ROBERTA J. M.

OLSON

DAVOR SIFTAR PRODUCTION

TALIJANSKA RENESANSNA SKULPTURA

.

Renesansa: odnos prema prirodi i odnos prema klasinoj umjetnosti. Skulptura ima kljunu ulogu u pojavi i odreenju renesanse, u skulpturi se rjeavaju 2 osnovna problema: slobodnostojea skulptura i trodimenzionalno prikazivanje prostora. Milano: Visconti, zatim Sforza Verona: Scaglieri Padova: Carrara Venecija: nezavisna republika, zapravo oligarhija - vladavina nekolicine Napulj: do poetka 15. st. pod kuom Anuvinaca, a zatim pod panjolskom 1250. smrt cara Fridrika II. 1309 - 1376. pape stoluju u anuvinskom Avignonu, a Rim je kulturna pustinja. U to vrijeme Firenca simpatizira Guelfe koji su u savezu s papom, ali je okruena Gibelinskim bastionima: Sienna, Pisa i Arezzo, koji podravaju nasljednike Fridrika II. To utjee na razvitak ukusa i obiaja. Gradovi se poveavaju i dolazi do ekonomskog prosperiteta. Poetkom 14. st. 3 najvea grada Europe su Firenca, Palermo i Venecija (svaki sa 100 000 stanovnika). Zbog jake antike tradicije, stilovi su u Italiji drukiji, pa romanike i gotike skulpture ve imaju karakteristike renesanse. Stoga se moe postaviti pitanje kada renesansa zaista poinje.

1. PRVI PERIOD
.

NIKOLA PISANO

kipar i arhitekt

Aktivan 1258 - 1278; Vasari mu pripisuje poetak prve od 3 faze renesansne skulpture. Vjerojatno je roen u Apuliji, kolovao se u Pisi ili je radio za Fridrika II. prije nego se nastanio u Pisi.

PROPOVJEDAONICA BAPTISTERIJA U PISI 1260.

Propovjedaonica je blia arhitektonskoj skulpturi nego obinom liturgijskom objektu. Heksagon (simbol Kristove smrti) harmonira s krunim oblikom (simbol ponovnog roenja, vjenosti i Boga) graevine. 5 reljefa (esta strana je otvorena za pristup) je odvojeno crveno-smeim kolonetama klasinog stila. Scene su izvedene u bijelom mramoru. Propovjedaonicu nosi sredinji stup postavljen na sokl s grotesnim likovima i ivotinjama (predstavljaju poganske elemente podvrgnute kranstvu) i 6 vanjskih stupova, od kojih su 3 postavljena na lea lavova koji se uljaju oko pobijeenog plijena - romaniki motiv koji simbolizira trijumfirajue kranstvo. Stupovi koji imaju gotovo korintske kapitele (skulpture i duboko zasijecanje podsjeaju na tehniku kasne antike) nose arhivolte s trodi-

jelnim romanikim arkadama s inkrustiranim usjecima. U trokutnim poljima su proroci i evanelisti, izmeu reljefa je 6 gotovo slobodnostojeih figura: 5 vrlina i Sv. Ivan Krstitelj. U skladu s toskanskom tradicijom, scenama dominiraju figure, a reljef je visok. Scene na reljefima prikazuju: 1. Navjetenje, Roenje i objava trima kraljevima 2. Poklonstvo kraljeva (tretirano kao 3 ivotne dobi) 3. Prikazanje u hramu 4. Raspee 5. Posljednji sud Najjaa afirmacija Pisanovog klasicizma vidi se u "Snazi", jednoj od vrlina: to je prvi suvremeni prikaz golog heroja na klasini nain (atribut: lavlja koa), a cijela teina mu poiva na desnoj nozi. Nagost i fiziku snagu kasnije e naslijediti Michelangelov David.

PROPOVJEDAONICA KATEDRALE U SIENI 1265 - 1268.

Ambicioznije raena od one u Pisi, oktogonalna, 7 reljefa, na uglovima su figure od bijelog mramora, pria na reljefima se oitava u kontinuitetu, to jo vie naglaavaju 2 karnie i traka s inkrustacijama iznad donje karnie. Povean je broj figura u svakoj sceni, ali je smanjena njihova veliina. 4 vanjska stupa poivaju na leima lavova: 2 na lavovima koji razdiru svoje rtve, a 2 na lavicama koje hrane mlade. Sredinji stup: prikaz slobodnih umjetnosti. Promjene na reljefima s obzirom na Pisu: 1. Vizitacija (umjesto Navjetenja) 2. Putovanje i Poklonstvo kraljeva (4 drveta sugeriraju pejsa) 3. Pogubljenje nevine djeice (izveo Giovanni Pisano) 4. Posljednji sud
POKLONSTVO KRALJEVA

Klasini lik Herkula ("Snaga") iz Pise zamijenjen je tradicionalnije prikazanom enskom figurom. Nova je kompozicija narativnih reljefa - nizovi likova su jedni iznad drugih - osjeaj dubine i jaki horror vacui. Motiv koji zauzima veu povrinu, dubina ureza i "most" (komadi kamena koji povezuje glave s reljefom) elementi su iz kasne antike i dokazuju da je Nikola prouavao kasnoantikne sarkofage. U 16. st. dodane su stube i propovjedaonica je stavljena na dananje mjesto.

FONTE MAGGIORE Perugia, 1278.

Zadnje poznato djelo na kojem je radio Nikola Pisano (sa sinom Giovannijem), smjeteno ispred gradske vijenice. Fontana sadri politike i alegorijske aluzije na besplatni pristup vodi jedno od temeljnih prava rimskih graana. Izgraena je iz bronce i mramora, poligonalna, a arhitektonski elementi dominiraju nad skulpturom. Fontana ima 3 nivoa i poiva na

koncentrinim stubama koje izravnavaju neravno tlo. 1. nivo: 25 - strana koljka, svaka sainjena od 2 okomita reljefa (radovi po mjesecima, slobodne umjetnosti, ivotinje simboli Perugie, Romul i Rem, Esopove basne i scene iz Geneze). 2. nivo: vanjski i unutarnji stupovi podupiru manju koljku s 12 strana, a voda izvire iz bronanih glava ivotinja (etruanski utjecaj). Na uglovima ove koljke su 24 figure: povijesni ili alegorijski likovi, vjerski i profani. 3. nivo: jednostavna bronana koljka s datumom 1277. g.; tri karijatide koje na glavi nose vaze okrunjuju fontanu. Prema Vasariju, nakon zavretka fontane Nikola se vraa u Pisu i tamo do smrti radi na velikim bistama jake ekspresivnosti na vanjskoj strani Baptisterija, vrlo razliitim od mladenakih djela. Njegov pristup skulpturi - prekid s apstraktnim simbolizmom koji je dominirao prethodnim epohama - predlae novi stav koji e naslijediti Donatello i Michelangelo.

GIOVANNI PISANO

1240 - 1314.

Nikola Pisano je otkrio da mu gotika prua nove izraajne mogunosti a Giovanni je to jo vie produbio. Vjerojatno je putovao u Pariz oko 1270. i na njega je utjecala francuska bjelokost. Zanimaju ga pokret, emocije, igra svjetla i sjene, koje je prouavao na francuskoj gotikoj skulpturi i kasnoj antici.

NACRT PROELJA KATEDRALE U SIENI 1284.

Giovanni je bio glavni majstor gradnje katedrale u Sieni i postao je graaninom Siene. Nacrtao je najstariju i najkompleksniju od svih velikih fasada talijanske gotike, od ega je bio izveden samo donji dio. Skulpture starozavjetnih proroka, proroica i antikih filozofa su jako oteene.

PROPOVJEDAONICA U PISTOJI
Sant Andrea, 1301. Zbog dimenzija male romanike crkve, Giovanni Pisano preuzima 6 kutni oblik propovjedaonice iz Baptisterija u Pisi, ali u Pistoi su vidljive gotike karakteristike: gotiki iljci i gotiki lukovi, kako bi se naglasilo uzlazno kretanje. Figure na uglovima odvajaju narativne reljefe. Jedna od dvije lavice ispod stupova hrani svoju mladunad, a treu lavicu zamijenjuje bradati Atlant u jakom kontrapostu. Na uglovima izmeu proroka je 6 sibila, a geniji im apu na uho (motiv koji e Michelangelo upotrijebiti na svodu Sikstinske kapele). Likovi i geste su ekspresivni, kompozicija je dijagonalna, skulptura je duboka, vana je sjena. Osjea se utjecaj francuske bjelokosti. Gotiki elementi: tragovi pozlate i inkrustacije od staklene paste u obliku etverolista. Vidljivi su tragovi dlijeta. Giovanni Pisano je po prvi put napravio reljefe koji su nagnuti prema promatrau, kako bi bili bolje vidljivi. Vrhunac patetike predstavlja

reljef "Pokolj nevine djeice".

PROPOVJEDAONICA KATEDRALE U PISI

1302 - 1311. Sagraena od mramora iz Ferrare, smjetena u desni kor, bila je oteena u poaru, a neki dijelovi su danas po muzejima u svijetu. Propovjedaonica je 8 - kutna, a Giovanni joj na vrhu stuba dodaje povieno mjesto, koje omoguuje dodavanje jo 2 reljefa, tako da ukupno ima 9 panoa - 2 plitka na podiju i 7 konveksnog oblika. Teka karnia "mie oko gledatelja" po reljefima, a epizode su superponirane. Dodane su i nove teme: 1. tri epizode iz ivota Sv. Ivana Krstitelja 2. Izdaja, Izrugivanje, Bievanje i Krist pred Kaifom Neuobiajene su razliite proporcije meu likovima, umjesto gotikih lukova su po dvije volute koje se ne sastaju u centru, proroci su isprueni. Giovanni je inspiriran antikim djelima u Pisi i oevom propovjedaonicom u Baptisteriju, ali vidljiva je razlika u njihovu stilu.

MADONA S DJETETOM Padova, 1306.

kapela obitelji Scrovegni, Madona nosi gotiku krunu, manji je utjecaj francuske gotike - ublaena je antikim modelima. Ona i dijete koje dri na kuku gledaju jedno drugo, a figura je u kontrapostu.

ARNOLFO DI CAMBIO

1245 - 1310.

Suvremenik G. Pisana, u mladosti radio za Nikolu, potom odlazi u Perugiu i Rim. Vidi se utjecaj N. Pisana, antike i tradicije srednjovjekovnog Rima. Znaajan je autor nadgrobnih spomenika 14. st. U Rimu radi brojna djela za S. Pavla izvan zidina i crkvu Sta Maria in Trastevere. Radi planove za firentinske crkve, a pripisuju mu se katedrala u Orvietu i Palazzo Vecchio u Firenci.

GROB KARDINALA DE BRAYE Orvieto, 1282.

Iz crkve San Domenico u Orvietu i tvori cjelinu s gotikim tabernaklom. Gore je Bogorodica na tronu, a 2 sveca uokviravaju sredinji natpis (jedan od njih, Sv. Marko, predstavlja Bogorodici De Brayu). Ispod je grob na kojem 2 anela-akona (jedan lijevo, jedan desno) povlae zastor da otkriju leeu figuru - nain da se

uravnotei i oivi kompozicija. To je novi element koji proizlazi iz antikih modela. Ispod grobnice je sarkofag. BOGORODICA S DJETETOM 1302. Di Cambio ju je izradio za lunetu glavnog portala katedrale u Firenzi. Oi su joj od stakla, zjenice bojane, a tijelo je masivno. Mirna statinost je u suprotnosti s pokretom i emocijom skulpture.

TINO DA CAMAIANO

1285 - 1337.

Rodom iz Siene, radio je za Pisana. Od 1323 - 1337. radi za Roberta Anujskog u Napulju, te tako u junu Italiju unosi tradiciju toskanske skulpture.

MILOSRE 1321.
Masivna figura, pronaena u okolici Firence, nije dovrena i ne zna se za to je bila namijenjena.

GIOVANNI DA CAMPIONE
CANGRANDE DELLA SCALA
Verona, 1333. Na sjeveru Italije, u 14. st. javlja se interes za profanu sliku renesanse - konjanike statue velikih dimenzija, koje predstavljaju trijumf individue. Ukus za takve statue utemeljuje ovaj grob Cangrandea.

LORENZO MAITANI

1270 - 1330.

1310. postaje glavni majstor katedrale u Orvietu. Projektirao je 4 masivna stupa na proelju i dekoraciju u niskom reljefu koja se ita kao Biblija (scene iz Novog i Starog zavjeta) ali u vertikalnom nizu. Dovrene su scene samo iz donjih dijelova.

SCENA IZ POSTANKA

ANDREA PISANO

1290 - 1348.

JUNA VRATA BAPTISTERIJA U FIRENCI 1330 - 1336.

1329. Udruenje suknara naruuje dvoja bronana vrata za Baptisterij u Firenci. Tamo to nitko nije znao napraviti, pa je pozvan Andrea Pisano iz okolice Pise, grada poznatog po radu u bronci. Vjerojatno je bio kolovan kao zlatar, jer je oit senzibilitet za detalje. Tehnika inovacija je pozlata okvira i likova kako bi se postigao kontrast. Na vratima je 28 pravokutnih ploa i itaju se odozgo, slijeva udesno, svaka vratnica zasebno. U 4 ugla svake scene postavljene su lavlje glave (marzocco - firentinski grb). Scene su odvojene trakama s rozetama i ukrasnim avliima. Ovi su ornamentalni detalji ponovljeni u zupcima koji uokviruju gotike etveroliste. Prostor na ploama je definiran samo likovima (slino Giottu u kapeli Peruzzi, Sta. Croce). U gornjem dijelu svake od vratnica je 10 scena iz ivota Sv. Ivana Krstitelja, kojemu je posveen Baptisterij i koji je zatitnik Firence.

SKULPTURE ZVONIKA Firenca, 1336 - 1343.

Zvonik je zapoeo Giotto, a nalazio se dijagonalno suprotno portalu Baptisterija. Andrea Pisano je zavrio prvi dio heksagonalnih reljefa, a zatim je radio na slobodnostojeim stranama gornjeg dijela. "SKULPTURA" pokazuje preokret u njegovoj stilskoj evoluciji i monumentalnija je od prijanjih reljefa. NINO PISANO, Andrein sin, zapoinje karijeru u oevoj radionici. Specijalizirao se za skulpture Madone s djetetom, pune poetinosti i blagosti.

1348. epidemija kuge odnosi 40 - 60 % populacije Sienne i Firence. Sienna se nikada nije oporavila od te katastrofe, ni ekonomski ni umjetniki. Prevladava nova reakcionarna i pesimistika klima u pobonosti i fanatizam koji inzistira na dogmi. Sienjani vjeruju da su kanjeni jer su se priklonili ovozemaljskim dobrima, to e imati dramatian utjecaj na umjetnost. Ekonomija je u tekoama, narudbi je sve manje, pogotovo za skulpturu koja je esto skupa. Oito je nazadovanje s obirom na prijanje ideje, a stil ove epohe naziva se "stil crne kuge".

ANDREA ORCAGNA
SMRT I UZAAE DJEVICE 1359.
Ovaj tabernakl je smjeten u Orsanmichele u Firenci i nosi autorov potpis. Dvije scene tretirane su kao jedna i razdijeljene horizontalnim pojasom. Rad pokazuje dihotomiju stavova svoje epohe prema ovozemaljskom i duhovnom. U donjem dijelu, trodimenzionalni prostor je doaran polukruno postavljenim likovima oko Djevice poloene na sarkofag. U sredini, Krist dri malo dijete koje simbolizira njenu duu. U gornjem dijelu prikazana je Djevica u mandorli okruenoj anelima. Tabernakl je inkrustiran dragim kamenjem, zlatom i staklom koji stvaraju blistavu polikromiju.

2. RENESANSA U SVOJOJ ZRELOSTI

.

POETAK DRUGE FAZE

Poetkom 15. st. u Firenci su okupljeni svi elementi potrebni za renesansu. Razvija se humanizam, interes za rimsko pravo i prijevode tekstova. irenjem grke i latinske knjievnosti trae se novi umjetniki, literarni i politiki uzori, a Firentinci vide svoju dravu kao novu rimsku republiku. Umjetnost je bila pod mecenatstvom 7 glavnih cehova, a kasnije dolazi do individualnog mecenatstva.

LORENZO GHIBERTI
SJEVERNA VRATA BAPTISTERIJA U FIRENCI

1378 - 1455.

1400 - 1. Arte di Calimala raspisuje natjeaj za druga vrata Baptisterija (istoni portal, kasnije stavljen na sjever). Sedam Toskanaca sudjeluju u natjeaju na temu rtvovanje Izaka. Danas su poznata samo 2 panoa s natejeaja: Bruneleschijev (1377 - 1446) i Ghibertijev (1378 - 1455). 1403. Ghiberti je proglaen pobjednikom. Njegov rad karakterizira slikovno i vizualno jedinstvo, a vanu ulogu imaju svjetlost i pejza. Njegov Izak nosi idealizam antike umjetnosti, upotrebljena je boja i manje skupa tehnika. Naruitelji mijenjaju temu: ivot Krista u 20 scena, a evanelisti i crkveni oci na 8 scena. 1424. vrata su postavljena. Osim na blagdane, uvijek su zatvorena, a na oba krila scene se itaju odozdo. Trake su naglaene etverolistima iz kojih izlaze glave proroka (umjesto Pisanovih lavova). Neki dijelovi

su pozlaeni. Ghiberti je radio i druge narudbe: arhitekturu, vitraje, radove u skupim metalima i drvu. Njegova je radionica sluila kao kola novoj generaciji umjetnika: Donatellu, Michelozzu, Ucellu i Masolinu. Firentinski umjetnici dobili su naobrazbu univerzalnih crtaa, to je navelo Vasarija da kae kako je disegno (crte) tajna njihova uspjeha. Ghiberti je napisao Komentare Vitruvija, pokuavajui dati teorijsku bazu svojim djelima i poveati saznanja o umjetnosti. To je bilo jedno od glavnih djela o umjetnosti tog vremena. Zahvaljujui Komentarima, vidi se kako je umjetnost bila intelektualni, a ne manualni posao. Bio je jedini umjetnik quattrocenta koji je napisao svoju biografiju.

ZAOKRET U FIRENTINSKOJ SKULPTURI 1410 - 1420.

Umjetnici rade projekte vezane za katedralu u Firenci - 4 sjedea lika evanelista u prirodnoj veliini u niama oko glavnog portala. 1408. narudba je podijeljena: Donatello (Sv. Ivan), Nanni di Banco (Sv. Luka), Niccolo Lamberti (Sv. Marko) Bernardo Ciuffagni (Sv. Matej).

DONATELLO

1386 - 1466.

DAVID Palazzo della Signoria, Firenca, 1408 - 1412.

Postavljen u Palazzo della Signoria, nakon to je od starozavjetne osobe postao graanski heroj s profanim konotacijama. Odjea mu je na bedru prerezana kako bi se mogla vidjeti noga. Vidljive su i neke "anomalije": dugi vrat i neobine proporcije. Idealizirana glava (inspirirana antikim Antinojem) najavljuje njegovog Sv. Jurja i Michelangelova Davida. Oi mu nisu izraene - moda su bile bojane. Ovaj David je prvi u nizu skulptura heroja koje ujedinjuju graanske i religijske vrline.

SV. MARKO Orsanmichele, Firenca, 1411 - 1413.

Svetac - zatitnik suknara. Teina noge je pojaana draperijom s vertikalnim naborima nalik kanelirama, za razliku od slobodne noge koja izlazi iz nie. Poveani su glava i ruke, torzo je izvuen. Lik stoji na jastuiu, to je tradicionalni simbol svetosti. Mnogi ga smatraju prvom pravom renesansnom skulpturom.

SV. IVAN 1415.

Skulptura je izvedena za gledanje odozdo i prikazana je u skraenju (tipina crta Donatella), ima piramidalni oblik to joj daje stabilnost, izduenu glavu, vrat i torzo. Emitira auru inteligencije, to e kasnije inspirirati Michelangela za skulpturu Mojsija.

SV. JURAJ 1417.

Mramorni kip raen za ceh oruara. Prikazan je mladi heroj kao inkarnacija dvorskih vitekih vrlina i moda je nosio bronanu opremu. Ispod se nalazi reljef na kojem je dobivena atmosferska perspektiva smanjivanjem dubine reljefa. Na desnom dijelu (prikaz arkada) Donatello je koristio ortogonalne linije, temelj linearne perspektive koju e usavriti Bruneleschi oko 1420.

SERIJA PROROKA za nie gornjeg dijela zvo-

nika u Firenci; likovi su prikazani bez atributa, a neki su uzeti s fasade katedrale i opet koriteni:
SV. JURAJ ABRAHAM I IZAK

ABRAHAM i IZAK 1421.

Donatello mijea poze Bruneleschijevih i Ghilbertijevih figura s natjeaja. Energini tretman brade preuzima Michelangelo za svog Mojsija. Svi su mu proroci individualizirani.

HABACUC 1436. od 16. st. naziva se

"Lo Zuccone" Vidljiv je realizam jai od onog na rimskim portretima iz 3. st. Lik gleda prema dolje, a usta su mu otvorena kao da govori. Dok ga je radio, Donatello je uzviknuo: "Govori, govori, ili neka te uhvati dizenterija!"

NANNI DI BANCO

HABACUC

1374 - 1421.

UZNESENJE Firenca, 1414 - 1421.

Nalazi se na timpanu Porta della Mandorla katedrale u Firenci. Gotiki elementi: proporcije, teka haljina pomaknuta vjetrom. Tipino renesansno: teko tijelo u kontrapostu. Putti su rezultat prouavanja antikog tipa. Medvjed koji trai med je metafora due koja trai spasenje. Stranji plan je bio obojen u plavo i zlatno, a Djevica je drala ljiljan i pojas. Poetkom 15. st. Banco ureuje proelje Orsanmichele. Crkva je istodobno u graanskoj i religijskoj funkciji. U 14. st. svaki ceh se obavezao u jednu niu staviti skulpturu svog sveca zatitnika. 1406. to je postala obaveza koja je prouzroila lavinu narudbi. Umjetnici nastoje raditi skulpture koje se gledaju odozdo i koje e biti u interakciji s promatraima na ulici.

QUATTRO SANTI CORONATI 1408 - 1413.

Izraeni za ceh kipara u kamenu i drvu. Prikazane su 4 figure u polukrugu, u prirodnoj velini: Claudije, Castor, Simforin i Nikostrat kranski kipari koji su odbili Dioklecijanu napraviti kip Eskulapa i zato su mueni. Likovi su u togama, desna figura se obraa drugima narativni element. Rad je inspirirao Masaccia za kapelu Brancacci. Na reljefu ispod prikazani su radovi ceha.

SV. IVAN KRSTITELJ 1412.

To je Bancova prva velika skulptura. Nabori draperije vie zaklanjaju nego otkrivaju tijelo. Figura nosi rotulus na kojemu je jedna od prvih manifestacija humanistikog pisma.

SV. LUKA 1415.

Na licu je vidljiv utjecaj antike skulpture, smireni izgled, raen za gledanje odozdo. Obje ove skulpture pokazuju plemenitost i snagu, u usporedbi s onima Lambertia i Ciuffagnia, koje su bez ivota i originalnosti.

10

JACOPO DELLA QUERCIA

SVETI LUKA

1374 - 1438.

Najvei sienski kipar polovine 15. st., pripisuju mu se i mnogi polikromni radovi u drvu.

GROB ILARIE DEL CARRETTO

katedrala, Lucca, 1408 - 1413. Grob je djelomice uniten, ostao je sarkofag i leea figura. Uz noge gospodarice je pas, simbol vjernosti. Na sarkofagu putti u kontrapostu nose teke girlande. Putti su toliko preplavili 15. st. da ga nazivamo "vrijeme putta". Mogue je da je izmeu sarkofaga i lika bila trapezoidna traka koja ublaava prijelaz, te da je sarkofag imao arhitektonski okvir i baldahin.

ACCA LAURENTIA 1414 - 1419.

Figura je inspirirana rimskom Venerom, a gojaznost i teka odjea karakteristini su za Querciu. Lik se bavi djeacima Romulom i Remom - jedan joj se stisnuo uz grudi, a drugi uz njezinu nogu nastoji privui njenu panju.

ISKUENJE na portalu San Petronia,

Bologna, 1438. Iskuenje je jedna od 10 scena Geneze raena za pilastre portala crkve San Petronia. Iz Adamove muskulature vidljivo je kako je autor poznavao anatomiju. Zmija s glavom ene na drvu spoznaje nudi smokvu. Likovi stvaraju prostor, a njihova izuzetna tijela utjecala su na Michelangela, koji im se divio za svog boravka u Bologni.

Od 12. st. u Italiji se radi dosta drvenih skulptura, koje su manje skupe od mramornih ili bronanih, a najee se prikazuju Raspee i Djevica s Djetetom. 1450. ova umjetnost u Toskani gotovo nestaje, zadrava se jedino u Sienni i na selu. Osim za raspela, drvo je pogodno i za druge kultne objekte jer je lako prenosivo.

11

3. IRENJE RENESANSE
.

SIENNA
.

1416. NARUDBA ZA KRSTIONICU U SIENNI

LORENZO GHIBERTI

1378 - 1455.

Ghiberti radi plan za heksagonalnu bazu u mramoru, ukraenu reljefima od pozlaene bronce, koji prikazuju ivot Sv. Ivana Krstitelja. Izradio je 2 reljefa: 1. KRTENJE KRISTOVO u pejzau 2. SV. IVAN PROPOVJEDNIK

FIRENCA
.

LORENZO GHIBERTI
VRATA RAJA NA BAPTISTERIJU U FIRENCI 1425 - 1452.
Ghiberti zapoinje raditi druga vrata na Baptisteriju - Vrata Raja, 1452. postavljena na istonu stranu, jer su prva vrata bila prebaena na sjevernu stranu. Vratnice sadre 10 pravokutnih ploa; proroci i proroice su u bonim frizovima, odvojeni glavama u medaljonima (2 glave prikazuju autora i sina Vittorija). Na prvu plou stavlja 4 epizode iz Geneze. Reljefi su u potpunosti pozlaeni, to pokazuje bogatstvo ceha. Vidi se jak utjecaj antike, vjerojatno zbog jo jednog autorovog boravka u Rimu. U mnogim scenama koristi linearnu perspektivu.

12

DONATELLO
baptisterij u Sienni, 1427.

1386 - 1466.

HERODOVA GOZBA
Donatello radi reljef Herodova gozba zamiljen da se gleda odozgo. Scena je smjetena unutar sustava revolucionarne linearne perspektive, artikulirane arhitektonskom kompozicijom. Matematiar Antonio Manetti izum ovog sustava pripisuje Brunelleschiju. Prostor ima 3 plana: u prvom planu je Herod, u drugom mladi svira, a u treem sluga nosi glavu Ivana Krstitelja. Primijenjeni su razliiti postupci za doaravanje prostora: pod je izveden od ploa ortogonalnih i poprenih linija, u zidu iza Heroda nedostaju dvije cigle a rupe su perspektivno prikazane, u "daljini" se smanjuje dubina reljefa i dimenzija prikaza. Pozlaena bronca, 60 x 60 cm.

VENECIJA
.

Zakon zabranjuje stranim majstorima raditi u Veneciji, ako nemaju mjesto za boravak i prihode. 1401. dud trai firentinskog kipara - arhitekta za Dudevu palau; vidljiva je elja za unoenjem renesansnog stila. Brojni umjetnici bili su privueni (ne oni najbolji), ali su bili razoarani jer su se morali usporeivati s Donatellom, Ghibertijem, Nanni di Bancom i Della Querciom. Najvei doprinos venecijanskoj skulpturi 15. st. dali su: Niccolo di Pietro Lamberti Pietro di Nicolo Lamberti (Niccolov sin, s ocem radi na gornjem dijelu proelja Sv. Marka) Nanni di Bartolo

PIETRO DI NICOLO LAMBERTI 1370 - 1451.

SPOMENIK DUDU TOMMASU MOCENIGU 1423. 13

Spomenik je postavljen u crkvi Santi Giovanni e Paolo. Nicolo usvaja kieni stil koji Venecijanci cijene. Izveo je nevjerojatno kompleksan baldahin, kojeg odmiu aneli kako bi se vidjela leea figura duda. Na vrhu je "Pravda", kao jasna politika deklaracija. Na sarkofagu su nie sa koljkama i figure vrlina, u kojima su usklaene toskanske i venecijanske forme.

NANNI DI BARTOLO
SALOMONOV SUD 1438.
Zadnji od 3 kutna reljefa na Dudevoj palai, izveden od istarskog kamena, preko puta crkve Sv. Marka.

SPOMENIK BRENZONIJU 1439.

U San Fermo Maggiore u Veroni. Ispod baldahina je prizor Uskrsnua, a iznad je freska Antonia Pisanella Navjetenje. Na vrhu, na kapitelu je figura proroka. Sarkofag ima klasine pilastrime, a ispod su zaspali vojnici.

SOLOMONOV SUD

SPOMENIK BRENZONIJU

MEDALJE
.

Medalje predstavljaju vezu s rimskom prolou i glorificiraju pojedinca.

ANTONIO PISANELLO

1395 - 1455.

Antonio Pisanello, slikar i arhitekt, najbolji je u toj vrsti umjetnosti. Spaja naturalizam i simbolizam te afirmira vanost umjetnika potpisujui svoje medalje. Vie od 20 god. Pisanello je crtao medalje za vladajue obitelji i talijanske dvorove: d' Este iz Ferrare, Gonzage iz Mantove i Alfonza I. iz Napulja. Najee su od bronce, na prednjoj strani je profil osobe, a na stranjoj grb.

MEDALJA CECILLIJE GONZAGE

4. DONATELLO : VELIKI INOVATOR

.

1425. Donatello se povezuje s Michelozzom di Bartolomeom, zlatarom koji je radio i u Ghibertijevu ateljeu. Zajedno rade:

14

GROB BALDASSAREA COSCIJA

baptisterij u Firenci, 1422 - 1428. Prvi grob koji sadri cijeli renesansni repertoar. Dva kolosalna stupa od granita, bronana leea figura, na bazi kerubini i girlande, izmeu 4 pilastra su 3 nie s reljefnim prikazima vrlina, sarkofag nose 4 konzole, a izmeu njih su 3 grba. Sprijeda 2 putta otvaraju rotulus s natpisom. Lavovi nose leeu figuru na nosilima. Portret Coscije izveden je iz posmrtne maske. Zid iza groba je iz 3 dijela, to se po preporuci Albertija koristilo na posmrtnim spomenicima. Luneta je u obliku koljke (simbol regeneracije due), a u njoj je bista Djevice s djetetom. Teki zastor sa irokom bordurom daje jedinstvo spomeniku.

LUCCA DELLA ROBBIA

1400 - 1482.

CANTORIA katedrala u Firenci, 1431 - 1438.

Della Robbia, do tada malo poznat kipar, dobiva narudbu za pjevalite koje e biti postavljeno iznad vrata sjeverne sakristije. Gornji dio podsjea na rimske sarkofage, a galerija je poduprta konzolama. Sprijeda su 4 reljefa, a 2 sa strana. etiri druga reljefa izmeu 5 konzola su u sjeni. Djeca pjevaju, pleu i sviraju razne instrumente (idealizirani prikaz), ilustrirajui 150 - ti psalam napisan na tri trake.

DONATELLO

1386 - 1466.

CANTORIA katedrala u Firenci, 1433 - 1440.

Donatello radi pandan Robbijinoj cantoriji, iznad vrata june sakristije. Kasnije je odande skinuta, a njena je rekonstrukcija upitna, pogotovo bronane glave. Izveden je kontinuirani friz putta (bez ikakve idealizacije) na tri strane cantorije. Slobodnostojei parovi stupova naglaeni su kockicama, to je neobian motiv.

MADONNA PAZZI Firenca, 1420 - 1430.

Ovaj reljef pokazuje kako Donatello umije prika zati njenost i intimnost. Madonna ovdje nema aureolu, inovaciju koja e se generalizirati tek u sljedeem stoljeu. To je jedan od prvih radova za koje se zna da su bili kopirani u tuku i terakoti, a Donatello je meu prvima otkrio upotrebu terakote za izvedbu vanih djela.

NAVJETENJE CAVALCANTI
Sta Croce, Firenca, 1430.

15

Materijal: pozlaena pietra serena (sivi pjeenjak). Oblik edikule proizlazi iz antikih stela, pilastar je u obliku rimske urne, ali novost su kapiteli koji evociraju Janusa, uvara vrata koji razmilja o prolosti i budunosti. Donatello tim motivom pokazuje kako je navjetenje i trenutak inkarnacije. Figure su u prirodnoj veliini, a Djevica je u kontrapostu.

DAVID Firenca, 1430 - 1450.

U poetku je bio u dvoritu Palazzo Medici, kasnje je postavljen u Palazzo della Signoria. Donatello je vjerojatno bio u slubi Mediejaca, jer je pokopan u kripti San Lorenzo blizu Cosme Medicija. David utjelovljuje androgeni ideal, a vidljivo je kako je izvor bila i literatura, a ne samo vizuani repertoar u kojem je David uvijek prikazivan kao kralj, a ne kao pastir.

AMOR ATYS 1430 - 1450.

Smatralo se kako je ovo djelo antiko, ali Vasari tvrdi da je Donatellovo. Figura dri nogu na zmiji kao mladi Herkul, na nogama ima krilca kao Merur, rep kao satir, na leima krila kao Kupido, odjea doputa da mu se vide spolni organi kao atysu ili rimskom seljaku, a na pojasu i kacigi nosi mak - upuuje li to na san ili smrt? To predstavlja enigmu koju ni Vasari nije dokuio.

GATTAMELATA Padova, 1453.

Donatello je 1443. pozvan u Padovu kako bi izveo ovu konjaniku statuu. Prikazan je ratni konj koji ispred prednjeg lijevog kopita ima topovsku kuglu kako bi se time dobio pokret. Oruje Gattamelate je ukraeno antikim motivima i on nosi tap poput rimskog zapovjednika. Kip pokazuje tenziju izmeu idealnog i realnog. Na visokom postolju smjeten je ispred bazilike Sant' Antonio, gdje je Gattamelata pokopan. Spomenik nema natpisa, to ga ini slikom univerzalne moi.

16

SV. IVAN KRSTITELJ Venecija, 1438.

Drvenu skulpturu naruila je firentinska kolonija u Veneciji za kapelu u Santa Maria Gloriosa dei Frari. Usta su mu otvorena kao propovjedniku, a lijevi kapak mu je teak i naglaava naturalizam.

MARIJA MAGDALENA Firenca, 1453.

Obojano i pozlaeno drvo. Asketski lik svetice prikazan je s jo naglaenijim naturalizmom, ak joj se mjestimice vidi i kost lubanje. To vie nije bludnica - proiena vatrom Boga dosegla je duhovnu ljepotu.

JUDITA I HOLOFERNO Firenca, 1460.

1495. djelo je skupa s Davidom postavljeno u Palazzo Vecchio, kako bi se pokazao trijumf republike. etiri otvora na krajevima jastuka sugeriraju da je skulptura bila zamiljena kao fontana, ali nije pronaen nikakav trag cjevovoda. Likovi su postavljeni tako da "tjeraju" gledatelja u obilazak oko skulpture, to se nije prakticiralo jo od antike. Vrat Holoferna je ve napola prerezan i krv curi u potocima. Tema vina prikazana je na reljefima na soklu.

MARIJA MAGDALENA

JUDITA I HOLOFERNO

RELJEFI MUKE KRISTOVE

San Lorenzo, Firenca, 1460. Pred kraj ivota Donatello radi seriju reljefa u bronci za San Lorenco, na temu Muke Kristove. Reljefi su raznih dimenzija i u 16. st. postavljeni su na dvije propovjedaonice. Na reljefu "Krist pred Pilatom i Kaifom" Krist je od susjedne scene odvojen stupcem poput onog Marka Aurelija ili Trajana, a sluga s dva lica poput Janusa prua Pilatu posudu koji pere ruke od svake krivnje.

5. SKULPTURA FIRENCE POLOVINOM 15. st

.

Ekonomija koja cvjeta, politika stabilnost i napredak humanizma daju generalni osjeaj blagostanja. Firenca iz provincijskog grada prerasta u europsku snagu. Razvija se privatno mecenatstvo, vrednuje se ikonografija i osobni ukus. Medici su bili na vlasti do 1494. i

17

diskretno ali sigurno upravljali oligarhijskom vladom.

DE STATUA

Albertijev traktat

Humanizam se iri zahvaljujui prijevodima Platona i Albertijevim traktatima, koji je prvi nakon antike napisao teorijsko djelo De statua i obiljeio preokret u skulpturi renesanse. Prema njemu, cilj umjetnika je oponaanje prirode, a ne samo filozofskih i vjerskih pravila, kao u srednjem vijeku. Postavio je teorijske principe renesanse: ravnotea pojedinanog (osobnog) i idealnog, te inzistiranje na harmoniji svakog dijela sa cjelinom. Traktat je na talijanskom objavljen 1568. g. Zamjeralo mu se da je prekompliciran, ali vidljiva je veza izmeu njegovih mjera i nekoliko Donatellovih djela. Kad je 1443. godine Donatello otiao u Padovu, grupa kipara poetine inspiracije proizala je iz gracioznih formi Ghibertija. Najee su obraivane 3 teme: 1. Djevica s djetetom u javnim graevinama i privatnim kuama 2. grobnice elja da se obnavlja ime i slave preci (poveanje kulta individue) 3. biste

LUCCA DELLA ROBBIA

1400 - 1482.

Formirao se u Ghilberijevu ateljeu. arm njegovih skulptura najavljuje Rafaelove grazie. irokoj publici se vie sviao nego misteriozna Donatellova djela. Njegov najvei doprinos je u skulptorskoj tehnici. Prema Vasariju, on je "izmislio" lakiranu terakotu koja nije skupa i jo je vie pridonijela popularnosti skulpture. Koristio je iroku paletu boja, ali najvie upotrebljava nebesko plavu i mlijeno bijelu. Tijekom vie od 75 godina ova tajna je uvana u Robbijinom ateljeu, gdje su radili i Andrea (Luccin neak) i Giovanni (Andrejin sin). 1448. izradio je prve slobodnostojee figure dva anela drvenih krila za katedralu 1461. izradio je medaljone za kapelu Pazzi i suraivao s Brunelleschijem Ukrasio je privatni radni kabinet Pietra Medicija u Palazzo Medici Izradio je mnogobrojne reljefe grbove obitelji i cehova

Vladala je velika potranja za Djevicama s Djetetom, pa ih Lucca della Robbia radi na 2 naina: kao originalna djela i ona namijenjena proizvodnji u velikim serijama u njegovu ateljeu.

DJEVICA S JABUKOM 1460.

Napravljena je za Medicije. Plava pozadina simbolizira nebo, oi su plavo-sive s ljubiastim zjenicama, Dijete s obje ruke dri jabuku, a Djevica razmilja o sudbini svog sina. Istovremeno je stasala generacija kipara lirskog stila, koji rade u mramoru. Trojica umjetnika koji su dominirala Firencom do 1470. godine bili su iz Settignana: Bernardo Rosselino Antonio Rosselino (mlai brat) Desiderio da Settignano

BERNARDO ROSSELINO
GROB LEONARDA BRUNIJA
Sta. Croce, Firenca, 1446.

1409 - 1464.

18

Leonardo Bruni je napisao Historiae Florentini populi - prvo veliko djelo renesanse na povijesnu temu. Njegova figura lei iznad sarkofaga, u rukama dri svoju knjigu, a na glavi mu je kruna od lovora. Postignuta je harmonina integracija likova u arhitektonsku formu, to postaje model za nadgrobne spomenike do kraja stoljea. Cjelina podsjea na trijumfalni luk, a poruka koju prenosi jest trijumf individue i vjeni ugled, vie nego spasenje due. Iza leee figure su tri ploe crvenog mramora koji je naglaavaju i daju geometrijsku stabilnost. Kompozitni pilastri podsjeaju na Masaccijevo Trojstvo, a jedini posve kranski element je medaljon Djevice s Djetetom. Ovaj se spomenik smatra prvim humanistikim grobom.

DESIDERIO DA SETTIGNANO
GROB CARLA MARSUPPINIJA
Sta. Croce, Firenca, 1464. Za razliku od Brunijevog groba, ovde je naglasak na ukrasima i likovima. Sarkofag ima oblik kade. Na vrhu je posmrtna svjetiljka s vjenim plamenom, od koje se sputaju dvije velike duge girlande. Zadrana je forma trijumfalnog luka i Djevica s Djetetom u medaljonu, a iza leee figure Marsuppinija su etiri vertikalne mramorne ploe.

ANTONIO ROSSELINO
San Miniato, Firenca, 1466.

1427 - 1479.

GROB PORTUGALSKOG KARDINALA

Duboka nia, melankolina ikonografija, grob je izveden kao da je integriran u kapelu i po tome se razlikuje od Brunijevog i Marsuppinijevog groba. Ingeniozna ideja je mala kamena ploa na inkrustiranoj reetki koja podsjea na pogled u drugi svijet (trompe l' oeil), a referira se i na rimske grobove koje se gledalo kroz reetku. Iznad reetke dva anela nose medaljon u kojem je Djevica s Djetetom.

BISTE
.

Biste se sredinom 15. st. u Firenci javljaju mnogo ee nego u drugim talijanskim regijama. Na to su utjecala 3 faktora: otkrivanje naturalizma, interes za individuu i antiki primjeri. Raene su u prirodnoj veliini, a predstavljale su spoj rimskih i religijskih poprsja. Bile su "rezane" kod prsne kosti, bez baza, glava lagano pomaknutih u stranu. Ponekad se kao predloak koriste posmrtne maske. Muki likovi su pokazivali zrelost, mudrost i naglaavali su psiholoke crte, a enski mladost i fizike crte. Nakon 1500. skulptorski portret gubi popularnost zbog irenja slikarskog portreta. 1550. g. poprsja se opet javljaju kao neovisan nain izraavanja u Firenci, Veneciji i drugim gradovima.

19

MINO DA FIESOLE

1429 - 1484.

PIETRO MEDICI poprsje, 1453.

Izradio je jo dva poprsja lanova obitelji Medici, koja su bila u niama iznad vrata u Palazzo Medici. Modeli su ponekad bili odjeveni all' antica. U modi su bili i idealizirani portreti rimskih careva. Sredinom stoljea osim posmrtnih maski, uzimale su se maske i ivih ljudi za izradu bisti.

BENEDETTO DA MAIANO
PIETRO MELLINI poprsje, 1474.

1442 - 1497.

Uveo je prozaian pristup portretu u minucioznom izraaju, te realizam u prikazu i najmanje bore. Ova je bista razliita od drugih jer ima okruglu bazu.

Biste ena rijetko nose potpis, datum ili ime. One su idealizirane, odjevene po posljednjoj modi, imaju izbrijano elo, izbrijane obrve, frizuru s uvojcima, nose dijademu, imaju aristokratski izgled i pokazuju veu uniformnost od bista mukaraca.

ANTONIO ROSSELLINO
POPRSJE DAME 1470.

1427 - 1479.

Nekoliko puta je bila atribuirana Desideriju da Settignanu, ali najvjerojatnije pripada Rossellinu zbog stilskih razloga: trodimenzionalnost je daleko izraenija, a model puno jasniji. Prikazan je vei dio torza nego kod ostalih modela. Osobnost lika je jako naglaena, glava je pomaknuta unazad i daje dojam kao da komunicira s nevidljivom osobom.

ANDREA DEL VERROCCHIO

PORTRET ENE poprsje, 1480.

1425 - 1488.

Lik je prikazan do struka, vide se ruke s malim buketom cvijea na prsima i kao da komunicira s promatraem. Ova radikalna inovacija nije promakla Leonardu, njegovu ueniku, koji je to iskoristio u svojim slikanim portretima. Bista pokazuje idealnu firentinsku ljepotu 1470-tih godina, vrsta haljine kao da je s Botticellijevih gracija u "Proljeu", a jedna od njih ima jednaku frizuru (iz istog su vremena).

20

6. PROCVAT : FIRENCA NA KRAJU 15. st

.

1469 - 1492. Firencom upravlja Lorenzo il Magnifico. 1494. g. Karlo VIII. napada Firencu, dolazi do progona Medicija i obnove republike. Za vrijeme njegove vladavine bilo je narueno jako malo javnih skulptura. Meu vanijim kiparima na kraju stoljea bili su: Benedetto da Maiano Nino da Fiesole Andrea della Robbia

BENEDETTO DA MAIANO
RETABL NAVJETENJA 1489.

1442 - 1497.

Djelo se sastoji od retabla, predele i trodimenzionalnih kipova svetaca u niama. Mnogo toga duguje Rossellinovom retablu u kapeli Picollomini, a po upotrebi perspektive - tabernaklima sakramenata. Izvrsna dekoracija ipak nema psiholoki intenzitet Donatellovih scena.

ANDREA DELLA ROBBIA

1434 - 1525.

Nastavlja rad svog strica Luce, ali razvija vlastiti stil: "vatasti" oblaci, likovi su uz povrinu, scene su manje apstraktne i manje klasine (kod Luce: plavo nebo i visoki reljef). Oko 1480. poinje ga se naveliko kopirati. On poveava svoju produkciju, ponekad na utrb kvalitete, a na velikim djelima on je autor samo glavnih likova. 1537. g. Medici se vraaju na vlast. Andrein sin Giovanni i njegova obitelj nastavljaju posao. To vie nije ista originalnost i kvaliteta, ali se dobro prodaje jer nije skupo, a u sebi ujedinjuje prednosti i skulpture i slikarstva.

Dvojica glavnih kipara na kraju 15. st. prije Michelangela bili su Andrea del Verrocchio i Antonio del Pollaiolo. Dali su novi elan skulpturi, iako su napustili Firencu 1480-tih godina.

ANDREA DEL VERROCCHIO

GROB PIETRA I IVANA MEDICIJA
San Lorenzo, Firenca, 1472. Verrocchio je imao zlatarsku naobrazbu, pa elegan-

1425 - 1488.

21

ciju i principe te umjetnosti primijenjuje u skulpturi. Grob ima dvije obraene strane, to je vaan korak prema slobodnostojeem grobu. Na otvoru izmeu dva prostora nalazi se reetka koja oponaa pletenu mreu od ueta, to podsjea na prelazak s ovog na onaj svijet, koja je uokvirena cvjetnim obrubom. Na vrhu luka je dijamant izveden u bronci, kao simbol snage, otpora i besmrtnosti Medicija. Sarkofag od porfira ukraen je liem akantusa u bronci simbol ivota i obnove.

NEVJERICA SV. TOME

Orsanmichele, Firenca, 1483. Prije Verrocchija ova tema nije izvedena u tri dimenzije. Figura Sv. tome izlazi iz nie u prostor, a oit je interes za fizionomiju i ekspresivnu draperiju, to utjee na Leonarda (zapanjujua je slinost ovog Krista i onog na Leonardovoj Posljednjoj veeri). Ovo djelo najavljuje visoku renesansu.

DAVID Firenca, oko 1476.

Jedno od najslavnijih djela s kraja 15. st. raeno za Medicije, koji ga prodaju Signoriji, sjeditu firentinske vlade i kasnije je postavljen u Palazzo Vecchio. Ovaj elegantno odjeveni David sposoban je ubiti Golijata, za razliku od golog, ranjivog, dvosmislenog i senzualnog Donatellovog Davida. Verrocchijev trijumfalno pozira s bodeom u ruci, ali nema anatomskog pretjerivanja, psiholokih implikacija i kompleksnost Donatellovog.

PUTTO S DELFINOM oko 1470.

Izraen za fontanu vile Medici u Careggi. To je uranjeni primjer ponovnog pojavljivanja antikih fontana, gdje voda izlazi iz cijevi u delfinovim ustima.

COLLEONE Venecija, 1488.

Konjanika statua postavljena na Campo Santi Giovanni e Paolo u Veneciji. Verrocchio je zavrio konjanika i konja samo u glini, i umro prije nego je izlivena u bronci. Razlika izmeu Colleonea i Donatellovog Gattamelate je u tome to podignuta noga konja nema potporanj (topovsku kuglu) i tehnoloki je napredniji, a lik nosi suvremeno oruje i figura mu je tordirana.

ANTONIO DEL PALLAIOLO

1431 - 1498.

22

Bio je sin trgovca kokoima, stekao je zlatarsku naobrazbu, a najveu ulogu u njegovu ivotu odigralo je putovanje u Rim.

GROB PAPE INNOCENTA VIII. Sveti Petar, Rim, 1498.

Papa je prikazan dva puta: kao iv i kao mrtav. U donjem dijelu je sarkofag na konzolama i na njemu leea figura. Iznad je papa u katedri, izveden u tri dimenzije, kako blagoslivlja. Lijevo i desno oko njega su po dva reljefa vrlina. Iznad njega je teka karnia, a nad njom luneta s reljefom triju teolokih vrlina.

HERKUL I ANTEJ 1470.

Likovi su prikazani u gru borbe, oito je poznavanje anatomije i vjetina u prikazivanju fizikog i emocionalnog nasilja. Kao potpornji slue tri kornjae.

BERTOLDO DI GIOVANNI 1420 - 1491.

Donatellov uenik, umjetnik kue Medici, specijalizirao se za statuete, medalje i reljefe u bronci.

BELEROFON I PEGAZ Padova, 1486.

Bertoldovo najpoznatije djelo. Ova tema koja nije prikazivana od antike, postaje tipina za renesansu. Grki heroj Belerofon predstavlja hrabrost, a Pegaz besmrtnost. Skulptura je izlivena u jednom komadu.

7. BLJESAK RENESANSE IZVAN FIRENCE 1450 1500

RIM
.

U Rimu cvjeta skulptura, a papinski dvor naruuje mnogobrojna djela. FILARETE, arhitekt, kipar i teoretiar, postavlja temelje rimske renesansne kole.

SIENNA
.

23

FRANCESCO DI GIORGIO MARTINI

1439 - 1501. Kipar, slikar, arhitekt i autor traktata. Bio je vrlo traen umjetnik, radio je za Federica de Montefeltra u Urbinu.

ANELI katedrala u Sieni, 1497.

Aneo s glavnog oltara, nosi kandelaber u obliku roga izobilja. Postavljen na mali pijedestal, lijevom nogom ne dodiruju tlo. Svjetlucavost lica, treperenje svjetla na draperiji uzgibanoj vjetrom i tekstura krila daju dojam kao da je upravo sletio (moda utjecaj Leonarda).

RIMINI
.

AGOSTINO DI DUCCIO
DEKORACIJA
u Tempio Malatestiano, Rimini, 1456.

1418 - 1481.

"SATURN", plitki reljef, smjeten je izmeu dva pilastra, a iznad se nalazi izuzetno krupna girlanda. Agostino je radio dekoraciju za vrijeme vladavine tiranina Sigismonda Malateste, koji je franjevaku gotiku crkvu dao pretvoriti u "hram". Tempio Malatestino je postao grobnim spomenikom i mauzolejem toliko velianstvenim da je apsorbirao cijelu graevinu.

NAPULJ
.

FRANCESCO LAURANA

1430 - 1502.

Laurana je roen u mjestu Vrana u Dalmaciji. Ime mu se prvi put javlja vezano uz trijumfalni luk Alfonsa I. Bio je internacionalni majstor: 1461 - 1466. radio je u Francuskoj, u Marseillesu i Avignonu, a tamo je i umro. 1467. g. sudjeluje u gradnji kapele Mastrantonio de S. Francesco u Palermu.

TRIJUMFALNI LUK ALFONSA I.

Castelnuovo, Napulj, 1468. Smjeten je izmeu dvije kule dvorca i sadri dvije superponirane arkade sa 6 registara. Luk objedinjuje rimsku trijumfalnu ikonologiju s pogrebnom, kranske i povijesne elemente s heraldikom Alfonsa I. Graevina je kompleksna zbog svoje trostruke funkcije: trijumfalnog spomenika, ulaza u dvorac i kenotafa. Veliina likova se poveava ka-

24

ko raste visina. Izgubljene su figure svetaca i konjanika statua. U najviem dijelu je grob Partenope, prve kraljice Napulja i posuda s Alfonsovim srcem. Reljefi prikazuju trijumfalni ulazak Alfonsa u Napulj 1443. godine. Ovo nije djelo samo jednog mastora - izvori navode kako je radio s Pietrom da Milanom, Paolom Romanom i 33 pomonika.

BISTE
Radio jako stilizirane i idealizirane portrete ena. Svima je karakteristina frontalnost, okruglo lice s visokim jagodicama i tekim kapcima. Likovi odaju apstrakciju i geometrijske forme koje svode na minimum osobne crte lica. Ovi portreti predstavljaju enski aristokratski ideal.
PORTRET ENE BATISTA SFORZA POSMRTNA MASKA

CENTRALNA ITALIJA
.

NICCOLO DEL' ARCA 1435 - 1494.

OPLAKIVANJE KRISTA
Sta Maria della Vita, Bologna, 1485. Nicola d' Apulia, kasnije poznat pod imenom Niccolo del' Arca, iz Baria dolazi u Bolognu, gdje radi ovu impozantnu skupinu od terakote u bolnikoj crkvi.

GUIDO MAZZONI

OPLAKIVANJE KRISTA
Sta Anna dei Lombardi, Napulj, 1492. Mazzoni je izveo mnogobrojne skupine od terakote, prije ovog prvog poznatog djela. Zamijenio je ekspresionizam Arcinog Oplakivanja gotovo ekstremnim realizmom.

LOMBARDIJA
.

Na katedrali u Milanu radili su francuski i njemaki majstori zajedno s lokalnima i tada se pojavljuje novi stil: vei je naglasak na dekoraciji nego na proporcijama. 1396. g. u Paviji, blizu Milana, Visconti osniva Certosu, koja nakon 1460. g. postaje mjesto velike aktivnosti u skulpturi. 1451 1465. g. tamo boravi Filarete, koji je jako utjecao na lombardijsku skulpturu. Znaajni kipari: Antonio Rizzo Cristofo i Antonio Mantegazza Giovanni Antonio Amadeo

25

VENECIJA
.

ANTONIO BREGNO
SPOMENIK FRANCESCU FOSCARIJU 1466.
Spomenik se nalazi u Sta Maria Gloriosa dei Frari u Veneciji. Nekada je bio obojen i pozlaen, ima veliki baldahin koji rastvaraju vojnici na korintskim stupovima. Klasini repertoar, koji u Veneciju uvodi firentinsku ideju po kojoj bi grob trebao tvoriti neovisnu arhitektonsku jedinicu.

ANTONIO RIZZO
SPOMENIK NICOLOU TRONU 1476.
Smjeten je u Sta Maria Gloriosa dei Frari, preko puta spomenika Foscariju. Sadri 5 registara i 26 likova, koje je radilo vie majstora. Dud se pojavljuje 2 puta, kao stojea i leea figura.

ADAM I EVA 1485.

1483. Rizzo postaje protomagistar na Dudevoj palai, koju obnavlja nakon velikog poara. Autor je kipova Adama i Eve, koji su prvotno bili postavljeni u niama na glavnom proelju.

PIETRO LOMBARDO
Santi Giovanni e Paolo, Venecija, 1481.

1435 - 1515.

SPOMENIK PIETRU MOCENIGU

Na vrhu spomenika je figura Krista, a ponavljanje broja 3 (po vertikali i horizontali postavljeni likovi) daju harmoniju i jedinstvo. Lombardo je arhitekt i kipar, radi grobove koji svi imaju trijumfalne lukove. Nakon Rizza postaje protomagistar Dudeve palae.

26

TULLIO LOMBARDO

1455 - 1532.

SPOMENIK ANDREI VENDRAMINU

Santi Giovanni e Paolo, Venecija, 1495. Karakteristian je potpuni razvoj trijumfalnog luka. U niama su prvotno bili goli Adam i Eva, danas poznati samo preko kopija. Skulptura Adama pokazuje antike uzore; nia u kojoj se nalazio bila je crna, a figura od bijelog mramora - okantan prizor u kontekstu venecijanske tradicije. To je jedan od prvih primjera golog senzualnog Adama, to e se kasnije pojaviti u slikarstvu Giorgionea i Tiziana. Lombardo je prvi venecijanski kipar koji uranja u klasini stil, a moda je bio i kolekcionar.

8. VISOKA RENESANSA
.

LEONARDO DA VINCI

1452 - 1519.

Nije poznat kao kipar iako je naobrazbu stekao u ateljeu Verrocchia. 1482. bio je optuen za sodomiju, pa pie Ludovicu Sforzi, vojvodi Milana, da ga zaposli. elio je napraviti skulpturu propetog konja 3 puta veeg od prirodne veliine, to je predstavljalo problem kod lijevanja bronce. 1493. kip jo nije bio izliven, pa je materijal posluio za topovske kugle protiv Francuza. Da Vinci se ponovo prihvatio svog projekta konjanikog spomenika kondotijera Trivulcea, koji je ostao samo u skici.

GIOVANNI FRANCESCO RUSTICI

PROPOVJED SV. IVANA KRSTITELJA
baptisterij u Firenci, 1511. Djelo izvedeno u bronci, nalazi se iznad Sjevernih vrata baptisterija u Firenci. Osjea se Leonardov utjecaj, to nije udno, jer su ivjeli u istoj kui. Svaka figura je na pijedestalu, meusobno su odvojene kaneliranim stupovima, a pogledi su im okrenuti prema promatrau.

1474 - 1554.

ANDREA SANSOVINO

1467 - 1529.

Roen je u Monte San Savino u Toscani. Bio je

27

Palladijev uenik, a stil mu je rafiniran i dekorativan. U Rimu radi za papu Julija II.

KRTENJE KRISTA baptisterij u Firenci, 1505.

Skulpture su smjetene su iznad Istonih vrata baptisterija. Figure su na postamentima i meusobno odijeljene stupovima. Stil je blizak Ghibertijevom, ali monumentalniji, dekorativan i rafiniran, u antikoj maniri koja je vidljiva u dranju i stavu figure Krista.

JACOPO SANSOVINO

1486 - 1570.

Pravim imenom Jacopo Tatti, ulazi u atelje Andreje Sansovina i uzima njegovo ime. S Michelangelom i Giulianom da Sangallom sudjelovao je u iskopavanju Laokoona 1506. godine i kasnije ga je kopirao.

SKIDANJE S KRIA oko 1510.

Jacopo je prijatelj slikara Perugina, za kojega radi ovu maketu od voska, tkanine i pozlaena drva. To je njegovo najstarije sauvano djelo. Makete Sansovina su putokazi u povijesti skulpture, jer govore o tehnici koju su, umjesto crtea, upotrebljavali mnogi kipari. Kako se njihov status poboljavao, tako su njihove makete i crtei vie uvani.

BAKHO 1518.
Mramorna skulptura koju je radio u Rimu. Sigurno je vidio Michelangelovog Bakha, ali ovaj je puno drugaiji: njean je i veseo, nasuprot onom pijanom Michelangelovom.

MADONNA DEL PARTO 1518.

Mramorna skulptura raena je za niu koju je projektirao u crkvi Sant' Agostino u Rimu. Djevica je inspirirana antikim modelom Apolon svira citru, isko je njena glava bez sumnje pod utjecajem djela Andreje Sansovina iz iste crkve. Jacopo se kasnije sve vie posveuje arhitekturi.

9. MICHELANGELO 1475 - 1564.

.

Michelangelo Buonarotti je prvi umjetnik za kojeg se jo za ivota govorilo da je genije.

28

Kratko se kolovao kod Ghirlandaia (1488.) gdje ui osnove slikarstva i crtea. Sam je razvio tehniku i osobni stil, pa se moe rei da je bio samouk. Inspirirao se Giottovim freskama u kapeli Peruzzi i Masacciom u kapeli Brancacci. Oduevljavaju ga antika skulptura i Donatello. Kod Medicija ostaje do smrti Lorenca (1492). Kada su mu razbili nos, to je doprinijelo njegovoj srameljivosti i mizantropiji.

DJEVICA NA STEPENICAMA 1492.

Oit je utjecaj grkih stela. Djevica u klasinom profilu sjedi na kvadratnom bloku i ne gleda dijete koje je zakriveno draperijom. U stranjem planu etir mlada ovjeka dre dugaku tkaninu koja moe asocirati na mrtvaki pokrov ili tkaninu koritenu kod skidanja s kria. Pet stepenica se podudara s 5 slova imena Maria.

BITKA oko 1492.

Njegov drugi i nedovreni rad, u bijelom mramoru iz Carrare, prenosi Plinijevu ideju kako je nedovreno djelo bolje, jer pokazuje metodu i misaoni put umjetnika. Za izradu ovog djela oito je prouavao antike sarkofage, te djela Bertolda, Pisana i Pollaiola.

RASPEE oko 1492.

Nakon smrti Lorenza Medicija vraa se ocu i prouava anatomiju. Nadstojnik crkve Santo Spirito mu daje leeve, a on zauzvrat radi ovo drveno Raspee, za glavni oltar. Na tragu Brunelleschijevih i Donatellovih raspea, ovaj Krist budi samilost, a senzualno tretiranje tijela blizu je njegovih ostalih aktova.

SANT PROCULUS 1494.

Skulptura podjea na Masaccia i Donatella. Ve se moe zapaziti namrteno elo (terribilit) - zastraujui aspekt njegova Davida.

BAKHO 1498.
Skulptura imitira antiku, raena je za kardinala Riarija i ulazi u kolekciju bankara i humaniste Jaccopa Gallija, kardinalova prijatelja. Skulptura je spiralno komponirana (serpentinata) i za njenu stabilnost bila bi dovoljna figura satira, ali Michelangelo dodaje i panj kako bi imitirao grke bronce. Cilj dionizijskog kulta je doi do mistinog saveza s Bogom putem pijanstva i jedenja mesa i krvi, to je ovdje predsta-

29

vljeno koom ivotinje.

BAKHO SV. PROCULUS

PIET Sveti Petar, Rim, 1500.

1497. francuski ambasador naruuje ovu skulpturu Piet, to je bila francuska i njemaka tema, jo rijetka u centralnoj Italiji. Marija sjedi na kamenu, to neki interpretiraju kao super petram - na stijeni Crkve, jer je skulptura bila postavljena na oltar Sante Petronille, stare crkve koja je integrirana u staru Baziliku Sv. Petra. Lijeva ruka Djevice poziva na razmiljanje o smrti Spasitelja. Ljepota likova visoke renesanse lei u neo-platonistikoj ideji prema kojoj zemaljska ljepota odraava boansku ljepotu.

DAVID 1504.
To je prva kolosalna (434 cm s postoljem) statua golog ovjeka od vremena antike. David vie nije biblijski pastir s poetka renesanse, ve mlad i moan ovjek prikazan prije borbe (za razliku od Verrochievog i Donatellovog Davida). Sprijeda, torzo podsjea na "Snagu" Nikole Pisana. Terribilit je naglaena sjenom teke kose i duboko usaenim oima. Skulptura je izvorno imala trijumfalnu krunu i bila ukraena pozlatom. David je promijenio tokove skulpture zapada. 1873. g. premjeten je u galeriju Akademije u Firenci.

TONDO PITTI 1505.

Moda tondi poinje od 1450-tih godina. Michelangelo ih je napravio dvije: Tondo Taddei i Tondo Pitti (85 cm), na kojoj je dublji reljef. Glava Madone izlazi iz granice kruga, ona kao da je svjesna tragine sudbine svog sina, na krilu dri knjigu koja je simbol mudrosti, nad kojom se Dijete nehajno naginje. S lijeve strane Sv. Ivan Krstitelj, izveden u plitkom reljefu, podsjea na poslanje Djeteta.

SVETI MATEJ 1508.

Za Michelangelova drugog boravka u Rimu otkopan je Laokoon i oit je njegov utjecaj na bolnu torziju skulpture Sv. Mateja, jednog od 12 apostola predvienih za Duomo. Matej ostaje zarobljen u kamenom bloku kao to je zarobljena dua u tijelu.

POBJEDA 1530.
Skulptura je trebala biti u nii izmeu Robova. To je

30

ekstremni pokuaj figure serpentinate: mladi jednim koljenom klei na ovjeku (koji je manje dovren) u pozi pobjednika nad poraenim, sibolizirajui pobjedu vrline nad porokom. Ova je skulptura imala velik utjecaj na umjetnost 16. st. i odigrala veliku ulogu u razvoju "maniere" (manirizma dvora).

POBJEDA

SV. MATEJ

GROB PAPE JULIJA II.

S. Pietro in Vicoli, Rim, 1545. 1505. g. papa Julije II. zove Michelangela u Rim radi svoje grobnice, na kojoj je radio 40 godina. 1508. papa naruuje svod Sikstinske kapele, gdje su uklopljene i brojne ideje za grob. Grob je trebao imati 3 nivoa, etrdesetak figura veih od prirodne veliine i reljefe u bronci. Nakon papine smrti (1513.) njegovi nasljednici predlau drugi projekt: konvencionalni zidni grob. Tamo je bio postavljen Mojsije, a za njega su raeni Robovi i Pobjeda.

MOJSIJE 1516.
Mojsije je bio postavljen na drugi nivo groba Julija II. a danas je smjeten na donji nivo crkve San Pietro in Vincoli. Njegov lik impresivne muskulature deriviran je iz prorok sa stropa Sikstinske kapele. Poza potjee od Donatellovog Svetog Ivana Evanelista. Kontrapost i slapovi brade inspirirani su Donatellovim Abrahamom i Izakom. Rogovi na glavi posljedica su prevoditeljske greke kod Vulgate, gdje je hebrejski termin "zrake svjetla" preveden kao "rogovi".

KAPELA MEDICI (Nova Sakristija) San Lorenzo,

Firenza, 1519 - 1534. 1519. - ideja pape Leona X. da kombinira skulpturu i arhitekturu u obiteljskoj grobnoj kapeli, gdje trebaju biti slavljena etvorica Medicija. Tema kapele je uskrsnue due, a kupola je raena prema modelu Panteona. Dvostruki grob nasuprot oltaru ostao je nedovren, kad 1534. g. Michelangelo definitivno odlazi. Izvedena su 2 groba, jedan nasuprot drugom, podijeljena u 3 dijela. Ispred njih su sarkofazi inspirirani antikim modelom iz Panteona. Michelangelo je predvidio 4 rijena boga ispred sarkofaga i skulpture u 2 bone nie. U centralnim niama smjetene su statue Lorenza i Julijana, vojniki odjevene na rimski nain - to nisu portreti nego tipovi i neoplatonistiki kontrasti aktivnog i kontemplativnog ivota. Skulpture No i Dan smjetene su ispod Giulijana, a Zora i Sumrak ispod Lorenza. Dojam je kao da ove skulpture klize s poklopca sarkofaga, a moe se pretpostaviti da su derivirane iz figura koje su ukraavale

GIULIANOV GROB

31

etruanske urne. No - enski lik, meu nogama je sova, izgled sugerira plodnost - inspirirano antikom Ledom, a kruna od maka predstavlja san, snove i djecu noi. Vjeruje se da je glava Sumraka autoportret. Veina djelomino dovrenih skulptura i Madonna s Djetetom (pronaena u ateljeu) postavljene su 1545. g. Pitanje nedovrenosti vano je kod Michelangela.
LORENZOV GROB

BRUT 1534.
Lik je prikazan u togi, postavljen na sokl poput imperijalnih poprsja, a poged mu je uperen ulijevo.

PIET IZ DUOMA 1550.

Ova Piet je raena za njegov vlastiti grob, a Vasari kae da je ovjek pod kapuljaom autoportret umjetnika. Kompozicija je piramidalna, povieni lik s kapuljaom pridrava tijelo Krista koje klizi, Magdalena je s lijeve, a Marija s desne strane. U pokretu skupine lei simbolika lik u prvom planu se savija prema svom grobu.

PIET RONDANINI 1564.

Jo 6 dana prije smrti Michelangelo je radio na ovom posljednjem djelu. Vidljivo je odsustvo teine i tjelesne ljepote, a interes je usmjeren samo na ekspresiju due, to je u radikalnom kontrastu s njegovim prijanjim radovima.

PIETA IZ DUOMA

PIETA RONDANINI

10. 16. st. I NASLIJEE MICHELANGELA

.

1520-tih Michelangelov ugled se jako proirio i svi su ga oponaali (oponaanje je u to vrijeme bilo cijenjeno). Vie su prihvaali njegove forme nego duh njegovih formi i "varijacije" su brojne.

BACCIO BANDINELLI

1493 - 1560.

Kad je Michelangelo napustio Firencu, Bandinelli postaje glavni kipar grada i Medicija (koji se vraaju 1530.) za narednih 20 godina. Bio je tat, ljubomoran, agresivan i pretenciozan.

HERKUL I CASUS 1534. 32

Skulptura je raena u slavu Medicija i njihova vladavina je ovdje povezana s likom Herkula. Miii su prenaglaeni, pa su se neki rugali kipu, a grimase lica su nalik karikaturama, u elji da nadie Davida. Njegova je invencija ukraeni pijedestal i u tome je postao najkompetentniji firentinski umjetnik.

PIET 1559.
Kad je Badinelli uo da Michelangelo radi ovu skulpturu za svoj grob i on je poeo raditi jednu za sebe. Prikazao je idealizirani autoportret, nagnut prema naprijed, bez emocija. Krist je neobinih proporcija (moda portret njegova sina) i nespretno poloen na kameni blok koji nalikuje malom oltaru. Zapanjujua je koliina mramora podignuta je s bloka ova tehnika, suprotna Michelangelovoj, navjeuje budue tendencije.

BENVENUTO CELLINI

1500 - 1571.

Radio je za pape Klementa VII. I Pavla III., a od 1537 - 1545. bio je zlatar Francoisa I.

SOLJENKA 1544.
Maniristiko zlatarsko remek-djelo monumentalno poput skulpture. Stil Fontainebleau kole i talijanske maniere vidi se u izduenim tijelima koja su vie u ravnotei nego u pokretu, s rafiniranou u kojoj su ujedinjene senzualnost i hladnoa. Likovi deriviraju iz Michelangelovih figura u kapeli Medici, ali bez filozofskog sadraja. Boica zemlje dri svoje grudi i rog obilja, simbolizirajui hraniteljsku mo, a pored nje je mali jonski hram za papar. Neptun na koljci dri trozub i lau za sol. Kompleksna baza od ebanovine ukraena je kartuama s leeim likovima koji podsjeaju na one s Ghibertijevih vrata i predstavljaju 4 doba dana, a izmeu su 4 vjetra ili godinja doba, heraldiki dadevnjak i druge aluzije na Francoisa I., uokvirene emajlom u boji.

NIMFA IZ FONTAINEBLEAUA 1544.

Bronana luneta namijenjena Zlatnim vratima dvorca, ilustrira jednu varijantu legende o Fontainebleau. Nimfa ispruena u pozi klasinog rijenog boanstva desnom rukom grli jelena (jedan od amblema Francoisa I.) ija je glava izvedena trodimenzionalno, a okruena je lovakim psima i divljim svinjama.

PERZEJ I MEDUZA 33

Loggia dei Lanzi, Firenca, 1554. Narudba vojvode Cosma Medicija. Skulptura je inspirirana etruanskom statuetom, u pozi pobjednika nad pobjeenim. Djelo je pandan Donatellovoj Juditi. Stranje lice na zoomorfnoj kacigi moda je autoportret. U maniristikom duhu, skulptura ima 8 kutova gledanja. Baza je od bronce i mramora (ista maniera), u niama su mali bronani likovi, na uglovima su karijatide, a ispod baze je reljef u bronci Perzej oslobaa Andromedu.

BISTA COSME MEDICIJA 1547.

Odlino djelo, ali nije nailo na osobiti uspjeh, pa Cellini nije dobio posao dvorskog portretista. Bista je vea od prirodne veliine i izuzetna po energiji i snazi ekspresije. Modelirana je na antiki nain, iako su takve herojske proporcije (110 cm) bile rijetke meu antikim poprsjima.

BARTOLOMMEO AMMANATI
NEPTUNOVA FONTANA
Piazza della Signoria, Firenca, 1575. Neptuna s generalskom palicom u ruci na kolima od koljke vuku 4 konja koja izlaze iz vode. Njegovo dranje proizlazi iz Bandinellievog oteenja mramornog bloka, Michelangelovog Davida i Sansovinovog venecijanskog Neptuna. Na glavi ima krunu od metalnih eera, simbol drveta za izradu brodova. Mramorni bazen ima okotogonalni oblik, na njemu su 4 bronana lika, a ispod njih sjedi 8 fauna i satira koje su izradili pomonici. Tema je bila znaajna u to doba borbe za prevlast u trgovini na moru, a glavni pretendenti su Venecija i Genova, dok Firenca eli poveati svoj utjecaj preko luke Livorno. Ammanati je pred kraj ivota pao pod utjecaj Protureforme i potpuno odbacio skulpturu.

1511 - 1592.

VINCENZO DANTI

1530 - 1576.

Roen je u Perugiji, stekao je zlatarsku naobrazbu, a uz Gianbolognu i Ammanatija najvaniji je kipar nakon Bandinellijeve smrti. Napisao je Traktat o savrenim proporcijama (1567.). Nakon Firence vratio se u rodni grad, postao ef zlatarskog ceha i jedan od osnivaa lokalne akademije.

AST TRIJUMFIRA NAD LAI Firenca, 1561.

Djelo je impresioniralo Vasarija jer je isklesano iz jednog bloka. Napetost miia likova daleko je realistinija od apstrakcije Michelangela. Ru-

34

ka Lai, iji e psiholoki aspekt usvojiti barok, nastrano je iskrivljena kako bi ostala u orbiti manirizma. Poza podsjea na jednu Salviatijevu sliku i pokazuje interakciju maniristikih umjetnika na dvoru Medicija.

ODRUBLJIVANJE GLAVE SV. IVANA KRSTITELJA baptisterij u Firenci, 1571.

Nalazi se iznad junih vrata baptisterija. U centru klei Sv. Ivan Krstitelj, desno je u elegantnoj pozi krvnik s maem, a lijevo je Salom, Herodova ki.

GIANBOLOGNA

1529 - 1608.

Njegov rad je imao velik utjecaj zahvaljujui masovnoj produkciji malih bronci iz njegove radionice. esto je svojim pomonicima povjeravao taljenje i zavrnu obradu, to objanjava razlike u kvaliteti i patini. Nakon smrti, njegovi uenici su nastavili proizvoditi varijante njegovih kompozicija. Ova bogata produkcija i razliito porijeklo pomonika pridonijeli su irenju manirizma Europom. Gianbologna je nakon Michelangela najznaajniji talijanski kipar stoljea i uspostavio je vezu izmeu Michelangela i Berninija.

NEPTUNOVA FONTANA Bologna, 1566.

Piramidalna forma, naglaene vertikale, upotreba bronce na cijelom djelu i logine proporcije fontani daju jedinstvo koje nedostaje Ammanatiju. Neptun s trozubom koraa velikim koracima, a na uglovima bazena su sirene kojima iz grudiju izvire voda. Skulpture i igra vode: cjelina koja anticipira barok.

MERKUR vila Medici, Rim, 1564 - 80.

Najslavnija skulptura Gianbologne, figura fontane u vili Medici u Rimu. Elegantan lik Merkura stoji na stupu koji izlazi iz usta Zefira, a voda koja je istjecala pojaavala je dojam. Skulptura se moe gledati iz svih kutova.

PURAN 1560.
Gianbologna je izvrsno modelirao, to pokazuju njegove bronane ptice (paun, sova, orao) u vili

35

Medici u Castellu. Kod Purana je zauujua tekstura vrata, razbarueno perje i lepezasti rep.

APENIN vila Medici, Pratolino, 1580.

Spojeno je nekoliko maniristikih tema: kolos, fontana, utjecaj Michelangela, interakcija umjetnosti i prirode. ini se kao da figura izlazi iz planine, ruka mu je poloena na glavu udovita iz kojeg izvire voda i pada u bazen.

OTMICA SABINJANKI
Loggia dei Lanzi, Firenca, 1583. Trijada u mramoru, vrhunac figure serpentinate, postavljena je u Loggia dei Lanzi. To je apogeja njegove karijere slubenog kipara Medicija.

KONJANIKA STATUA COSME I.

Piazza della Signoria, Firenca, 1594. 1587. Ferdinand I. naruuje ovu konjaniku skulpturu. Prvi put je u Firenci javno izloena skulptura koja velia vladara i tretirana je vie na povijesni nego alegorijski nain. Cosmo Medici je 1537. zatekao oslabljenu Firencu i od nje napravio prijestolnicu Toskane i model za budue monarhije. Konj i konjanik su zasebno odliveni u bronci. Na soklu su tri reljefa koja prikazuju politike dogaaje za vladavine Cosma, u tradiciji apsolutistike propagande. Skulptura je blia Marku Aureliju nego renesansnom modelu. Valovita griva je u kontrastu sa statikim tijelom konja. Ovo je djelo utjecalo na sve kasnije konjanike statue vladara.

NAPULJ
.

GIOVANNI DA NOLA
Napulj, 1570.

1488 - 1558.

SPOMENIK DON PEDRU IZ TOLEDA

36

Smjeten je u crkvi San Giacomo degli Spagnuoli u Napulju. Tri reljefa pokazuju njegove vojne i diplomatske uspjehe, a na 4 ugla su prikazane glavne vrline.

LOMBARDIJA
.

JULES ROMAIN

1492 - 1546.

GROB PIETRA STROZZIJA

Sant' Andrea, Mantova, oko 1529. Romain je izradio koncepciju groba. etiri karijatide podupiru gree na kojem se nalazi sarkofag s leeom figurom pokojnika odjevenog u togu i sandale. Stranje karijatide su u reljefu, a prednje slobodnostojee.

RIM
.

GUGLIELMO DELLA PORTA

1490 - 1577.

GROB PAPE PAOLA III. Sveti Petar, Rim, 1575.

Zidni grob, kombinacija raznobojnog mramora, bronce i pozlate, u tradiciji sjeverne Italije. Papa je prikazan kao iv, u sjedeem poloaju. Ovo djelo je utjecalo na barok. Osim ovog groba, Guglielmo je izradio i nekoliko papinih poprsja.

VENECIJA
.

JACOPO SANSOVINO

1486 - 1570.

Nakon pljake Rima, umjetnici s papinskog dvora su se razbjeali po cijeloj Italiji . Sansovino se na putu prema Firenci zaustavio u Veneciji i vie nijeodlazio. Dud ga je odmah zaposlio na arhitektonskim projektima. Nakon Bonove smrti (1529.) imenovan je protomajstorom Sv. Marka. Prijateljevao je s Arezijem i Tizianom, a njegov stil podsjea na Palladia, koji je u isto vrijeme bio u Veneciji. Zahvaljujui Sansovinu, venecijanska arhitektura se ukraavala mnogobrojnim skulpturama. Tijekom itave karijere zadrao je klasinu ravnoteu izmeu skulptoralnih i arhitektonskih elemenata, kao u biblioteci Sv. Marka i Loggeti campanila.

LOGGETA CAMPANILA Venecija, 1545. 37

Logetta je sluila kao gradska dvorana i cercle patricijima. Trijumfalni luk ima 3 otvora i entablaturu rimskog imperijalnog stila. Stupovi su od mramora u boji. Prevladavaju tipini venecijanski topli tonovi: crveni mramor iz Verone i bijeli iz Carrare, s finim trakama zelenog mramora i bronce. 1545. g. u nie su stavljene 4 bronane figure: Pallas, Apolon, Merkur i Mir. Iznad i ispod nia nalazi se 8 mitolokih reljefa, 5 reljefa na atici i 6 Pobjeda u timpanima. Graevina je kasnije dobila terasu, a 1902. je rekonstruirana nakon ruenja kampanila.

NEPTUN Dudeva palaa, Venecija, 1567.

Nain na koji Neptun dri za rep delfina je blaga interpretacija teme pobjednika koji dominira nad pobijeenim.

SPOMENIK TOMMASU RANGONEU

San Giuliano, Venecija, 1557. Nalazi se znad glavnih vrata crkve koja je bila u ruevinama i koju Sansovino rekonstruira. Odmaknuo se od venecijanske navike da se na proeljima crkava slave samo plemiki heroji, jer je Rangone bio privatna osoba, lijenik i astrolog. Iznad sarkofaga nalazi se njegova bronana sjedea skulptura, koja ga prikazuje kao erudita u svom kabinetu. Slikarski, kadar podsjea na Tizijanove portrete: Rangone je okruen humanistikim predmetima izvedenim na nain trompe-l'oeil u niskom reljefu.

ALEGORIJA OTKUPLJENJA
San Marco, Venecija, 1565. Bronani reljef prikazuje boansku svjetlost koju su slikari postizali bojom. Vasari smatra kako je Sansovino spojio najbolje aspekte dvaju svjetova i tako dobio pravu formu, a upravo su to bile preokupacije baroknih umjetnika.

GIROLAMO CAMPAGNA
San Giuliano, Venecija, 1578.

1550 - 1625.

KRISTA PODUPIRU DVA ANELA

Reljef sa scenom koja je bila jako cijenjena u venecijanskom slikarstvu. Tretman kose potjee iz antike, a

38

mirnoa i elegancija podsjeaju na slikarstvo Veronesea.

GLAVNI OLTAR u San Giorgio Maggiore, Venecija 1593.

Napravljen je prema crteu Vassilacchija. Piramidalna struktura, evanelisti koji nose globus imaju ulogu Atlasa, sprijeda je razapet Krist, iznad njega Golubica, a na globusu Bog-Otac ovo sveto trojstvo je u centralnoj osi. Ovakva slika je inspirirana protureformom, a trompe l'oeil najavljuje Berninija.

ALESSANDRO VITTORIA

1525 1608.

Talentirani portretist, popularizirao je poprsja postavljena na postamente: OTTAVIANO GRIMANI mramor DUD NICCOLO DE PONTE terakota SV. IVAN KRSTITELJ vidi se utjecaj Michelangela

39