf.Cicero)

Budui da je supin glagolska imenica, on se ne mijenja u rodu i broju, ve ostaje nepromijenjen.

Latinski jezik 3 176. Nuncillihomineshonestissimipropteristiusinsidiasparumputanturcautiprovidiquefuisse. (Cicero)

III) U navedenim oblicima fertur, feruntur pripovijeda se, traditur, traduntur pripovijeda se Ipso in loco multa a Crasso divinitus dicta esse ferebantur. (Cicero) Govorilo se da je na tom mjestuKrasrekaomnogestvariboanskinadahnut.

177. 178.

Blandatrucesanimosferturmollissevoluptas.(Ovidius) LycurgitemporibusHomerusfuissetraditur.(Cicero)

Latinska i hrvatska struktura razlikuju se: glavni glagol latinski hrvatski Iubentur subjekt milites vojnici zavisni glagol abire. odu.

Nareujeseda

Dakle, latinski glavni glagol (+ subjekt) + infinitiv U prijevodu: - glavni je glagol bezlian, pa nema svoga subjekta - infinitiv se prevodi linim glagolom, koji se slae sa svojim subjektom.23 Decemviri libros Sibyllinos adire iussi sunt. (Livius) Nareeno je da decemviri pogledaju sibilinskeknjige. Multum etiam valuisse ad patris honorem pietas filii videbitur. (Cicero) init e se da je oevoj astitakoermnogopridonijelasinovaodanost. Aristaeusinventoroleifuissedicitur.(cf.Cicero)GovorisedajeAristejbioizumiteljulja. Suebicentumpagoshaberedicuntur.(Caesar)GovorisedaSvebiimajustosela. Reusdamnatumirividebatur.(Quintilianus)inilosedaekrivacbitikanjen. hrvatski bezlini glagol + zavisna izrina reenica ("da")

Infinitiv istovremenosti oznaava radnju istovremenu radnji glavnoga glagola, infinitiv prijevremenosti prijevremenu, a infinitiv poslijevremenosti poslijevremenu.
23

33

Latinski jezik 3 Nonitageneratianaturasumus,utadludumetiocumfactiessevideamur.(Cicero)Nismotakood prirodestvoreni,daseinidasmostvorenizaigruialu.

179. 180. 181. 182. 183.

184. 185. 186. 187. 188.

C.CalpurniusvetitusestabArretiomovereexercitum.(cf.Livius) SenatumconsulesvocantetiubentursubitariumscribereexercitumatqueinAlgidumducere. (cf.Livius) Civesiussisuntcumconiugibusacliberis supplicatumirepacemqueexposceredeorum.(cf. Livius) M.ClaudiusMarcellusiussusestincastraClaudianadeducereurbanaslegiones.(cf.Livius). In urbe Roma a senato habito [sazvan] triumphans Quinctius, quo veniebat agmine, urbem ingredi iussus est. Ducti ante currum hostium duces; militaria signa praelata; secutus exercitus praeda onustus. Epulae instructae dicuntur fuisse ante omnium domos, epulantesquecumcarminetriumphalietsollemnibusiociscomissantiummodocurrumsecuti sunt.(cf.Livius) Hortensiusmurenamadeodilexit,utexanimatamflevissecredatur.(Plinius) forsitanhoc,quoddicturussum,mirabileaudituessevideatur...(Cicero) ItaqueextemploconsulOstiamproficisciiussusestnavibus.(cf.Livius) UrbsantiquafuitCarthago,quamIunoferturterrismagisomnibuscoluisse.(cf.Vergilius) SiciliamprovinciamC.Verrespertrienniumdepopulatusesse,Siculorumcivitatesvastasse, domosexinanisse,fanaspoliassedicitur.(Cicero).

Ako je infinitiv u pasivu, njegovo eventualno sredstvo ili vritelj radnje stoje u ablativu (s ili bez ab), kao i kod ostalih pasivnih izriaja. Ako u hrvatskome elimo upotrijebiti aktiv, moramo provesti transformaciju iz aktiva u pasiv. TerentiifabellaepropterelegantiamsermonisputabanturaLaelioscribi.(Cicero)Zboguglaenosti jezikasmatralosedaTerencijevekomedijepieLelije. Uz glagol videor onaj kome se ini (tj. koji ima dojam) stoji u dativu. Samnitiumducibussenesceredilationebelliviressuaevidebantur.(cf.Livius)Samnitskimvoama inilosedaoduljivanjemratanjihovesnageslabe.

189. 190. 191. 192.

Deindecumalteriuspopulimaiestasconservariiubetur,dealterosiletur.(Cicero) Videorenimmihiiamliberiusapudvos,iudices,proSiculisloquidebere.(Cicero) Nonnevobishaecquaeaudistiscernereoculisvidemini,iudices?(Cicero) Itaquemihivideor,iudices,magnametmaximeaegrametpropedepositamreipublicaepartem suscepisse,nequeineomagismeaequamvestraelaudiexistimationiqueservisse.(Cicero)

|34

KakojenastaoMauzolej ArtemisiaMausolumvirumamassefertursupraomnesamorumfabulasultraqueaffectionis humanae fidem. Mausolus autem fuit, ut M. Tullius ait, rex terrae Cariae. Is Mausolus, ubifatoperfunctusinterlamentaetmanusuxorisfuneremagnificosepultusest,Artemisia,

Latinski jezik 3

luctuatquedesideriomaritiflagransuxor,ossacineremqueeiusmixtaodoribuscontusaque infaciempulverisaquaeindiditebibitquemultaquealiaviolentiamorisindiciafecissedicitur. Molita quoque est ingenti impetu operis conservandae mariti memoriae sepulcrum illud memoratissimum dignatumque numerari* inter septem omnium terrarum spectacula. Id monumentum Artemisia cum dis manibus sacris Mausoli dicaret, agona, id est certamen laudibus eius dicundis, facit ponitque praemia pecuniae aliarumque rerum bonarum amplissima. Ad eas laudes decertandas venisse dicuntur viri nobiles ingenio atque lingua praestabili, Theopompus, Theodectes, Naucrates; Isocrates ipse cum his certavisse nonnumquam existimatur. Sed eo certamine vicisse Theopompus ferebatur. Is fuit Isocratis discipulus.(Gellius)
*dignatumquenumerariidostojandaseubroji

35

Latinski jezik 3

9. Upotreba akuzativa
Izravni (direktni) objekt
Meu objektima u akuzativu osobito se istie tzv. izravni (direktni) objekt. On u pasivu najee prelazi na poloaj subjekta, a moe oznaavati razliite koncepte (npr. trpitelja radnje, posljedicu radnje, sadraj percepcije, uzrok duevnoga stanja)24. Valja biti oprezan u hrvatskom neemo uvijek moi upotrijebiti akuzativ, ve moramo paziti na znaenje i sugestije iz rjenika: aedemfecitsagradiojehram,audiotumultumujemstrku,dolesmatremalimajku,despero sortemnostramoajavamnadnaomsudbinom 193. 194. 195. 196. 197. horrebambellum;mirabiminispectaculum RomulusurbemRomamcondidit.ARomulourbsRomaconditaest. HaeduiquerunturfortunaecommutationemetCaesarisinseclementiamrequirunt.(Caesar) SequaniabsentisAriovisticrudelitatemvelutsi[kaoda]coramadessethorrebant.(Caesar) NonpossumPompeicasumnondolere:hominemenimintegrumetgravemcognovi.(Cicero)

Osobit je sluaj tzv. unutranji objekt. Taj objekt ne predstavlja u punom smislu sudionika u radnji, ve samo nadopunjava glagol, ili metonimijski zamjenjuje neku drugu rije koja je u uoj povezanosti s glagolom. U hrvatskom e se on vrlo esto izraziti nekim drugim padeom ili prijedlonim izrazom: remcertareboritiseuparnici,vincereiudiciumpobijeditinasudu(osvojitipobjedunasudu), maria aspera iuro kunem se srditim morima (izriem kletvu spominjui srdita mora), ius responderedati(pravno)miljenje,infitiasirenijekati,exsequiasireiinasprovod25 pjesnici rabe kao unutranji objekt i atribut u srednjem rodu. intonuitlaevumzagrmjelojeslijeva Ako akuzativ ima isti korijen ili slino znaenje kao glagol, takva se upotreba zove figura etymologica. Ona postoji i u hrvatskome. Mirumatqueinscitumsomniavisomnium.(Plautus)Usniosamudani besmislensan. Iuravi verissimum ius iurandum. (Cicero) Zakleo sam se najiskrenijom zakletvom. Aliumcursumpetivit.(Cicero)Krenuojedrugimputem.
Brojni takvi glagoli mogu stajati i bez objekta: nolitimere(canem)nebojse(psa),ridessmijese,me ridesismijavame. 25 Akuzativi preciziraju i kakav miris ili okus neto ima: oleremalitiammirisatinazlobu.Piscisipsum mare sapit. Riba mirii na samo more. Redolet antiquitatem. Odie starinom. Herbam mella sapiunt. Medimaokustrave.
24

|36

Latinski jezik 3 198. 199. 200. 201. 202. aequor navigare; lapides pluere; saltare Cyclopa; Bacchanalia vivere; Amaryllida resonare; ferirefoedus Vicimus,osocii,etmagnampugnavimuspugnam.(Lucilius) acerbatuens;torvumclamat Magislaudaturunguentumquodterram,quamquodcrocumolerevideatur.(Cicero) DulceridentemLalagenamabo,dulceloquentem.(Horatius)

Ostali objekti
1. Akuzativ obzira. Moe se parafrazirati pomou izraza ''s obzirom na'', jer oznaava opseg na koji se protee radnja. Prevodimo ga raznim padeima ili prijedlonim izrazima. U njemu obino stoje pridjevi i zamjenice u srednjem rodu te imenice koje oznaavaju koliinu (cetera, id, unum, multum, plus, tantum, quantum) CeteraassentiorCrasso.(cf.Cicero)UostalomeseslaemsKrasom. Idoperamdo.(Terentius)Tonastojim. Utrumquelaetor.(Cicero)Obomaseradujem. Unumsentitis,unumomnesstudetis.(Cicero)Sviosjeatejedno,svinastojiteokojednoga. Posebna je vrsta tzv. grki akuzativ, koji rabe pjesnici po uzoru na grki jezik. Tu se imenice i pridjevi uglavnom odnose na neki dio tijela. Oshumerosquedeosimilis.(Vergilius)Policuipleimaslianbogu. Pullustremitartus.(Vergilius)drijebetreseudovima. Multumteistafefellitopinio.(Cicero) plusvaleo;plurimumpotest;bonampartem Imperiiprolatandipercupidushabebatur,ceteraegregius.(Sallustius)

203. 204. 205.

2. Akuzativ uzvikivanja. Njime se izraava uenje ili negodovanje, ponekad uz infinitiv.26 U tim sluajevima glagola nositelja predikata u reenici nema. Me miserum! Te in tantas aerumnas propter me incidisse! (Cicero) O, jadan ja! Da si ti upao u takvejadezbogmene! 206. 207. 208. 209. 210. Omiserashominummentes,opectoracaeca!(Lucretius) Meneinceptodesisterevictam,necposseItaliaTeucrorumavertereregem!(Vergilius) Illamclementiamintantamcrudelitatemesseconversam!(Cicero) O foeditatem hominis flagitiosam, o impudentiam, nequitiam, libidinem non ferendam! (Cicero) HominemneRomanumtamGraeceloqui!(PliniusMinor)

Prilone oznake
37
26

To je zapravo konstrukcija akuzativa s infinitivom bez glavnoga glagola.

Latinski jezik 3 1. Akuzativ cilja. Glagoli kretanja sloeni s prijedlogom imaju akuzativ koji predstavlja neko mjesto (doslovno ili metaforiki) i ima znaenje prilone oznake. Takvi su svi glagoli sloeni s prijedlozima per, praeter, subter i trans, te neki sloeni s ad, ante, circum, con, in, inter, ob, sub i super. Conviviacumpatrenoninibat.(Cicero)Nijeiaonagozbesocem. [Alexander]tertioettricesimoannomortemobiit.(cf.Cicero)Aleksandarjeumroutridesettreoj godini. Ako takav glagol ima i objekt u akuzativu, imat emo dva akuzativa. Eodemdieequitummagnampartemflumentransiecit.(Caesar)Istogajedanaprebaciovelikdio konjanitvaprekorijeke. Akuzativ cilja kretanja esto ima neprostorno znaenje. Ako se prijedlog ponovi, znaenje je esto prostorno. adirealiquemobratitisenekome;adireadaliquempriinekome coiresocietatem Criminumvimsubterfugerenullomodopoterat.(Cicero) Cum iam pontem Milvium legati Allobroges ingredi inciperent , fit in eos impetus. (Cicero) Consulestriumphantesvictorecumexercituurbeminierunt.(Livius) P.MucioL.CalpurnioconsulibusaditumestadlibrosSybillinos.(Cicero) [Hannibal,] cum per Casilinum evadere non posset, principio noctis furtim succedere ad montesstatuit.(Livus)

211. 212. 213. 214. 215. 216.

Imena gradova i malih otoka, kao i imenice domus i rus, oznaavaju cilj kretanja akuzativom bez prijedloga. MissilegatiAthenas[sunt].(Livius)IzaslanicisuupueniuAtenu.27 Zemlje i vei otoci zahtijevaju prijedloge in, ad, versus. InGraeciamproficisci.(DaresPhrygius)OtputovatiuGrku. 217. 218. 219. 220. 221. Egorusiboatqueibimanebo.(Terentius) Innumerabiles[philosophi]numquamdomumreverterunt.(Cicero) EgoCapuamvenieoipsodie,quotuTeanoSidicinoesprofectus.(Cicero) C.ClaudiusRegillum,antiquaminpatriam,secontulerat.(Livius) Tiberius Drusum fratrem in Germania amisit, cuius corpus pedibus [pjeke] toto itinere praegrediensRomamusquepervexit.(Suetonius)

2. Akuzativ protezanja u prostoru. Javlja se s rijeima koje sadre mjeru za duljinu.

|38

Ako uz grad stoji apozicija urbem ili oppidum, najee e se rabiti prijedlog in ili ad. Post ea loci consulhauddubieiamvictorpervenitinoppidumCirtam,quoinitioprofectusintenderat.(Sallustius)Nakon togmjestakonzulje,nesumnjivovekaopobjednik,stigaougradCirtu,kamojeupoetkukrenuvi namjeravao ii. Iugurtha Thalam pervenit, in oppidum magnum et opulentum. (Sallustius) Jugurta je doaouvelikibogatgradTalu.
27

Latinski jezik 3 Arectaconscientiatraversumunguemnonoportetdiscedere.(Cicero)Odispravnesesavjestine valjaodmaknutinizanokat. 222. 223. Militesaggeremlatumpedestrecentostrigintaaltumpedesoctogintaexstruxerunt.(Caesar) Est in carcere locus, quod Tullianum appellatur, circiter duodecim pedes humi depressus. (Sallustius)

3. Akuzativ vremena. Nain izricanja vremenskih odnosa pomou akuzativa i ablativa obradit e se u poglavlju 14.

Akuzativ kao konektor

Akuzativ zamjenice quod (s druge strane, a, pak, to se tie; quod si / quodsi a ako, quod nisi a ako ne) ponekad uvodi u diskurs novu misao, ideju, temu, primjer. Nam quoad longissime potest mens mea respicere spatium praeteriti temporis ... hunc video mihi principem et ad suscipiendam et ad ingrediendam rationem horum studiorum .... Quod si haec vox huiushortatupraeceptisqueconformatanonnullisaliquandosalutifuit...,huicprofectoipsi,quantum estsituminnobis,etopemetsalutemferredebemus.(Cicero)Kolikogod,naime,dalekomojum moepogledatiuprolost,njegavidimkaosvojegapredvodnikauprihvaanjuistupanjuna put ovih prouavanja ... Ako je, pak, ovaj [moj] glas, oblikovan po njegovim poticajima i savjetima,unekimtrenutcimanekomedoniospas,svakakoijasmmoram,kolikojeumojoj moi,njemudonijetiipomoispas.

39

Latinski jezik 3

10. Akuzativ s infinitivom (accusativus cum infinitivo, ACI)

ACI je konstrukcija koja u reenici moe vriti slubu objekta ili subjekta. Na hrvatski se prevodi izrinom reenicom (veznici "da", "to", "kako").

Prevoenje
Glavni glagol ostaje nepromijenjen, ali se uvodi zavisna izrina reenica veznikom "da" / "to" / "kako". U toj zavisnoj reenici: 1) latinski akuzativ postaje hrvatski subjekt (u nominativu) 2) latinski infinitiv postaje hrvatski predikat, koji se slae sa svojim subjektom. PutoCaesaremvenire.MislimdaCezardolazi. a) vrijeme mu moe u odnosu na glavni glagol biti: istovremeno PutoCaesarem venire.MislimdaCezardolazi. prijevremeno PutoCaesarem venisse.MislimdajeCezardoao. poslijevremeno PutoCaesarem venturumesse.MislimdaeCezardoi. b) stanje mu moe biti aktivno ili pasivno. Ako je pasivno, na hrvatski ga moemo prevesti aktivno, ali tada akuzativ subjekta postaje objekt, a logiki subjekt postaje gramatiki subjekt. Antonius in contione dixit urbem a militibus custodiri. Antonije je na skuptini rekaodajegraduvanodvojnika[=davojniciuvajugrad]. Antonius in contione dixit urbem a militibus custoditam esse. Antonije je na skuptinirekaodajegradbiouvanodvojnika[=dasuvojniciuvaligrad]. Antonius in contione dixit urbem a militibus custoditum iri. Antonije je na skuptinirekaodaegradbitiuvanodvojnika[=daevojniciuvatigrad].

|40

224. 225. 226. 227.

Audietcivesacuisseferrum.(cf.Horatius). Hannibal...imperavitquamplurimasvenenatasserpentesvivascolligi.(Nepos) Nocte in urbem nuntiatum est exercitum Sabinum praedabundum ad Anienem amnem pervenisse.(Livius) SubvesperemCaesarportasclaudimilitesqueexoppidoexireiussit.(Caesar)

Latinski jezik 3

injenice koje valja imati na umu

A) Akuzativ 1. Obvezatnost akuzativa Akuzativ se u konstrukciji ACI uvijek izrie, ak i onda kada se u hrvatskome ne biljei (u 1. i 2. licu). Tibi persuade esse te quidem mihi carissimum. (Cicero) Budi uvjeren da si mi doista najdrai.28 2. Povratnost Povratne zamjenice (se, posvojno: suus) odnose se u 3. licu na subjekt glavnoga glagola, a pokazne (jed. eum, eam, id, posvojno: eius /m., f., n./; mn. eos, eas, ea, posvojno: erum /m. i n./, erum /f./) na neto drugo: Magisterdiscipulodixiteumerrare.Uiteljjeuenikurekaoda(uenik)grijei. Magisterdiscipulodixitseerrare.Uiteljjeuenikurekaoda(uitelj)grijei. Luciacreditmatremsuammeliuscoquere.Lucijavjerujedanjezina(Lucijina)majkabolje kuha. Lucia credit matrem eius melius coquere. Lucija vjeruje da njezina/njegova (ne Lucijina) majkaboljekuha. 3. Dvosmislene konstrukcije Ako infinitiv ima objekt u akuzativu, moe biti nejasno koji je akuzativ objekta, a koji subjekta. Credo te hostes vicisse. Vjerujem da si pobijedio neprijatelje / da su te neprijatelji pobijedili. Dvoznanost se moe ukloniti upotrebom pasivnoga infinitiva (jer tada akuzativ subjekta prelazi u ab+Ab.). Credo hostes a te victos esse. Vjerujem da si pobijedio neprijatelje / da su neprijatelji pobijeeniodtebe. Pasiv nije potreban ako je jasno koji je akuzativ subjekta. Multa illum diserte dixisse memini. (Seneca Rhetor) Sjeam se da je rekao rjeito mnoge stvari. Ponekad je ta dvostrukost u tumaenju namjerno zadrana, npr. u dvosmislenim odgovorima proroita.
Ako bismo napisali *Tibi persuade esse quidem mihi carissimum, ne bismo znali tko je najdrai. U hrvatskome, pak, znamo tko je najdrai zbog glagolskoga lica ('si najdrai').
28

41

Latinski jezik 3 Aio te, Aeacida, Romanos vincere posse. (Ennius) Kaem ti, Eakov potome, da moe pobijeditiRimljane/dateRimljanimogupobijediti. 4. Atributi, apozicije i komplementi Atributi i apozicije akuzativa u ACI slau se s njime. Liberoscuiqueacpropinquossuosnaturacarissimosessevoluit.(Tacitus)Prirodajehtjela dasvakomenjegovadjecairoacibudunajdrai.

228. 229. 230. 231. 232.

Tibipersuadeasteamefraterneamari.(Cicero) Germanivinumadseimportariomninononsinunt.(cf.Caesar) Ille...tenihilsaperenonmirabitur.(Cicero) Est...inusitatumregemreumcapitisesse.(Cicero) Egorusabituramhinccumtuomeessecertodecrevipatre.(Terentius)

B) Infinitiv 1. fore, ut za poslijevremenost se umjesto ACI moe rabiti izraz fore, ut (ili futurum esse, ut) i konjunktiv (uz glavno vrijeme konjunktiv 1., uz historijsko konjunktiv 2., kao kod consecutio temporum): Numquamputavifore,utsupplexadtevenirem.(Cicero)Nisamnikadmisliodauti poniznodoi.[umjesto:Numquamputavimesupplicemadteventurumesse.]29 Ta je zamjena obvezatna kod glagola koji nemaju treu osnovu, pa ne mogu tvoriti particip poslijevremenosti (npr. disco, 3. didici, ). Putofore,uthancartemdiscas.Mislimdaenauitiovoumijee. 2. ACI i particip Uz glagole koji izriu percepciju i prikazivanje (video, cerno vidim, animadverto primjeujem, audio sluam; facio prikazujem) stoji: i. ACI ako se iznosi puka injenica da se neto dogodilo Vidihistrionesegredi.(cf.Quintilianus)Vidiosamkakoglumciizlaze[vidiosamdase todogodilo]. ii. particip ako se iznosi neposredna percepcija dogaaja PolyphemumHomeruscumarieteconloquentemfacit.(Cicero)HomerprikazujePolifema kojirazgovarasovnom[Homerprikazujecijelirazvojtescene].

|42

233.
29

Sperofore,utcontingatidnobis.(Cicero)

U tom sluaju nemamo vie ACI, ve zavisnu reenicu, koja ima subjekt u nominativu.

Latinski jezik 3 234. 235. Gaude,quod[to]spectantteoculimilleloquentem.(Horatius) Putofore,utaliquandocommoveatursenatus.(Cicero)

Kada se javlja
A) kao OBJEKT stoji uz glagole: a. prenoenja informacija (verba dicendi): npr. dico, loquor kaem, govorim; narro pripovijedam; respondeo odgovaram; scribo piem; (scriptum) habeo imam (zapisano); nego nijeem; promitto, polliceor obeavam; doceo pouavam, certiorem facio obavjetavam ScribitautemStatiusillumcumpatrehabitare.(Cicero)AStacijepiedaonivisocem. b. percepcije i miljenja (verba sentiendi): npr. video vidim; audio ujem; scio znam; sentio nasluujem; cogito, puto, existimo, arbitror, censeo mislim, smatram; credo vjerujem, spero nadam se, persuadeo mihi uvjeravam se Liquerehoctibi,Lucili,scio.(Seneca)Lucilije,znamdatijetojasno. c. emocija (verba affectuum): npr. gaudeo, laetor veselim se; doleo alostim se; irascor srdim se Salvumteadvenissegaudeo.(Plautus)Radujemsetosidoaozdrav. d. htijenja (verba voluntatis): npr. volo elim; nolo ne elim; malo vie elim; cupio udim, arko elim Sivismeflere,dolendumestprimumipsitibi.(Horatius)Akoelidaplaem,prvovalja datituguje. e. iubeo zapovijedam, veto, prohibeo zabranjujem i sino doputam, kad su u aktivu, te patior podnosim, trpim LegatosCaesardiscederevetuerat.(Caesar)Cezarjezabraniodaselegatiraziu. Caesarpontemiubetrescindi.(Caesar)Cezarjezapovjediodasemostsrui. B) kao SUBJEKT stoji uz: a. bezline glagole i izraze: npr. apparet jasno je, constat poznato je, oportet treba, opus est nuno je, treba, refert, interest vano je, stalo je Hocfierietoportetetopusest.(Cicero)Ipotrebnojeinunodasetodogodi. b. neke kopulativne glagole i izraze s komplementima: npr. verum est istina je, credibile est vjerojatno je, fas est doputeno je, valjano je, nefas est grijeh je, fama est pria je, dignum est dostojno je, utile videtur ini se korisnim. PopulumRomanumservirefasnonest.(Cicero)Nijevaljanodarimskinarodrobuje.

43

Latinski jezik 3 Marium consulem fieri valde utile videbatur. (cf. Cicero) inilo se veoma korisnim da Marijepostanekonzulom.

236. 237. 238. 239. 240. 241. 242. 243. 244. 245. 246. 247. 248.

InfatisscriptumVeienteshabebantfore,utbreviaGallisRomacaperetur.(cf.Cicero) Ipseiubetmortistememinissedeus.(Martialis) Mortemcensesessesempiternummalum.(Cicero) Nemoirequemquampublicaprohibetvia.(Plautus) Nonnegoindulgendumessecorpori,serviendumnego:multisenimservietquicorporiservit, quiproillonimiumtimet,quiadilludomniarefert.(cf.Seneca) Nonsinecausadictumestnihilfaciliusquamlacrimasinarescere.(cf.Cicero) Principemseessemavultquamvideri.(cf.Cicero) QuidMilonisintereratinterficiClodium?(Cicero) QuorsumigiturhaectammultadeMaximo?Quiaprofectovidetisnefasessedictumiseram fuissetalemsenectutem.(Cicero) Scipionemessenatumetnosgaudemusethaeccivitas,dumerit,laetabitur.(Cicero) ThalesMilesiusaquamdixitesseinitiumrerum.(Cicero) Vere dici potest magistratum legem esse loquentem, legem autem mutum magistratum. (Cicero) Initium est salutis notitia peccati. Egregie mihi hoc dixisse videtur Epicurus: nam qui peccaresenescit,corriginonvult.(Seneca)

Kojejejelonajbolje Dariusinfugacumaquamturbidametcadaveribusinquinatambibisset,negavitumquamsebibisse iucundius: numquam videlicet sitiens biberat. Nec esuriens Ptolomaeus ederat; cui cum peragranti Aegyptum comitibus non consecutis cibarius in casa panis datus esset, nihil visum est illo pane iucundius.Socratenferunt,cumusqueadvesperumcontentiusambularetquaesitumqueessetexeo, quare id faceret, respondisse se, quo melius cenaret [da bi to bolje veerao], obsonare ambulando famem. Quid? victum Lacedaemoniorum in philitiis nonne videmus? ubi cum tyrannus cenavisset Dionysius, negavit se iure illo nigro, quod cenae caput erat, delectatum. Tum is qui illa coxerat: Minimemirum;condimentaenimdefuerunt.Quaetandem?inquitille.Laborinvenatu,sudor, cursusadEurotam,fames,sitis;hisenimrebusLacedaemoniorumepulaecondiuntur.(Cicero)

|44

Latinski jezik 3

11. Upotreba dativa

Dativ je pade koji kao objekt najee oznaava drugog ili treeg sudionika u radnji, onoga koji moda nije u najveoj mjeri ukljuen u nju, ali ima u njoj neki interes. On oznaava i usmjerenost radnje prema nekomu i neemu, ime se pribliava znaenju prilone oznake.

Obvezatni objekt
Postoji ezdesetak glagola koji u klasinoj prozi trae objekt u dativu, a ne trae u isto vrijeme i akuzativni. Neki se od njih u hrvatskome konstruiraju drugaije. U rjenicima je obino navedena ta osobitost. Najei su: fido,confidoamicopouzdavamseuprijatelja,irascortibiljutimsenatebe, medeormorbolijeimbolest,nuboalicuiudajemsezanekoga,30 parcotemporitedimvrijeme,persuadeocivibusnagovaramgraane, studeoagriculturaebavimseratarstvom,supplicoregiponiznomolimkralja, vacophilosophiaebavimsefilozofijom31 Neki glagoli mijenjanjem konstrukcije mijenjaju znaenje: caveoamicobrinemsezaprijateljacaveocanemuvamsepsacaveoabinsidiisuvamse zasjede provideosalutimeaebrinemsezasvojspasprovideopericulumpredviamopasnost timeolibertatizabrinutsamzaslobodutimeocladembojimseporaza moderorlinguaeobuzdavamjezikmoderornavemupravljambrodom tempero hostibus tedim neprijatelje tempero rem publicam ureujem dravu tempero ab iniuriasuzdravamseodnepravde 249. 250. 251. 252. 253.
30 31

Facileomnes,quomvalemus,rectaconsiliaaegrotisdamus.(Terentius) Neminiparcetur. Rogasutmeatibiscriptamittam.(Cicero) consulourbi,consuloApollinem,consuloinhostemcrudeliter;vacorei,vaco(a)re Nonsenibus,nonfeminis,noninfantibusparcitur.(Curtius)

uxoremducoaliquemenimsenekim. Neki glagoli slinoga znaenja trae objekt u akuzativu, dok u hrvatskome trae objekt u dativu: aequodeumjednaksambogu,iuvoamicumpomaemprijatelju,iubeomilitemnareujemvojniku,veto senatorembranimsenatoru

45

Latinski jezik 3

Osim tih glagola, mnogi glagoli koji inae nemaju dativ esto ga zahtijevaju kad su sloeni s prijedlozima ad, ante, con, in, ob, prae, sub i super. Najee se to dogaa kad glagol nema prostorno znaenje. Omnesque sensus hominum multo antecellunt sensibus bestiarum. (Cicero) I sva ljudska osjetila umnogomenadvisujuosjetilazvijeri. OmnibusDruidibuspraeestunus.(Caesar)Svimdruidimanaelujejedan.32 254. 255. 256. ImminentduoregestotiAsiae.(Cicero) Omnessciuntquantumpraestiterintnostrimaioresprudentia[razboritou]ceterisgentibus. (Cicero) Omneshomines,quisesestudentpraestare[nastojebitiispred]ceterisanimalibus,summaope nitidecet[dolikujedasetrude],ne[dane]vitamsilentiotranseant,utipecora.(Sallustius)

Neobvezatni objekt
Takav objekt moe, ali ne mora, stajati uz bilo koji glagol. a. Dativ interesa. On izrie osobu na iju se tetu ili korist vri radnja. Uz taj dativ glagoli mogu imati svoje ostale dopune. Nemoerratunisibi.(Seneca)Nitkonegrijeisamosebi. Nonomnibusdormio.(Lucilius)Nespavamzasve. 257. 258. 259. 260. Domuspulchradominisaedificatur,nonmuribus.(Cicero) Nocentemquidefendit,sibicrimenparit.(PubliliusSyrus) Nonsolumnobisdivitesessevolumus,sedliberis,propinquis,amicismaximequereipublicae. (Cicero) Tibiaras,tibiseris,tibieidemmetis.(Plautus)

b. Dativ gledita. On izrie osobu s ijega se gledita radnja vri ili prema kojoj je usmjerena. Sita Anticyra est laeva parte sinum Corinthiacum intranti (Livius). Anticira se nalazi na lijevoj stranionomekojiulaziuKorintskizaljev. Praesenssorsmeautmihiinformis,sictibimagnificaest.(Tacitus)Kaotojezameneovamoja sudbinagadna,takojezatebevelianstvena.

261.

HocestoppidumprimumThessaliaevenientibusabEpiro.(Caesar)

|46

Kad se glagol rabi u prostornom znaenju, prijedlog se obino ponavlja: incumbereingladiumbaciti senama. Meutim, ponavljanje nije pravilo: Anatumovagallinissaepesupponimus.(Cicero)estopod kokoistavljamojajapataka.
32

Latinski jezik 3 262. 263. MihiquidemScipiovivitsemperquevivet;virtutemenimamaviilliusviri,quaeextinctanon est.(Cicero) Quintiaformosaestmultis.(Catullus)

c. Etiki dativ. Dativ zamjenice prvog i drugog lica rabi se za poveanje ivosti pripovijedanja. EccetibiSebosus!(Cicero)EtotiSeboza!33 264. QuidmihiCelsusagit?(Horatius)

Dativus auctoris
Ponekad subjekt aktivnoga predikata kad glagol prijee u pasiv stoji u dativu umjesto u ablativu (u prozi s perfektom, a u poeziji i s prezentom). Taj se dativ zove dativus auctoris.34 Mihirestotaprovisaatquepraecautaest.(Cicero)Zasvesamsepobrinuoiobaviopripreme. Barbarushicegosum,quinonintellegorulli.(Ovidius)Ovdjesamjabarbarin,kojeganitkone razumije(=nisamnikomerazumljiv). 265. 266. 267. 268. 269. Mihideliberatumetconstitutumest.(Cicero) Sicdissimillimisbestioliscommunitercibusquaeritur.(Cicero) Felixestdictasorori.(Ovidius) CuinonsuntauditaeDemosthenisvigiliae? Honestabonisvirisquaeruntur.(Cicero)

Pasiv glagol s objektom u dativu

Objekt u dativu (za razliku od izravnoga objekta u akuzativu) nikad ne postaje subjekt pasiva, ve se glagol u pasivu rabi uvijek bezlino, a dativ aktiva ostaje dativ i u pasivu. Quiinvident,egent;illi,quibusinvidetur,iiremhabent.(Plautus)Onikojizavidenemaju,oni kojimasezavidiimajubogatstvo. 270. 271. 272. 273. Mulieresomniapavebantetsibipatriaequediffidebant.(Sallustius) Omneshomineslibertatistudent.(Caesar) PercussoribusCaesarissenatusfavebat.(Eutropius) Deushomini,animusimperatcorpori,ratiolibidiniceterisquevitiosisanimipartibus.(Cicero)

NezasitnaCelija DasParthis,dasGermanis,das,Caelia,Dacis,
Osobiti izrazi s glagolom volo: Quidtibivis,insane?(Propertius)tohoe,luae?Tacitaequidvult sibinoctisimago?(Ovidius)toznaiovaslikatihenoi? 34 On se upotrebljava i kao vritelj radnje gerundiva u PPK.
33

47

Latinski jezik 3

necCilicumspernisCappadocumquetoros; ettibidePhariaMemphiticusurbefututor navigat,arubrisetnigerIndusaquis; necrecutitorumfugisinguinaIudaeorum, necteSarmaticotransitAlanusequo. Quaratione*facis,cumsisRomanapuella, quod**Romanatibimentulanullaplacet?(Martialis) *zato;**da

|48

Latinski jezik 3

12. Upotreba genitiva

Objekti
Genitiv sjeanja. Uz glagole sjeanja, podsjeanja i zaboravljanja (memini, reminiscor sjeati se; moneo, commoneo, commonefacio podsjeati; obliviscor zaboravljati) predmet sjeanja, podsjeanja ili zaboravljanja stoji u genitivu. 376 Debeomeminisseconstantiaetuae.(Cicero)Moramsesjeatitvojepostojanosti. Oblitisalutismeaedevobisacdevestrisliberiscogitate.(Cicero)Zaboravivimojedobroimislite nasebeisvojudjecu. Glagoli sjeanja i zaboravljanja mogu stajati s akuzativom (osobito kad se radi o neivim biima). Quisuntbonicives,nisiquipatriaebeneficiameminerunt?(Cicero)Tkosuvaljanigraani,ako neonikojipamtedobroinstvadomovine? Glagoli podsjeanja ee trae de+ablativ. OroutTerentiammoneatisdetestamento.(Cicero)MolimdaTerencijupodsjetitenaoporuku. Glagol recordor sjetiti se, stoji s de+ablativ ili s akuzativom. Necverosinemagnoanimimaeroreacdoloredeterecordor.(Cicero)Isjeamtesenebez veliketugeiboliusrcu. RecordabanturGalliprioremlibertatem.(Tacitus)Galisusesjealiprijanjeslobode. Kod sve te tri skupine glagola zamjenica srednjega roda stoji u akuzativu. Forsan et haec olim meminisse iuvabit. (Vergilius) Moda e biti ugodno jednom se sjetiti i ovoga.

274. 275. 276. 277. 278. 279.

Vivorummemini,nectamenEpicurilicetoblivisci.(Cicero) Te neque praesens filius de liberorum caritate neque absens pater de indulgentia patria commonebat?(Cicero) Caecinamilitestemporisacnecessitatismonet.(Tacitus) Deeoproeliovosinvitusadmonui.(Cicero) Legemsoletoblivisciiracundia.(PubliliusSyrus) Devestrisillislacrimisrecordor,quaspromeetmultumprofudistis.

49

Latinski jezik 3 280. 281. Teveterisamicitiaecommonefecit.(RhetoricaadHerennium) Discipulosidunuminterimmoneo,utpraeceptoressuosnonminusquamipsastudiaament. (Quintilianus)

Prilone oznake
1. Genitiv sudbenog postupka. Glagoli i izrazi sudbenog postupka (optuivanja, utvrivanja krivnje, osuivanja, kanjavanja, oslobaanja): accuso, increpo, arguo, reum facio, nomen deferro optuujem, convinco utvrujem krivnju, damno, condemno osuujem, absolvo oslobaam 378 a. sadraj, tj. povod optube izraavaju genitivom. furti parricidii veneficii coniurationis proditionis capitis/capite maiestatis repetundarum o zakrau zaocoubojstvo zatrovanje zaurotu zaizdaju zaubojstvo zauvreduvelianstva zapronevjeru

Sadraj optube moe se izrei i izrazima nomine/crimine + genitiv ili de + ablativ.

nomineconiurationisdamnoosuujemzbogurote;accusodevi/deveneficio/de rebus repetundis / de ambitu optuujem za nasilje / trovanje / pronevjeru / podmiivanje b. kaznu izraavaju ablativom Damnaturdecemmilibus.Oglobljenjezadesettisua. Aristides exilio decem annorum multatus est. (Nepos) Aristid je osuen na desetgodinjeprogonstvo. Ako je kazna nedefinirana (tanti, quanti, dupli, tripli), upotrebljava se genitiv. Quantidamnaris?Nakolikosiosuen? Fur dupli condemnabatur, fenerator quadrupli. (cf. Cato Maior) Lopov je bio osuivannadvostrukukaznu,akamatarnaetverostruku.35

|50
35

Mjesto kazne ili prisilnoga rada izrie se s ad/in + akuzativ.

NB. damnarecapitis/capiteosuditinasmrt.

Latinski jezik 3 Damnatus est ad bestias / ad metalla / in opus publicum. Osuen je na zvijeri/naradurudniku/najavneradove.

282. 283. 284. 285.

Caligulamultoshonestiordinisadmetallaetmunitionesviarumautadbestiascondemnavit. (Suetonius) GabiniumdeambitureumfecitP.Sulla.(Cicero) Multicapitisdamnatiexulesqueconvenerant.(Caesar) [Themistocles]hoccrimineabsensproditionisdamnatusest.(Nepos)

2. Genitiv vrijednosti. Glagoli procjenjivanja vrijednosti (aestimo procjenjujem, habeo, facio smatram vrijednim, sum imam vrijednost, vrijedim) i trgovanja (emo kupujem, vendo prodajem, veneo na prodaju sam, sto, consto kotam, conduco iznajmljujem, loco unajmljujem) trae: o genitiv za nedefiniranu vrijednost Glagoli procjenjivanja trae genitive tanti toliko, quanti koliko, pluris vie, magni mnogo, minoris manje, parvi malo, plurimi, maximi najvie, minimi najmanje, nita, nihili nita. [Voluptatem]virtusminimifacit.(Cicero)Krepostnajmanjecijeni[nasladu]. Glagoli trgovanja trae samo tanti, quanti, pluris i minoris. Svi su ostali izrazi u ablativu. Emit tanti quanti Pythius voluit. (Cicero) Kupio je za toliko za koliko je Pitije htio.36 o ablativ za definiranu vrijednost Viginti talentis unam orationem Isocrates vendidit. (Plinius Maior) Isokrat je prodao jedangovorzadvadesettalenata.

286. 287. 288. 289. 290.

Emitmorteimmortalitatem.(Quintilianus) Inrebusdubiisplurimiestaudacia.(PubliliusSyrus) Magisillaiuvantquaeplurisemuntur.(Iuvenalis) Meritissimotemagnifacio.(Terentius) Quantiveroistacivitasaestimandaest,exquabonisapientesquepelluntur?(Cicero)

Augustiulizice
Beneemerejeftinokupiti,benevendereskupoprodati,maleemereskupokupiti,malevenderejeftino prodati.
36

51

Latinski jezik 3

Sublimis Actiaca victoriai revertebatur Octavius. Occurrit ei inter gratulantes [homo] corvumtenens,queminstitueratiihocdicere:Ave,Caesarvictor,Imperator.MiratusCaesar officiosam avem, viginti milibus nummumiii emit. Socius opificis, ad quem nihil ex illa liberalitatepervenerat,affirmaveratCaesariillumhabereivetaliumcorvum,quemutvafferre cogeretur, rogavit. Allatusverba,quae didicerat,expressit:Ave, victor,ImperatorAntoni. Nihil exasperatus, satisduxitiubereillumvidivideredonariumcum contubernali.Salutatus similiterapsittaco,emiiussiteumvii.Idemmiratusinpica,hancquoqueredemit. Exemplumsutorem pauperem sollicitavit ut corvum institueret ad parem salutationem; qui impendio exhaustus, saepe ad avem non respondentem dicere solebat: Opera et impensa periit. Aliquando tamen corvus coepit dicere dictatam salutationem. Hac auditavii, dum transitAugustusrespondit:Satisdomisalutatorumtaliumhabeo.Superfuitcorvomemoria utixetilla,quibusdominumquerentemsolebataudire,subtexeret:Operaetimpensaperiit. AdquodCaesarrisitemiqueavemiussitquantinullamadhucemerat.(Macrobius)
izbogpobjedekodAkcija,iinauio,iii20.000sestercija,ivdaonima,vrogavitutzamoliojeda,vismatraojedaje dovoljnodamunaredi,viinaredidabudekupljena,viiikadgajeuo,ixprevestiposljedino

|52