Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
6Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Ova jedina Zemlja, plakat za Dan planeta

Ova jedina Zemlja, plakat za Dan planeta

Ratings: (0)|Views: 201 |Likes:
Plakat objavljen u Večernjem listu 22. travnja 2008.
Plakat objavljen u Večernjem listu 22. travnja 2008.

More info:

Published by: Miroslav Ambruš-Kiš on Jan 30, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/27/2013

pdf

text

original

 
Ova jedina Zemlja
DAN PLANETA ZEMLJE
22. TRAVNJA 2008.
OVA JEDINA ZEMLJA 
UNIŠTAVANJE ŠUMA 
Od sredine XIX. stoljeća na planetu je površina od 1,5 do 1,6 milijardi hektara pod samoniklimšumama smanjena na pola! Mnogi su razlozi i učinci tog strašnog procesa uništavanja cjelovitihšumskih područja. Šume, koje velikim dijelom uklanjaju ugljikov dioksid iz atmosere, danas se namnogim pustopoljinama više ne mogu zamijeniti jer se promijenio režim podzemnih voda. Šumeljudi uništavaju da bi dobili poljoprivredne površine za golo preživljavanje i pašnjake za stoku,ali i za monokulture poput palmina ulja koje prejetino uvoze razvijene zemlje. Šume koje nisuposječene do gola također su prošarane prosjecima za ceste kojima često voze kamioniizvlačeći rude iz unutrašnjosti. One tako slabe i odumiru, a s njima nepovratno nestajustaništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Nestanak velikih šuma izravno utječe na klimui režim podzemnih voda, pa se klimatske anomalije pojačavaju, a stanovništvo strada uodronima zemlje koju više ništa drugo ne drži. Do 2030. godine, nastavi li se uništavanješuma, ostat će samo desetina nekadašnjih površina. Čak 90 posto nekadašnjih tropskihšuma izgubili su Filipini, Tajland, Malezija, Bangladeš, Kina, Šri Lanka, Laos, Nigerija,Liberija, Gvineja, Čad, Gana i Obala Bjelokosti. I Sahara je prije 6000 godina bila podšumom. Mnoge zemlje popit Filipina, Tajlanda i Indije deorestaciju su proglasili glavn-im državnim problemom.
U BUDUĆNOST POŠTUJUĆI ČOVJEKA I PRIRODU…
INA – Industrija nate d.d. sustavno prati rizike i utjecaje na okoliš koji suprouzročeni djelatnostima, proizvodima i uslugama. Temelj Ininih aktivnos-ti je i preventivno djelovanje na smanjenju i uklanjanju onečišćenja nanačin da su denirani svi bitni aspekti koji utječu ili mogu utjecatina okoliš jer je prepoznavanje vlastitog stvarnog ili potencijalnogutjecaja na okoliš osnovna pretpostavka upravljanja zaštitomokoliša. INA već desetljećima radi na zaštiti okoliša pa takoveć niz godina prati emisije onečišćujućih tvari koje odlaze uzrak ili vode, potrošnju vode i vodne naknade, gospodaren- je opasnim i neopasnim industrijskim otpadom, nezgodes utjecajem na okoliš kao i troškove zaštite okoliša.
LJUDI
I ljudi izumiru. Cijele kulture i ljudskaiskustva nestaju kada umre posljed-nji govornik nekoga jezika. Njihovaotkrića, lijekovi, znanja, običaji...nisu postali baština čovječanstva.Samo u XX. stoljeću izumrla su 84. jezika ili njihove grupe, a u njima još 28. Neki jezici preživjeli su jer se još koriste u liturgijama poput kopt-skog, starocrkvenoslavenskog, lat-inskog, sanskrtskog ili avestanskog,ali poput nekih pokušaja umjetnihmeđunarodnih jezika nedostaje imsadržaj ljudskoga života. Ne treba sezavaravati što da su lingvisti nabro- jali još 6912 moderna jezika, jer sto-tine među njima imaju žive posljednjegovornike. A bogatstvo Zemlje želimosačuvati ponajprije zbog ljudi.
NESTANAK OZONA 
Ne poznavajući učinke svojegadjelovanja čovjek je uporabom iispuštanjem umjetnih plinova klornoga ibromnoga fuor-ugljika, poznatih kao re-ona, ugrozio svoj opstanak. Ti su plinovido prije dva desetljeća bili potiskivači ubocama sa sprejem, a još su danas rash-ladni mediji u hladionicima i klimatizacijskimuređajima. Svaki dotrajali hladionik ili klima izkojega nije na siguran način izvučen plin truje slojozona, oblika kisika, koji život na Zemlji čuva odsmrtonosnog ultraljubičastog zračenja. Od kraja se-damdesetih ozon se uporno smanjuje korakom od 4posto po desetljeću, a tempo se možda posljednjega tekmalo usporio. Sezonske ozonske rupe iznad polova samosu drastičan izraz procesa čiji oporavak još nije na vidiku.
EL NIÑO
Eurocentrični pogled često je sklon zaboraviti na oceansko-atmoserski enomen južnoga Pacika poznat kao El Niño. Sa svojim parnjakom La Niñom čini važan sus-tav kretanja toplih i hladnih slojeva vode, razlike ne veće od pola stupnja od glav-nine, između južnoameričke, sjevernoaustralske i istočnoazijske obale. Držalo seda je taj sezonski sustav održiv i da blagotvorno djeluje sezonski kad klima zaprijetida je preniska ili previsoka. Poremećaj u tom sustavu od samo desetinke stupnjaprouzrokuje drastične meteorološke anomalije na kopnu poput nesnosnih vrućina igolemih šumskih požara. Potpuno je nepredvidljivo što će se dogoditi ako se imalonačne klimatološki obrazac planeta.
KRIZA JUŽNOG OCEANA
Krajem prošloga ljeta proglašena je uzbuna kada je potvrđeno da odumire Južni ocean! Mikroskopske alge oko Antarktike dosad su djelotvorno apsorbirale trećinu ukupno proizvedenog ugljikova dioksida, vraćajući atmoseri drag-ocjeni kisik. Ne više. Vrtlog stalnih polarnih vjetrova u te vode ucjepljuje previše plina, čime more postaje previše kiselo, a algezato počinju odumirati. Zelena planktonska “juha” osim toga je hrana za mnogo životinjskih vrsta, početak je hranidbenog lanca kojise s grbavim kitovima proteže sve do Havaja! Za tu prijetnju čovječanstvo još nije našlo ni teoretski odgovor.
OTPAD
Čovjek je najveći potrošač okoliša. Uzme iz pri-rode što mu treba, preradi da udovolji nekoj ljud-skoj svrsi i i potom odbaci. Otpad se, međutimgomila i ugrožava samoga čovjeka procesima kojise u njemu razvijaju: od legla zaraze, oboljelihživotinja koje odatle mogu završiti i kao ljudskahrana, do razvoja stakleničkih plinova i koncen-tracije otrova koji smanjuju rezerve pitke vode. Sviorganizmi, osim čovjeka, surađuju svojim otpad-nim tvarima s prirodom. Ono što je nekoj vrsti ot-pad, drugoj je život. Čovjek je, zato jer ima razum,dužan počistiti za sobom tako da iskorištene tvariponovno vrati u uporabu. Spaljivanjem ili odbaciv-anjem daleko od pogleda samom sebi čini štetu idugoročno neodrživ život.
TEHNIČKI OTPAD
Stvarajući umjetne materijale i iskorištavajući u tehničkim igračkama tvari koje se nikada uprirodi ne javljaju u tolikim koncentracijama, čovjek se tiho ugrožava. Živa, olovo, kadmij, kositar, bakar,silicij, berilij, staklo, plastika... stanuju u pokvarenim i odbačenim tehničkim napravama. Otpadne ne-upotrebljive tehničke naprave valja vratiti u uporabu kao korisnu sirovinu, onako kako se vraća papir,potrošeni brodovi i automobili. Gdje je završio vaš stari mobitel? A onaj prije njega? A onaj koji vamneće trebati za deset godina? S tehničkim je otpadom kao sa solju: neophodan je dok se koristi. Ali 200grama kuhinjske soli smrtna je doza za čovjeka. Isto je tako i s tvarima od kojih su napravljene nekadkorisne, a danas islužene tehničke naprave.
ENERGIJA 
Da vlastiti rad zam-ijeni iskorištavajućisile oko sebe-ka-rakteristika je čovjeka.Bez toga čovjek bi ostaona grani, ili bi u najboljemslučaju bio primitvni lo-vac, samo jedna vrsta međumnogima. Zato čovjeku trebaenergija. Pripitomivši životinjeza rad u polju učinio je pametnustvar, jer je stvorio malu ekocjelinu.Iskorištavanje rada drugih ljudi bila jeprva povijesna pogreška, a razvoj tehničkecivilizacije utemeljenoj na ugljenu i nati, nevrati li se obilju drugih oblika energije koja neosloboađa ugljikov dioksid, mogla bi biti posljednjapogreška vrste koja sebe drži inteligentnom.
ŽIVOT
Mora se zaustaviti izumiranje biljnihi životinjskih vrsta. Samo u moder-no doba 86 životinjskih vrsta je zau-vijek nestalo u Arici, 67 u Europi, uSAD-u 112 vrsta, u Aziji 89, a u Aus-traliji 61, pri čemu nema točnih po-dataka za srednju i južnu Ameriku;ukupno 735 kojima valja dodati još293 vrste glavonožaca. Pouzdanpopis poznatih, a potom pouzdanoizgubljenih biljnih vrsta ne može sesastaviti, ali se broji tisućama. Timešto su neke vrste, za koje se misliloda su izumrle, ponovno otkrivene(32 vrste) više govori o tome kolikočovjek ne poznaje svijet u kojemuživi, a kamo li međuzavisnost pojed-inih vrsta. I ne znamo nestane li nekikamenčić iz toga mozaika hoće li to unekom lancu biti iprijetnja Čovjeku.
Prije točno 40 godina u travnju 1968. talijanski industrijalac Aurelio Peccei i škotskiprirodoslovac održivoga razvoja Alexander King utemeljili su Rimski klub. Bila je toskupina osviještenih specijalista na brojnim područjima. Prvi su razmijenili podatkeo problemima okoliša i sumnje da se oni mogu riješiti pojedinačnim naporima. Natemelju toga Hasan Özbekhan, Erich Jantsch i Alexander Christakis izgradili su načinpredviđanja razvoja i sročili ga u brošuri “Budućnost čovječanstva”, zalažući se zautemeljene dijaloge i razborito utjecanje na politiku. Rimski je klub međunarodnupozornost privukao izvješćem “Granice rasta”, u kojemu se naznačuju neugodnitrendovi po planet i moguća rješenja. Knjiga je prodana u 30 milijuna primjeraka uviše od 30 prijevoda te je i danas najprodavanija knjiga ekološke tematike. Ona jeutemeljila poglede o tome da problemi okoliša ne poznaju državne granice, ali ida ih samo države koje surađuju mogu rješavati. Samo godinu dana poslije hr-vatski sociolog dr. Rudi Supek objavio je desecima puta reizdavanu knjigu“Ova jedina Zemlja”, čije se poglede i danas citira.
   P  r   i  r  e   d   i  o  :   M   i  r  o  s   l  a  v   A  m   b  r  u   š   K   i   š

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->