Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
3Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Oslobođenje [broj 23753, 27.1.2013]

Oslobođenje [broj 23753, 27.1.2013]

Ratings: (0)|Views: 775|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 28, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

02/26/2013

pdf

text

original

 
OSLOBO\ENJE
NEDJELJA, 27. 1. 2013.
Godina LXIX 
Broj 23.753Cijena: 1 KM/6 KN
BH NEZAVISNI DNEVNIK
Sarajevo
 www.oslobodjenje.ba
DANAS PRILOG
KOZERI JE
KAD IM VRIJEME NIJE
 
Ne damo Hanku, nismo ni prije!
Azra Hajdarevi}, 
svjetski poznata make-up umjetnica
Svijet mode je haoti~an i u njemuuspijevaju samo najhrabriji
Obilje`ena 71. godi{njica Igmanskog mar{a
Poslije graha, kozara~ko kolo
3. strana
   F   o   t
 
   o  :   D   `   e   n   a   n   K   R   I   J   E    [   T   O   R   A   C
HIDROGRADNJA
UHAP[ENSADAMSTUP AR
Foto: 24sata.hr
Akcija FUP-a
u Zenici
9. strana
ISTRAGA OUBISTVU RADI]A
PRODAJA KAOZATA[KAVANJEKRIMINALA?
14. strana
OKRIVLJENIPRIJEOPTU@NICE
2. strana
 
OSLOBO\ENJE
nedjelja,
27.
 januar/sije~anj2013.
2
U @I@I
VIJESTI
NEFORMALNI SASTANAK
Potvr|eno jedinstvo SNSD-a
U Savezu nezavisnih soci jaldemokrata (SNSD) je po- tpuno jedinstvo o politikama ko je su poznate javnos- ti, poruka je ju~era{njeg neformalnog sastanka najvi- {eg rukovodstva stranke. - SNSD se ne odri~e svo je vode}e rukovode}e ulo- ge. Ima potpunu snagu i sna`no se priprema da da od- govore na izazove u RS-u i na ekonomskom planu te otvo rena pitanja u vezi sa BiH, rekao je predsjednik  SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka ko jem su pri- sustvovali i predsjednik Izvr{nog odbora SNSD-a Neboj- {a Radmanovi} te potpredsjednici stranke Igor Rado-  ji~i} i Nikola [piri}. Bilo je ri je~i o stanju u parti ji, a Dodik je negirao, ka- ko je naveo, neke spekulaci je da ima raskola u SNSD- u, isti~u}i da je u stranci potpuno jedinstvo. - SNSD kao politi~ka parti ja sna`no upravlja proce- sima svo je konsolidaci je i mi smo poduzeli neke faze ko je sad pratimo. I to je bio predmet razgovora. @eli- mo da ubrzamo neke procesne stvari i povjerenici na terenu }e imati upute {ta }e raditi u nekim odborima ve} po~etkom naredne sedmice, kazao je predsjednik  SNSD-a u izjavi novinarima. Radmanovi} je podsjetio na upozorenja iz Bruxelle- sa da se put ka EU treba ubrzati kazav{i: “Posto ji skep- sa kod nas u SNSD-u da li tako razmi{lja ju i u drugom di jelu BiH jer jedan broj politi~kih stranka u FBiH ne mi- sli da taj put ka Evropi treba ubrzati. SNSD }e se tru- diti da iskristali{e odnose prema EU u ~itavoj BiH”. Rado ji~i} je rekao da je stranka u{la u proces unu- tra{nje rekonstrukci je, te da su u 10 op}inskih odbo- ra u to ku unutarstrana~ki izbori i tra jat }e jo{ neko vri jeme, zbog ~ega je, ka`e, veoma va`no da se pra- ti {ta se de{ava. Va`no je, ka`e, razgovarati i o odno- sima unutar stranke, u koalici jama te odnosima na nivou RS-a i BiH.
U Gora`du su ju~er obilje`eni Dan sje}anja, godi{njica prvog oslobo|enja grada u Drugom svjetskom ratu, ali i godi{njica maso vnog pokolja stano vni{tva. Goto vo 1.500 ci vila, ugla vnom Muslimana, ali i Srba ko ji su stali u za{titu svo jih kom{i ja, ubi jeno je na gradskom mostu na ko jem je ju~er postav ljena spomen-plo~a ko ja }e svjedo~i- ti generaci jama o zlo~inu ko ji se desio. Svjedok ovog zlo~ina je i Jakub Popo vi}, ko ji je imao sve- ga 13 godina kad su se zlo~ini dogodili. - Prelazio sam preko mosta u to vri jeme posmatra ju}i krva ve trago ve pokolja ko ji su napra vi- li ~etnici Dra`e Mihailo vi}a. Kad su partizani do{li, u januaru 1942. godine, ormirali su omla- dinsku brigadu u ko joj sam i ja bio, da o~istimo taj smrad ko ji se osje}ao po gradu. Ova kasarna, ko ja se vidi sa mosta, bila je kla- onica, a na onom zidu je bilo kla- nje. Na svakom koraku bili su vi- dlji vi trago vi zlo~ina, ispri~ao  je Popo vi}.Op}ina Gora`de fnansirala  je izgradnju spomen-obilje`ja ko je se nalazi na mostu i ko je }e trajno podsje}ati na ne vino stra- dale ci vile. Na~elnik Op}ine Go- ra`de Muhamed Ramo vi} kazao  je kako se to spomen-obilje`je odnosi na sve one ko ji su svo jom pra vednom borbom zausta vili zlo~ine.Ideologi ja a{izma izrodila je posebnu vrstu zlo~inaca, kazao  je Josip Baoti}, predsjednik GO SABNOR-a BiH, i dodao kako su ~etnici bili protiv svih ljudskih i Bo`i jih zakona i ubi jali ljude sa- mo zato {to su bili druga~i ji. Sa gradskog mosta u ri jeku Drinu ba~ena je 71 ru`a za isto to- liko godina koliko je pro{lo od osloba|anja Gora`da od a{ista. U sklopu programa, uprili~e- ni su i polaganje cvi je}a na Mos- tu Ali je Izetbego vi}a, na spo- men-obilje`jima u Vi{egradskoj ulici i Koli jev kama, potom sve- ~ana akademi ja, perormans mladih na Mostu Ali je Izetbego-  vi}a, izlo`ba Mali ormat u Grad- skoj art-galeri ji, te pri jem po vo- dom Dana MZ Gora`de I.
A. H.
Otkrivena spomen-plo~a na Mostu Alije Izetbegovi}a u Gora`du
U Drinu ba~ena 71 ru`a
Gotovo 1.500 civila ubijeno je na gradskom mostu
Kasarna koja se vidi sa mosta, bila je klaonica
OMLADINSKA BRIGADAKad su par tizani do{li, u januaru 1942. godine,formirali su omladinsku brigadu u ko joj sam i ja bio, da o~is timo taj smrad ko ji se osje}ao po gradu
Niko ni je kriv dok mu se to nedoka`e, jo{ jednom su ju ~er po- no vili advokat Ili jas Mid`i}, ko-  ji brani Asmira Bakra~a, Huseina Kuni}a i Fuada Popr`eno vi}a, advokat Mirsad Seeragi}, ko ji po slu`benoj du`nosti brani Halida  Velagi}a, te advokat Omer Abda- gi}, ko ji brani Asmira Bakra~a. Na zahtjev branjenika oni su organizirali pres-konerenci ju u hotelu Opal, u Biha}u. Po vod su bili dva iz vje{ta ja, Federalne tele vizi je i Avaza, za ko ja advo- kati smatra ju da cure iz istrage, od polici je ili Tu`ila{tva, i to pri-  je podizanja optu`nice, {to je ka`nji vo zakonom, a predvi|ena kazna je i do tri godine zatvora.
Navodno zastra{ivanje
Radi se o istrazi ubistva Cvi ja- na Radi}a iz 1997, za {ta se su- mnji~e akti vni pripadnici MUP- a USK-a Husein Kuni}, {e Odje- la krim-polici je Druge PU, te Fuad Popr`eno vi}, {e kabineta  v.d. komesara MUP-a USK-a, te nekada{nji policajci Asmir Ba- kra~, Halid Velagi}, Ejub Iki} i Izet [ahinagi}, ko ji su trenutno u pritvoru KPZ-a Biha}. Za{ti}ene podatke iz istrage i detalje o samom iz vr{enju dje- la, izme|u ostalih, iznio je i Avaz, imenu ju}i tro jicu osu- mnji~enih bukvalno za po vla~e- nje okida~a.- Mi smo reago vali, ali je Avaz odbio obja viti na{e reago vanje, kazao je advokat Mid`i}. Kako je obja vila FTV, najmanje {est policijskih slu`benika iz MUP-a USK-a je pod istra gom, jer su posljednjih dana poku{a- li identifcirati i locirati za{ti}e- nog svjedoka. Advokati tvrde da se ovakvim iz vje{ta vanjem i oni sami sumnji~e ~ak i za to da u~estvu ju u na vodnom zastra{i-  vanju ili likvidaci ji za{ti}enog svjedoka, a da se iza toga ve} po- ku{a va iz vr{iti pritisak kako bi se oduzela nadle`nost sudu u Biha- }u. Na vode da su branjenici u uslo vima ograni~enih sloboda, kontakte s porodicama snima ju kamere, a o slu~a ju mogu razgo-  varati samo sa advokatima. - Na{e branjenike ni nas ne za- nima za{ti}eni svjedok vi{e nego i ostale stotine na vedenih svjedo- ka, mada, sudsko vi je}e je to ko je, na osno vu predo~enih elemena- ta, odlu~u je da li }e neki svjedok bi- ti za{ti}en, i to je samo jo{ jedna od stvari ko je se odje pre judicira ju, kazao je advokat Av dagi}. Osim presumpci je ne vinosti, teret ja vne osude je i na le|ima polici je, ali i Tu`ila{tva. FTV na vodi da su “u pripremu ubistva uklju~eni i po jedini zapo- slenici Kantonalnog tu`ila{tva iz Biha}a, a ubistvo svjedoka je tre- bao iz vr{iti pripadnik srbi janskog podzemlja”. Advokati ovo nisu htjeli ni komentarisati, jer to sma- tra ju obi~nom medijskom haj- kom. A kada je Tu`ila{tvo USK-a u pitanju, neda vno je gla vni tu`ilac  Asim D`af} podnio ostav ku. - Is tina je da sam podnio os- tav ku na mjesto gla vnog kanto- nalnog tu`ioca, ali to je jedino iz razloga {to sam stekao uslo ve za penzionisanje. Trenutno sam na bolo vanju i{~eku ju}i rje{enje, kazao nam je D`af}.
Nelogi~nosti
U Biha}u se {pekuli{e o mogu- }oj smjeni ministra MUP-a USK- a [efka Smlati}a, {to je po~elo sa protestima ~lano va porodica uha- p{enih polica jaca. Nezvani~no sa- zna jemo da SBiH ulazi u vlada ju- }u koalici ju u USK-u i da joj je obe- }ano mjesto ministra polici je. - Smatram da je to nelo gi~no. Ka- ko bi to sada izgledalo da se tra`i mo ja smjena i kako bi se to oprav - dalo? Izgledalo bi kao pritisak na ovu instituci ju jer se ov dje kona~no pomi~u stvari napri jed, rje{a va ju se te{ki zlo~ini ko ji su se trebali rje{a-  vati jo{ pri je 16 godina, kazao nam  je Smlati} te dodao da razumi je po- rodice uhap{enih, ali da je tu akci-  ju pro vodio FUP, te da kao minis- tar ni je bio u nju uklju~en.Rasplet ovih doga|aja mogu} je  jedino na sudu, a jo{ ni optu`nica ni je podignuta. Advokati smatra ju da sva ova pri~a ima za cilj no voprodu`enje pritvora branjenici- ma, te na jalju ju pra vnu bitku ko-  ja }e tra jati godinama.
F. BENDER
ISTRAGA O UBISTVU CVIJANA RADI]A
Okrivljeni prijeoptu`nice
Na{e branjenike ni nas ne zanima za{ti}enisvjedok, tvrde advokati
SBiH ulazi u vlasti dobija mjesto ministra policije?
Advokati optu`enih odr`ali konferenciju za medije
 
U @I@I
OSLOBO\ENJE
nedjelja,
27.
 januar/sije~anj2013.
3
SMIJE[NE TVRDNJE
Njema~ka ne ru{i RS
[pekulaci je vjerovatno plasirane iz krugova blis- kih predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodi- ku, kako je potpuno slamanje tog bh. entiteta i neu- traliziranje njenog prvog ~ovjeka dogovoreno u Münchenu, u Njema~koj smatra ju smi je{nim, pre- nosi Anadoli ja. Dodik je i sam u posljednje vri jeme u vi{e navra- ta iznio tvrdnje kako ga Zapad `eli sru{iti, te da za tu svrhu u BiH iz inostranstva sti`u milionska sred- stva. [pekuliralo se i o najmanje 10 miliona ame- ri~kih dolara za te svrhe. Me|utim, ugledni njema- ~ki politi~ki analiti~ar i ek spert za njema~ku poli- tiku na Balkanu Bodo Weber ka`e kako ove vi jesti o~igledno dolaze iz miljea ko ji predstavlja ostav{ti- nu bezbjednosno-propagandnih struktura iz 90-tih godina pro{log stolje}a, ko je se i dalje koriste za pro- pagandne svrhe.- Zato su i tvrdnje ko je se redom iznose smi je{ne i ne vri jedi ih demantirati, kazao je Weber, ko ji sma- tra da je Dodikova vladavina, zapravo, proizvod ne- djelovan ja Evrope i SAD-a, a ne izraz nekakve auto- htone politi~ke volje Srba u RS-u. “Njegov autoritet isklju~ivo po~iva na tome da je u{ao u sukob sa Zapadom, ko ji zbog odsustva politi~ke vo- lje i dalje odbi ja ulogu stranke u sukobu. Istovremeno, ni na unutra{njem bosanskohercegova~kom planu do sada se ni je po javio ravan suparnik - branilac dr`ave i demokrati je. Ono {to me zabrinjava jeste pitanje ko je se meni u tom kontek stu name}e. Naime, {ta se sve mo`e desiti ako se trend propadanja tog autoriteta, ko-  ji je po~eo na lanjskim lokalnim izborima, nastavi do op}ih izbora 2014. godine, a da me|unarodna za jedni- ca i dalje istra java u svo joj trenuta~noj pozici ji i s pris- tupom za ko ji je potpuno svjesna da ne funkcionira bez politi~ke snage za preokret, oci jenio je Weber.
JEDAN OD USLOVA ZA EU
Usvojiti rezoluciju o 11. julu
Povodom obilje`avan ja 27. januara - Dana sje}a- nja na `rtve holokausta, Dru{tvo za ugro`ene na- rode za BiH oda je po~ast vi{e od {est miliona ubi-  jenih Jevre ja ko ji su zbog nacisti~ke mr`nje depor- tovani, mu~eni i ubi jani u koncentracionim logori- ma Njema~ke, Austri je, Poljske, Hrvatske i drugih evropskih zemalja. - Ko je mogao i pomisliti da }e se pedeset godi- na posli je Auschwitza, Mathausena, Treblinke, Dachaua, Oranienburga ponovo otvarati koncentra- cioni logori i to u srcu Evrope - u Bosni i Hercego- vini. Opet se dogodilo masovno protjerivanje, depor- taci je, masovna ubi janja, masovna silovanja i geno- cid. UN ne samo da ni je primi jenio Konvenci ju o spre- ~avanju i ka`njavan ju genocida ve} je dozvolio da se pod njihovom zastavom i njihovom “za{titom” u enklavi Srebrenica dogodi genocid, istakla je Fadi- la Memi{evi}, predsjednica Dru{tva za ugro`ene na- rode za BiH, napo minju}i da je u krvi vi{e od 8.000 ubi jenih Srebreni~ana ugu{ena od Mladi}evih tru- pa “za{ti}ena” enklava Srebrenica. - Iako je presudom Me|unarodnog suda pravde u Den Haagu 2007. potvr|eno da se u Srebrenici dogodio ge- nocid, on se u RS-u permanentno pori~e, minimizira i tabuizira, {to vri je|a `rtve i spre~ava proces vra}anja povjerenja. U ime `rtava od EU tra`imo da jedan od uslo- va pri jema BiH u EU bude usva janje zakona o ka`nja- van ju poricanja, negiranja, minimiziranja i tabuiziranja holokausta i genocida, kazala je Memi{evi}. Dru{tvo za ugro`ene narode za BiH tra`i od Ge- neralne skup{tine UN-a da usvo ji rezoluci ju o 11. ju- lu, Danu sje}anja na `rtve genocida u Srebrenici, kako bi se odavanjem po~asti ubi jenim Srebreni~a- nima UN uvi jek podsje}ao da je mogao, ali da ni je htio spasiti ove ljude, navodi se u saop}enju.
Na igmanskom Velikom polju  ju~er je tradicionalno obilje`ena 71. godi{njica Igmanskog mar{a u prisustvu nekoliko stotina gra|ana, u~esnika i po{to valaca NOR-a, brojnih udru`enja i dele- gaci ja iz na{e zemlje, ali i gosti ju iz Makarske, Beograda, Kragu jev - ca i mnogih drugih grado va iz okru`enja. Organizator - Sa vez antifa{ista i boraca Narodnooslo- bodila~kog rata BiH ovu tradici- onalnu manifestaci ju po~eo je ju- tarnjim okupljan jem u Had`i}i- ma i mar{om prema Velikom polju na Igmanu, gdje je uprili~en prigodan program i ru~ak sa voj- ni~kim grahom. Zaigralo se i ko- zara~ko kolo, pa je to bilo pra vo narodno veselje.
 Smrt fa{izmu!
Polaganjem cvi je}a na spo- men-obilje`je u~esnicima Ig- manskog mar{a i borcima NOR- a na Velikom polju, minutom {utnje i u~enjem Fatihe, ali i poz- dra vom Smrt fa{izmu - sloboda narodu, prisutni su odali du`no po{to vanje svim palim branitelji- ma oba protekla rata. - Manifestaci ja Igmanski mar{  je prisje}anje na ovaj zna~a jan podvig herojskih partizana Tito-  ve armi je. Samo prisustvo velikog bro ja gra|ana i mladih ljudi naj- bolje go vori da antifa{izam i svi-  jetla borba Narodnooslobodila- ~ke vojske Jugosla vi je nisu zabo- rav ljeni i da se pamte. Ovi hero-  ji su oslobodili na{u zemlju i stvorili osno vu i temelje dr`a-  vnosti BiH, zato zaslu`u ju da ih se s po{to vanjem sje}amo, nagla- sio je Ibrahim ^omi}, predsje- dnik Odbora SABNOR-a Kanto- na Sara je vo. Ministar za bora~ka pitanja KS-a Asim D`ambaso-  vi} obilje`a van je Igmanskog mar- {a smatra simboli~nom tradici-  jom, ko ja po vezu je de{a vanja dva oslobodila~ka rata. - Su{tina svega je da zna~ajne datume i godi{njice iz oba rata treba njego vati i prisje}ati ih se, radi mladih nara{ta ja, jer je an- tifa{izam karakteristika sa vre- mene Evrope i mora ostati i kara- kteristika sa vremene BiH. To je opredjel jen je svih zdra vih snaga u na{oj dr`a vi ko je }e nam doni-  jeti svjetli ju i bolju budu}nost. Ov dje na Igmanu u~i se da nema nasa vladi vih prepreka i da se mogu polo`iti i najte`i ispiti, po- ru~io je ministar D`ambaso vi}. General Jo van Di vjak je po- sjetio da fa{izam jo{ ni je iskori-  jenjen i da su njego ve ide je pono-  vo uznapredo vale.
Vizija dr`ave
- Ove manifestaci je podsje}a-  ju da je fa{izam slomljen ne sa- mo 1945. ve} i 1995. godine, alini je potpuno pora`en. Ipak, ve- liku nadu da ju mladi ko ji svo jim prisustvom iskazu ju po{to vanje svim palim `rtvama, iako kroz sa- da{nje obrazo vanje ne mogu mnogo saznati o NOR-u. Zado-  voljstvo je {to su ov dje stigli i na- {i pri jatelji iz ci jele biv {e Jugosla-  vi je, da sa nama podijele sje}anja na herojske dane na{e histori je, ka`e Di vjak.Na Igmanu je bilo i mnogo pripadnika bora~kih udru`enja, ko je ni lo{e vri jeme ni je spri je~i- lo da do|u na ovo obilje`a van je. Iz Visokog je do{lo vi{e od 50 ~la- no va Udru`enja “Josip Broz Tito”. - Ov dje smo iz po{to vanja pre- ma u~esnicima NOR-a, ko ji su ~asnom i herojskom borbom os- tvarili vizi ju jugoslo venske dr`a-  ve. Ci jenimo njiho ve zasluge, jer ih nisu mogle zausta viti ni velika hladno}a ni ogromne `rtve da os- tvare svoj cilj. Zato zaslu`u ju po- {to vanje i vje~no sje}anje, pogo- to vo mladih, kazao je Sabri ja Spahi}, predsjednik ovog viso- ~kog udru`enja.
Z. TURKOVI]
Obilje`ena 71. godi{njica Igmanskog mar{a
Antifa{isti~ka svijetla borba Narodnooslobodila~ke vojskeJugoslavije nije zaboravljena i pamtit }e se jo{ dugo, ka`e^omi}
Iz po{tovanja prema u~esnicima NOR-a, na Igmando{lo vi{e od 50 ~lanova viso~kog Udru`enja “Josip Broz Tito”
Poslije graha,
kozara~ko kolo
NADA U MLADIMA Veliku nadu da ju mladi ko ji svo jim prisus tvom iskazu ju po{to vanje svim palim `rtvama, iako kroz sada{nje obrazo vanje ne mogu mnogo sazna ti o NOR-u, ka`e Jo vo Di vjak 
   F   o   t   o  :   D   ` .   K   R   I   J   E    [   T   O   R   A   C

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->