KORIENSKO PISANJE

ZAGREB 1942

KORIENSKO PISANJE

DRAVNI URED ZA JEZIK

PRIREDIO I IZDAO HRVATSKI

DRUGO IZDANJE

ZAGREB 19 4 2

Ovu knjigu sastavio je uz suradnju lanova Hrvatskog dravnog ureda za jezik lan Ureda A. B. Klai

UNION" GRAFIKO-NAKLADN1 ZAVOD D. D. HEINZELOVA UL. 33

Hrvatski slubeni i knjievni jezik jest tokavsko narjeje jekavskoga odnosno (ekavskoga govora." Na hrvatskom se jezika ima pisati po korienskom, a ne po zvunom pravopisu." Iz zakonske odredbe o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu. U poviesti hrvatske knjige esto se javlja pitanje, da li bi hrvatske riei valjalo pisati onako, kako se izgovaraju (zvuni, izgovorni, fonetiki pravopis) ili bi se u pisanju trebalo obzirati na njihovo postanje (korienski, etimoloki pravopis). Pitanjem izgovornog i korienskog pravopisa u naoj prolosti bavio se osobito dr. Tomislav Mareti. (T. Mareti, Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, Zagreb, 1889.) On je ustanovio, da nema nijednoga hrvatskog pisca od Bernardina Splianina (1495.) do Marijana Jaia (1833.), koji bi pisao sasvim izgovorno, odnosno sasvim korienski. Izgovornim su pravopisom, ustanovljuje Mareti, nai pisci pisali uglavnom onda, kada korien riei nije bio lako uoljiv, na pr. pela (bela), gdje (k je), zdrav (sdrav), zdenac (stdenac), a korienskim su se pravopisom sluili osobito u sloenicama, u tvorbi i u mienjanju riei, na pr. obkoliti, ibka, vrabca (od vrabac), gdje su lako mogli osjetiti postanje pojedine riei ili pojedinog oblika. Nai stari pisci bili su ipak vie etimolozi nego fonetiari. Korienski se pravopis uglavnom ogleda u uvanju prvotnih, korienskih ili osnovnih suglasnika, a izgovorni u izjednaivanju suglasnika po zvunosti i u izpadanju suglasnika iz nekih suglasnikih skupova, pa e za ovo nae razmatranje svakako biti od vanosti, da razgledamo, kako su to provodili nai stari pisci. Uzet emo prema spomenutoj Maretievoj razpravi samo nekoliko suglasnikih skupova:

1. Skup bc pc, na pr. vrabac, vrabca vrapca, etimoloki pie 28 pisaca, a fonetiki 2 (Kai i Ani). 2. Skup bh ph, koji se javlja samo u sloenicama, na pr. obhoditi ophoditi, piu svi pisci etimoloki. 3. Skup bk pk, koji se javlja u sloenicama, na pr. obkoliti opkoliti, te u rieirna kao ibka ipka, ljubka ljupka (od ljubak), piu nai stari pisci dvojako: sloenice piulsvi etimoloki, a primjere kao ibka, ljubka etimoloki piu 32 pisca, fonetiki 14, dok njih 9 koleba piui bk i pk. 4. Skup b db, na pr. svjedoba svjedodba, etimoloki ima 11 pisaca, a fonetiki njih trojica. 5. Skup sb zb, na pr. sbor zbor, sbliiti zbliiti, etimoloki pie 1 (Knezovi), a fonetiki svi drugi. Osam pisaca koleba izme u sb i zb. 6. U pisanju skupa sd zd isti je omjer kao i kod sb. 7. Skup sg zg, na pr. sgoditi zgoditi, sgledati zgledati, etimoloki ne pie nijedan pisac. 8. Skup tb db, na pr. enitba enidba, etimoloki pie 20 pisaca, fonetiki 29, a 19 ih imaju oboje. 9. Skup tc c, na pr. otca oca, djetca djeca piu stari pisci dvojako: otca oca etimoloki 38 fonetiki 12, djetca djeca etimoloki 12 fonetiki 59, oboje 11. 10. Skup zs s, na pr. razstaviti rastaviti, etimoloki 8, fonetiki 27, oboje 54. Ne e biti na odmet, da se ukratko zadrimo i na odrazu glasa , kako se on javlja kod naih starih pisaca. Putajui po strani ikavce (akavci, Bonjaci, Primorci i Slavonci osim Leakovia) i ekavce (svi kajkavci osim Pergoia), u kojih je taj glas ,,i" odnosno ,,e", iekavci nai, Bokelji i Dubrovani, piu ga jednako za duge i kratke slogove, i to ovako: ie -25 pisaca, ije 4 pisca, iye 1 pisac, je 10 pisaca, ye 2 pisca, dok dvojica (Ranjina i Nenadi) razlikuju pismom dugo i kratko 6, pa za dugo piu ie, a za kratko piu je, upravo kao i mi danas. Osim toga vladala je me u naim starim piscima i velika nejednakost u grafici, pa su na pr. za nae dananje imali 22 znaka, i to: ceh, cehi, eh, ehi, chj, chy, ck, cki, cs, esi, k, ki, ky, tch, tehi, tehj, tchy, tj, tky, ty i jo dva znaka s njemakim otrim s, a ni kod drugih znakova nije bilo mnogo bolje. Nezgodnost ovakve pravopisne razkidanosti uvidio je Ljudevit Gaj. On je prvi uspjeno uznastojao, da se stvori i uredi jedinstven pravopis, kojim bi se sluili svi Hrvati (Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatako-slavenskoga pravopisanja poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov, Budim 1830.). Gaj je naime, kako je poznato, proglasio tokavski kavski, ekavski) govor hrvatskim knjievnim jezikom (u tomu je sliedio i staru dubrovako-dalmatinsku jezinu i knjievnu predaju), uredio latinicu za potrebe hrvatskoga jezika i zadrao korienski pravopis, kako je do onda uglavnom bio u obiaju kod starih hrvatskih pisaca. Gotovo istodobno s Gajevom, reformom javlja se jezina i pravopisna reforma i kod Srba, koji do onog vremena za razliku od Hrvata nemaju vlastite knjievnosti na narodnom jeziku, nego se slue crkvenoslavenskim ili slavenosrbskim jezikom. Kod Srba je tu reformu uz pomo Slovenca Jerneja Kopitara proveo Vuk Stefanovi Karadi. On je uzeo juno hercegovako narjeje, ijekavski govor, za knjievni jezik, uredio irilicu, prema ruskoj gra anskoj, za potrebe knjievnog jezika i uveo izgovorni pravopis. Od tada je razlika u knjievnosti s obzirom na jezik i pismo izme u Hrvata i Srba bila u pismu i Hrvati piu latinicom, a Srbi irilicom), u nekim oblicima (na pr. dat. mn. Hrvati piu junakom, a Srbi junacima) i u rjenikom blagu knjievnog jezika te u pravopisu (Hrvati piu korienski, a Srbi fonetiki).

Sliedei Gajeve politike tenje za ujedinjenjem ,,junih Slavena", neki su hrvatski javni radnici teili za tim, da se provede barem kulturno ujedinjenje, kad nije moglo doi do politikoga. Posljedica toga nastojanja bio je t. zv. beki knjievni dogovor god. 1850. Tomu dogovoru prisustvovali su Hrvati: Ivan Kukuljevi Sakcinski, Dimitrije Demeter, Ivan Maurani i Vinko Pacel, Srbi: Vuk Stefanovi Karadi, uro Danii i Stjepan Pejakovi, te Slovenac Franjo Mikloi. Na temelju uzrjeice jedan narod treba jednu knjievnost da ima" zakljuili su jednoglasno i ovo:

1. ne valja mieajui narjeja graditi narjeje novo, kojega u narodu nema, nego je bolje od narodnih narjeja izabrati jedno, da bude knjievni jezik; 2. najpravije je i najbolje primiti juno narjeje, da bude knjievno, a Vuka su zamolili, da napie glavna pravila za juno narjeje, toje on i uinio, da svaki naui, gdje treba mjesto staroslovjenskoga jat pisati ije, je, e ili i. Bekog knjievnog dogovora nisu se u svemu drali ni Hrvati ni Srbi, Srbi naime od tog doba sve vie piu ekavskim govorom. Kod Hrvata su osobito ustali protiv toga dogovora Ante Starevi, Fran Kurelac i Adolfo Veber Tkalevi". Starevi je polazio s politikog gledita i nikako se nije mogao sloiti s obrazloenjem, da jedan narod treba jednu knjievnost da ima", pobijajui tako zlokobnu zabludu nekih, da su Hrvati i Srbi jedan narod, a Kurelac i Veber poricali su spomenute toke toga dogovora (1. i 2.), nauavajui, da za knjievni jezik ne smije sluiti samo jedno narjeje, nego da knjievni jezik ima biti sinteza naih narjeja: i tokavskog i akavskog i kajkavskog. No dok je Kurelac stvorio neki umjetni jezik drei se pravila narjeja treba u jedno da izplove, da se sliju u jedno korito, da se sliju ujedno tlo", dotle Veber, priznavajui tokavsko hercegovako narjeje za temelj hrvatskom knjievnom jeziku, doputao, da i akavski i kajkavski govor imaju pravo priskakati u pomo tokavskom govoru tamo, gdje uztreba, a ne valja pisao je zapustiti ni jezino bogatstvo starih pisaca hrvatskih. Osim toga Hrvati ostaju pri korienskom pravopisu, to je ovdje najvanije. Istina je dodue, da u zakljucima bekog knjievnog dogovora nije bilo posebno naglaeno izgovorno pisanje, ali da se pod onim , ''juno narjeje" mislilo na takvo pisanje, jasno se vidi na pr. iz ovih Vrazovih riei: Ja obilazih nae ondanje spisatelje, ne bih li ih sklonio, da mi jedan program nainimo i da beki priedlog traimo malo promieniti, i Vuka barem na to sklonuti, da nas ostavi pri nainu, koji etimologiju ne rui". I doista, hrvatski pisci i dalje piu korienskim pravopisom. God. 1862. umieale su se i kolske oblasti u pravopisno pitanje. Te godine (29, listopada i 29. studenoga) izlaze po nalogu dvorske kancelarije naredbe, u kojima se nalae, da se u hrvatskim kolama ima upotrebljavati pravopis, koji se od godine 1836. drao uglavnom za knjievni. Iz primjera vra, dte, sladko, sbor, razistiti, bezzakonik, svetanost, kako ih navode naredbe, vidi se, da se odre uje korienski pravopis i za slovo jat (ie je). Slina je naredba izdanai 19 .srpnja 1864. Godine 1877. bio je sastavljen odbor, ukoji su uli lanovi kolskog viea i neki poznati strunjaci. Taj je odbor zakljuio me u ostalim, da se ima pisati ie i je za glas (diete, vjera). Dalje iako kau, ,,da je stvar glede pitanja etimologijskoga i

fonetikoga premalo jos iztraena" : ipak ostaju pri korienskom pravopisu propisujui ga ovako: a) Korien riei u fleksiji (mienjanje) ostavlja se uviek netaknut, na pr. otac ote, dohodci, poetci. b) Kod sastava riei priedlogu se ne mienja suglas, napr. odpasti, bezkrajan, razsuti. c) Izvedene riei neka priuvaju etymon (korien), na pr. junatvo, bolestnik. Odbor je jo zakljuio, da se tiska posebna knjiga, u kojoj e biti pravopisna pravila i rjenik, ali do ostvarenja toga zakljuka nije dolo. Pravopisna naela uz krae tumaenje i dalje su sastavni dio tadanjih hrvatskih slovnica. Prvi je prirunik za korienski pravopis (uz fonetiki) napisao Marel Kuar i izdao ga u Dubrovniku godine 1889. pod naslovom Nauka o pravopisu". Tako je bilo do godine 1892. Te je godine Khuenova vlada, elei ugoditi Srbima ma aronima, sastavila odbor od pristaa bekog knjievnog dogovora i jedinstvenog hr-vatsko-srbskog jezika. Odbor se odluio za fonetiku, te je izradba pravopisnog prirunika bila povjerena dru Ivanu Brozu. Njegov prirunik propisao je Odjel za bogotovlje i nastavu iste godine za hrvatske kole. Naela izgovornog pravopisa, kako ih je ustanovio Broz, a po njemu kasnije dr. Dragutin Borani", vriedila su uz manje preinake sve do god. 1929., barem u hrvatskim kolama. Te je godine beogradska vlada izdala ,,Pravopisno uputstvo za sve osnovne, srednje i strune kole kraljevine SHS", to je znailo podpunu pobjedu izgovornog" pravopisa po srbskom uzoru.1) Izgovorni pravopis ipak nije pobiedio. I poslije godine 1892. hrvatski knjievnici, poglavito oni oko Matice Hrvatske i Drutva sv. Jeronima, te pravake i neke druge opozicionalne novine piu dulje ili krae vrieme korienskim pravopisom smatrajui ga ne samo inbenikom hrvatske posebnosti, nego i zgodnijim za hrvatski knjievni jezik. Sve do svoje smrti izdrali su u korienskom pravopisu Vladimir Maurani (11931.) i braa Radii (jezikoslovac Ante t 1919., koji je god. 1899. podvrgao otroj kritici Maretievu Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika, i politiar Stjepan fl928.). Nakon njihove smrti pisala je korienskim pravopisom jo Seljaka Sloga u svim svojim izdanjima. Kad je god. 1939. osnovana Banovina Hrvatska, vraen je u Hrvatskoj prijanji Boraniev pravopis od 1928. Dne 23. lipnja 1941. ministar nastave izdao je naredbu o hrvatskom pravopisu, u kojoj se me u ostalim propisuju neka pravila korienskog pisanja (vidi str. 8). Podpun preokret u pravopisu doga a se 14, kolovoza 1941., kada je Poglavnik izdao zakonsku odredbu o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu (vidi str. 10).

Prema svemu, to je ovdje reeno, jasno se vidi, da pravopis, o kojem se radi u ovoj knjiici, nije nita novo, nego je nastavak starog hrvatskog obiaja. Poglavnik je svojim inom od 14. kolovoza 1941. nanovo povezao ono, toje bilo silom prekinuto. 1) Zanimljivo je, to Tomislav Mareti pie o etimolokom odnosno fonetikom pravopisu. U prvom izdanju svoje Gramatike i stilistike hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika (1699.) na str. 29, veli: I jedan i drugi nain pisanja ima svoje dobre / svoje r ave strane; fonetiki je pravopis dobar stoga, to se slae s izgovorom, te gaje narodu lako nauiti treba samo znati slova pa pisati, kako ovjek govori; a r av je ovaj nain stoga, to on moe gdjekoje rijei tako otrcati, da nije svakom lako pogoditi, to znae. Etimoloki je opet nain u tome dobar. to ne raskida svezu me u srodnijim rijeima i oblicima, te itatelj lako razabira znaenje; a r av je u tome, to ne odgovara izgovoru, te ovjek treba odjelito uiti izgovor, a odjelito pravopis. Loe strane jednog i drugog naina izbijaju osobito oevidno onda. kad je pretjeran, kako je na pr. staroindijski pravopis u fonetici pretjeran, a engleski i francuski u svojoj etimologiji". U drugom izdanju te gramatike god. 1931. na str. 32. mjesto toga pie ovako: Kako danas svi srpski pisci piu fonetikim pravopisom, a hrvatski gotovo svi. tako u nae vrijeme nije vie potrebno dokazivati, daje za dananji na knjievni jezik fonetiki pravopis: zgodniji od etimolagikoga''. Godine 1941. izala je stroim korienskim prvopisom Poglavnikova knjiga Strahote zabluda, a iste godine uvode koriensko pisanje Narodne novine te neki domobranski i ustaki listovi. Poglavnikova zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu propisuje, da hrvatski pravopis ima biti iekavaki i korienski, a u l.8. kae, da e Ministarstvo nastave postaviti povjerenstvo, koje ima donieti pravila za novi pravopis. Naredbom br. 53.119 od 30. rujna 1941. postavilo je Ministarstvo nastave povjerenstvo, koje je izradilo pravila za pravopisne promjene i predloilo ih Ministarstvu nastave. Dne 17. lipnja 1942. pod br. U. m. 1410/42 pozvalo je Ministarstvo nastave Hrvatski dravni ured za jezik, da u smislu 2. zakonske odredbe o osnutku toga ureda (vidi str. 8), a na temelju pravopisnih naela, koja je izradilo povjerenstvo za pravopis, i na temelju odvojenog miljenja jednog lana istog povjerenstva izradi nacrt korienskog pravopisa u duhu zakonske odredbe o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu. Hrvatski dravni ured za jezik izvrivi zadatak, postavljen spomenutim, nalogom, predloio je nacrt korienskog pravopisa Ministarstvu nastave, te je ono izdalo provedbenu naredbu (vidi str.8 ). ZAKONSKE ODREDBE I NAREDBE O HRVATSKOM JEZIKU I PRAVOPISU*) ZAKONSKA ODREDBA o osnivanju Hrvatskog dravnog ureda za Jezik**) &1. U okviru Ministarstva bogotovlja i nastave osniva se Hrvatski dravni ured za jezik. &2. Hrvatski dravni ured za jezik rjeava sva jezina pitanja na podruju Nezavisne Drave Hrvatske. &3. Hrvatski dravni ured za jezik radit e u vezi s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu i s Hrvatskim sveuilitem u Zagrebu. &4. Ovlauje se ministar bogotovlja i nastave, da naredbom provede ovu zakonsku odredbu. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim novinama. UZagrebu, dne 28. travnja 1941. Poglavnik: Dr. Ante Paveli, v.r. Broj XXXIV-46-Z. p.-1941. Predsjednik zakonodavnog povjerenitva pri Poglavniku: Dr. Milovan ani, v. r. *) Zakonske tekstove navodimo onakvim pravopisom, kakvim su izili u Narodnim novinama. **) Ime Hrvatskog dravnog ureda za jezik promienjeno je u zakonskoj odredbi o dravnoj vladi Nezavisne Drave Hrvatske br. CCLXXVIII24O2-Z-1942. (Narodne novine od 10. listopada 1942.) u Ured za hrvatski jezik. k zakonskoj odredbi o osnivanju Hrvatskoga dravnog ureda za jezik
1.

PROVEDBENA

NAREDBA

Zadatak je Hrvatskoga dravnog ureda za jezik paziti na pravilnost i istou hrvatskoga jezika u javnoj upotrebi. Napose mu se povjeravaju ove dunosti: 1. prire ivanje kolskih knjiga i prirunika iz jezinog podruja (pravopisa, slovnice, prirunog rjenika i sl.); 2. pregledavanje kolskih knjiga za sve predmete; 3. jezina suradnja sa zakonodavnim i izvrnim dravnim i samoupravnim tijelima prilikom sastavljanja nacrta zakona, odredaba i naredaba; 4. jezino savjetovanje piscima ili nakladnicima knjievnih i pounih djela; 5. jezini nadgled svih tiskopisa uope; 6. ispravljanje i odobravanje svih natpisa i oglasa na javnim mjestima ( 9.); 7. nadgled jezika u kazalitima, kinematografima i krugovalnim postajama; 8. jezina promiba. 2. Hrvatski dravni ured za jezik brine se za izradbu hrvatskog pravopisa, slovnice i prirunog rjenika za kolsku i opu upotrebu ili odobrava ve izra ena djela te vrste. Bez odobrenja Hrvatskoga dravnog ureda za jezik ne smije se objelodaniti ni jedno djelo, koje bi sadravalo jezine propise. Znanstveno raspravljanje, ocjenjivanje i stavljanje prijedloga ostaje slobodno. &3. U suradnji s Hrvatskom akademijom i Hrvatskim sveuilitem u Zagrebu poticat e Hrvatski dravni ured za jezik znanstveno obra ivanje hrvatskog jezika. Osobito e nastojati, da se to prije izradi veliki rjenik suvremenoga hrvatskog jezika i da se odrede jedinstveni struni nazivi za sva podruja ljudske djelatnosti. 4. Hrvatski dravni ured za jezik osnovat e u svom krilu hrvatski jezini muzej i knjinicu. 5. Sve knjige, namijenjene kolskoj upotrebi, imaju se dostaviti Hrvatskom dravnom uredu za jezik, koji e ih s jezine strane pregledati i ispraviti. 6. Piscima ili nakladnicima duan jo Hrvatski dravni ured za jezik obaviti jezini pregled svakoga djela, koje mu prije tiskanja dostave u tu svrhu. 7.

Hvrtaski dravni ured za jezik sura ivat e s jezine strane pri izra ivanju nacrta zakona, zakonskih odredaba, naredaba, pravilnika, napisa na tiskanicama, novanicama, biljezima i t. d. &8. Sve dopise Hrvatskog dravnog ureda za jezik, kojima se vri jezina promiba, ili se javnost upozorava na jezine i pravopisne pogrjeke, dune su dnevne novine uvrtavati besplatno, ako ne prelaze veliinom polovicu tiskanog stupca pojedinih novina. &9. Natpisi privrednih poduzea, trgovina, gostionica, obrtnikih radionica i svih ostalih zanimanja i drutava, za koje Hrvatski dravni ured za jezik ustanovi, da nijesu u skladu s duhom hrvatskoga jezika, morat e se ispraviti i zamijeniti novima prema opim ili pojedinanim nalozima Hrvatskoga dravnog ureda za jezik. &10. Za jezinu pravilnost i istou u dravnim i drugim kazalitima i krugovalnim postajama brine se Hrvatski dravni ured za jezik u dogovoru a upravama tih ustanova. & 11. Filmove s hrvatskim tumaem, slikovne i govorne reklame ne smiju kinematografi pruati opinstvu, ako za njihov tekst nijesu prethodno dobili pismeno odobrenje Hrvatskoga dravnog ureda za jezik. &12. Gdje to trai obilje posla i gdje ima mogunosti, slobodno je pojedinim dravnim i privatnim ustanovama i poduzeima drati posebnog namjetenika kao jezinog ispravljaa, o emu treba obavijestiti Hrvatski dravni ured za jezik. U tom sluaju moi e Hrvatski dravni ured za jezik osloboditi te ustanove od dunosti, da mu alju na prethodni jezini pregled svoje sastavke, na koje se odnosi ova naredba. & 13. Sastavci, koji se po 2., 5., 6. i 7. ove naredbe dostavljaju Hrvatskom dravnom uredu za jezik, imaju biti napisani pisaim strojem, 14. Za obavljanje poslova iz 5., 6. i 9. ove naredbe plaaju stranke pristojbu prema cjeniku i na nain, koji e propisati Hrvatski dravni ured za jezik. &15. Prekraji ove naredbe kaznit e se kao redarstveni prekraji. & 16. Upravni i pisarniki trokovi Hrvatskoga dravnog ureda za jezik, nagrade suradnicima izvan Ureda, izdatci za jezini muzej, knjinicu i znanstvena putovanja i ostali izdatci namiruju se iz dravnog prorauna.

Proelnik Hrvatskoga dravnog ureda za jezik moe donositi odluke o stvarnim i osobnim izdatcima (honorarima) u granicama odobrene navjere i u granicama prihoda predvi enih u 14. provedbene naredbe. Prihode iz pristojba po 5. i 6. moe proelnik Hrvatskoga dravnog ureda za jezik upotrijebiti za nagradu ispravljaima izvan uredovnoga vremena do 80%, dok e 20% zadrati u blagajni ureda. Prihodi iz pristojba po $ 9. ne mogu se upotrijebiti za nagradu ispravljaima.*)

17. Ova naredba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, 12. srpnja 1941. Broj 477-Z. p.- 1941. Doglavnik ministar nastave: Dr. Mile Budak, v. r.

MINISTARSKA NAREDBA o hrvatskom pravopisu Hrvatski pravopis mora odgovarati duhu hrvatskog jezika, pa mu valja posvetiti osobitu panju. Znati pisati i znati govoriti nije isto, ali se jedno naslanja na drugo, pa pisanje prilagoditi govoru moe imati svoje razloge samo dotle, dok ne bi pisanje zamelo rije tako, da se ona iz pisma ne bi prepoznala. Otud i pitanje o glasovnom i korjenitom pisanju. Duh pak jezika odluuje o tom, da emo se i kad emo se i gdje emo se drati jednog ili drugog pisanja. Na duhu se osniva i samobitnost jezina, na hrvatskom duhu hrvatska jezina samobitnost. Kako treba znanosti dati priliku, da i ova pitanja produbljuje, a znanost nije ni u jednom kulturnom jeziku u tom dala za sva vremena posljednju rije, ministarstvo bogotovlja i nastave prihvatilo je u pitanju o hrvatskom pravopisu *) Posljednje dvie stavke ovoga paragrafa dodane su provedbenoj naredbi od 31. listopada 1941. (Narodne novine od 5. XI. 1941.) ovu misao: hrvatski se pravopis ima provesti na naelu etimolokom, tako da se utvrde sve etimoloke mogunosti osnovane na znanosti, koja ima odrediti svuda ono, to u duhu hrvatskog jezika nalazi svoju potvrdu. Prema tome dosadanji kolski pravopis mijenja se u ovim tokama:

1. Glas ne sljubljuje se po zvunosti, pa prema tome na pr. umanjenu rije od e a treba pisati e ca mj. eca; vodstvo mj. vodstvo (vostvo) i t. d. 2. Kod rijei mukoga roda, koje se svravaju na -tak i - ak s nepostojanim a, suglasnici t i d ostaju ispred c bez promjene; dakle poetak poetci, mjesto poeci; patak patci, mj. paci; zadatak zadatci, mj. zadaci; redak redci, mj. reci; dohodak dohodci, mj. dohoci; cvijetak cvijetci, mj. cvijeci; predak predci i t. d. Kod rijei sa zavretcima -tac i -dac s nepostojanim a gdje je potrebno oznaiti razliku u znaenju rijei, uvaju se osnovni suglasnici; na pr. mlatac mlatci, mladac mladci i sl. 3. Kad nakon ispadanja nepostojanoga a od zavretka -lac mukih imenica do e glas i na kraj sloga, ne pretvara se u o i ne slijeva se s prethodnim o; na pr. stolac stolci, mj. stoci; dolac dolci, mj. doci it. d. 4. U imenima mjesta s nepostojanim a ne provodi se sljubljivanje, kad a ispadne; na pr. Medak Medka, mj. Metka; Gradac Gradca, mj. Graca i t. d. 5. Pravopisnom pravilu, da se glas dne mijenja u t, ako se nalazi u sloenim rijeima ispred s, e, , , , kad se ovim glasovima poinje druga rije u sloenici (prema emu treba pisati: odsjek mj. otsjek; predsjednik mj. pretsjednik; odcijepiti mj. otcijepiti; odetati mj. otetati; kadto mj. katto; nadovjean mj. natovjean; odunuti mj. otunuti i t. d.), dodaje se: U rijeima, kojima se oznauje vii ili nii poloaj u odnosima slube, zvanja, zanimanja, organizacije i sl, prijedlozi nad i pod uvaju glas d bez promjene; na pr. nadporunik, podpredsjednik i t. D. 6. Nema sljubljivanja u tvorbi futura I., pa se pie rastavljeno dat u, past u i t. d. 7. Ne ispadaju glasovi kod zamjenica, pa se pie tko, netko, nitko, svatko. 8. Glas h se pie kod imenica na pr. duhan (ne duvan), kuhinja (ne kuj na). 9. Strane se rijei piu: 1) kako se piu u jeziku, iz kog potjeu, na pr. Rousseau, Dumas, Goethe, Shakespeare; 2) kako ihju prisvojio hrvatski izgovor i pravopis, na pr. Homer, Helen, historija, hereza, kemija i t. d. 10. Velikim poetnim slovom piu se obadvije rijeci u imenima mjesta bez obzira na to, da li se opa imenica uzima u prvom ili u prenesenom znaenju; dakle kao to se pie Grubino Polje, Velika Gorica i t. d., treba pisati i Dugo Selo, Stubike Toplice i t. d. 11. U znak potovanja piu se velikim poetnim slovom Poglavnik, Doglavnik i Nezavisna Drava Hrvatska.

10

12. Kod imena ustanova pie se prva rije velikim poetnim slovom. Nazivi razliitih ministarstava ne piu se velikim slovom, nego samo na poetku reenice.*) Prire ivai novih kolskih knjiga imaju se drati ove naredbe. U Zagrebu, dne 23. lipnja 1941. Doglavnik ministar bogotovlja i nastave: Dr. Mile Budak, v. r. ZAKONSKA ODREDBA hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu lanak l. Jezik, to ga govore Hrvati, jest po svom izvoru, po poviestnom razvitku, po svojoj razprostranjenosti na hrvatskom narodnom podruju, po nainu izgovora, po slovnikim pravilima i po znaenju pojedinih riei izvorni i osebujni jezik *) I nazivi ministarstava piu se sada velikim slovom, kako su napisani u zakonskoj; odredbi o dravnoj vladi od 9. listopada 1942. hrvatskog naroda, te nije istovjetan ni s jednim drugim jezikom, niti je narjeje bilo kojega drugog jezika, ili bilo s kojim drugim narodom zajednikog jezika. Zato se zove hrvatski jezik". lanak 2. Hrvatski je jezik javno dobro hrvatskog naroda, pa ga nitko ne smije izkrivljivati niti nagr ivati. Stoga je zabranjeno u izgovoru i u pisanju upotrebljavati riei, koje ne odgovaraju duhu hrvatskoga jezika, a u pravilu riei tu ice, posu ene iz drugih pa i slinih jezika. Iznimno se mogu upotrebljavati riei, koje su ve zadobile posebno znaenje, te se mogu samo teko ili nikako nadomjestiti domaim rieima. lanak 3. Zabranjuje se davati nehrvatska imena i nazive trgovinama, poduzeima, zavodima, drutvima i bilo kakovim ustanovama, a isto je tako zabranjeno izvjeavati i postavljati javno bilo kakove nadpise, koji stoje u protimbi s ustanovama ove zakonske odredbe. lanak 4. Hrvatski slubeni i knjievni jezik jest tokavsko narjeje jekavskoga, odnosno iekavskoga govora. Gdje je u ikavskom govoru kratko ,,i",

ima se pisati i izgovarati je", a gdje je u ikavskom govoru dugo i", ima se izgovarati i pisati ,,ie". lanak 5. Na knjievnim djelima napisanim na bilo kojem narjeju ili govoru ima se na iztaknutom mjestu vidljivo oznaiti, daje napisano na odnosnom narjeju. lanak 6. Mjesto neodre enog glagolskog oblika ne smije se u buduem vremenu upotrebljavati da" sa sadanjim vremenom. lanak 7. Na hrvatskom se jeziku ima pisati po korienskom, a ne po zvunom pravopisu. lanak 8. Ministarstvo e nastave postaviti naredbenim putem povjerenstvo, koje e odrediti sve potrebno, da sve ustanove ove zakonske odredbe privedu u djela, i koje e se brinuti, da se hrvatski jezik oisti, a pravopis ustali u duhu ove zakonske odredbe, te e ujedno propisati i kazne za zatitu istoe jezika i pravopisa. lanak 9. Dok povjerenstvo, spomenuto u 1. 8., ne izradi konana pravila hrvatskoga pravopisa u duhu ove zakonske odredbe, moi e se privremeno u kolama upotrebljavati knjige prire ene na temelju ministarske odredbe o pravopisu od 23. lipnja 1941. lanak 10. Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo danom njezina proglaenja, a provedba se povjerava ministru nastave. Dano u Zagrebu, dne 14. kolovoza 1941. Poglavnik Nezavisne Drave Hrvatske Dr. Ante Paveli, v. r. Broj CCXLIX-1083-Z. p.-1941. Ministar nastave: Dr. Mile Budak, v. r. Predsjednik zakonodavnog povjerenstva ministar: Dr. Milovan ani, v. r.

ZAKONSKA ODREDBA o tumaenju lanka 8. zakonske odredbe od 14. kolovoza 1941. broj CCXLIX-1083-Z. p.-1941 o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu & 1.

11

Propisi lanka 8. zakonske odredbe od 14. kolovoza 1941. broj CCXLIX-1083-Z. p.-1941. o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu imaju se razumjeti ovako: Ministarstvo nastave imenovat e naredbom povjerenstvo, kome je zadaa: 1. uklanjati riei, koje ne odgovaraju duhu hrvatskog jezika i riei tu ice, te ovakve riei nadomjetati domaim; 2. izraditi i predloiti Ministarstvu nastave pravila za korienski pravopis. Kada povjerenstvo svri svoju zadau, Ministarstvo nastave e narediti njegov prestanak. Kazne za zatitu istoe jezika i pravopisa propisat e naredbom Ministarstvo nastave." Poglavnik Nezavisne Drave Hrvatske: Dr. Ante Paveli, v. r. Broj: CCCLXXXVII-1886-Z-1941. Ministar pravosu a i bogotovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. PROVEDBENA NAREDBA k zakonskoj odredbi o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu od 14. kolovoza 1941. broj CCXLIX-l083-Z. p.-1941. Na temelju lanka 10. zakonske odredbe o hrvatskom ieziku, o njegovoj istoi i o pravopisu od 14. kolovoza 1941. br. CCXLIX1083-Z. p.-1941 propisujem ovu provedbenu naredbu: Za pisanje dvoglasa ie i je, koji su postali od e (jat), nare uje se sliedee: - Gdje je u ikavskom govoru dugo i, postalo od (jat), ima se u hrvatskom knjievnom jeziku pisati ie, na pr. biel, cviet, diete, liek, riedak, sviea, tielo, zviezda, a gdje je u ikavskom govoru kratko i, postalo od (jat), ima se kao i dosad pisati je, na pr. djeca, mjesto, pjesma, susjed, tjerati. 2. Skup ie jednosloni je dvoglas, te se ne smije rastavljati, na pr. ri edak, li-ep. sni-eg, sni-ega, nego rie-dak, liep, snieg, snie-ga. 3. Od dugog ie postaje kratko je u ovim sluajevima: a) u oblicima i izvedenicama: diete djeteta, djeep, djetinjski; biel bjelji, bjelina; liep ljepi, ljepota; Nie-mac Njemaka; rie rjenik, rjeit; vienac vjeni, vjenati; zamieniti zamjenjivati, zamjenik i t. d.; b) u dugoj mnoini (na -ovi) jednoslonlh imenica, koje u 1. i 2. padeu jednine imaju jednaki naglasak, na pr. cviet, cvieta (ikavski: cvit, cvita) cvjetovi; snieg, sniega (ikavski: snigg, sniga)

snjegovi; viek, vieka (ikavski: vik, vika) vjekovi; lieb, lieba (ikavski, lib, liba) ljebovi. Onakve imenice, koje u 2. padeu jednine imaju drugaije naglaske nego u 1. padeu, sadravaju u dugoj mnoini ie, na pr. liek, lieka (ikavski: lik, lika) liekovi; briest, briesta (ikavski: brist, brista) briestovi. 4. Iza r ne dolazi prema ie kratko je, nego samo e: vrieme vremena, brieg bregovi, priek prei. Ali ipak ostaje je u nekim sluajevima, kao to su: crjepovi, pogrjeka, strjelica, vrjednoa. 5. Izpred o i izpred j ikavsko i ostaje i u iekavskom i: cio (cici), dio (diel), htio (ali htjela), Biograd (na moru), sijati, grijati, smijati se, ali sjeo (ne sio), jeo (ne io), sreo (ne srio), vreo (ne vrio), zreo (ne zrio). 6. U dugim slogovima ne pie se ie nego je: a) u 2. padeu mnoine imenica, koje u 1. padeu jednine imaju kratko je: djelo djela, vjera vjera, medvjed medvjeda, koljeno koljena; b) u kosim padeima i u prolom glagolskom prilogu, kad je stoji izpred dva suglasnika, od kojih je prvi l, lj, n, r, v: drvodjelac drvodjelca, ponedjeljak ponedjeljku, zasjenak zasjenkom, primjerak primjerci, nadjevak -cima, vidjeti vidjevi; c) u umanjenicama, kao to su djelce (od djelo), sjenka od sjena); d) u nekim imenicama od milja (hipokoristici): djeva (prema djevica), djedo (prema djed), Stjepo (prema Stjepan); e) u nekim glagolima: namjetati (prema namjestiti), zamjerati (prema zamjeriti). Od jednoslonog dvoglasa ie valja razlikovati: 1. dvosloni skup ie u tu im rieima, na pr. hieroglif, Orient, garsoniera ( 6.); 2. dvosloni skup ije, koji je po postanju razliit od ie. Takvo ije dolazi: a) u 2. padeu jednine i u 1. padeu mnoine imenica na -ija: biskupije, nacije ( 6.), davorije, Ilije, pukovnije, zmije; b) u oblicima zamjenica, i komparativa, i u prilozima, na pr. ije, ijega, ijem istije, novijega, zdravijem prije, poslije; c) u oblicima (sadanje vrieme, trpni pridjev) i glagolskim imenicama glagola: biti, gnjiti, kriti, liti, miti, piti, siti, viti, brijati, grijati, sijati, smijati se, vijati, smjeti, umjeti, (do)spjeti, (pro)htjeti se, na pr. bijem, bije, bije, bijemo, bijete, bijen, bijenje; grijem, grije, grije, grijemo, grijete; smijem, smije, smije, smijemo, smijete; d) u obliku nije, te u rieima ijedan, nijedan; e) u tu im rieima kao Arije, Poncije studije, studijem, Poncijem, Verdijem Poncijev, Verdijev arijevac, arijevski ( 6.).

12

&3. Za pisanje korienskim pravopisom nare uje se: 1. a) Izjednaavanje suglasnika po zvunosti ne oznauje se u pismu, na pr. vrabci (od vrabac), dohodka (od dohodak), grozdka (od grozdak), hrbta (od hrbat), gibka (od gibak), riedka (od riedak), mrzka (od mrzak), jednaba, glasba, svatba, otabina, zadubina, narubenica, zubanik, ibica, roi, enitba, Zagrebanin, blae, hljebi, obrazi, pripoviedka, ibka, opazka, robkinja, klubko, Vladko, potrebtina, lupetina, zuban, drugiji, klubski, gladati, grizkati, dubsti, grebsti, muzti, bezcjen, bezznaajan, obezastiti, izukati, izkaz, izpit, izsjei, iztok, izzvidati, izliebiti, nadkonobar, nusprostorija, nuzzgrada, obi, obkoliti, obsada, obtok, odkriti, podkopati, predpostavka, razkopati, razsijati, razsvjeta, razalostiti, uzhit, uzkrsnuti, petdeset, estdeset, devetdeset, nale ke, natrake, kadkad, b) Imenice s doetkom -tvo (od starijeg -stvo), ako su izvedene od osnove, koja se svrava na c, , k, g, zf , valja pisati s doetkom -tvo odnosno -tvo, na pr. samatvo, pjevatvo, vojnitvo, drutvo, mnotvo, knetvo, lupetvo. Isto tako i pridjevi a doetkom -kl (starije ski), kojima se osnova svrava nag, z, , piu se s doetkom -zki odnosno -kj, na pr, englezki, francuzki, filoloki, paki, poeki, praki, uboki, pariki, viteki, muki, lupeki. 2. Slovo n izpred b i p ostaje, na pr. jeftinba, hinba, nastanba, obranbeni, zelenba, jedanput, stranputica. 3. Slova d i t redovito ostaju iza s, z, , u skupovima od tri suglasnika, na pr. bolestna (od bolestan), alostna (od alostan), bolestnik, astnik, unostnik, vjestnik, postnica, mastnoa, vratnoa, gostba, izvlastba, listka (od listak), eljustka, dadka (od dadak), estnaest, grozdna (od grozdan, drugo je grozan), nudna (od midan). kazaliStni, sveuilitni, zemljitni, ustmen, dadnjak. 4. Slova d i t redovito ostaju ispred c, , s, , na pr. srdce, dlietce, otca, sudca, dohodci, dobitci, Mletci, pate, sirote, govede, sudev, otev, srdan (na pr. gr), Gradanin, Mletanin, gospodstvo, srodstvo, brodski, susjedski, hrvattina, gospodtina. 4. Pod pravila iz predhodnog paragrafa ne podpadaju riei: 1. u kojima bi se nala dva d. Pisat e se dakle: odavna, oderati, odieliti, podanik, odahnuti. Izuzimaju se riei, gdje je pisanje dd neobhodno potrebno za razumievanje, na pr. preddvorje, poddialekt, poddnevnik; 2. u kojima dolazi priedlog s kao sastavni dio sloenice, na pr. zuiti, zdjela, zdravlje, zgrabiti, nezgrapan, ozbiljan, suzbiti, zgoda; 3. u kojima dolazi skup stl, na pr. rasla (prema rastao), raslina, sraslica;

4. riei, u kojima se veza s korienskim suglasnikom vie ili manje zatrla, odnosno kojima se pisanje po zvunom naelu obenito potvr uje iz velike davnine, na pr. braco, djeca, djeji, djeak, gdje, iza, krika, luckast, ljestve, mast, natjecati se, natjeaj, nozdrva, oinski, ouh, pooim, ponjak, predasnik, pria, sran (junaan), svean, vazda, vjeba, vrnjak, zapuak, zgusnuti se. Sve ovakve riei imaju se navesti u pravopisnom rjeniku. 5. Propisi ove naredbe ne odnose se na pisanje prezimena i zemljopisnih imena. Ona se piu i dalje, kako se uobiajilo, na pr. Bijeli, Slijepevi, Bokovi, Drakovi, Juzbai, Mu-radbegovi, Ljupa planina, vrsnica, Graani, Vrape, ali u zemljopisnim imenima ije, postalo od (jat), valja zamieniti s ie, na pr. Bieljina, Osiek, Priedor, Rieka. &6. Za pisanje tu ih riei nare uje se: 1. Ostaje u pismu zvuni suglasnik izpred bezzvunoga u predmetcima ah-, ob-, sub-, ad-, na pr. absolutan, observatorij, substancija, adhezija. 2. Izme u i-e ne umee se j, osim na kraju riei to izpred nastavaka za oblike i tvorbu, na pr. hieroglif, garsoniera, orient; ali se pie: Arije, Poncije studije (2. pade jednine i 1. pade mnoine od studija), studijem (7. pade od studij), Poncijem, Verdijem (7. pade od Poncije, Verdi) Poncijev, Vedijev; arijevac, arijevski. 3. Izmedju i-a ne umee se j, osim na kraju riei i u izvedenicama izpred hrvatskih doetaka, kao to su -ac, -alac, -anac -anski, -anstvo. Prema tome pie se bez j: cian, Siam, dialog, Diana, piaster, trializam, alianca, Efialt, gladiator,Iliada, kariatida, miliarda, miriada, salmiak, socialist, trivialan, amoniak, materializam, meridian, provincial i t. d. Na kraju se pie -ija: a) u 1. padeu jednine i u 2. padeu mnoine, na pr. hrija, arija, Indija, studija, variacija; b) u 2. padeu jednine i mnoine imenica s doetcima ije, -ij, -io, -i, na pr. Arija, Poncija (2. pade jednine od Arije, Poncije), kolegija (2. pade jednine i mnoine od kolegij), studija (2. pade jednine i mnoine od studij i studio), Verdija (2. pade od Verdi). Ostaje j u izvedenicama, kao to su: Indijac, gimnazijalac (gimnazijalka), Belgijanac (Belgijanev), komedija (komedijaki), arijanski, arijanstvo. &7. Izradba pravopisnog" prirunika u smislu ove provedbene naredbe povjerava se Hrvatskom, dravnom uredu za jezik.

13

Do izdanja novog" pravopisnog prirunika vriede i dalje pravila, kako su propisana u VIII. izdanju Boranieva pravopisa (od g. 1941.), i propisi ministarske naredbe o hrvatskom pravopisu od 23. lipnja 1941., koliko se ne protive ovoj provedbenoj naredbi. 9. Ova provedbena naredba zadobiva pravnu mo danom proglaenja u Narodnim novinama, a poslije 1. sienja 1943. zabranjuje se upotreba bilo kakvog drugog pravopisa protivnog slovu i duhu ove provedbene naredbe. U Zagrebu, dne 27. lipnja 1942. Ministar nastave: Ratkovi, v. r. Broj: U. m. 1499-1942.

Kratki slogovi ikavski knjievni (sada i prije) bilji dji rnik rienje zvzdan bjelji djeji rjenik rjeenje zvjezdan

DVOGLASJE IE - JE U hrvatskom jeziku postoje tri govora: ikavski, ekavski i iekavski (jekavski). Razlog postanju tih triju govora je glas, koji u znanstvenim djelima obiljeuju znakom , a nazivamo ga jat. Hrvatski je knjievni jezik iekavski (odnosno jekavski), pa po pravopisu, kako gaje propisala provedbena naredba, u dugim slogovima prema starome piemo redovito ie, a u "kratkim redovito je. U dosadanjem smo pravopisu mjesto takvog ie (od ) u dugim slogovima pisali redovito ije, a u kratkim je. Pravopisna promjena obuhvaa samo duge slogove na pr, (biel prema prijanjem bijel), dok kratki slogovi (na pr. bjelji) ostaju nepromienjeni. Promjena ije u ie u dugim slogovima, odnosno ostavljanje ie u kratkim slogovima, bit e nam jasni, ako uzporedimo ikavske oblike s knjievnima: Dugi slogovi knjievni (prije) biel diete rie rieiti zviezda (bijel) (dijete) (rije) (rijeiti) (zvijezda )

(Napomena: Naglasci jesu kratki, a su dugi. Slog izpred naglaska uviek je kratak.) Od pravila, da prema dugom ikavskom i dobivamo ie, provedbena naredba odstupa u nekoliko sluajeva, pa mjesto dugog ie propisuje je. To biva u ovim sluajevima: a) u gen. pl. imenica, koje u nom. sg. imaju kratko je, na primjer: nom. sg. mjera mjera mjesto sjena vjera napjev nedjlja odjla nedjelja odjel pridjev mjsta sjna vjra napjva

avski biel dite li

riiti zvizda

14

primjer savjet usjev uvjeta

pridjva primjra savjta usjva uvjta

pretrpjvi d) u umanjenicama, u kojima suglasnici, spomenuti pod b) dolaze iza je: korjenita rie djelo koljeno sjena umanjenica djlce koljnce sjnka

b) u padeima imenica, kad seje na e izpred dva suglasnika, od kojih je prvi l, lj, n, r, v, na pr.: nominativ drvodjelac drvodjlca ponedjeljak domjenak primjerak nadjevak ponedjljku pa de

e) u nekim imenicama od milja, na pr.: Korjenita rie Imenica od milja djevica djed djever Stjepan f) u nekim trajnim glagolima, Trenutni glagol namjestiti Trajni glagol namjtati premjtati razmjrati zamjrati djva djdo djo Stjpo napr.:

c) u prolom glagolskom prilogu, na pr.: nominativ proli glag.prilog umjeti umjvi vidjvi vidjeti poletjeti pretrpjeti

domjnkom primjrci nadjvcima poletjvsi

premjestiti razmjeriti zamjeriti

g) u nekim osamljenim rieima, kao: vjtac, vjrnost, Ndjljko, ovjac. Od pravila, da u kratkim slogovima postaje je, ima nekoliko iznimaka, pa mjesto je moemo kadkada u kratkim slogovima dobiti o odnosno i, 1. Glas e mjesto je dobivamo iza r: a) u rieima kao breza, mrea, srea i sl. b) u predmetcima p r e- i pred-, na pr. pregaziti, prelaziti, premostiti, prevoziti, prezaduiti, prevara, predloiti, predmet, predoba, predplata, predstraa, te sam priedlog pred. Biljeka: Predmetci pre- i pred,- mogu imati i dugo , pa onda glase prie- i pri o -. Primjere za ovo donosi rjenik, a ovdje biljeimo

15

sluajeve, gdje prema prie- i pried- u dugim slogovima stoji pre- i pred- u kratkim slogovima: prieboj priedor prieglas priegon priekor, priekoran priekop prielaz prielog prielom prienos priepis priepor priestup prietvor prievod prievoz priedlog, predloni ali prebiti ali predrieti ali preglasati ali pregoniti ali prekoriti ali prekopati ali prelazni ali preloiti ali prelomiti ali prenositi ali prepisati ali prepirka ali prestupak ali pretvoriti ali prevoditi ali prevoziti ali predloak

prema striela: strjelica, strjelimice, strjelomet, strjelja, strjeljaki, strjeljana, strjeljivo prema vriedan: vrjednoa, vrjednota 2. Glas i (mjesto je) dobivamo: a) Izpredj: grijati (mjesto grjejati od grjati), sijati (mjesto sjejati od sjati), smijati se (mjesto smjejati se od smjati se); b) Izpred o, koje je postalo od 1: cio (mjesto cjeo od cl), dio (mjesto djeo od dl), htio (mjesto htjeo od htl), Biograd (na moru, mjesto Bjeograd od Blgrad), trpio (mjesto trpjeo od trpl). No ni to nije uviek, nego piemo sjeo (ne sio), jeo (ne io), vreo (ne vrio), zreo (ne zrio).

c) u mienjanju riei i u izvedenicama od riei, kao to su na pr.: brieg: bregovi (mjesto brjegovi), bregovit (mjesto brjegovit), breuljak (mjesto brjeuljak) briest: brestov (mjesto brjestov), brestovina (mjesto brjestovima) crievo: crevar (mjesto crjevar) driem: dremovan (mjesto drjemovan) drien: drenovina, (mjesto drj eno vina) priek: prei (mjesto prjei), zapreka (mj. zaprjeka) triebiti: iztrebljiv (mjesto iztrjebljiv), otrebine (mj. otrjebine) vrieme: vremena (mjesto vrjemena) driebe: drebeta (mjesto drjebeta) drieb: drebovl (mjesto drjebovi) Dosadanji je pravopis u ovakvim sluajevima tako er propisivao e, a doputao je je u primjerima kao ogrjev, razrjedivati, rjeenje, rjenik, rje i i t. d. Tim primjerima jo se dodaju: prema criep: crjepar, crjepara, crjepi, crjepovi, crjepovljeprema grieh: grjehota, grjean, grjena , grjeniki, pogrjeka, pogrjean, pogrjeiv, pogrjeivati, zgrjeenje prema r i e : uzrjeica prema rieiti: odrjenica, odrjeenje, odrjeit, odrejivati, razrjeenje, razrjeiv, razrjeivati, razrjeivost, razrjeni, razrjenica

KORIENSKO NAELO U PRAVOPISU Pisati korienskim pravopisom znai: u pisanju suglasnikih skupova valja paziti na postanak riei, a ne na izgovor. Kako fonetiki pravopis pazi na izgovor, to se pravopis, propisan, u provedbenoj naredbi Ministarstva nastave, razlikuje podosta od pravopisa, koji je dosada bio u upotrebi. Dosadanji se izgovorni pravopis osnivao; 1. na izjednaivanju suglasnika po zvunosti, 2. na izjednaivanju suglasnika po mjestu glasovne tvorbe, 3. na izpadanju suglasnika. Pravopis, propisan provedbenom naredbom, napustio je ta tri naela samo djelomice, i to jedno vie, a drugo manje. Suglasniki skupovi ne izjednauju se po zvunosti Izjednaavanje suglasnika po zvunosti provodilo se u dosadanjem pravopisu prema podjeli suglasnika na zvune i bezzvune, a ta podjela izgleda ovako: zvuni: b d d gv z bezzvuni: p c t k h f s Svaki zvuni suglasnik ima svoj bezzvuni par, na pr. suglasniku b par je p, suglasniku d par je t i t. d, dok suglasnici c i h nemaju u pismu svoga zvunog para. Kad se zvuni suglasnik naao pred bezzvunim, promienio se u svoj bezzvuni par, odnosno kad se bezzvuni suglasnik naao pred zvunim, promienio se u svoj zvuni par, na pr. vrabci (b zvuno, c bezzvuno) vrapci (p bezzvuno, c bezzvuno) ili svjedoba ( bezzvuno, b zvuno) svjedodba ( zvuno, b zvuno).

16

Takve promjene zvunih suglasnika u bezzvune i obratno provedbena naredba ne doputa u pismu, osim u sluajevima promjene bezzvunog k u zvuno g (gdje, svagdje) i u sluajevima promjene bezzvunog s u zvuno z u rieima kao zbor, zbilja, zdrug, zgrada, zgoda, u kojima se predmetku s priedlono znaenje gotovo zatrlo. Prema tome suglasniki se skupovi u pismu ne mienjaju po zvunosti: 1. u oblicima imenica s nepostojanim a: a) s nastavkom -(a)c, na pr. vrabca, vrabcu, vrabe, vrabci.. (od vrabac). Tako se mienjaju i imenice: rubac, bogac, obrazac, laac, neznaboac i t. d. b) s nastavkom -(a)k, na pr. redka, redku, redci... od redak). Tako i: dubak, grozdat, dadak, ome ak, izlazak, drak; c) s nastavkom -a)t: hrbta, hrbtu... (od hrbat); 2. u oblicima pridjeva s nepostojanim a, na -(a)k, na pr. ljubka, gladko, drzkoj, teki. Tako jo: riedak, sladak, nizak, uzak i t. d. 3. u tvorbi riei, i to: a) izpred imeninih doetaka: * * -ba: djelitba, gulitba, primjetba, enitba, jednaba, naruba, promiba, srba -benica: narubenica, otabenica -benik: otabenik, glasbenik -bina: otabina, vrabina, zadubina, poputbina -c e: nebce - a n i k: zubanik, drebanik -aninin: Zagrebanin -e (ad): golube, robe, vrabe, vrabad -ica: ibica, zibica, biljenica - i : hljebi, obrazi, svezi, dri, roi -ka: ibka, zibka, ciedka, Biogradka, pripoviedka, tvrdka, opazka, paska, prvokozka, biljeka -k i nj a: robkinja, nerodkinja, slukinja ko: klubko, Nadko, Tvrdko, Vladko -tina: nepodobtina, potrebtina -tina: lupetina -tvo: bezbotvo, rutvo, knetvo, lupetvo, mnotvo, ubotvo, vitetvo. (U ovom se sluaju kod nekih riei radi dakako o sekundarnom korjenitom suglasniku, na pr. bog-bo, vitez-vite.) * Slovo a u zagradi znai, da se radi o nepostojanom a. ** Pod pojmom doetak" misli se nastavak odnosno zavretak riei.

b) izpred pridjevskih doetaka: -an: zuban, neban -iji: drukiji -ki: englezki, francuzki, holandezki, kavkaski, kinezki, arheoloki, ungkiki, filoloki, kronoloki, ladoki, lupeki, mitoloki, oneki, pariki, pedagoki, poeki, priiki, supruki, viteki, vraki. (U ovom se sluaju tako er radi o sekundarnom korjenitom suglasniku kod nekih riei, na pr. prag pra.) c) izpred glagolskih doetaka: -ati: oteati -kati: jedkati, grizkati, drakati -sti: dubsti, grebsti, skubsti, zebsti -t i: grizti, muzti, uljezti, vezti, vrzti se d) izpred prilokih doetaka: -c e: uzagrabce -ke: etveronoke, nale ke, natrake 4. u sloenicama: a) s predmetcima (priedlozima): bez-: bezcjen, obezhrabriti, bezkonaan, bezpomoan, beztemeljan i z-: izciediti, izhlapiti, izkaz, izpit, iztei nad-: nadkonobar, nadpis, nadtrati nuz-: nuzpristojba, nuzprostorija o b-: obiniti, obi, obhod, obkolitii, obsada, obiran, obteretiti o d r: odhraniti, odkljuati, odpasti, p o d-: podhvat, podkopati, podpis, pred-: predhodni, predkunica, predpostavka r a z-: razcar, rashod, raskopali, razpored, raztegnuti u z-: uzhit, uzklik, uzpinjaa, uztrajati b) nekima, kao to su: pedeset, estdeset, devetdeset, kadkad. Kad se ne doputa Izje naivauje suglasnika po mjestu glasovne tvorbe Izjednaivanje suglasnika po mjestu glasovne tvorbe odraavalo se po dosadanjem pravopisu u promjeni suglasnika 1 . s i z u i izpred , , , lj, nj, , ; 2. u promjeni suglasnika u ispred t odnosno c; 3. u promjeni suglasnika n u m izpred b i p. 1. Ovo prvo naelo, t. j. promjena suglasnika ostalo je dosta sauvano, pa i ovaj pravopis doputa pisanje kao na pr. pae mjesto pase (prema pas), daica mjesto dasica (prema daska), mau mjesto masu (prema mast), lie mjesto lise (prema list), gro e

17

mjesto grozde (prema grozd), milju mjesto mislju (prema misao), poljem mjesto posljem (prema poslati), bjenji mjesto bjesnji (prema biesan), pronja mjesto prosnja (prema prositi), paljiv mjesto pazljiv (prema paziti), izprtanjen mjesto izpraznjen (prema izprazniti). Ovakvo je izjednaivanji promienjeno samo u sluajevima, kada je s njime spojeno izjednaivanje po zvunosti i izpadanje suglasnika, izazvano izjednaivanjem po govornom ustroju, u tvorbi riei s nastavkom -i i s predmetcima bez-, iz-, raz-, uz-; na pr. obrazi, prema izgovornom obrai i preko obrai), izekivati prema izgovornom iekivati (preko iekivati), izarati prema izgovornom iarati (preko iarati isarati), izimati prema izgovornom iimati (preko iimati), razariti prema izgovornom raariti (preko raariti), uzuvati prema izgovornom usuvati (preko uuvati). 2. Drugo naelo izjednaivanja suglasnika po mjestu glasovne tvorbe, t. j, promjena suglasnika u izpred t odnosno c, ostavljeno je netaknuto u sluajevima, kad se suglasnik e na e izpred c u imenicama srednjeg roda, pa se i dalje pie ue, srdace, sunace, mjesto lice, srdace, sunace, a promienjeno je u sluajevima, kad se suglasnik na e izpred t (u doetku -tvo), pa valja pisati na pr. junatvo, prorotvo, urednitvo, mjesto junatvo, prorotvo, urednitvo. 3. Tree naelo izjednaivanja po mjestu glasovne tvorbe, t. j. promjena suglasnika n u m Ispred b i p, naputeno je sasvim (osim u tu im rieima), pa se pie na pr. hinba mjesto himba. Ovo se naelo odnosi na tvorbu riei, na pr. inbenik, jeftinba, nastanba, procjenbeni, zelenba, te na sloenice, na pr. crvenbrk, crvenperka, jedanput, stranputice. Kad se ne doputa izpadanje suglasnika Izpadanje suglasnika obuhvaalo je u dosadanjem pravopisu: I. iskonske suglasnike skupove dd i zz, II. suglasnike skupove, gdje su dva jednaka suglasnika dola uslied izjednaivanja, III. izpadanje suglasnika d i t izpred c, , i , IV. izpadanje suglasnika d i t u skupovima stk (sk), stl (sl), stm (sm), stn (sn), tm (m), tn (n), tnj (nj), zdn (zn), dnj (nj), stb (sb-zb), stlj (slj-lj), stnj (snj-nj), tb (b-b), z k (zk-sk), zdnj (znj-nj) i dk (k-sk). I. I provedbena naredba doputa izpadanje jednoga d u sluajevima, kada to d nema osobitog govornog znaenja, na pr. odieliti, odahnuti, oduiti se (oddieliti, oddahnuti, odduiti se), ali ako takvo znaenje postoji, pie se dd, na pr. poddialekt, poddnevnik, preddvorje;

pisanje zz, naprotiv, provedbena naredba nalae, kad iza predmetaka bez-, iz- i nuz-dolazi glas z, pa treba pisati bezznaajan, bezzvuan, izzvidati, nuzzarada, nuzzgrada. Takvi sluajevi dolaze samo u sloenicama. II. Suglasniki skupovi, u kojima su dva jednaka suglasnika dola uslied izjednaivanja po zvunosti odnosno po mjestu glasovne tvorbe, piu se korienski, na pr. odtjerati (ottjerati otjerati), razsuti (rassuti rasuti), razariti (raariti raariti), petdeset (peddeset pedeset), estdeset (esddeset ezddeset ezdeset). I takvi sluajevi dolaze samo u sloenicama. III. Izpadanje suglasnika d i t izpred c, , i provedbena naredba doputa samo,u nekim izuzetcima, a trai, da d i t izpred c, , , i ostanu u ovim sluajevima:
34

1. u oblicima imenica na -ka i a nepostojanim a na -(a)c i (a)k, na pr. pripadci, bitci, svetce, sudce; 2. u tvorbi riei: a) izpred imenikih doetaka: -c a: pametca, smrtca, vratca -ce: dlietce, koritce, sr ce -alo (-alica): gladalo (gladGalica) -anin: Gradanin, Mletanin -e (-ad): dvogode, nahode, gove e, sirote (sirotad) - ic a : motica -i: obodi,siroti,koti -ina: plitina -ija: sudija - t i j a: gospodtija - t i n a: gospodtina, hrvattina b) izpred pridjevskih doetaka: -an: srdaan (na pr. gr.), eludan -ev: mlatev, otev, svetev, Biogradev, mladev, sudev c) izpred glagolskog doetka -ati, na pr. gladati, okratati d) izpred prilokog doetka -ce, na pr. oigledce, mimogretce; 3. u sloenicama s predmetcima (priedlozima): nad-: nadcarinar, nadcestar, nadovjek o d-: odciepiti, odepiti, odunuti pod-: podcrtati, podiniti pred-: preditavati

18

IV. Suglasnici d i t ostaju u skupovima stk, stlj, stm, stn, tn, zdn, dnj, stb, z k, dk. To biva: a) u oblicima imenica i pridjeva s nepostojanim a, na pr. listka, gro ica, dadka, bolestna, grozdni listak, grozdka, dadka, bolestan, grozdni ( od listak, dadak, bolestan, grozdan); u pridjevima kazalitni, dvoritni, te u rieima, kao popustljiv, ustmen, adnjaki sl.. b) izpred doetaka: -b a: gostba, izvlastba -bina: tastbina, astbina -k a: eljustka -kinja: faistkinja, pacistkinja -n i k: bolestnik, astnik, dunostnik -n i c a: bolestnica, dunostnica, koristnica -n a t: lisnat -n o a: mastnoa, vrstnoa -n a e s t: estnaest -n o s t: nepropustnost -s t v o: bratstvo, sudstvo Iz skupova stl, tm, tnj, stnj, tb, zdnj suglasnici d i t ispadaju: rasla (od rastla), tima (od titma), godinji (od goditnji), vrnjak (od vrstnjak), vjeba (od vjetba), ponjak (od pozdnjak poznjak). Od svih ovih pravila ima tu i tamo po neka iznimka, koja je doputena prema slovu i duhu provedbene naredbe ( 4.), a sve su te iznimke navedene u pravopisnom rjeniku. Sva pravila, koja su ovdje izloena, odnose se dakako i na izvedenice od svih spomenutih riei, koliko takvih izvedenica imade. Poto smo ovako razmotrili provedbenu naredbu, kako se ona odnosi prema korienskom naelu na mienjanje riei, na tvorbu riei i na slocnice, sada emo razmotriti suglasnike skupove, koji su se provedbenom naredbom promienili, odnosno za koje bi mogla nastati sumnja, da li su se promienili ili nisu. PREGLED SUGLASNIK1H SKUPOVA U KORIENSKOM PISANJU A. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo b 1. bc Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica na -b(a)c: hljebca, kobca, rubca, vrabca, zubca, driebca (gen. sg. od hljebac, kobac, rubac, vrabac, zubac, driebac) prema izgovornom hljepca, kopca, rupca, vrapca, zupca, rijepca. Ovamo spadaju i riei: ibel, zibci (dat. i lok. sg. od ibka, zibka) prema izgovornom ipci, zipci. Ovako i imenica nebce prema izgovornom nepce, te prilog uzagrabce prema izgovornom uzagrapce.

Razlikuj: riei, kao to su kupac, kripac, tepac, koje imaju gen. kupca, kripca, tepca, a razlikuj i imenicu vrpca i prilog uzastopce (prema stopa), te tu u rie opcija. 2. b Ovaj skup dolazi: a) u vokativu imenica, kao to su one pod 1.: kobe, vrabe i sl. prema izgovornom kope, vrape, te u pridjevima od takvih imenica, na pr. kobev, kobji, vrabev, vrabji prema izgovornom kopev, kopji, vrapev, vrapji; b) u tvorbi riei: golube; hljebi, neban, robe, ibica, Zagrebanin, zibica, zuban, zubanica, zuati, drebpanik c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi dio slocnice poinje glasom : obarati, obiniti, obuvati prema izgovornom oparati, opiniti, opuvati. Iznimke: pela (mjesto bela: korien, koji je u buati, jer pela bui t. j. zuji), Vrape (selo), Ljupe (planina). 3. b Ovaj skup dolazi samo u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi dio sloenice poinje glasom : oben, obenit, obi, obilo, obina, obinstvo, obiti prema izgovornom open, openit, opi, opilo, opina, opinstvo, opiti. 4. bh Ovaj skup dolazi samo u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi dio sloenice poinje glasom h: ob-hod, obhoditi, obho enje, obhodnja prema izgovornom ophod, ophoditi, opho enje, ophodnja.

5. bk Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na b(a)k: dubka (gen. sg. od dubak) prema izgovornom dupka, te u oblicima pridjeva gibki, ljutika prema izgovornom gipki, ljupka; b) u tvorbi riei: ibka, zibka, robkinja, klubko, dubkom prema izgovornom ipka, zipka, ropkinja, klupko, dupkom; c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi dio sloenice poinje glasom k: obkoliti, obkopati, obkoraiti, obkroiti prema izgovornom opkoliti, opkopati, opkoraiti, opkroiti. Razlikuj: padee imenica, kao to su kapka (od kapak), ipka (od ipak), pridjeve kao sipki, sipka (od sipak),

19

imenice kao ipka, klepka, tipka, te glagole kao tapkati tapati).

(od

6.bp Ovaj skup dolazi samo u tu im rieima, kao to je na pr. subpolarni. 7.bs Ovaj skup dolazi: a) u tvorbi riel kod imenica kao robstvo, kod pridjeva kao babski, jambski, klubski, robski, te u infinitivima glagola dubsti, grebsti, skubsti, zebsti (prezent; dubem, grebem, skubem, zebem), prema izgovornom ropstvo, ropski, dupsti, grep-sti, skupsti, zepsti; b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi dio sloenice poinje glasom s: obsada, obseg, obsjena, obskrba, obstanak prema izgovornom opsada, opseg, opsjena, opskrba, opstanak. Ovamo spadaju i tu e sloenice s predmetcima ab-, ob-, i sub-, na pr. abscisa, absolutan, absurd, observatorij, subskripcija, substantiv prema izgovornom apscisa, apsolutan, apsurd, opservatorij, supskripcija, supstantiv. 8.b Ovaj skup dolazi: a) u tvorbi rlei u izrazima kao nepodobtina (prema podoban), potrebtina (od potreba) prema izgovornom nepo doptina, potreptina; b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi dio sloenice poinje glasom s: obav, obiti, obiran prema izgovornom opav, opiti, opiran. Razlikuj: skuptina (od skupiti). 9. bt Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji riei hrbat, kojoj gen. glasi hrbta prema izgovornom hrpta. b) u tvorbi riei, kao to su na pr. hrbtenjaa, drobtina (od droban) prema izgovornom hrptenjaa, droptina; c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi dio sloenice poinje glasom t: obteretiti, obtei, obteretiti, optei, obtok, obtrati prema izgovornom opteretiti, optei, optjecati, optjerati, optoiti, optok, optrati. Ovamo spadaju i tu e riei s predmetkom sub-,

na pr. subtilan, subtrakcija, subtropski prema izgovornom suptilan, suptrakcija, suptropski. Razlikuj: hlapta (od hlapat), te tu e riei kao optant, optika, optimist.

B. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo 1. b Ovaj skup dolazi u rieima kao jednaba, naruba, narubenica, otabina, promiba, srba, svjedoba, urubeni, vrabina, prema izgovornom jednadba, narudba, narudbenica, otadbina,, promidba, srdba, svjedodba, urudbeni, vradbina. 2. t Ovaj skup dolazi .u rieima kao ovjetvo, hujdutvo, junatvo, momatvo, odpravnitvo, pjevatvo, prorotvo, samatvo, urednitvo, vojnitvo, zapovjednitvo (osnova ovome je glaa c, , odnosno k, uzp. samac, pjeva, ovjek, hajduk, junak i t. d.) prema izgovornom ovjetvo, hajdutvo, junatvo, momatvo, otpravnitvo, pjevatvo, prorotvo, samatvo, urednitvo, vojnitvo, zapovjednitvo.

20

Razlikuj: riei kao monatvo, siromatvo, ustatvo, u kojima je u osnovi h odnosno (monah, siromah, ustaa). Vidi i t. C. Suglasniki skupovi, u kojima jo prvo slovo d 1.dc Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -d(a)c i -d(a)d: Biogradca, Gradca, mladca, sudca, eludca (gen. sg. od Biogradac, Gra dac, mladac, sudac, eludac), pripadci, redci (nom. pl. od pripadak, redak), zatim u rieima kao pripoviedci (dat. sg. od pripoviedka) prema izgovornom Biograca, Graca, mlaca, suca, eluca, pripaci, reci. pripovijeci; b) u tvorbi riei: srdce, oigledce prema izgovornom sreo, oiglece; c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na df a drugi dio sloenice poinje glasomc: nadcestar, odciepiti, podcieniti, podcrtati. Iznimka: kaca (od kadca prema kada). Razlikuj: hitca (od hitac), otca (od otac), metci (od metak), bitci (od bitka). 2.d Ovaj skup dolazi: a) u vokativu imenica na - (a)c i - (a)k: mlade, prede, elude (od mladac, predak, sudac, eludac) prema, izgovornom mlae, pree, sue, elue, te u pridjevima od imenica na -d(a)c mladev, sudev, eludev,srdaan, eludan prema izgovornom mlaev, suev, eluev, sran, eluan; b) u tvorbi riei: gladalo, gladati, Gradanin (ovjek iz Gradca), dvogde, govede, obodi, suija prema izgo

vornom: glaalo, glaati, Graanin, vogoe, govee, suija; c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom : oditati, preditavati prema izgovornom oitati, precrtavati. Sloenice kao podinovnik, podinjeni, odepiti (izvaditi ep, drugo je o e p i t i ) , nadovjek doputao je i prijanji pravopis. Iznimke: sran, sranost (kad znai junaan, hrabrost), Graani (selo), Graanica. (ime mjesta), Gra-anin (prezime). 3.dd Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrgava na d, a drugi dio sloenice poinje tim glasom: oddahnuti, oddaljiti, oddavno, oddieliti, oddignuti, oddisati, oddojiti, odduiti se, poddanik. U ovom sluaju odstupamo od korienskog naela i piemo samo jedno d: odahnuti, odaljiti, odavno, odieliti, o ig'-nnti, odisati, odojiti, oduiti se, podanik, jer se te riei vie ne osjeaju kao sloenice; no kod riei, gdje se znaenje pried-loga jo osjea, zadravamo dd, na pr. poddialekt, poddnevnik, naddvornik, preddvorje. Razlikuj: podnevnik (meridian). 4.dh Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom h: odhraniti, odhrvati se, podhraniti, podhvat, pred-hodnik prema izgovornom othraniti, othrvati se, pothraniti, pothvat, prethodnik. Ovamo spada i tu a rie adhezija.

21

40

41

22

5. dk Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -d(a)k: dohodka, hladka, napredka, nazadka, pomladila, poredka, pripadka, redka (gen. sg. od dohodak, hladak, napredak, nazadak, pomladak, pore dak, pripadak, redak) prema izgovornom dohotka, hlatka, napretka, nazatka, pomlatka, poretka, pripatka, retka, te u oblicima pridjeva: bridki, gladki, jedka, riedka, slastko, idko (od bridak, gladak, jedak, riedak, sladak, idak) prema iz govornom britki, glatki, jetka, rijetka, slatko, itko; b) u tvorbi riei: Biogradka, Nadko, nerodkinja, nudkati (prema nuditi), pripoviedka, Radko (ako je od Rados 1 a v, drugo je Ratko od Ratimir), tvrdka, Tvrdko, Vladko, te u sloenom priedlogu ka ka prema izgovornom Biogratka, Natko, nerotkinja, nutkati, pripovijetka, Ratko, Tvrt ka, Tvrtko, Vlatko, katkad; c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom k; nadkriti, odka , odkljuati, odlkopati, odkvaiti, podkiva, podkova, podkraj, predkunica prema izgovornom natkriliti, ot kad, otkljuati, otkopati, otkvaiti, potkiva, potkova, pot kraj, pretkunica. Razlikuj: padee imenica kao dodatak, odvjetak, oblike i izvedenice od pridjeva kao kratak, vitak, imenice kao etka, lutka, motka, kandidatkinja. 6. dp Ovaj skup dolazi samo u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji ae svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom p: nadpjevati, nadporunik, odpeatiti, odpira, odpis, odpjevati, odplata, odpoinuti, odpor, odprije, odpust, pod-paliti, podpasati se, podpis, potplatiti, podpora, podpreasjed-ik, podpukovnik prema izgovornom natpjevatl, natporunik, otpeatiti, otpira, otpis, otpjevati, otplata, otpoinuti, otpor, otprije, otpust, potpaliti, potpasati se, potpis, potplatiti, potpora, potpredsjednik, potpukovnik. 42

7. ds Ovaj skup dolazi: a) u tvorbi riei: brdski, brodski, gradski, ljudski, ljud stvo, sredstvo, srodstvo, sudstvo. Takvo je pisanje doputao i dosadanji pravopis. b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom s: nadskoiti, nadstrenica, na strieliti, odsjei, podsada, podsjei, pod sjetiti, podsinieh, po streje, predsjednik, predsoblje, prsdtavnik, predstraa. Takvo je pisanje tako er doputao do sadanji pravopis. I z n i m k e : g u s l e ( g u s l e , p r e ma g u d i t i ) , j a s l e j a d s l e , prema jedem), postelja (od podstelja), luckast (od ludskast). 8. d Ovaj skup dolazi: a) u tvorbi riei: gospodtija, gospodtina, slobodtina prema izgovornom gospotija, gospotina, slobotina; b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom : odetati, poditi, predastnik. Takvo je pisanje doputao i dosadanji pravopis. 9. dt Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom t: nadtajnik, nadtrati, odtada, o tei, odtegliti, odteretiti, odteturati, odtisak, odtisnuti, odtjecati, odtjerati, o traga, od-trati, odtrgnuti, o tui, odtuda, o tu iti, podtajnik, podtip, podruriti prema izgovornom: natrati, otada, otei, otegnuti, oteretiti, oteturati, otisak, otisnuti, otjecati, otjerati, otraga, otrati, otrgnuti, otui, otuda, otu iti, poturiti. Iznimke: natjecati se, natjeaj. R az li k uj : na t r ati s e, ota ka ti , ot ar ak, ot u i (drugo je odtui), otira, otvoriti, poticaj, pretjecati, pretrati.

43

D. Suglasnikl skupovi, u kojima je prvo Slovo 1. c Ovaj skup dolazi u riei e ca, koju tako piemo prema izgovoronom eca, i u mnoini imenice ome ak, na pr. ome ei, ome cima prema izgovornom omeci, omecima. 2. k Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenice ome ak (gen. sg. ome ka, dat. sg. ome im i t. d.) prema izgovornom ome ka, omeku, i u prilogu nale ke prema izgovornom naleke. E. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo g 1. gc Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica kao bogac (gen. sg. bogca, dat. sg. bogcu i t. d.) prema izgovornom bokca, bokcu. Ovamo spadaju i kajkavska prezimena kao Grge, ugec (gen. sg. Grgca, ugca). 2. g Ovaj skup dolazi u rieima kao boge, Grge (vo.. sg. od bogac, Grgac Grge) prema izgovornom bokce, Grke. Tako i pridjevi bogev, Grgev prema izgovornom bokev, Grkev, te pridjev drugiji prema izgovornom drukiji. 3-g Ovaj skup dolazi u rieima kao Boga, Draga. F. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo k 1.kd Ovaj skup dolazi u rieima kao kdje, ikdje, svakdje, ikda, nekda, nekidanji, svakda, svakdanji, ali u ovakvim prilikama odstupamo od korienskog naela i piemo gdje, svagdje, igda, negda, negdanji, svagda, svagdanji. 44

G. Suvlasniki skupovi, u kojima je prvo slovo n 1.nb Ovaj skup dolazi .u rieima kao crvenbrk, inbenik, hiaba, jeftinba, nastanba, procjenbeni, zelena prema izgovornom crvembrk, imbenik, himba, jeftimba, nastamba, procjenbei, zelemba. R a z 1 i k u j : protimba. Biljeka: Od ovog naeg skupa nb valja razlikovati mb a tu icama i posu enicama, bio taj skup u takvim rieima kakvoga mu drago postanja. U tu icama i posu enicama ostaje uviek mb: ambasada, ambrozija, ambulanta, bambadava, bimbaa, bomba, Cimbri, umbir, emblem, gumb, haranbaa, jamb, Kolumbo, romb, taliunbas, tambura, simbol. Turski naziv za Carigrad piemo po turskom nainu Istanbul, a po hrvatskom Stambul. Ovaj skup dolazi u rieima jedanput, crvenperka, stranputica prema izgovornom jedamput, crvemperka, stramputica. Biljeka: Kod tu ica i posu enica vriede ista naela kao i kod skupa nb, na pr. empres, impanza, imperativ, imperfekt, kompas, komplikacija, kompromis, krumpir, lampa, rompa, simpatija, sumpor, vampir. 3. nf Ovaj skup dolazi samo u tu icama i posu enicama, a pie se prea tome, kako se uobiajilo: a) mf: amfora, emfaza, kamfor, simfonija; b) nf: infaman, infekcija, infinitiv, influencija, infor mirali, infula, infuzorij, karanfil. H. Suvlasniki skupovi, u kojima je prvo slovo s 1, sb Ovaj skup dolazi: a) u tvorbi riei kao glasba, glasbar, glasbenik, preudesba, prosba prema izgovornom glazba, glazbar, glazbenik, preudezba, prozba. Tako i sloenica kosbaa (prvak me u koscima) prema izgovornom kozbaa; 45

b) u rieima kao osbiljan, sbilja, sbirka, sbiti, sbliiti, sbog, sbogom, sbor, sbornik, sbrajati, sbrka, sbroj, susbiti i t. d. Kod takvih riei naputamo koriensko naelo, jer e u njima znaenje priedloga s ve gotovo zatrlo, pa piemo: ozbiljan, zbilja, zbirka, zbiti, zbliiti, zbog, zbogom, zbor, zbornik, zbrajati, zbrka, zbroj, suzbiti i t. d. Razlikuj: izobrazba, (prema obraz), rezbar (prema rezati). 2. sd Ovaj skup dolazi: a) u prilogu vasda, koji piemo vazda, jer se znaenje pridjeva vas (sav) ve gotovo zatrlo. Tako i imenica nozdrva (premda je od nos); b) u rieimakao: sdjeia, sdrav, sdrobiti, sdrug, sdruiti, sdvajati, sdvojiti, posdrav, posdravitl. I kod ovog skupa od stupamo od korienskog naela i piemo: zdjela, zdrav, zdro biti, zdrug1, zdruiti, pozdrav, pozdraviti. 3. sg Ovaj skup dolazi u rieima kao: nesgrapan, sgaziti, sglob, sgnjeiti, sgodan, sgrabiti, smrada, sgrieiti, sgrijati, sgrnuti, sgrtati, sgusnuti, sguvati. I ovdje odstupamo od korienskog naela, pa piemo: nezgrapan, zgaziti, zglob, Zgnjeiti, zgodan, zgrabiti, zgrada, zgriciti, zgrijati, zgrnuti, zgrtati, zgusnuti, zguvati. 4. stb Ovaj skup dolazi u rieima kao: gostba, izvlastba, tastbina, koje emo tako pisati prema izgovornom gozba, izvlazba, tazbina. Iznimka: izba (od istba). Razlikuj: jazbina (prema jazavac). 5. std Ovaj skup dolazi u riei est eset, koju emo tako pisati prema izgovornom ezdeset. Ostale riei, koje ovamo spadaju, kao ustda, obustdati, stdenac, pisat emo fonetski, dakle uzda, obuzdati, zdenac.

6. stk Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -st(a)k: listkanaprstka .gen. sg. od listak, naprstak); b) u tvorbi riei: eljustka, pacifistkinja Iznimke: kocka (od kostka), trska (od trstka), na~ uckati {od naustkati). 7. stl Ovaj skup dolazi u rieima kao rastla (part. akt. od rasti), rastlina, strastlica, ali u ovom sluaju naputamo koriensko naelo i piemo rasla, raslina, sraslica. 8. stlj Ovaj skup dolazi u rieima kao popustljiv, 9. stm Ovaj skup dolazi u riei ustmea, koju emo tako pisati prema izgovornom usmen. Razlikuj: pismen, jer je od pisati. 10 stn Ovaj skup dolazi: a) u imenicama kao to su bolestnik, astnik, estnik, dunostnik, dvanaestnik, milostnik, namjetnik, vjestnik, vlastnik prema izgovornom bolesnik, asnik, esnik, dunos nik, dvanaesnik, milosnik, namjesnik, vjesnik, vlasnik, zatim estnica (od est, boini kola, koji se lomi na dielove ili esti), mastnica, pestnica (od pest), vrstnoa prema izgovornom estica, masnica, pesnica, vrsnoa; b) u pridjevima: bjelokostni, bolestni, astna, koris tna, mastno, strastno (od bjelokostan, bolestan, astan, koristan, mastan, strastan) prema izgovornom bjelokosni, bolesni, asna, korisna, masno, strasno. c) u broju estnaest prema izgovornom esnaest. Iznimke: esno, usna (gen. pl. usana), usnat, usnica ; oblici pridjeva lasan i prisan. Razlikuj: prema a) imenice kao glasnik (od glas), ukosnica prema kosa); prema b) oblike pridjeva kao: biesni, tjelesni, ukrasni.
47

46

I. Suglasnikl skupovi, u kojima je prvo slovo 1. b Ovaj skup dolazi u riedi zadubina. (za duu), koju tako piemo prema izgovornom zadubina. 2. tb Ovaj skup dolazi u riedima vjetba, vjetbenik, utba (pun mjesec, utap), kod kojih odstupamo od korienskog naela i piemo vjeba, vjebenik, uba. 3. tm Ovaj skup dolazi na pr. u riedi titma, koju tako er piemo po izgovornom pravopisu, t. j. tima. 4. ln Ovaj skup dolazi u pridjevima kao dvoristni, kazalitni, kupalitni, sveuilitni, zemljitni (od dvorite, kazalite, kupalite, sveuilite, zemljite) prema izgovornom dvorini, kazalini, kupalini, sveuilini, zemljini. Razlikuj: bezduni, okolini, zavrni. 5. tnj Ovaj skup dolazi u rieima kao goditnji, goditnjica, sreditnji, srcditnjica (od godite, sredite), no u ovim sluajevima odstupamo od korienskog naela, pa piemo godinji, godinjica, sredinji, sredinjica. J. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo t 1. tb Ovaj skup dolazi u rieima kao djelitba, gulitba, kositba, kritba, plovitba, primjctba, prositba, rjeitba, svatba, enitba prema izgovornom djelidba, gulidba, kositiba, kridba, plovidba, primjedba, prosidba, rjeidba, svadba, enidba. Razlikuj: izvedba, razudba, uljudba.

2. te Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -t(a)c i -t(a)k: hitca, mlatca, otca, svetca, vjetea (gen. sg. od hitac, mlatac, otac, svetac, vjetac), dodatci, gubitci, letci, metci, naprstei, poetci, svr etci, uitci, zametci (nom. pl, od dodatak, gubitak, letak, me tak, naprstak, poetak, svretak, uitak, zametak) prema iz govornom dodaci, gubici, leci, meci, naprsci, poeci, svreci, uici, zameci. Tako i imenica Mletci prema izgovornom Mleci. Taj isti skup dolazi i u dat. I lok. sg. imenica na -tka, na pr. bitci, reetci, zagonetci prema izgovornom bici, reeci, zagoneci; b) u tvorbi riei: dlietce, koritce, pametca, sitce (malo sito), smrtca, vratca prema izgovornom dlijece, korice, pameca, sice, mrca, vraa. Iznimke: djeca (ne djetca), mrcina (ne mrtcina), puce (ne putce). Razlikuj: prema prijanjem peci, sada petci (od petak), prema prijanjem estici, doeci, gubici, poeci, sada estitci, doetci, gubitci, poetci (od estitka, doetak, gubitak, poetak) valja razlikovati peci (oblik zap. naina od pei), doeci, poeci (nom. pl. od doek, poek) i estici (dat. sg. od estica), gubici (dat. sg. od gubica). Isto tako valja razlikovati koritce (prije korice, malo korito) od korice (na pr. u knjige, u sablje), te riei kao klica, maca, ica prema smrtca, vratca. 3. t Ovaj skup dolazi: a) u vokativu imenica na -t(a)c i -t(a)k, ukoliko od ovih posljednjih taj pade dolazi: mlate, ote, svetce, vjete (o mlatac, otac. svetac, vjetac) prema izgovornom mlae, oe, svece, vjese. Tako i pridjevi ovih imenica mlatev, otev, svetcv, vjctev prema izgovornom mlaev, oev, sveev, vjeev; b) u tvorbi riei u nekih imenica s doetkom -e, -ad, -anin, -ija, -ina, na pr. pats, patad, sirote, sirotad, Mletanin, soldatija, plitina prema izgovornom pae, paad, I Koriensko pisanje
49

siroe, siroad, Mleanin, solaija, pliina, te u glagolu okratati (postati kratak, drugo je okraati, postati krai). Iz nimke : djeak, djeic a, djeins ki , djeji , hrak, lue, oin, oinski, oinstvo, ouh, paji, pooim, pria, svean, sveanost, trak, zapuak. 4. td Ovaj skup dolazi u brojevima pet eset i devetdeset prema izgovornom pedeset, devedeset. 5. ts Ovaj skup dolazi u pridjevima kao banatski, bratski, egipatski, hrvatski, kadetski, poetski, svjetski, te u imenicama kao bratstvo, hrvatstvo. Iznimke: U zemljopisnim imenima doputa se i dalje pisanje kao Gacka, Gacko, Subocka, 6. t Pie se hrvattina prema izgovornom hrvatina. K. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo z 1. zc Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -z(a)c i -z(a)k kao svizca (gen. sg. od svizac), dolazci, izlazci, pronalazc! (nom. pl. od dolazak, izlazak, pronalazak) prema izgovornom svisca, do lasci, izlasci, pronalasci. Tako i dat. i lok. sg., koje piemo opazci, pazci (od imenica opazka, pazka) prema izgovornom opasci, pasci. b) u sloenicama, u kojima je prvi dio prie log, koji se svrgava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom c: bezcarinski, izcie iti, izciepati, izcrpljiv, izcuriti, razcar, razjep, razcvasti prema izgovornom bescarinski, iscijediti, iscijepati, iscrpljiv, iscuriti, rascar, rascjep, rascvasti. Razlikuj: padee imenica kao kosac, kvasac, lisac.

2. z Ovaj skup dolazi: a) u rieima kao obrazi, svezi prema izgovornom obrai, svei; b) u sloenicama, u kojima je prvi dio prie log, koji se svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom : bezaes bezuvstveni, izaiti, izekivati, razetvoriti. razeljati, ra istiti, uzitati, uzuvati prema izgovornom beae, bezuvstven, iaiti, iekivati, raetvoriti, raeljati, raistiti, uitati, uuvati.
3. z

Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je .prvi dio priedlog, koji ae svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom : bezutan, beutnost, izukati, razeretati se, uz uliti prema izgovornom beutan, beutnost, igukatl, raemtati se, uuliti. 4. zdn Ovaj skup dolazi u pridjevu grozdni (odre eni oblik od g r o z dan, pun gro a) prema izgovornom grozni. Kod pridjeva prazni, pozni (od starijeg neodre enog prazdan, pozdan) naputamo koriensko naelo i piemo prazni, pozni (ne prazdni, poz an), jer se neodre eni oblik tih pridjeva govori samo prazan, pozan. Razlikuj: grozni (od grozan, prema groza). 5. zf Ovaj skup dolazi u sloenicanm kao izfrknuti, uzfaliti prema izgovornom isfrknuti, ustaliti. 6. zh Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio predlog, koji se svrava na z t a drugi dio sloenice .poinje glasom h: izhlapiti, izho , obezhrabriti, razhla iti, uzhit, uz-hodati se prema izgovornom ishlapiti, ishod, obeshrabriti, rashladiti, ushit, ushodati se. 7. zk Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -z(a)k: dolazka, izlazka, izrezka, pronalaska, svezka (gen. sg. od dolazak, izlazak, iz51

rezak, pronalazak, svezak) prema izgovornom dolaska-, izlaska, izreska, pronalaska, sveska., te u oblicima pridjeva na z(a)k: drzki, klizki, inrzka, nizka, rezko, usko (ocl drzak, klizak, mrzak, nizak, rezak, uzak) prema izgovornom drski, kliski, mrsku, niska, resko, usko; b) u tvorbi riei: u imenicama, kao to su opazka, pazka, prvokozka prema izgovornom opaska, paska, prvokoska, u glagola grizkall prema izgovornom griskati, te u pridjevima kao engleski, francuzki, holandezki, kavkazki, kinezki, koje tako piemo prema izgovornom engleski, francuski, holarideski, kavkaski, kineski (premda bi ih zapravo trebalo pisati: englezski, francuzski, holaii ezski, kavkazski, kinezaki). Tako i kolovozki (od kolovoz). c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlcg, koji se svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom k: bezkonaan, bezkunik, izkljuiti, izkoricniti, izkljuiti, razkol, razkopati, razkoraiti se, razkralj, razkre, razkuhati prema izgovornom beskonaan, beskunik, iskljuiti, iskorijeniti, iskriti, raskol, raskopati, raskoraiti se, raskralj raskre, raskuhati. Iznimka: iskon. Razlikuj: iskati, iskru, iskren, uskakati (drugo je uzskakati se), uskladititi, uskladiti, uskok, uskoriti. 8.zp Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na a, a drugi dio poinje glasom p: bezpomoan, bezposlesi, izpei, izpiti, raspored, rasprava, uzpinjaa, uzplaihiriti se prema izgovornom bespomoan, besposlen, ispei, ispiti, raspored, rasprava, uspinjaa, usplahiriti se. Razlikuj: uspavati, uspjeh, uspjean, uspjeti, uspomena, usporiti. 9.zs Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom s: bezsavjestan, bezsmislen, izsjeak, izsultl, krozsred,

razsjei, razsap, razstanak, razsipnik, razsuda, razsvjeta prema izgovornom besavjestan, besmislen, isjeak, isuiti, kro-sred, rasjei, rasap, rastanak, rasipnik, rasuda, rasvjeta. Iznimka: raspikua. 10. z Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na z, a. drugi dio sloenice poinje glasom : izarati, izokiti, raziriti, uzetati se prema izgovornom iarati, iokiti, rairiti, uetati se. Razlikuj: uetati (etajui ui). 11. zt Ovaj skup dolazi: a) u infinitivima glagola grizti, muzti, uljezti, vezti, vrzti se (prezent: grizem, muzem, uljezem, vezem, vrzem se) prema izgovornom gristi, musti, uljasti, vesti, vrsti se; b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom t: bezte melja, beztjelesan, iztai, izticati, istjerati, iztok, iztraiti, iztrgnuti, raztegnuti, raztjerati, raztopiti, raztrubiti, raztui, raztumaiti, uzto, uztrajati, uztrcati se, uztrpjeti se, uztrpljlv prema izgovornom bestemljan, eostjelesan, istai, isticati, is tjerati, istok, istraiti, istrgnuti, rastegnuti, rastjerati, rasto piti, rastrubiti, rastui, rastumaiti, usto, ustrajati, ustrati st, ustrpjeti se, ustrpljiv. Iznimke: mast (od mazati), ljestve (od ljezem). Razlikuj : isti, istina, Istra, rastui {sad. pril. od rasti), usta, ustaa, ustati, ustanova, ustav, ustoliiti, ustostruiti, ustrajati (organizirati), ustrieliti, ustroj, ustruavati se, ustupiti, te infinitiv dovesti (prezent: dovedem). 12. zz Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom z: bezzakonje, bczznaajan, bezzvuan, nuzzarada, nuzzgrada. izzvidatl prema izgovornom bezakonje, beznaajan, bezvuan, nuzarada, nuzgrada, izvidati. Iznimka: iza.

53

13 z Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog\ koji se svrava na z, a drugi dio sloer.ice poinje glasom : bezian, izei, izednjeti, izeniti, izliebiti, razei, razariti, razalostiti, razestiti, razvakati prema izgovornom beian, ici, ie njeti, ieniti, ilrjebiti, raei, ra-ariti, raalostiti, racstiti, ravakati. L. Suvlasniki skupovi, u kojima je prvo slovo 1. c Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica na -(a)c i (a)k: crvcnokoca, etveronoca, laca, neznaboca (gen. sg. od crvenokoac, etvcronoac, laac, neznaboac), drci, paroci, ustrici, ici (nom. pl. od drak, paroak, uatriak, iak) prema izgovornom crvenokoea, etveronoca, laca, neznaboca, drci, paroci, ustrici, ici. 2. Ovaj skup dolazi: a) u vokatlvu imenica na -(a)c i -(a)k, na pr. crvenokoe, etvoronoe, dre, lae, neznaboe, paroe i sl. (vok. sg. od crvenokoac, etveronoac, drak, laac, nezna boac, paroak) prema izgovornom civenokoe, etveronoce., dre, lafie, ueznaboe, paroe. b) u tvorbi riei, na pr. blae, biljeeica, brei, lupei, rol prema izgovornom blae, biljeica, brei, lupei, roi, te u glagolima kao oteati prema izgovor nom oteati. 3. dn Ovaj skup dolazi u pridjevima dadna, nudna (. r. od nadan, nudan) prema izgovornom duna, nuna. Razlikuj: duna (od duan), runa (od ruan). 4. dk Ovaj skup dolazi u riei dadka (gen. sg. od dadak) prema izgovornom daka. Tako i zvidak, zvidka. Razlikuj: daka (gen. sg. od daak). 54

5. k Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -(a)k kao drka, paroka, ustrika, ika (gen. sg. od drak, paroak, ustriak, iak) prema izgovornom drka, paroka, ustrika, ika. Tako i kod pridjeva teak: teki, teka prema izgovornom teki, teka, b) u tvorbi riei: kod imenica kao biljeka, Blako, Boko, Drako, slukinja prema izgovornom biljeka, Blako, Boko, Drako, Slukinja; kod pridjeva, kojima je u osnovi g, z, , na pr. arheoloki, ungkinki, filoloki, kronoloki, ladoki, lupeki, mitoloki, muki, oneki, pariki, pedagoki, poeki, praki, supruki, uboki, viteki, vraki prema izgo vornom arheolokiungkinki, filoloki, kronoloki, ladoki, lupeki, mitoloki, muki, oneki, pariki, pedagoki, poeki, praki, supruki, uboki, viteki, vraki; u glagola kao lekati, mrekati prema izgovornom lekati, mrekati, te u prilozi ma kao natrake prema izgovornom natrake. Iznimke: krika (gen. pl. kriaka), te prezimena i zemljopisna imena kao Blakovi, Bokovi, Drakovi, Krikovi, Baka. 6. t Ovaj skup dolazi u tvorbi riei, na pr. lupetina, ubotina prema izgovornom luptina, ubotina, pa dalje u rieima kao bezbotvo, drutvo, knetvo, lupetvo, mnotvo, ubotvo, vitetvo (u osnovi g, z, ) prema izgovornom bezbotvo, drutvo, knetvo, lupetvo, mnotvo, ubotvo, vitetvo.

55

O PISANJU TU IH RIEI
Provedbena naredba propisala je za pisanje tu ih riei samo naela, koja se tiu izjednaivanja suglasnika po zvunosti u sluaju sloenica s pre metcima ab-, ob-, mb-, ad, i naela, koja se tiu glasa j izme u i-a i i-e. U ostala pitanja o pisanju tu ih riei provedbena naredba nije dirala. 1. Izje naivanje po zvunosti ne vri se dakle iza predmetaka: ab-: absces, abscisa, absint, absolucija, absolutan, absolutizam, absolvirati, absorpclja, abstinencija, abstinent, apstrahirati, abstrakcija, abstraktan, absurd, absurdan i sl. ob-: obscen, observirati, observatorij, obsidian, obsku-ran, obstinatan, obstipacija, obstrukcija i sl. (Razlikuj: optika, optimist i si.) sub-: subpolarni, subskripcija, substancija, substantiv, substitucija, substrat, subsumirati, subtilan, subtrahend, sub-trakcija, subtropski, transsubstancija i sl. ad-: adhezija, adsorpcija i sl. 2. Za pisanje slova j izme u i-a provedbena naredba propisuje, da se to slovo u takvu sluaju nema pisati, osim na kraju riei i u izvedenicama izpred hrvatskih oetaka, kao to su -a c, -a 1 a c, -a n a c, -anski, -a n s t v o. Prema tome izme u i-a ne pie se j: a) u rieima sloenim s predmetkom dia-, na pr.: diabetes, diabolo, diadem, diafragma, diagnoza, diagnostika, diagonala, diagram, diakritian, tlialekt, dialog, diamant, diametar, diapozitiv, dlaspora, diastaza, diatonika; b) u sloenicama, kao to su: matriarhat, patriarh, patriarhalan, patriarhija, poliandrija> triangtulacija; c) u vlastitim imenima, na pr.: Alkibiad, Ariadna, Asklepiad, Aurelian, Diana, Dioklecian, Domcntian, Driada, Efialt, Euriala, Euriant, Fabian, Goliat, Gracian, Grcgorianum, Hadrian, Herodiada, Hiacint, Iliada, Indiana, Juilan, Juliana, Justilian, Kristian, Kvlntilian, Leviatan, Lukian, Marcial, Mcsiada, Miltiad, Oktavian, Osian, Oegoviianum, Priam, Sebastian, Siam, Terezianum, Tertulian, Tizian,

Valentinian; 56 ) u rieima s doetcima: -a b i la n: variabilan; -acija: aviaclja, variacija; -ada: jeremiada, iniriada, triada; ak: afrodiziak, amoniak, salmiak, zodiak; -al (-a l a, -a 1 a n, -a l i t, -a 1 i t e t, -a 1 i s t, -a 1 i z a m, - aliz a ci j a): ceremonial, inicial, material, memorial, mi-nisterial, oficial, pluvial, potencial, preferencial, provincial, f i liala, aksialan, aluvialan, brahialan, diluvialan, eksterito-rialan, ekvatorialan, tercialan, ferialan, financialan, genia-lan, industrialan, kolonialan, komercialani, kongenialan, konvencionalan, labialan, marcialan, medialan, parcialan, potencialan, radialan, socialan, specialan, tangencialan, teritoria-lan, trivialan, hialit, specialitet, materialist, predialist, socia-list, specialist, materializain, provincializam, socializam, tria-lizam, materializacija, socializaclja; -an ( - a na, -a n c a, -anino, -anist, -ani t, -a n iz a m, - a n o , - a n s a , - a nt , - a nt a , - a nt a n) ; c i a n, g v a r dian, meridian, pavian, radian, liana, siciliana, alianca, plano, planino, pianist, vivianit, arianizam, niansa, denunciant, fo-liant, komediant, proviant, varianta, konciliantan; -a r ( - a r an , - a r d a , - a r i j - a r i s t ) : b r ev i a r, c e r e - moniar, kaviar, proniar, terciar, familiaran, radiaran, miliar-da, triarij, piarist; -as: dias, iias, lias, trias; -at ( - a t a n , -ati an, - a tiar, -a tida, -a tika , -a t i v a, -atizam, -ator, -atura): antikvariat, branhiat, hiat, noviciat, plagiat, proletariat, eriat, rabiatan, muriati-an, aviatiar, kariatida, aviatika, iniciativa, paliativan, gla- iator, radiator, abreviatura, miniatura, nunciatura; -azam (-a za): entuziazam, hiazam, miazam, elefanti-aza, leontiaza; e) u nekim osamljenim rieima, na pr. fiaker, finsko, piaster, psihiatar, viadukt. Ovako tako er izvedenice od navedenih i slinih riei. Izuzimaju se riei, koje se osjeaju ve kao udomaene, na pr. dijak (dijaki, dijakov), Marijan (Marijana, Mari-janci), Azijat (Azijatklnja) i sl.
57

Pie se -ija: a) na kraju riei, na pr. Marija, Sofija, Ilija, Matija, Austrija, Australija, Azija, Georgija, Indija, Rusija, Sicilija, Venecija, denuncijacija, diatermija, ekspropriacija, hrija., gim nazija, industrija, industrializacija, materija, ne-gociaeija, patriarhija, poliand,rija> potencija, provinciju, psiliiatrija, stu dija, triangulacija, variacija: b) u izvedenicama od takvih riei s nastavcima, kao to su: -ao: Azijac, Georgijac, Indijac, Arijac; -alac: gimnazijalac (gimnazijalka, gimnazijali, gimnazijalev), industrijalac, komercijalac, provincijalac; -an: Talijan (Talijanka, Talijani, Talijane); -a n a c: Belgijanac (Belgijanca, Belgijanev, Belgljankin), Indijanac, Sicilijanac, Talijanac, Venecijanac, arijanac, wagnerijanac; tako i kajkavski oblici, na pr Gregorijanec, Fabijanec; -anstvo: arijanstvo; -a: grabancija, komedija, orija, Andrija, Mafija; c) u genitivu singulara (i akuzativu, ako se radi o i vom biu) i u genitivu plurala imenica na -i, -ij, -i j e, -io, na pr. Verdija (od Verdi), Puccinija (od Puccini), studija (od studij i studio), radija (od radij i radio), kolegija (od kolegij), Tokija (od Tokio), Polonija. (od Polonio), Ovidija (od Ovidije), Vinicija (od Vinicije). 3. Za pisanje slova j izme u i-c provedbena naredba propisuje, da se to slovo u takvu sluaju nema pisati, osim u nom. sg. imenica kao Arije, Poncije, u instr. sg. imenica na -i, -ij, -ije, i osim u gen. sg. i u nom. pl. imenica na -ija. Prema tome izme u i-e ne pie se j: a) u sloenicama, kao na pr. arhiepiskop, dieceza, diereza, dieza, diegeza, dielektrian, poliedar, triedar, trienij; b) u vlastitim imenima., na pr. Ariel, Daniel, Gabriel, Piemont; c) u rieima s doetcima: -el (-elan): faktoriel, artificielan, oficielan, principielan;
58

-en a (-e n c i j a, -e n i t, -e n t, -e n t a 1 a c, -e n t a c i j a, eli tiz am ): h ien a , h igiena, sien it, a u d ien cija, insuficiencija, ambient, abiturient, gradient, ingredient, inspicient, koefi-cient, koncipient, kvocient, orient, percipient, recipient, re-spicient; orientalac, orientacija, scientizam; -er (-era, - e r i t ) : eksterier, financier, kancionier, karabinier, premier, rentier, romancier, trier, bariera, garso-niera, premiera, riviera, ardiniera, garnierit; -eta (-cte, -etet, -etizani), dieta, servieta, variete, pietet, kvietizam, pietizam; d) u nekim, osamljenim rieima: hierarhija, hieratski, hierofant, hieroglif, lukiernar, rekviem, relief, siesta, tantiema. Ovako tako er i izvedenice od navedenih i slinih riei. Razlikuj: arhijerej (sloeno od arhi-jerej). Pie se ije: a) u nom. sg. imenica kao Arije, Bonifacije, Cerularije, Dionizije, Elije, Felicije, Georgije, Hilarije, Inocencije, Ma rije, Ovidijce, Pankracije, Simplicije, Tiberije, Vinicije; b) u instr. sg. imenica na -i, -i j, -i j e, na pr. Puccinijem (Puccini), Verdijem (Verdi), studijem (studij), natrijem (natrij), magnezijem (magnezij), radijem (radij), kolegijem (kolegij), Arijeni (Arije), Bonifacijcm (Bonifacije), Dionizijem (Dionisije); c) u gen. sg1. i :nom. pl. imenica na -ija: asociacije (asociacija), gimnazije (gimnazija), provincije (provincija), studije (studija), variacije (variaeija), Marije (Marija), Ma- ' tije (Matija); d) u izvedenicama od rieci spomenutih pod a), b) i c): Arijev, arijevski, arijevac, Verdijev, verdijevski, kalcijev, kalijev, magnezijev, natrijev, Andrijevci, Petrijevci i t. d.

59

kru-ka

jut-ro

gav-ran eaz-da praz-nik

Tnz-Ia

vje-ba da-dem ka-njen

RAZSTAVLJANJE RIECI NA SLOGOVE

Koriensko naelo u pravopisu nalae i promjenu u razstavljanju riei na slogove. Ta se promjena tie samo razstavijanja suglasnickih skupova, dok raztavljanje samoglasnika samih (na pr. e-te-o-ci, di-o-b-a) i jednog suglasnika sa samoglasnikom (na pr. ma-ti, do-mo-vi-na, Hr-va-ti) ostaje isto kao i dosada. Da se jednosloni dvoglas ie ne smije razstavljati, o tom govori ve provedbena naredba. Sto se tie suglasnickih skupova, dosadanji je pravopis propisivao, da dva ili tri suglasnika pripadaju drugom slogu, ako se sa samoglasnikom iza sebe mogu lako izgovoriti, (lakima za izgovor smatrali su se suglasniki skupovi, kojima se poinju riei u knjievnom govoru i u narjejima.) Tako se razstavljalo na pr.: sta-blo zbog skupa bi. n. pr. u riei blato, do-bro zbog brod, ma-ka zbog kalj, i-skra zbog skriti, se-stra zbog strah i t. d. Korienski pravopis naputa takvo razstavljanje i dri se koriena riei, tek tu i tamo povlai za sobom i razstavljanje suvlasnikih skupova ne pazei na korien (na pr. boji-te). Pri razstavljanju riei valja dobro paziti na podjelu riei u proste i sloene. Proste riei Kod ovakvih riei razlikujemo sluajeve, kad se na u zajedno dva odnosno tri (etiri) suglasnika. 1. Ako se na u zajedno dva suglasnika, razstavljanje riei na slogove vri se tako, da prvi suglasnik pripada prvom slogu, a drugi drugom. Prema tome razstavljamo:
stab-lo hrab-ri sr-ba ma-ka ru-ni sed-lo rad-nik mon-ra brad-va svag-da ig-la iae-ma ig-ra nee-ve rah-lo vin-ra drh-tai kraj-nji dik-la tak-nuti crk-va kon-a vap-no kup-lieii ljep-i pas-la us-na pas-ti

mot-ka samot-na vit-io

zet-va av-li dav-no

Biljeka: Valja dobro paziti na sluajeve kao vidjeti, trpjeti, umjeti, letjeti, gorjet i si., gdje na pr. dj, pj, mj, tj, rj ne smijemo razstavljati, jer tu zapravo i nema suglasni-kog skupa, nego j pripada glasu e kao samoglasniku (uz-poredi ikavsko vi-diti, tr-piti, u-miti, le-titif go-riti). Treba dakle razstavljati vi-djeti, trpjeti, u-mjeti, letjeti, go-rjeti. Isto tako ne smijemo razstavljati ni slovo ks (x) u tu im rieima, kao to su na pr. taksa, tekstil i si. jer znak za ks (x) u ovim sluajevima predstavlja jedan glas. Takve dakle riei razstavljamo tsi-ksa, teks-til (prvo prema mati, a drugo prema stab-lo). 2. a) Ako se na u zajedno tri (etiri) suglasnika, razstavljanje se vri tako, da prvi pripada prvom slogu, a druga dva (tri) drugom, na pr.:
selja-tvo vojni-tvo poku-tvo grad-ski gospodstvo gospod-tina voj-ska kol-stvo zemalj-ski gram-ljiv oin-stvo znan-stven prven-stvo zastup-stvo' , rot-kva brat-stvo kralj ev-ski zdrav-stven

car-stvo gor-tak is-kra

^

1P7-OTH

pravas-tvo > & mno-tvo b) protivno ovom pravilu skupovi od tri suglasnika, u kojima su prva dva st, (osim u doetku -tvo), zd, d, razstavljaju se tako, da prva dva pripadaju prvom slogu, a trei drugom, na pr. gost-ba, izvlast-ba, bolest-nik, popust ljiv, strast-ven, kazalit-ni, zemljit-ni, grozd-ni, nudni, dad-njak, sest-ra (ali usta-tvo). c) Pridjevni nastavak -ji pripada uviek s a m drugom slogu, pa valja razstavljati na pr. av-ji, gu-ji, kob-ji, vrab-ji.
61

60

Sloene riei Kod razstavljanja sloenih riei ostaje sve kao i dosada, a kod njih pazimo na sastavine, od kojih su riei sloene, pa u ovakvim sluajevima ne vriede nova pravila o razstavljanju suglasnika, koja su postavljena kod prostih riei (tu i tamo e se ta pravila poklapati, ali to nije bitno). Razstavljamo dakle: a) Prvi dio sloenice svrava se na samoglasnik: na-dmem (ne nad-mem), prema na-duti o-znaiti (ne oz-naiti), prema znak o-bljutaviti (ne ob-Ijutaviti), prema bljutav o-zljeda (ne oz-ljeda), prema zlied po-nem (ne po-nem), prema po-eti po-dlanica (ne pod-lanica), prema dlan po-zvan (ne poz-van), prema zvati pri-pnem (ne prip-nem), prema pri-peti ni-smo (ne nis-mo), prema smo ni-tko (ne nit-ko), prema tko o-bradatiti (ne ob-radatiti), prema brada iza-gnati (ne iz-agnati ili izag-nati), prema gnati raza-znati (ne raz-aznati ili razaz-nati), prema znati golo-glav (ne golog-lav), prema glava Miro-slav (ne Miros-lav), prema slava b) Prvi dio sloeniee svrava se na suglasnik, a drugi poinje suglasnikom:

Rijei kod kojih nije osobito jasno, kako su sloene, mogu se i drugaije razstavljati, na pr. ra-za-ranje, ra-zo-riti, odu-stati, po u-prieti. Da bi razlika izme u prostih i sloenih riei u razstavljanju na slogove bila to jasnija, dodajemo ovaj pregled: Prosta, rie: Sloena rie Prosta rie stab-lo Sloena rie hrab-ri pri-bliiti dik-la za-klan ru-ni na-brati vlak-no na-knaditi sed-lo po-nem crk-va po-kvaren rad-nik po-dlanica vap-no mod-ra z po-dne brad-va o-drapiti a-pnern kup-ljen zapljena ig-la . u-dvojiti us-na pas-la jag-ma za-glavak pas-ti po-slan jut-ro do-gmizati kru-ka u-snuti ig-ra o-trov mot-ka u-stati rah-lo po-grabiti et-va na-koditi Ah-met pre-hlada av-li pro-tkati neg-ve u-hmeljen gaz-da za-tvor vih-ra u-gvaljiti Tuz-la za-vladati drh-taj pre-hraniti vje-ba nazdraviti dig-la za-htjev po-zlaen pro-glas ka-njen po-njeti gu-va oa-vakati s bukati Biljeka: Prema navedenim pravilima razstavljaju se uglavnom i tu e riei, no kod njih se ie moe razstavljati, na pr. di-e-ta, hi-e-ro-fant, gar-so-ni-era i t. d. Ne smiju se naprotiv razstavljati dvoglasi u rieima, kao to su na pr. tau-tologiju, kau, Eu-ropa (ne ta-utologija, ka-u, E-uropa). Sastavljene tu e riei razstavljaju se tako er u svoje sastavine, na pr. ob-jekt, ad-jektiv, tri-e ar, tetraedar, elts-pedi-cijar, eks-plikacija. Tu e riei, koje osjeamo kao sasvim udomaene, odnosno kod kojih ne razabiremo sastavne dielove, razstavljamo kao da nisu sloenice, na pr. eg-zempla.r, eg-zegetika, pe-dagog, rap-sod.
63

nad-metati raz-ljutiti ob-javiti po -ei ob-liti raz-stanak ob-raditi raz-topiti c) Prvi dio sloenice poinje samoglasnikom: raz-ulariti raz-um raz-odkriti ob-udoviti ob-ii
62

naj-bolj raz-viti ov-as od-tu iti prek-lani od-teretiti noz-drva pred-tea ,-rava se na suglasnik, a dru iz-obraziti iz-oblici ti ob-istiniti se pred-osjeaj iz-ubijati

PRAVOPISNI RJENIK
A
abiturient abreviatura . Absalom absces abscisa abscencija absint absolucija absolutan absolutizam absolutorij absolvent absol virati absorbirati absorpcija abstinencija abstinent abstrahirati abstrakciia abstraktan absurtd adhezija adsorpcija afiliacija afrodiziak aksi alan alianca Alkibiad alodialan ambasada ' . a m b ie n t '-, Koriensko pisanje ambrozija ambrozijanski ambulanta amfora amoniak Andrijevci angioloki, prema angiolog antikvariat antropoloki, prema antropolog ap sid a Arapkinja arapski, prema Arapi arhiepiskop arhijerej Ariadna aliberki, prema Arlberg arteki artificielan asiki, prema Assis Asklepiad asociacija asocialan astroloki, prema astrolog audiencija augsburki, prema Augsburg Aurelian Austrija .

Napomene uz rjenik U ovaj su rjenik ule riei, koje treba prema provedbenoj naredbi Ministarstva nastave pisati drugaije, nego su se do sada pisale, te iznimke i riei, kod kojih bi uslied krive analogije mogla nastati sumnja o tome, kako se piu. Zbog brzine posla moda se tu i tamo izmakla koja rie, te nije unesena u rjenik, no u takvim e sluajevima svatko, pa 1 nestrunjak, prema drugim rieima lako odrediti pisanje. Ne na e li se u rjeniku koja sloenica ili izvedenica, valja potraiti rie, od koje je sloena odnosno izvedena (na pr. glagolske imenice, ako ih nema, valja potraiti kod istog glagola, pridjev kod imenice, prilog kod pridjeva, umanjenice odnosno uveanice Kod obinih imenica i t .d.), U ovaj je rjenik .uneseno i dosta tu ih riei, da se pokae, kako se piu prema novim pravilima. To dakako ne znai, da te tu ice valja i upotrebljavati, njih naprotiv treba zamjenjivati dobrim i prikladnim hrvatskim rieima, gdje je god to mogue i gdje se narodna rie po smislu podpuno poklapa s tu icom.

Austrijanac austrijantina
aviacija aviatiar aviatika Azijat B babak, babku babenberki, prema Babenberg Babogredac, Babogredca, Babogredci Babogredev babskl babuka

Ariel
arija (napjev) Arijac (pripadnik arijske rase) arianizam arijanac atrij anski arijanstvo Arije, Arija Arijev, prema Arije arijevac, prema Arije (pristaa . Arijeve nauke) arijevski

65

bakterioloki bakterioloki, prema bakteriolog balneoloki, prema balneolog bambadava bamberki, prema Bamberg banatski bariera basna Baka batina baki, prema Bag bebka besjeda, gen. mn. besjeda (dugo je) besjediti besjedniki besjednitvo besjednik besjedovnica besje enje, prema besjediti bezbotvo bezcarinski bezcjenje bezcvjetka bezastan. bezastna bezae bezuvstven bczutan bezutnik bezutnost bezdielan bezduan, bezduna bezgrjean, bezgrjena, bezkamatni bezkimen bezkonanost bezkoristan, bezkoristim bezkrajan bczkunik bezkvasan, bezkvasna bezmesan, bezmesna bezobrazan, bezobrazna bezopasan bezopasna bezplatan bezplodan bezposlen bezposlica bezposliar bezpos liiti bezpravan bezpredmetan bezpriekoran bezprimjeran bezpue bezputan biezputica bezputnost bezsanica bazsavjestan, bezsavje stna bezsmislen bezsmrtan bezsnen bezsoan bezspolan

bezivotan bcz sraman bezsramnoat bezstidan bezstidnica bezstidnik bezbezstidnost bezstrastan,

bez-

bieda bieda biedan, kornp. bjedniji biediti biednica biednik biednost bieg ali bjegunac) biel, komp. bjelji bielac bieliti, bieliim bielonja . bielost bieljenje Bieljina bieljka bies, mn. bjesovi biesan, biesna, komp. bjenji, bjesnij i biesnik biesnost bijem prema biti bi jenje Bijenika cesta Bijenik biljeka biljeninitvo, prema biljenik bimbaa Biogradac, (sta-. novnik B. na moru), Biogradca, Biogradci, Biogradev Bisaka ulica biti, bijem, bije, bije, bijemo, bijete; bijen, bi jenje bitka, dat. bitci bjeva bjegunac bjegunica bjel (vrsta hrasta) bjelance, bjelanca bjelanevina . bjelanjak bjelasati se Bjelasica bjela Bjelanica bjelava Bjelave (gradska etvrt u Sara: jevu) bjelica Bjelice bjeliast bjelika bjelilo bjelilja bjelina, prema biel bjelitba bjelkast bjelo . (tako se piu sve sloenice, kojima je prva polovina biel; na pr. bjelobrk, bjelodan, bjelolik. Bjelopavli, Bjelorusi)

blied bjelonica ;'. bjelogorica bjelogorian bjelokost bjelokostan, bjelokostna bjelokostka bjelouka (zmija) Bjelovar, Bjelovarac, bjelovarski bjeluast bjelutak, mn. bjelutci bjeljaa bjeljar bjeljara bjesnilo bjesniti i bjesnjeti, bjesnim; bje-njah; (po) bjes-nih, (po) bje-njeh; bjesnio, bjesnjeli i bjesnila bjesnoa bjesomuan bjesomunost bjesovski bjenjenje, prema bjesnjeti i bjesniti bjeati Blagoviest blagovjestnik Blakovi Blako, prema Bla blied, komp. blje i 67

strastna bezsviestan sviestna bezsvjestica beztemeljan bezteretan beztjelesan, beztjelesna bezuspjean, bezuspjena bezvjerac, bezvjerca bezvjeran bezvjerje bezvjerka bezvriedan bezvriednost bezzakonje bezzaloni bezzazoran bezznaajan bezznaajnik bezznaajnost bezzub bezzubka bez zvuan bezian bezilan bezivotan

66

bliediti __________
bliediti bliedost bl i e enje.bliesak, blieska blietati blietiti blizak, blizka Blizki Iztok bljedilo bljedo... (tako se piu sve sloeni-ce, kojima je prva polovina prema blied; na pr. bljedolik) bljedoa bljedovlt blje ahan bljeskanje bljeskati bljeskav bobac, bobcabobev, prema bobac bogac, bogca bogataki, prema bogata bogev, prema bogac bojitni, prema bojite bolestan, bolestna bolestniki bolestnik bomba bonbon borilistni prema borilite Bosna bosti, bodem Bokovi Boko, prema Boidar botvo, prema bog braco brahialan branhiat bratski brdski breati, breim bre , bre a. bregovit, prema brieg brektati, brekem brenati, brenim breskva, gen. mn. bresaka Brestaje brestov, prema briest brestovaa brestovina breviar breza brezovaa Brezovica, Brezovanin, brezoviki brei breina breuljak breuljast Briarej bridak, bridka brieg, mn. bregovi briest, mn. briestovi (ali brestov, brestovina)

___________ ciel
briee brieak, brieka briean brijati, brijem, brije, brije, brijemo, brijete brijem, prema brijati brloki, prema Brlog brodski brusnica bubotak, mn. bubotci bubrei Budimpeta bumbaa bumbar Bunjevac, Bunjevca. .., mn. Bunjevci, Bunjevaca; bunjevaki Bunjevka

cielac ___________
cielac, cielca cieliti i cieljeti cielost (ali cjelina) ciena (ali cjenik) cieniti ciep, mn. cjepovi ciepalac, ciepaoca gen. mn. ciepalaca ciepanje (ali cjepkanje) ciepati (ali cjepkati) ciepiti (ali cjepivo) ciepljenje ciev (ali cjevica, cjevovod) cievnl Cimbri cjedilo (ali ciedka) cjediljka cjedina cjelcat cjelina (ali cielost) cjelinski cjelivanje cjelivati, cjelivam cjelo ... (tako se piu svre sloeni-ce, kojima je prva polovina prema ciel; na pr. cjelokupan) cjeloa cjelov cj elovit cjelovitost cjelunuti cjenik cjenilba, prema cieniti cjenkanje cjenkati se cjepa, prema ciepati cjepaki cjepak, cjepka (pridj.) : cjepalo cjepanica cjepidlaenje cjepidlaiti cjepidlaki cjepidlaka cj epi kacjepilni, prema ciepiti cjepiljnjak cjepivo cjepka; gen. mn, cjepak:a cjepkati ali ciepati cjepljiv cjepolina cjevanica, prema ciev cj evast cjevica, umanj. od ciev cjevnjaa cjevnjak cjevovod crevar, ali crievo criep, mn. crjepovi crieplje

cvjetati
criepnja crievac crievan, crievna crievce crievnica . . crievnjak crievo, ali crevar crjepar, prema criep crjepara crjepi , ' crjepovlje Crnadak, Crnadka Crnadkov, prema Crnadak crpsti, crpem crtkati crvenokoac, crvenokoca, crveno-koci crvenbrk crvenperka curetak, mn. curetci cvasti, cvatom cviee cviet, mn- cvjetovi Cvieta (ali Cvjetko) cvjetaa, prema cviet Cvjetan cvjetanje cvj etarcvjetarlca cvjetariin cvjetarnica cvjetarstvo cvjetast cvjetati 69

ceremonial (ali ceremonija) ceremoniar ceremonija (ali ceremonial) cian ciediti ciedka (ali cjedilo) ciedenje ciel i cio, komp. cjeliji

cvjeti
cvjeti, uman}, prema cviet cvjetite Cvjetko (ali Cvieta) Cvjetna nedjelja cvjetni, cvjetna Cvjetnica cvjetnjak cvjetonosan, cvjetonosna cvjetonja cvjetulja eki, prema eh etiristogodinji etka etrnaestgodinji etverogodinji etveronoac, etveronoca etveronoke etvrtak, mn. etvrtci etvrttonski ije, ijega, ijem, prema iji ikaki, prema Chicago impanza inbenik ingkianki, prema ing-kiang initba inovnitvo, prema inovnik ipka istilini, prema istilite itak, itka i kov, ika, ici ikov, prema iak lankonoac, lan-konoca ovjeac, ovjeca ovjean ovjeanski ovjeanstvo ovjei ovjeina ovjeji

deko
ovjeno ovj enost ovjetvo, prema ovjek ovjeuljak ovjek ovjekoljuban ovjekoljublje ovjekomrzac, ovjekomrzca udesan, udesna ungukinki, prema ung-king uruki, prema urug vrsnica planina vrsnuti

dekadski
dekadski, prema dekada demagoki, prema demagog demekinja denunciacija denunciant desetak, mn. desetci desetgodinji desetgodinjica desni desnica devesilje devetak, mn. devetci devetdeset devetdesetgodinji devetgodinji devetnaestgodinji deviacija diabetes diabolo diadem diafragma diagnosa diagnostika diagonala diagram diakritian dialekt dialektika dialektoloki, prema dialektolog dialog dialoki, prema dialog diamant diametar diametralan Diana diapozitiv diareja dias diaspora diastaza diatermija diatoniki dieceza diegeza dielak (ali djeli) dielektrian dieliti (ali podjela) dieljcnje (ali djelitba) diereza dieta diete, djeteta (ali djeca) dieza dijak diluvialan dio, diela, dielovi Dioklecian dionitvo, prema dionik disociacija ditirambski, prema ditiramb diurna diurnist divljatvo, prema divljak djeca (ali diete) djeai djeaki

djelovan
djeatvo, prema djeak djeak djearac djeica djeinji djeji djeurlija djed djedo (dugo je) dj edovac djedovski djelatan djelatelj djelati djelatnost djelce (dugo je) prema djelo djeli, prema dio, diela djelilac, djelioca, gen. mn. djelilaca djelilo djelimice djelite djelitba djelitelj djelo... (tako se piu sve sloeni-ce, kojima je prva polovina prema djelo; na pr. djelotvoran) djelokrug djelomice djelomian djelovan 71

arobnjatvo, prema arobnjak asak, aska astan, astna astben astbina astniki astnitvo, prema astnik astnik astnost eljustan, eljustna elj us tka eljustnica empres erkeki, prema erkez esma esno estnica estnik 70

askati oak, oka uka

D
Dubac, Dubca Dabev, prema Dabac Daniel daska daak, daka daan dadak, dadka dadan, dadna debelokoac, debelokoca deko

djelovanje
djelovanje djelovati djelja djeljaa djeljaonica djeljati djeljenik, prema dieliti djeljiv djeljivost djeo (dugo je), prema djever djetao, djetla djetei djetelina djetece, djeteca i djeteceta djeti (djesti): djenem (djedem); (za)djeh, (za)djedoh, (za)djenuh; (za)djevi; (za)dio, (za)-djela; (za)dje-ven djeti djetiki djetinjarija .. . djetinjast djetinji, prema diete djetinjiti djeti nj ski djetinjstvo djeva (dugo je) djevenica djeveniar djevenje djever djeverua djevica djevianski djevianstvo djevojaki djevojatvo djevojica djevojura djevojka dlietce, dlietca, gen. mn, dlietaca dlieto dobijem, prema dobiti dobitak, mn. dobitci dobiti, dobijem (vidi biti) dociepiti doastnik doetak, mn. doetci dodatak, mn. dodatci dodieliti dodievati dodjenuti se dodjesti se dodjeti se dogorievati (ali dogorjeti dogorjeti (ali dogorievati) dohodak, dohodka, dohodci

doprieti
dolazak, dolazka, dolazci dolietati, dolieem, (ali doletjeti) dolievati (ali doljevak) dolijem, prema doliti doliti, dolijem (vidi liti) doljevak, doljevka, doljevaka Domentian dometak, mn. dometci domjenak domorodac, domorodca, domorodci donalievati donieti, donieh, donio, doniela, donesen, doniet dopievati (drugo je dopjevati) dopijem, prema dopiti dopiti, dopijen (vidi piti) dopisnica dopisnik dopjevati, drugo je dopievati doplatak, nn. doplatci doprieti, doprem, doprieh, dopro, doprla, doprvi

doprinieti
doprinieti doprinosben dopunben dopustnica doraslost dosjetiti se dosjetka dosjetljiv dosljedan dospiee dospievati (ali dospjeti) dospijem, prema dospjeti dospjetak, dospjetka, dospjetci dospjeti, dospijem, dospi je, dospije, dospijemo, dospi jete doteati dovesti, dovedem dovezti, dovezem doviek(a) dovijem, prema doviti doviti, dovijem (vidi viti) dovode dovratak; mn. dovratci dovreti, dovrim, do vrij em, dovreo, dovrela dozreti, ali dozrievati dozrievati, ali dozreti draosiek dragocjen dragocjenost drama tur ki, prema dramaturg Drakovi draestan, draestna drakati Drako dremovan (ali drien) drenovaa (ali drien) drenovina drenjak drenjina dretva drevan Driada driem, ali dremovan driemak driernalac, driemaoca, gen. mn. driemalaca driemati driemovac drien, ali drenov, drenovina drienak drobac, drobca drobi drobtina drugiji druben drutvo drvodjelac, drvo-

dvjesta
drvodjelstvo (dugo je) drvodjelja, gen. mn. drvodjelja (dugo je) drvorezac, drvorezci drvotrac, drvotrca, drvotrci drzak, drzka drak, drka, drci dubac, dubca, dubci dubak, dubka, dubci dubkom dubsti, dubem dugovjean dugovjenost dugovj ekdugovremen duisburki, prema Duisburg Duni dan dvadesetetverac dvadesetetvero dvadesetetvorica dvadesetgodinji dvanaestgodinji dvanaestnik dvie, dat. i lak. dvjema dvie stotine. (ali dvjestal dvizac dvizca dvjestaiali dvie stotine)

djelca (dugoje)

72

73

vjestagodinj
dvjestagodinjii dvjestoti dvjestotisui dvje stotisuina dvjestotnina (1/200) dvocievka, gen mn. dvocjevaka dvocjepan dvodjelan dvogode dvogodinji dvomjesenik (asopis) dvornjesenjak dvonoac, dvonoca, dvonoci dvoritni, prema dvorite vosjean dvovlastnik atvo, .prema ak umbir E edinburki, prema Edinburg Efialt Egipat, Egipta egipatski ekoloki, prema ekolog ekspresni, prema ekspres ekspropriacija eksterier eksteritorialnost ekvatori alan elefantiaza emblem emfaza empirija Englezka englezki, prema Englez entuziazam epidiaskop epski esencialan etimolozki, prema etimolog etioloki, prema etiolog etnoloki, prema etnolog etoloki, prema etologEuriala Euriant europski i evropski F faktoriel familiaran farmakoloki, prema farmakolog faistkinja enolozki, prema fenolog ferialan fiaker fiasko filiala

gimnazij a
filoloki, prema filolog financialan financier fizioloki, prema fiziolog foksterier foliant fortepiano Francuzka francuzki, prema Francuz frazeoloki, prema frazeolog Fruka gora furiant Gabriel garitni, prema garito garnierit garsoniera gatka, dat. gatci i gatki
gdje

gimnazijalac
gimnazijalac ginekoloki, prema ginekolog gladak, gladka gladalica gladalo glatanje gladati glad ina gladiator gladkoa gladkost glasak, glaska glasan, glasna glas balo glasba glasbaonica glasbar glasben glasbenik glasnik glavosiek glavonoac, glavonoca, glavonoci GlavosJeni (Ivan) gluhoniem gniezdo, ali gnjezdasce gniezditi (se) gnie enje gnojitba gnusan, gnusna gnjecati gnjecav gnjeiti gnjed (mrk) gnjesti, gnjetem gnjetao, gnjetla gnjev gnjevan gnjeviti (se) gnjevljiv gnjezdace (ali gniezdo) gnjezdite gnjijem, prema gnjijenje gnjiti, gnjijem, gnjije, gnjije, gnjijemo, gnjijete godinjak godinji godinjica Goliat golien, golieni (ali goljenica) golobradac, golohradca, golobradci golobradev golub e golubi golubka goljenica (ali golien) gombati se gorjeli, gorim, gorio, gorjela gorostasan, gorostasna gospodski gospodstvo gospodtija

grijem
gospodtina gostba goveda grabancija Gracian Graani Graanin (prezime) Graanica Gradac, Gradca Gradanin (ovjek iz Gradca) gradient Gradika gradski grafoloki, prema grafolog graak, graka grebac grebsti, grebem Gregorianum Gregorijanec gregorijanski; grelja greljika Grge, Grgca Grgev, prema Grge grgeteki, prema Grgeteg grieh, mn. griesi (ali grjehota) griesiti grijati, grijem, grije, grije, grijemo, grijete grijem, prema grijati

genialan (ali genij) genij, genija, genijem (ali genialan) geoloki, prema geolog geslo gibak, gibka gibkoa gibkost gimnazija

74

75

grizkati
grizkati grizti grjehota (ali grieh) grjean, grjena grjeriica grjesniki grjenik grkoiztoni grobak, grobka (mali grob) groktati, grokem grozan, grozna (drugo je grozdan, groz na) grozdak, grozdka, grozdci grozdan, grozdna (drugo je grozan, grozna) grozniav gruki, prema Gru Gubec, Gubca Gubev, prema Gubec gubitak, ran. gub.itci guda, gudca, gudci gudev gulitba gumbaa guska gusle guar gusiea guji gvardian 76 haaki, prema Haag hahsburki, prema Habsburg Hadrian hajdutvo, prema hajduk haljetak, mn. haljetci hambar hamburki, prema Hamburg haram ba a Hazdrubal hekatomba herceki, prema herceg hersoneski, prema Hersones Herodiada Hiacint hialit hiazam hiena hierarhija hieratski hierofant hieroglif higiena hiliazam hinba hinben hitac, hitca, hitci hladak, hladka hlapat, hlapta hljebac, hljebca

impuls

Indiana Indiana (ali Indija) Indianopolis . Indija Indijac Indijanac indijanski industrialan (ali
industrija) industrializacija industrializirati industrija (ali industrialan) industrijalac infaman infekcija infinitiv inflacija influencija informirati infula inf uzori j inicial iniciativa iniciator inovjerac, inovjerca (dugo je), ino- ' vjeraca ino vjeran inovjerev (dugo je) inovjerka (dugo je), gen. mn. inovjeraka inspicient insuficiencija interier iriki, prema Irig irokeki, prema Irokeaiskati, itemi iem iskon iskonski iskra iskren Istam, Istma Istanbul (ali Stambul, Stambol) isti istina istinit istodoban Istra iias izadrieti, izadrem izasjei, izasieem izba izbieliti i j zbj clj eti izbijeni, prema izbiti izbiti, izbijem (vidi hiti) izbliedjeti izbrijati, izbrijem (vidi brijati) izbrijem, prema izbrijati izbrusak, izbruska izceriti izciediti (ali izcjeivati) izcieliti (ali izcje-ljivati) izciepati (ali izcjepkati)

izdieliti
izcje enje izcje ivati (ali izciediti) izcjelivati (drugo je izcjeljivati) izcjeljenje izcjeljiv izcjeljivati (drugo je izcjelivati) izcjenkati izcjepkati, ali iz- . ciepati izcrpljiv izcuriti izcvjetati izakati izaiti izehati izekati izekivati izcprkati izerupati izeati izeljati izeznue izeznuti izistiti izitati izupati izukati izdajnitvo, prema izdajnik izdaan, izdana izdatak, mn. izdatci izdieliti, ali izdjeljivatt

hljebi hodoaslnik holandezki, prema Holandez hoteli er hrbat, hrbta hrbtenica hrbtenica hrak, hrka, hrci hrija hropac, hropca hroptati, hropcem hrut hrvatski hrvattina htijenje, prema htjeti htjeli hukati, hukam hvalevriedan t I ideoloki, prema ideolog igda igdje Iliada Ilija imetak, mn. imetci imperativ imperator imperfekt imponirati impregnirati impresija improvizirati impuls

7 7

iznalazak izdievati izdievati, ali izdjenuti, izdjeti izdjeljati izdjeljivati, ali izdieliti izdjenuti, ali izdievati izdrieti, izdrem izdubak, izdubka, izdubci izdubsti, izdubem izfrknuti izgrijem, prema izgrijati izgnjiti, izgnjijem (vidi gnjiti) izgrebsti, izgrebem izgrizti, izgrizem izhitrili izhladiti (se) izhlapiti izhlapljiv izhod izhodati se izhoditi izhrakati izhrskati izkaz izkazati izkesiti izkidati izkihati (se) izkipjeti izkititi izklasati izklesati izklina izklijati izkljuenje izkljuiti izkljuiv izkljuivati izkljuvati izknjiba izknjiiti izkolaiti izkoliti izkomadati izkopati izkopanje izkopati izkopnjeti iskoprcati se izkorieniti, ali iz korjenjivati izkoriivati izkorjenjivati, ali izkorieniti izkoristiti izkositi izkradati se izkrcati izkriti izkrenuti izkresati izkrhati izkriviti iskriati izkrsnuti izkrvariti izkucati izkuhati iskupiti izkusan, izkusna

izrijem

izmuzti
izkusiti izkvaiti izkvariti izlazak, izlazka, izlazc i izlet izletjeti, ali izlietati izlieiti, ali izljeiv izlietati, ali izletjeti izlievati, ali izljev izlijem, prema izliti izliti, izlijem (vidi liti) izlian, izlina izljeiv izljev, ali izlievati izljezti, izljeem izmienili, ali izmjena izmienjati, ali izmjenjivati izmiesiti izmieati izmijem, prema izmiti izmiti, izmijem (vidi miti) izmjena, gen. mn. izmjena (dugoje) izmjence izmjeni ce izmjenian izmjenit izmjenjivati, ali izmienjati izmjeriti izmuzti, izmuzem iznalazak, iznalazka, iznalazci iznevjeriti iznieti, iznesem izobiestiti se izobrazba izodsiecati i.zobenik izoboenje izobiti izpad izpaliti izp ara ti izparili izpasti izpei, izpeem izpeti se, izpnem se izpijem, prema izpiti izpiliti ispipati izpirati izpisati izpit izpiti, izpijem (vidi piti) izpitiva izpjemti se izpjevati izplaivati izplakati izposiecati izposlovati izpostava izpostava izpostnik, prema post izpovied, ali izpovjednik izpoviedalac, izpoviedaoca, gen. mnizpoviedalaca izpoviedati, ali izpovjediti izpoviest izpovjedaonica izpovjediti, ali izpoviedati izpovjedni izpovjedniki izpovjednik, ali izpovied alac izpraiti izpratiti izprava izpravak isprazan, izprazna izprebijati izpred izprcgnuti ' izprekidati izp remeta ti izpremieati izpriuavanje izpriavati izprinica izprika izprieiti izprieka izpripoviedati, ali izpripovjediti izpripovjediti, ali izpripoviedati izprosiecati izprositi izprosjaciti izprsiti se izprskati izprutati izpruiti izprva izprvian izpriti izpucati izpuhati izpuniti izopen izpupina izpupiti izpuriti izpust izpuiti izputati izradak, izradka, izraslina izrezak, izreska, izrezci izriekom izrijem, prema izriti izplata izpreplesti izradci

78

izplatiti isplaziti ispljuskati jzpoetka izpod i z p r e

s i e c a t i , i

z p r e s i e c a

m (dugo je izpresjecati) izpre vraati izpriati

79

izriti
izriti, izrijem (vidi riti) izseliti izseljenitvo, prema izseljenik . izseljenik izsiecati, dugo je osjeati izsievati izsievci, izsjevnka izsiecati, drugo je izsiecati isjeckati, ali izsiecati izsjeak, izsjeka, izsjeci izsjei, izsieem izsjek, gen. ma. izsjeka (dugoje) izsluitiizsmijati, izsmijem (vidi smijati se) izsmijavati izsmijem, prema izsmijati izsmjehivanje izsmjehivati izstrugati izstup izstupiti, drugo je iztupiti izsuiti izsvojiti izgurati izetati izibati iztrcati iztai (iztaknuti), iztaknem iztakati iztaliti iztancati iztanjiti iztei, izteem iztesati iztezati izticati, iztiem iztirati iztiskati iztisnue iztisnuti iztjecati, prema iztei iztjerati iztjerivati i ztoan, iztona iztoiti iztonjaki, iztonjak iztok iztovar iztovariva iztraga i z traitelj iztraiva iztraivalac, iztraivaoca, gen. mn. iztraivalaca iztrati iztrgnue iztrgnuti iztriebiti, ali iztrebljivati

izvjetavati
iztrebljiv iztrebljivati, ali iztriebiti iztroiti iztrti iztruliti iztrunuti iztui, iztuem iztumaiti iztupiti, drugo je izstupiti izturati izumrieti, izumrem izuzetak, mn. izuzetci izvadak, izvadka, izvadci izvedba izvesti, izvedem izvezti, izvezem izviestiti, ali izvjeivati, izvjetavati izvieten izvijen, prema iz viti izviti, izvijem {vidi. viti) izvjesiti izvjestitelj izvjestnica izvjestnost izvjee izvjeivati, ali izviestiti izvjetaiti izvjetaj izvjetavati, ali izviestiti

izvjestiti
izvjetiti (se) izvjetriti izvjebati izvlastbe, prema izvlastiti izvreti: izvrim, iz vrij em; izvrio, izvrela izvrstan, izvrstna izvran, izvrna izzvidati izei izdrebati izednjeti izenita izeti, izmem izliebiti izvakati, izvaem jendnaba jednoboac, jednoboca, jednoboci jednobotvo jednocievka, gen. mn. jednocjevaka jednogodinji jeftin jeftinba jeremijad a. ali Jeremija, Jeruzalem jesti, jedem, jeo jugoiztoan jugoiztok Julian Juliana, ali Julija Julija, ali Julian, Juliana junatvo, prema junak jurini Justinian

kirurki
kalcij ev, prema kalcij kalijev, prema kalij kalupi kamfor kanconier kandidatkinja kapak, kapka karabinier karanfil kariatida kariera karies karolinki, prema Karolingi kartaki, prema karta kartaki, prema Kartaga kartuzijanac kasan, kasna kasnije katel kaviar kavkazki, prema Kavkaz kazalitni, prema kazalite Kijev kinezki, prema Kinez kinoloki, prema kinolog kirgizki, prema Kirgiz kirurki, prema kirurg

jamb jambski, prema jamb jarostan, jarostna jusan, jasna jasle jasnoa jastreb Jazak, Jazka, Jaz anin jazbina jedak, jedka jedkad jedanput jedanaestgodinji Koriensko pisanje

H
kaca kaara, umanj, pre~ ma kaca kadetski kadto kadkad(a) kalabreki, prema Kalabre

kisnuti
kisnuti kian, kina klepac, klepca klient klieta kliet, klieti klietka klirinki, prema kliring (clearing) klizak, klizka klube klubko klubski, prema klub kulpica, umanj. od klupa kljenut, kljenuti kljunoroac, kljunoroca, kijunorociknetvo, prema knezknjiki, prema knjiga kobac, kobca kobev, prema kobac kobi kocka koeficient koleki kolievica kolievka, mrt. kolievka, kolje vaka, kolievkama kolonialankolosi ekkolovozki, prema kolovoz 82 koljenec, prema koljeno koljenima komediant, ali komedija komedija komedijaki, prema komedija komercialan komercijalac komitba komiki, prema Komia komparacija kompilacija komponirati kompresor kompromis koncept konciliantan koncipient kongenialan konopac, konopca konopi konjanitvo, prema konjanik kopca korien, ali korjeni, korjenit korienak korienski korienje, prema korien koristan, koristna koristnica koristnik

kriitb
koritce, malo korito, drugo su korice, na pr. u knjige korjeni, ali korien korjenika korjenit Koruka kosac, kosca kosbaa kositba kosmat kosnuti se kostrie' kostrieiti se kostriet, kostrieti koaratvo, prema koara konica kotan, kotana kotic, umanj. prema kotac kozmoloki, prema kozmolog krajiki kralj eak, kralj e-ka, kralj ezci kraljenica kralj enjak krasan, krasna krasti, kradem kraki, prema kras kratak, kratka kratati kr at ina kritba

krepak
krepak, krepka, komp, krepiji
krepina

lieha kronoloki, prema kronolog krotak, krotka, komp. krotkiji krozsred krstaki, prema krsta krstni (kum, list) krstno ime krtenje krumpir kruka kruni, prema kruh kukcojedac, kukcojeilca, kukcojedci kukev, prema kukac kukuriek kukuriekati, kukurieem kukuruzi kurnpanija kupac, kupca kupev, prema kupac kuialitni, prema kupalite kvasac, kvasca kvasan, kvasna kvietizam Kvintilian kvocient lampa laringoloki, prema laringolog lasan, lasna, komp. lanji i lasniji laska lasnoa latiti laac, laca, laci ledac, ledca, ledci ledian ledanik leditni, prema Iedite leptir les Les e leina leki, prema Leh let, vidi liet leta letak, letka, letci liana (povijua) lias licenciat liba lieenja lieiti, ali ljeilite lienica lieniki lienitvo, prema lienik lienik Iieganje liegati lieha

krepkost krepost krepostan, krepostna krepostnica krepostnik kretati, kretim kriepiti, ali okrepa kriepljenje kries, mn. kresovi krijem, ,prema kriti kriesnica krilonoac, krilonoca, krilonoci kriomar kripta Kristian kriica krika Kriko vi kriti, krijem, krije, krije, krijemo, krijete; krljenje krivovjerac, krivovjerca (dugoje) krivo vjeran krivovjerje krivo vjernica krivo vjerniki krivovjernitvo, ' prema krivovjernik krivovjerski krivovjerstvo

L
labialan ladoki, prema Lndoga

8 3

liek ______________ liek, mn. Iiekovi, ali ljekarija Iien, komp. ljeniji lienina, ali ljenivac lieniti se lienost liep, kom.p. ljepi liep, prema liepiti liepiti, ali Ijepak, ljepilo liepost, ali ljepota lier, mn. ljerovi lies, mn. ljesovi lieska, mn. lieske, ljesaka, Iieskama, ali ljeskov, Ijeskovina liee, jedn. sr. r. liet lietati, Iieem lievak, lievka (druga je ljevak, ljevaka) lievanje lievati, ali ljevaonica lieva lieki, prema Liege lievi, Heva, ali ljevak limb lisac, lisca listak, listka listnat listnica listonoac, listonoca, listonoci listoroac, listoroca, listoroci liti, lijem, lijes, lije, lijemo, lijete lopta lotarinki, prema Lotaringija lovitni, prema lovite lovnitvo, prema lovnik Lucian luckast luba (kemija) lue ludbreki, prema Ludbreg lukiernar lukija lumbarda lupei lupeki lupetina lupetvo lutka U ljeilite, ali lieiti, lienik ljeilitni, prema ljeilite ljekarija, ali liek ljekarina ljekarna ljekarniki ljekarnik Ijekarstvo

ljeva
ljekovit ljenariti ljenivac, ali lienina ljenivica Ijepak, ali liepiti ljepenka ljepilo, ali liepiti ljepljiv ljepojka, ali liep ljeporjeiv ljepota, ali liepost ljepotica ljepati ljepuan ljepukast ljesica ljeskov, ali lieska Ljeskovac Ijeskovaa ijeskovina (drvo od lieske) ljestve, ljestava ljenjak ljeti ljetina ljetite ljetni ljetnik ljetnikovac ljeto, gen. mn. ljeta (dugo je) ljetopis ljetos ljetonji ljetovalite ljetovati ljeva

ljevak
ljevak, ljevaka (drugo je lievak, lievka) ljevaonica Ijevi, umanj. prema lievak ljevica ljeviar M magnezijev, prema magnezij makiavelizam malocjen malovriedan malteki, prema Malteanin maljuan, maljuna Mardal marcialan Marija Marijan Marijana Marijanci marijanski, prema Marija maslac maslina maslo mast mastan, mastna, komp. mastniji mastnica mastnoa masla material, ali materija materialan ',: materializam materij a, ali material Matija Matijevi matriarhat mayerlinki, prema Mayerling Medak, Medka; Medanin, medaki medialan mediatizacija M.edveak medvjed, gen. mn. medvjeda (dugoje) me uprienica me urieje mekuac, mekuca memorial, ali memorija memorija, ali memorial Merekovski meridian merovinki, prema Merovingi mesni, mesna, prema meso mesnica mesti, metem mestve metak, mn. metci Metkovi metodoloki, prema metodolog

mjede
n miazam mieh, mjehovi miena, ali promjena mieniti (se) mienjanje mienjati, ali. mjenja miesiti, ali primjesa miealica mieanje, prema mieati mieati, ali mjeavina mieenje, prema miesiti mienja Mijat mijem, prema- miti miliarda milijun milostan, milostna rnilostnica milostnik Miltiad mimogredce miniatura ministerial ministerialan miriada miriametar misnitvo, prema misnik miti, mijem, mije, mije, mijemo, mijete; mijenje mjed, mjedi mjeden 85

mjedenic a
mjedenica mj eho vit mjehur mjenben mjenica mjenian mjenja, ali mienjati mjenjanica mjera, gen. mn. mjera (dugo je) mjera mjeraina mjerai mjerenje mjerica mjerilica mjerilo mjeriti mjerit mjerni mjernik mjerodavan mjerstvo mjesai (na pr. korito, u kojem se kruh miesi) mjesec mjesean mjesear mjesearka mjeseev mjeseina mjesenik mjesenjak mjestance, mjestanca mjestace, mjestaca mjestimice mjesto, gen. mn. mjesta (dugoje) mjestni mjestnik mjealjka mjeanac, ali mieati mjeaonica mladac, mladca, mladci mladev, prema mladac mladenatvo, prema mladenac mlatac, mlatca, rnlaev, prema mlatac Mletci, Mletaka Mletanin mlie, ali mljeika mlieac mliein mlieiti mlienica mlienjak mlieko, ali mljekar mljaskati, mljaskam mljeika, ali mlie mljekar, ali mlieko mljekarica mljekarnica mljekarski mljekarstvo

mriestilitn i
Mljet; Mjeanin, mljetski mljeti; meljem ... mljevenje, prema mljeti mnienje mnogovrstan, mnoguvrstna mnotvo, prema mnogi momatvo, prema momak monatvo, prema monah moreka morfoloki, prema morfolog mostni, prema most motica, prema motka motka mranj atvo, p rema mranjak mravojedac, mravojedca, mravojedci mrcina mrcvariti mrea mreica mrekati Mrenica mrezotina mriest mriestiliate mriestilitni, prema mriesti liste

mriestit i
mriestiti se mrietenje, prema mriestiti se mrieti; mrem ...; mro, mrla .. . mrsan, mrsna mrzak, mrzka. muenitvo, prema muenik muriatian muterija muzti, muzem mukara mukarac mukaratvo, prema mukarac muki, prema mu mukobanji mukost
IV

nadpit nacje ivati, ali naciediti nacjelivati se niacjepkati. ali naciepati naitati se nauditi se nadbijem, prema nadbiti nadbiti, nadbijem (vidi biti) nadcarinar nadcestar nadovjean nadovjek nadculan naddvornik nadhrvati nadieliti, ali nadjeljivati nadievati ali nadjeti nad jel jati nadjeljivati, ali nadieliti nadjenuti, ali nadie vatinadjesti nadjeti, ali nadievati (vidi odjeti) nadjev, gen. mn. nadjeva (dugoje) nadjeva nadjevak, nadjevka, gen. mn. nadjevaka Nadko nadkonobar nadkrijem, prema nadkriti nadkriliti nadkriti, nadkrijem (vtdi kriti) nadkuiti se nadnieti (se); nadnesem.. nadnieh ...; nadnesavi, nadnievi se, nadnio, nadniela ...; nadnesen nadoliti, vidi liti nadolievanje nadolievati nadomjestak, nadomjestka, nadomjestei nadomjestiti nadomjetati, nadomjetam, prema nadomjestiti np.dolijem, prema nadoliti nadoiti, nadoijem {vidi siti) nadpievati. drugo je nadpjevati nadpijati nadpijem, prema nadpiti nadpis nadpiti, nadpijem (vidi piti)

nabieliti (se) nabijem, prema nabiti nabili, nabijem, (vidi biti) nablied nabrijati se, nabrijem se (vidi brijati) nabrijem se, prema nabrijati se naciediti, ali nacjeivati naciepkati, ali na-

S 7

nadpjevati namjetenik namjetenje naviti nadpjevati, drugo je nadpievati nadpolovian nadporunik nadpriati nadprirodan nadtajnik nadtrati, drugo je natrat; nadrieti; na-drem..,; na-drieh.. nadrilienik nadskoiti nadstojnik nadstrenica nadstrieliti nadstrjeljivati nadvesti, nadvedem nadvezti, nadvezem nadvijeni, prema nadviti nadviti, nadvijeni (.vidi viti) nadzornitvo, prema nadzornik nadak-baba naglasak, naglaska nagniezditi nagnjeiti nagnjesti nagnjijem, prema nagnjiti nagnjiti, (vidi gnjiti) nagodba nagoviestiti, ali nagovjeivati nago vie ten nagovjeivati, ali nagoviestiti nagrebsti, nagrebem nagrijati se, nagrijemo se (vidi grijati) nagrijem se, prema nagrijati se nagrizti, nagrieni nahode naizkap najedanput najposlije i najprije i najradije i nakazan, nakazna

nakostrieiti se nalazak, nalazka, nalazci naladke naliegati, nalieem naliep, ali naljepnica naliepiti, ali na-ljepljivati nalietati nalievanje nalievati, ali nalje-vak; nalievo nalijem, prema nalili naliti, nalijem, {vidi liti) naljepljivati, ali naliepiti naljepnica, ali naliep naljev, ali nalievati naljevak naljezti, naljeem namicniti. ili namjenjivati namiesiti namjena, gen. mn. namjena (dugoje) namjenjivati, ali namieniti namjera, gen. mn, namjera (dugo e namjerati (dugo e) namjeravati namjeriti namjernik namjerno namjetan, namijestna namjestiti, namjestim namjestniki namjestnitvo, prema namjestnik namjestnik namjesto (priedlog) namjeta namjetaj namjetati namjetenik namjetenje namrieti, namrem nanieti, nanesem nankinzki, prema Nanking naobrazba napijem, prema napiti

napitak, mn. napitci napili, napijem (vidi piti) napjev, gen. mn. napjeva (dugo je) napjevati se naplatak, mn. naplatci naplieniti napovied napoviedati, ali napovjediti napredak, napred-ka, napredci napried naprstak, ngprztka naputak, mn. naputci naredba narezak, narezka, nareztci narjeje. mn. narjeja (dugo je) naruba narubenica nasiecati, ali na-sjecati nasijati, nasijem (vidi sijati) nasijem, prema nasijati nasjeckati, ali nasjeckati nasjecati (tren.) nasjei, nasieem; nasjeen nasjedati nasjediti se nasjek nasjesti, nasjedem i nasjednem nasliediti, ali naslje ivati naslie e, ali nasljedstvo nasljedak, nasljedka, nasljedci nasljedan nasljednica nasljednik nasljedovao nasljedovanje nasljedovati nasljedstvo naslje ivali, ali nasliediti nasmijati, nasmijem (se) {vidi smijati se) nasmijem se, prema nasmijati se nasmjehivati se natrij natui, natuem natuckati

naunica navesti, navedem navezak, navezka, navezi

navezti, navezem naviestiti, ali navjetaj navijem, prema naviti

navjeivati
navjeivati navjetaj namjeten je, ali navieten navrieti, navrem na vrtak, mn.. navrtci nazadak, nazadka, nazadci nazebsti, nasebem nazubati nadrieti se nebce neban neastan, neastna nedjelja, gen. mn. nedjelja (dugo je) Nedjeljko (dugo je) neovjetvo, prema neovjek nedorastao, nedorasla nedoraslost nedostatak, nedostatci negrda negdanji negociacija neiskren neistina neizcrpljiv neizkazan neizkusan, neizkusna neizpitan neizplaen neizplativ neizporediv neizpravan neizpunjen 90 neizpravan neiztrebljiv neizvjestan, neizvjestna neizvj estnost neliep nenadkri lijen nenadkriljiv neobhodan neodklonjiv neodpremljen neopredjeljen neopredieljenost neosvieten neozbiljan nepobie en, ali nepobjediv nepobjediv, ali nepobie en nepodobtina nepodpun nepomiean nepovlastan, nepovlastna nepovrediv, ali nepnvrie en nepovrie en, ali nepovrediv nepriekoran nerazdieljen, ali nerazdjeljiv nerazdjeljiv, ali nerazdieljen nerazgovietan nerazmjer nerazmjeran nerazpadljiv

neuspjeh
nerazpoloen nerazpoznavanje nerazrjeiv nerazsudan neraztvoriv nerazumievanje neriesen, ali nerjeiv nerjeiv, ali nerieen nerodkinja nesavjestan, nesavjestna nesavjestnost nesnosan, nesnosna nesrea nesretan nesretnica nesretnik nestorijanac nestrpljiv nestrunjak nesviest, ali nesvjestica nesviestan, nesviestna nesvjestica, ali nesviest neukusan, neukusna netko neumiee neumjeren neumjerenost neumjestan, neumjestna neumj estnost neupotrebiv i neupotrebljiv neuspjeh

neuvredljiv
neuvredljiv neuztrpljiv nevjera, gen. mn. nevjera (dugo je) nevjeran nevjernica nevjerniki nevjernitvo, prema
npviprniV

obavjeivati
niekalac, niekaoca, gen. mn. niekalaca niekati, nieem niem, ali njemota Niemac, ali Njemaka Niemci (selo) niemiti, ali ponjemivati nipmipti nipmim niemljenje nietiti, ali njetilo nije, ali niean, niekati nijedan niodkud(a) nisam, nisi. nije, nismo, niste, nisu nitko nizak, nizka nizkoa nizkost Norveka norveki nosni, prema nos nosoroac, nosoroci noviciat nurnberki, prema Nurnberg nutkati (govoriti nut, nuto) nuzpostaja nuzpristojba nuzprostorija nuz zanimanje nuzarada nuzzgrada nudan, nudna NJ njedra, gen. mn. njedara Njemaka, ali Ni ernac njemaki Njemica njemota, ali niem njetilo, ali nietiti njisak, njiska njiskat i njuka njukati obadvie obamrieti, obamrem obastrieti, obastrem obaviest, ali obavjetenje obaviestiti, ali obavjeivati obavjestnica obavjeivati, ali obaviestiti

nevjernost nevjerovanje nevjesta, gen. mn. nevjesta (dugo je.) nevjet ne vjetina nevoljnitvo, prema nevoljnik nevriedan nevriednik nevriednost nevrieme, nevremena newyorki nezamienjen, ali nezamjenljiv nezamjenljiv, ali

nezamienjen

novovjean

e z a v i s a n , n e z a

novovjek novovjekovan novovjerac, novovjerca, gen. mn. novovjeraca nozdrva noka nudkati, prema nuditi (drugo je nutkati) v i s

n a nezgrapan n e z n a b o a c .

nezna-boca, neznaboci neznabotvo niansa niean, ali nije (od nisam) nieno

91

obavjetenje
obavjetenja, ali obaviest obazreti se, obazrem seobarati obaravati obiniti ob in ja vati obuvati oben obenit obenitost oben je obi obilo obina obinski obinstvo obiti obdjelati ob djela vati obezcieniti, ali obezejenjivati obezcjenjivati, ali obezcieniti obezastiti obezaen obezasenje obezaivati obezhrabriti obezkrepl jivati, ali obezkriepiti obezkriepiti. ali obezkrepljivati obezsnaiti obezsvetiti obezznaniti (se) obhod obhodati obhoditi obhodnica obhodnik obhodnja obho enje obiediti, ali objeda, obje ivnti obieliti i obieljeti obiest obiestan, obiestna obiestnica obiestnik obijeni, prema obiti obitavalitni, prema obitavalite obiti, obijem (vidi biti) obje, gen. obiju objed objeda, ali obiediti objedovati objelodaniti objeruke objesili objeenjak obkollti obkop obkopan obkopati obkoraiti obkroiti oblastni, oblastna oblietanje oblietati, oblieem

obsjena
obliepiti, ali obljepljivati oblievanje oblievati oblijem, prema obliti obliti, oblijem (vidi liti) obljepljivati, ali obliepiti obljetnica obnieti, obnesem obodac, obodca, obodci obodi obodnica obradba obranben obrazac, obrazca, obrazci obrazi obrijati, obrijem (vidi brijati) obrijem, prema obrijati obsada obzcen obseg observacija observatorij observirati obsidian obsiecati obsjei obsjedanje ob sjedati obsjednutost obsjena

obsjenar
obsjenar obsjeniti ob jesti obskrba obskrbilitni, prema obskrbilite obskrbiti obskuran obsluiti obstanak obrtati obstinatan obstipacija obstojati obstrukcija obav obijem, prema obiti obiran obiti, obijem (vidi sili) obtei obtereenje obtereivati obteretiti obtjerati obtjecaj obt jecati obtoiti obtok obtrati obtravati obtuba obmienik obtuiti obtunica obvezan, obvezna ociediti, ali ocjedina ocieniti, ali ocjenjivati, ocjena ocjedan, ocjedna ocjedina ocjedit ocje ivati, ali ociediti ocjel ocjena, gen. mn, ocjena (dugo je), ali ocieniti ocjenjiva ocjenjivati, ali ocienitl ocrniti ocrtati oevid oevidac, oevidca, oevidci oigledac, oigledca, oigledci oinski oinstvo ouh oupati ovrsnuti odahnuli odaprieti, odaprem odaljiti odaprieli, odaprem odastrieti, odastrem odavno odavrieti, odavrem odbijem, prema odbiti odbitak, mn. odbitci

odjelit
odbiti, odbijem (vidi biti) odbjei (odbjegnuti), odbjegnem odbjeg odbljesak odciediti, ali odcjeivati odciepiti, ali odcjepljivati odcje ivati, ali odciediti odcjepljenje odcjepljivati, ali odciepiti odepiti (drugo je oepili, stati komo na nogu) odepljivati oditati oderati odgrizti, odgriem odhraniti odhrvati se . odieliti, ali .odjeljivati odielo odievanje odievati, ali odjenuti odignuti odisati odjea odjedanput odjel, ali odieliti odjelan, odjelna odjelit -' 93

92

odjeljak odjeljak, odjeljka, gen. mn. odjeljaka odjeljati odjeljenje, prema odieliti odjeljivati, ali odieliti odjenuti, ali odievati odjeti, odijem, odjeli, odjevi, odio, odjela, odjeven, odjevena, odjeveno odjevni odkad(a) odkako odkljuati odkopati odkos odkotrljati odkraunati odkraviti odkrie odkrijem, prema odkriti odkriti, odkrijem (vidi kriti) odkucati odkuiti odkuivati odkud(a) odkup odkupitelj odkupiti od kvai ti odlazak, odlazka, odlazci 94

odletjeti odliegati odliepiti, ali odljepljivati odHetati odlievati, ali odljev, odljevak odlijem, prema odliti odliti, odlijem (vidi liti} odljepljivati, ali odliepiti odljev odljevak, odljevka (dugo je), gen. mn. odljevaka odmieniti, ali ododmjena, ali odmieniti odmjenjivati, ali odmieniti odmjeranje (dugo_/e) odmjerati (dugo je) odmjeriti odnieti, odnesem odnosni, odnosna odojiti odoljen odoljeti, odolim odolievati odora odozdo odozgo(r) odpadak, odpadka, odpadci

odpravnitvo odpadanje odpadnitvo, prema odpadnik odparati odpasti odpeaivati odpeatiti odpievanje odpievati (drugo je odpjevatli) odpijem, prema odpiti odpira odpiriti odpis odpisati odpiti, odpijem (vidi piti) odpjeaiti odpjevatt (drugo je odpievati) odplaivati odplata odplatiti od plavi ti odplivati odploviti odpoceti odpoinak odpoinuti od po in jati odpoiuiti odpomivati odpravak odpravlja odpravnitvo, prema odpravnik

odpravnik
odpravnik odprema odpremiti odpremniki odpremnitvo, prenut odpremnik odpremnik odprhnuti odprije odprilike odpuiti od pust odpustiti odpustnica odputati odputiti se odpuzati odredba odrezak, odrezka odrieiti, a!i odrjcivati odrieti, odrem odrjeen je odrjeit odrjeito odrjeivati, ali odrieiti odrjesnica odsad(a) odseliti (se) odsiecati, ali odsjei odsievati, ali odsjev odsjeak odsjei, ali odsiecati odsjedati odsjednuti odsjek odsjesti odsjev, ali odsievati odskakati odskoiti odsluiti odspried odstrag odstraniti odstriel odsudan odsuditi odsukati odstup odsutan odsutnost odsvagda odsvakud odsvirati odsvojiti (drugo je osvojiti) odsvud odepati odetati odijem, prema oditi oditi, odsjem odtereenje odteretiti odteturati

ogrebsti

(vidi M)

odkrinuti odteta odtetiti (drugo je otetiti) oduljati se odtad(a) odtei, drugo je otei (otegnuti), otei (o rani) od tegliti

odtisnuti odt jecati odtjerati od tkati odtraga odtrati odtrgnuti odtud(a) odtu iti oduprieti oduak, oduka oduviek odvijem, prema odviti odviti, odvijem (vidi viti) oduiti se odvesti, odvedeni odvezti, odvedem odvjetak, odvjetka, mn. odvjetci odvjetnica odvjetniki odvjetnitvo, prema odvjetnik odvjetnik ofidal oficiant oficielan ogorjelina ogorjelite ogorjeti, ogorim ogrebsti, ogrebem 9 5

ogrieiti
ogrieiti (se), ali ogrjeivati se ogrievati, ali ogrjev ogrijati, ogrijem (vidi grijati) ogrijem, prema ogrijati ogrizti, ogrizem ogrjev, gen. mn. ogrjeva (dugo je), ali ogrievati ogrjevni oklievalac oklievalo oklievanje oklievati okolini, prema okoli okostnica okraati, postati krai, drugo je okratati okratati, postati kratak, drugo je okraati okrepa, ali okriepiti okrepljivati okriepiti, ali okrepljivati, okrepa Oktavian olieniti se oliepiti, ali oljepljivati oljepljivati, ali oliepiti oljeniti se 96 ome ak, ome ka, ome ciomiesiti omjer omjera, gen, mn. omjera (dugo je) omjeriti omjerka omriestiti se onesviestiti se, ali onesvjeivati se onesvietren oneki, prema Onega onesvjeivati se, ali onesviestiti se oniemiti i oniemjeti ontoloki, prema ontolog opasan, opasna opazka opcija opievati, drugo je opjevati opijem, prema opiti opiti, opijen (vidi piti) opjevati, drugo je opievati oplieniti oplieviti opredieliti, ali opredjeljivati opredieljenost opredjeljenje opredjeljivati, ali opredieli oprean

osjeaja
n oprenost opreka oprieti se oprost ni opsovati optant optativ optian optiar optiki optika optimist optimizam optirati ordinariat Orient orientacija orientalac orientalan orientirati se orientalist orijaki, prema orija ornitoloki, prema ornitolog orunitvo, prema orunik osamnaestgodinji oseka (protivno od plima) Osian osiedjeti Osiek Osjeanin osjeki osjeaj osjeajan

osjeajnost
osjeajnost : osjeanje '>.. osjeati osjei (se) osieem (s e), drugo je odsjei osjekom oajeniti osjet, gen mn. osjeta (dugo je) osjetilo osjetiti osjetljiv oskubsti, oskubem oskudievanje oskudievati : osladati osliepiti, ali osljepljivati osljepljivati, ali osliepiti osmieh, ali osmjehnuti se osmjehnuti se, ali osmieh osmjeliti se osnieiti osnutak, mn. osnutci osobtina osrje oprednji ostarjelost ostatak, mn. ostatci ostriak, ostrika, ostrici Ostroac, Ostroca 7 Korienako pisanje ostruak, ostruka, ostruci osuda osuditi osviestiti (se), aliosvjesivati (se) osvietliti, ali osvjetljivati osvitak, mn. osvitci osvjedoen osvjedoenje " osvjedoiti osvjetenje osvjetlati osvjetljavati i osvjetljivati, ali osvietliti .; osvjetljenje osvjeiti osvjeivati otar otetiti otac, otca, otci i otevi otabina otajstvo otakati otanati otanj iti otapati otava otcoubojica otcoubojstvo Otenas otev

otvarati
otvina otei, oteem i oteknem (drugo je odtei) otegnuti otegotiti oteklina oteliti se otepsti, otepem otesati oteti oteati oteati otii otiesniti otimati otira otmj en o tok otoiti otopiti otopliti otrati otrebine otresati otresti, otresem otriebitl, ali otrebine otriezniti (se), ali otrenjavati se otrienjen otrov otrti otui oticat otupiti oturpijati otvarati

9 7

otvara
otvarao otvoriti otvrdnuti ovdje ovdjenji Ovidije, Ovidija, Ovidijem Ovidijev ovijem, prema oviti oviti, ovijem (vidi viti) ovisan, ovisnu ovjekovjeiti ovjenati ovjeroviti ovjerovljenje ovj erovlj ivati ovogodinji ozbiljan ozdo ozebsti, ozebemozgo ozgoraozliediti, ali ozlje ivati ozlieden ozljeda,

piesak
pavian pazka paki, prema Pag pela pedagoki, prema pedagog pediatrija pekinki, prema Peking peloponeski, prema Pelopones Peljeac, Peljeca Peljeanin peljeki peruki, prema Perast percipient pest pestnica Peenica Petak, mn. petci petdeset petgodinji petdesetgodinji petnaestgodinji Petrijevci petsto petstoti pettisui piano pianino pianist Piemont piaster piesak, pieska, (ili pjeskar

pietao
ptetao, pietla, ali pjetli pietet pietizam pievac, ali pjeva pijem, prema piti pijenje pisac, pisca piev pisak, piska piti, pijem, pije, pije, pijemo, pijete; (iz)pijem, pijenje pjega, gen. mn. pjega (dugo je) pjegav pjena pjeneznica pjenica pjeniti (se) pjenuav pjenuiti se pjesan, pjesni pjeskar, ali piesak pjeskarnica pjeskorovka p jeko vit pjeskulja (zemlja) pjesma pjesmarica pjesmica pjesniki pjesnitvo, prema pjesnik pjes tinja pjestovalite pjestovati pjeaenje pjeaiti pjeaki pjeatvo, prema pjeak pjeak pjean pjeanik pjeara pjeenjak pjeice pjeke pjetli, ali pietao pjev pjeva, ali pievac pjevaica pjevaki pjevatvo, prama pjeva pjevalite pjevanje pjevati pjevi, ali pievac pjevica pjevuckati plagiat plemenitaki, prema plemenita plemiki plesni, prema ples plesti, pleem pliak, prema plii: (komp. od plitak).

pobjednik i
plitina, prema plitak plien, ali pljenitba plieniti plienjenje pliesan, pliesni, ali pljesniv plievitt
plomba

pacient

pacifistkinja paji pakostan, pakostna pakostnik paleontoloki, prema paleontolog paliativan paljenje, prema paliti paljetak, nm. paljetci pametca palje tko vati pamtiviek parcialan papak, papka paripe, prema parip pariki, prema Pariz paroak, paroka, paroci paroi pasti, padem pasti, pasem patak, mn. patci pate, pateta patetina paii patka patoloki, prema patolog patriarh patriarhalan patriarhat patriarhija

gen. mn, ozljeda (dugoje)

ozlje enik ozlje ivati, ali ozliediti Ozren ozied se, ozrem se odriebiti oedniti i oednjeti Oegoviianum oivjeti

plosnat pluvjal pljenitba, ali plieniti pljenitelj pljesak, pljeska pljeskati, pljeskam i pljeem pljesniv, ali pliesan pljesni viti Pljeivica pljeva pljusak, pljuska pobiediti, ali pobjeda pobieden pobielitj poliijem, prema pobiti pobiti, pobijem (vidi bili) pobjei, pobjegnem pobjeda, ali pobiediti pobjedan pobjedilan pobjeditelj pobjediv pobjedniki 9 9

pobjednik

podkrovnic
poistiti poivati poupati poudan podatrieti, podatirem podanitvo, prema podanik podastrieti, podastrem podaan, podana podijem, prema podbiti podbiti, podbijem (vidi biti) podbrijati, po brijem (vidi brijati) podbrijem, prema podbrijati podcarinar podcieniti, ali podcjenjivati podcikivati podciknnti podcjenjivati, ali podcieniti podcrtati podastnik podiniti {drugo je poiniti) podinovnik podinjenost poddialekt poddnevnik (drugo je podnevnik, meridijan pod akon podgrijati, podgrijem (vidi grijati) podgrijem, prema podgrijati podgristi, podgrizem podhraniti podlivat podignuti podieliti, ali podjela, podjeljivati, podievati (se) podjela podjeljivati, ali podieliti podkiva podkoljenica podkopati podkornjak podkova podkoan podkoiti podkradati podkraj : podkralj podkratiti podkrepa podkrepljivati, ali podkriepiti. podkresati podkriepiti, ali podkrepljivati podkrovnica

podkunlca
podkunica podkupiti podkupljiv podliegati podlievati podlijem, prema
podlitt podliti,

pobjednik pobjedonosan, pobjedonosna pobje ivati, ali pobiediti pobijesnitii pobjesnjeti pobliediti pobolievati pociepanost j. pociepati, ali pocjepkati pocikivati pociknuti pocjepkati, ali pociepati pocrkati pocrpsti, pocrpem pocrveniti i pocrvenjeti poastan, poastna poastnica (pjesma u ast) pobreje pobrijati, pobrijem (vidi brijati) pobrijem, prema pobrijati peanica (pjesma uz au) poek poeati poetak, mn. poetci poeti poiniti (drugo je podiniti) poinuti 100

podpomaga podpomo podpomoi podpora podpraiti podpredsjednik podpukovnik podpun podrieti, podrem podrietlo podrijem, prema podriti podriti, podrijem (vidi riti) podsada podsiecati, ali podsjei podsijati, podsijem (vidi sijati) podsijem, prema podsijati podsjeati podsjei, podsieem, ali podsiecati podsjedati podsjedanje podsjesti podsjetiti podsmieh, ali podsmjehivati se podsmijati se, podsmijem se (vidi smijati se) podsmijem se, prema podsmijati se podsmjehivati se, ali podsmieh

pogrebat
i

podlijem (vidi liti) podmetak, mn. podmetci podmete

podmiesiti podmjehuriti se podmjeravati podmjeriti podmladak, podmladka, podmladci podnesak, podneska, podnesci podnevnik (meridian, drugo je poddnevnik) podnieti, podnesem, podnoak, podnoka, podnoci pododsjek podpadati podpaliti podpalublje podpasa podpasati se podpasti podpis podplaivati podplat podplatiti

podsmjehnuti se podstanar podstava podstreje pods trii podstupac Podsused, ali susjed podsviest podsviestan, podsviestna podsvoje poditi poditi, podsijem (vidi iti) podtajnik podtip podturiti poduprieti, poduprem podvesti, podvedem podvezti, podvezem pod vijem, prema podviti podviti, podvijem (vidi viti) poetski pognjiti, pognjijem (vidi gnjiti) pognjijem, prema pognjiti pogodak, pogodka, pogodcipogodba pogorjelac (dugoje) pogorjeti pogresti, pogrebem

podijem, prema

101

pogrieiti
pogrieiti, ali pogrjeka pogrievati pogrizti, pogrizem pogrjean pogrjeiv pogrjeka poiskati pokadkad poklopac, poklopca, poklopci poklopac poknjiki, prema knjiga pokostnica pokrepa, ali pokriepiti pokrepljivati, ali pokriepiti pokriepiti, ali pokrepljivati pokrijem, prema pokriti pokriti, pokrijem (vidi kriti) pokusni, prema pokus pokutvo polabski polazak, polazka, polazci polet poliandrija poliedar poliegati poliepiti, ali poljep polietati 102 polievatii, ali poljeva polijem, prema politi politi, polijem (vidi liti) polugodinji polumjer polusviest polusviestan, polusviestna polusviet, ali polusvjetski polusvjetski, ali polusviet poljee poljep, prema poliepiti poljepati poljepavati poljeva, ali polievati poljevaica poljubac, poljubca, poljubci pomienjati pomiean pomieati pomjediti pomjeriti (na pr. pameu) pomjestan, pomsjetna pomjestiti pomjetati pomrieti, pomrem pomuzti, pomuzeni

porazbolievati se
ponajprije ponamjestiti ponamjetati ponedjeljak, ponedjeljka (dugo je) poniemiti, ali ponjemivati ponieti, ponesem ponizan, ponizna ponosan, ponosna ponjemivanje ponjemivati, ali poniemiti pooim poodsiecati, ali poodsjei poobiti poobivanje popievati (drugo je popjevati) popievka, gen. mn. popjevaka popijem, prema popiti popiti, popijem (vidi piti) popjevati, (drugoje popievati poplieniti popijesniviti popravilitni, prema popraviliste poprean poprieko popunitben poputbina porazbolievati se

poredak poredak, poredka, poredci porieje porjekati se posijati, posijem (vidi sijati) posije (mekinje) posijem, prema posijati posiecati, ali posjei posiedjeti (drugo je posjediti) posielo posjeen, prema posjei posjeen, prema posjetiti posjei, posieem posjeivati posjed posjedanje posjediti (drugo je posiedjeti posjednica posjednik posjednuti posjedovanje posjedovati posjesti, posjednem posjet, gen. mn. posjeta (dugo je) posjetilac posjetiti posjetnica poskubsti, posku-bem poslije posluan, posluna posljedak, posljedka, poslj edci posljedica posljedian posljednji posmieh, ali posmjehnuti se posmjehniti se, ali posmieh posmrte pospjeh pospjean pospjeiti pospjeivati posrebriti posred posredniki posrednitvo, prema posrednik posredovati postan, postna postelja postotak, mn. postotci postrieljati postupak, postupka, postupci posvietliti posvjedoavati posvjedoiti posvjetovati se posvjetoviti posvjetovljenje potaknuti potapkati

potrk poteg potencial potencialan potepati se potepsti se, potepem se potez potekoa poticati (na pr. vatru) potisnuti potiten pot jecati {na pr odnekoga) potjera potjerati potlaiti potleuica potmuo potom potomak potonina potonuti potop potraga potratiti potraiti potrbuke potrati potreba potreban potrebtina potreptjeti potres potrgati potrk

10 3

potroa
potroa potroak, potroka potroiti potrti potucati (se) potui poturiti potvora potvrda povesti, povedeni povezti, povezem poviest, ali povjestnica poviestan, poviestna povijem, prema poviti poviti, povijem (vidi viti) povjeravanju povjerbeni povjeren povjerenitvo, prema povjerenik povjerenik povjerenstveni povjerenstvo povjerenje povjeritelj povjeriti povjerljiv povjerljivost povjerovati povjesmo povjestnlca, ali poviest povjestniar povjestniki 104 povjeati ----povjetarac, povjetarca povreda, ali povriediti povredljiv povre ivanje povre ivati, ali povriediti povriediti, ali povreda povrieslo pozadievati pozadriemati pozan, pozna pozebsti, pozobem pozliediti, ali pozljeda pozljeda, ali pozliediti pozlje ivati, ali pozliediti poeki, prema Poega poznjak praovjek pradjed praotac, praotca, praotci prapradjed prasac, prasca prasak, praska prasak, praska praviek pravopisni pravoriek pravovjeran

precjen
a pravovjerje pravovjernica pravovjernik prazan, prazna praznovjerac, praz-novjerca(dugo & praznovjeran praznovjerje praki, prema Prag prebijem, prema prebiti prebiti, prebijem (vidi biti), ali prieboj prebjei prebjeg, gen. mn, prebjega (dugo prebjegavati prebjegnuti prebjeati prebol prebolievati, ali preboljeti preboljeti, ali prebolievati prebrodiv preciediti, ali precjeivati precieniti, ali precjenjivati precje ivati, ali preciediti precjena, gen mn. precjena (dugoje)

precvjetati
precvjetati proces preac preastan, preastna prei, kamp. od priek preistiti preka preuti predak, predka, predci
predava

precjenjivati, ali precieniti predmnjeva, ali predmnievati prednjaiti : prednjaki predoba predoenje predoitelj predoiti predoivati predosjeaj . predosjeanje. predosjeati predpjev predplata (drugo je preplata) predpodne predposljednji predpostaviti predpotopni predprega predproli predraun predrazsuda predrieti, predrem, ali priedor predruak predruiti predsjedatelj predsjedati predsjednica predsjedniki predsjednitvo, prema predsjednik predsjednik predsoblje

predsrje

pregorjeti

predavaonica preddvorje predhodan, predhodna predhodnica predhodnik predialist predievati, ali predjenuti predispozicija predjel i predio predjelni predjenuli, ali predievati predjeti predkunica predlagao predloak, predloka, predloci predloiti, ali priedlog predmet predmievanje premnievati, ali predmnjeva

predstava predstavljao predstavnik predstavnitvo, prema predstavnik predstojnitvo, prema predstojnik predstraa predsuda predasnik predtea predusresti preduvjet predveerje predvidjeti predvojniki predvrae preferencialan pregib pregibak, pregibka, pregibak preglasiti, ali prieglas pregled pregledao pregledaica pregledan pregledba pregnue pregovarali pregovor pregrada pregoniti, ali priegon pregorievati pregorjeti, ali priegor

105

pregrada
Pregrada pregradak, pregradka, pregradci pregra ivati pregrti, pregrizam pregrt, pregrti pregrta prehrana prehranben prehraniti prehranjivati preinaenje preinaiti preinaivati preinaka prejahati prekaliti prekid prekida prekipjeti prekjuer prekjueranji preklani preklapa prekliet preko (drugo je prieko) prekomjeran prekomorski Prekomurac Prekomurje prekomurski prekonaiti prekopati, ali priekop prekoraenje prekoraiti 106 prekoraivati prekoriti, ali priekor prekosutra prekraivati prekret prekretnica prekriva prekroiti prekrst prekrstiti prekrtavati prekrten preksutra preksino prekuhati prekupac, prekupca, prekupci prelac, prelca, gen. mn, prelaca prelazak, prelaska, prelazci prelazan prelaziti, ali prielaz prelev, prema prelac preletjeti preliep preliepiti, ali preljepljivati prelietati, prelieem prelievanje prelievati (se) prelomiti, ali prielom preloiti, ali prielog preloki, prema Prelog

prenoite
preljepljivati, ali preliepiti prelj etiti preljub preljubnik preljubnitvo, prema preljubnik premac premda premeta premetaina premetati, premeem premetnuti premier premiera premiue premjestan, premjestna premjestiti, premjestim premjestiv premjetaj premjetati (dugo je premjetenje premljeti premoten, prema premostiti premotenje premreiti premuati prenainiti prenainjanje prenapuenost prenieti, prenesem prenizak, preniska prenoite

prenoiti prenoiti prenosan prenosilac, gen. mn. prenosilaca prenositi, ali prienos preoblaenje preoblaiti (se) preobraenje preobrazba preobraenje preobtereenje preobtereivanje preobtereivati preobteretiti preobuen preobui preobuem preodievati, ali preodjenuti preodjenuti, ali preodievati preodjeti prepeatiti prepeen prepeenica prepei prepekprepeka prepeliar prepeliji prepievati (drugo je prepjevati) prepira prepirka prepirati se, ali priepor prepisati, ali priepis prepisiva prepjev prepjevati (drugo je prepievati) preplaivati preplesti preplet prepletati prepoeti prepoinjanje prepoinjati prepona preporod preporuan preporuiti preporuivati prepreka prepriati prepriavanje preprieiti preprodava preprodavalac prepui preradba preraunati prera iva prerei (se) prerez preruiti presad presada presaditi presadnica presahnuti preseliti

predan preseljenje preseneen preseneenje presezati presiecati, ali presjei presiecanjo presizati presjei, ali presiecati pres jediti presjek presjeka preskoiti preslica presliica presniji, kamp. od priesan presnoa presrt prestii prestrii prestupak, prestupka, prestupci (ali priestup) prestupan prestupniki prestupnik presuda presudan presvietao, presvietla presvlaenje presvlaka prean, prena 10 7

preao preao, prela, ali priei preavi preuivati pretakati pretapati pretei pretegnuti pretek preterit pretezati pretean preticati pretiak, pretika pretilina pretinac pretio, pretila pretjecati pretjerati pretjerivanje pretjerivati pretkati pretoiti pretoka pretopiti pretorijanac pretovariti pretraga pretraiti pretraiva pretrati pretrg pretres pretrpati : pretrpjeti pretrac, pretrca, pretrci pretrev pretui preturati . preturiti preturpijati pretvara pretvarati pretvorica pretvoriti, ali prietvor preudesba preuveliavanje preuzvienost prevara prevarljiv preve prevesti, prevedem previd previdjeti previ jem, prema previti (ali prievo j) previti, previj em (vidi viti) prevjera prevjeriti pre vjernik prevjesiti pre vjeati prevlaiti prevlaka prevlast

preivjeti prevodilac, prevodioca, gen. mn. prevodilaca prevoditi, ali prievod prevodljiv prevoza prevozilac prevoziti, ali prievoz prevraati prevratniki prevrat prevreti, ali prievor prevrtao prevrtak, mn. prevrtci prevrtljiv prevrtljivac prevrtljivica prevrtljivost . prevui prezbiterijanac prezebsti, prezebem prezent prezid prezidati prezime prezir preziran prezirati prezreo, prezrela prezreti, prezreni preiva preivjeti

Priam Priam (trojanski kralj) pribijem, prema pribiti pribiti, pribijeni (vidi biti) pribjei prihjegnuti pribjegavati pribjeite pribrean priciepiti, ali pricjepljivati priejepljivati, ali priciepiti pria prianje priati priestnik priestan, priestnapridieliti, ali pridjeljivati pridieljen pridievanje pridievati, ali pridjeti ali pridjeljenje pridjeljivati, pridieliti pridjenuti pridjeli, ali pridievati pridjev, gen. mn. pridjeva (dugo je) pridjevak pridolazak, pridolazka, pridolazci pridonieti, pridonesem prigrizti, prigrizem prieboj, ali prebiti prieenje, prema preiti prieiti, ali zapreka prienica prieeaje, prema prietiti priei, prie em, ali preao priedlog, ali predloiti priedor, ali predrieti, predrem Priedor prieglas, ali preglasiti priegon, ali pregoniti priegor, ali pregorjeti priek, kamp. prei i prieko {drugo je preko) priekop, ali prekopati priekor, ali prekoriti priekoran prielaz, ali prelaziti prielog, ali preloiti

pri grijati prielom, ali, prelomiti prienos, ali prenositi priepis, ali .prepisati priepor, ali prepirati se prieporan priesan, priesna, komp. presniji priesnac priestol priestolni priestolnica priestolniki priestolje priestup, ali prestupak prietiti prietnja prietvor, ali pretvoriti prievod, ali prevoditi prievodan prievoj, ali previti prievojni prievor, ali prevreti prievoz, ali prevoziti prievozan prignjeiti prigrievati prigrijati, prigri-jem (vidi grijati) 10

103

prigrije
m prigrijem, prema prigrijati prijam, prijma prijamni prijamnik prije Prijezda prikrijem, prema prikriti prikriti, prikrijem (vidi kriti) prilenitvo, prema prilenik priliegati priliepiti, ali priljepljivati prilietati prilievati, ali priljev prilijem, prema priliti priliti, prilijem (vidi liti) priloak, pri-loka, priloci priljepak priljepiv priljepivost priljepljiv priljepljivati, ali priliepiti priljev primieniti, ali primjenjivati primieati, ali primjeavati primietiti, ali primjeivati 110 primitak, mn. primitci primjeivati, ali primietiti primjena, ali primieniti primjenjivati, ali primieniti primjenljiv primjenljivost primjer, gen mn. primjera (dugo je) primjerak primjeran primjeren primjerice primjesa, gen mn. primjesa (dugoje) primjesak, primjeska primjetba, ali primietiti principielan prinieli, prineseni prinosnik, prema prinos priobenje priobiti priobivati pripadak, pripadka, pripadci pripievka gen. mn. pripjevaka (ali pripjev) pripievati (drugo je pripjevati)

prisan
pripijeni, prema pripiti pripiti, pripijem {vidi piti) pripjev, gen. mn. pripjeva (dugoje) pripjevak pripjevati (drugo je pripievati) pripoviedalac, ali pripovjeda pripoviedalo pripoviedan pripoviedanje pripoviedati, ali pripovjediti pripoviedka pripoviest pripovjeda;, ali prlpoviedalac pripovjedaki pripovjedalaki pripovjediti, ali pripoviedati pripovjedan, na pr. pripovjedna knjievnost, drugo je pripoviedan od pripoviedati priprieti, priprem priprietiti pripuzki, prema pripus priredlia prirjeje prisan, prisna

prisievat

prisievati, ali prisjev prisjeati se prisjedati prisjednik prisjenak prisjesti prisjetiti se prisjev, ali prisievati prislu nik prispiee prispievati, ali prispjeti prispijem, prema prispjeli prispjeti, prispijem, ali prispievati (vidi dospjeti) pristanitni, prema pristanite prisutstvo prisutstvovati prisvietliti, ali prisvjetljivati prisvjetljivati, ali prisvietliti priijem, prema priiti priiti, priijem (vidi siti) pritiesniti, ali pritjenjivati pritisak, pritiska pritjecati pritjerati pritj eri vati

pritjenjivati, ali pritiesniti privesti, privedeni privezti, privezem privijem, prema priviti priviti, privijeni (vidi viti) privjesak, privjeska privjesiti privremen prizreti, prizrem procjena procjenitelj procieniti, ali procjenu procjenjivati, ali procieniti prodriemati prodrieti, prodrem prognjeiti prognjijem, prema prognjiti prognjiti, prognjijem (vidi gnjiti) progrizti, progrizem prohtijem se, prema prohtjeti se prohtjeti se, prohtijem se (vidi htjeti) prolazak, prolasku, prolazci proletariat proletati prolievati, ali proljev

prolijem, prema

pronevjeri ti

proliti proliti, prolijem (vidi liti) proloak, proloka, proloci (Durchschuss) proljea proljepati se proljetan proljetos proljetonji proljev, ali prolievati promiba promiben promieniti, ali promjena promiesiti promieati promjena, ali promieniti promjeni! promjenljiv promjenljivac promjenjivati promjer, gen, mn. promjera (dugo je) promjeriti promljeti, promeljem pronalazak, pronalazka pronevjera pronevjereni pronevjeriti 11 1

proniar proniar, ali pronija pronieti, pronesem pronija, ali proniar propievati (drugo je propjevali) propij em, prema propiti propisnik, prema propis, propiti, propij em (vidi piti) propjevati {drugo je propievati) propovied, ali propovjednik propoviedanje propoviedati, ali propovjediti propovjedaonica propovjediti, ali propoviedati propovjedniki propovjednik, ali propovied propustnica proriediti, ali prorjedivati prorijem, prema proriti proriti, prorijem (vidi riti) prorje ivati, ali proriediti prorotvo, prema prorok prosiecati,. ali prosjei prosied prosievati, ali prosjev prosijati, prosijam (vidi sijati) prosijem, prema prosijati prositba, prema prositi prosjatvo, prema prosjak prosjean prosjenost prosjei, prosieem, ali prosiecati prosjek prosjelina prosjesti se prosjev, ali prosievati prosliediti prosni dan, prema prositi prostatvo, prema prostak prostriel prostrieliti, ali prostrjeljivati prostrieti, prostrem prostrjeljivati, ali prostrieliti prosvieenost, ali prosvjeta

proturieiti prosvietiti, ali prosvjeivati prosvietliti, ali prosvjetljivati prosvietljen, komp. prosvjetljeniji prosvietljenost prosvjeenje prosvjeivati, ali prosvietiti. prosvjeivanje prosvjed prosvjedovati prosvjeta, ali prosvieenost prosvjetitelj prosvjetiteljski prosvjetiteljstvo prosvjetljenje, ali. prosvietljenost prosvjetljivati, ali prosvietliti proijem, prema proiti proiti, proijem (vidi iti) protijem, prema protiti protiti, protijem (vidi titi) protimba protjecati protjeranik protjerati protjerivati protuinitba proturieiti

proturieje
proturieje protu vriednost provesti, provedem provezti, provezem provi ant provincial provincialan, ali provincijalac provincializam, ali provincija provincija, ali provincialan . provincijalac, ali provincial provjeravati provjeriti provjeati provjetri provjetrivanje provreti, provrim i provrijem provriedniti se prozebsti, prozebem prozreti, prozrem prodrieti, prodrem prvienac prvokoza (koza, koja se prvi puta ojari) provopriestnica prvopriestnik psihijatar psihiatrija psiholoki, prema psiholog puci, puceta punoljetan

puani puica puka R rabiatan rabski, prema Rab radiacija radialan radian radiaran radiator radije radian, radina Radko, prema Radoslav radnitvo, prema radnik radostan, radostna radostnice (suze) rampa rasa rasica rasla (vidi rasti) rasni raspikua. rasti, rastem, rastao, rasla rastui (glag- pril. sad. od rasti), drugo je raztui raak, raka : ' ralje Ratko, prema Ratimir-

razbieljen

raziniti

prosac, prosca prosba

112

razbijem, prema razbiti razbiti, razbijem (vidi biti) razbjei se razbjesniti se razbjeati se razbojnitvo, prema razbojnik. razcar razciepati, ali razciepkati razciepiti, ali razcjep ljivati, razcjep razciepljen razcjep, ali razciepati razcjepkati, ali razciepati razcjepljivati, ali razciepiti razcvasti razcviliti razcvjetati se razvrieti se, razvrem se razarati razehnuti razepiti razeprkati razerupati razeati razeljati razetvoriti raziniti 11

punoljetnost .Koriensko pisanje

razbieliti

razinja ti
razinjati razistiti razlanba razlaniti razupati razupanko razeretati se razdieliti, ali razdjeljivati razdjelnik razdio, razdjela, gen. mn. razdjela razgrijati, razgrijem (vidi grijati) razgrijem, prema razgrijati razgrizli, razgrizem razhladiti razhla ivati razhod razkakati razkajati razkalaen razkidati razkiseliti razkivati razklapati razklimati razklopiti razkol razkolaiti razkoliti razkolniki razkolnitvo, prema razkolnik ruzkolik razkomadati razkopati razkopavati ruzkoraciti razkorak razko razkoan,razkona razkovati razkralj razkriti razkrivati razkreiti razkreivati

razmjera n
razkrijem, prema razkriti razkriliti razkrinkati raskrili, razkrijem (vidi kriti) raskrstiti (se) razkrstnica razkre razkrtati razkuiti razkuiti razkuhati razkuhavati razkuiti razkvasiti razletjeti se razliegatl se razlietati se razlievati (se), ali razljev razlijem, prema razliti razliti, razlijem (vidi liti) razljev razmieniti, ali razmjenjivati raniesiti razmjena, gen. mn. razmjena (dugoje) razmjenjivati, ali razmieniti razmjer, gen. mn. razmjera (dugo je) razmjerak razmjeran

razmjerat
razmjerati (dugo je) razmjeravati razmjeriti razmjerje razmjernost razmjestiti, razmjestim razmjetaj razmjetati raznieti raznovrstan, raznovrstna raznovrstnost razodievati, ali razodjenuti razodkrijem, ali razodievati razodkrijem, prema razodkriti razodkriti, razodkrijem (vidi kriti) razpaati razpaavanje razpaavati razpad razpaliti rasparati razpasti se razpeaivati razpeatiti razpee razpeti razpetljati razpiliti razpinjati raspiriti razpjcvati (se) razplamtjeti se razplet razpletati razplinnti se razplod razplo ivanje; razpljeskati razpojasanost razpolagati razpon razpop raspored razporiti razposlati razpoznati razpraa rasprava razprei razpredati razpregnuti razpremati razpresti razpriati se razprodaja razprostirati razprostrieti, raz prostrem razprska razprskiva rasprsnuti raspriti razpuiti razpue razpui se razpuknuti se razpust

razsipni k
razputati razrediti, drugo je razriediti razriediti. drugo je razrediti razrieiti, ali razrjeivati razrijem, prema razriti razriti, razrijem (vidi riti) razrje enje razrje ivanje razrjedivati, ali razriediti razrjeavati, ali razrieiti razrjeenje razrjeiv razrjeivost razrjeni razrjenica razsad razsahnuti se razsap razsedlati razseliti razsiecati, ali razsjei razsijati, ranjem (vidi sijati) razsijem, prema razsijati razsipa razsipniki razsipnitvo, pre.ma razsipnik razsipnik

(dugo je)
razdjel (vidi razdio) razdjelan, razdjelna razdjeljak, razdjeljka

(dugo je)
razdjeljiv razdjeljivao razdjeljivati, ali razdieliti razdriemati razdrieiti. ali razdrjeivati razdrieti, razdrem razdrjeivati, ali razdrieiti razgnjeiti razgnjeviti razgodak, razgodka, razgodci razgorievati se razgorjeti se razgovidan razgovietnost razgrebsti, razgrebem 114

11 5

razsjei
razsjei, ali razsiecati razsjed razsol razsrditi razstanak razstati se razstava razstaviti razstirati razstrii razstrieti, razstrem razstrojiti razsuda razsuditi razsulo razsuiti razsvjeta, ali razsvietlitj razsvietliti, ali razsvjeta, razsvjetljivati razsvietljen razsvjetljivati, ali razsvietliti razijem, prema raziti raziti, razijem . (vidi iti) raztakati raztaliti rastegnuti raztei (steeno izgubiti) raztegnue raztepsti, raztepem raztereenje raztezati 116 raztezljiv raztinjati raztiraa raztjerati raztjerivati raztoen raztoiti raztok raztopina raztnpiti raztopljiv .. raztovariti raztrati se raztrebljivati, ali raztriebiti raztresti raztrenjivati, ali raztriezniti raztrgati raztriebiti. ali raztrebljivati raztrieskati raztriezniti (se), ali raztrenjivati (se) raztrkati se raztroan raztrubiti raztui (drugo je rastui) rastumaiti rasturati raztuiti raztvoriti razudba razumievati razumijem, prema razumjeti razumjeti, razumijem (vidi umjeti) razuvjeravati
razuvjeriti

rezak
rezak, rezka rezati rezbar rezka ti rezkoa rie, ali rjenik rjeenje, ali rieiti rjeitba robe robkinja robski robstvo roitnik, prema roite rodbina romancier romb rombski, prema romb rosan, rosna rotkva roac, roca, roci roi rubac, ribca, rubci rubi rukovet ruan, runa sabijeni, prema sabiti sabiti, sabijem (vidi biti) sablastan, sablastna sablazan, sablazni sadievati, ali sadjeti sadjeljati sadjenuti savjeti, ali sadievati sadrieti, sadrem sagnjijem, prema sagnjiti sagnjiti, sagnjijem (vidi gnjiti) sagrieiti

satrieti
sakrijem, prema sakriti sakriti, sakrijem (vidi kriti) saletjeti salezijanae saleki, tizp. salezijanac salietati salievati salijem, prema saliti saliti, salijem (vidi liti) salmiak samatvo, prema samac samodrac, samodrca, samodrci samodrev samodrtvo samosviest samosviestan, samosviestna, komp. samosvjestniji saobcenje (bolje priobenje) saobiti (bolje priobiti) sasiecati, ali sasjei sasjei, ali sasiecati saijem, prema saiti saiti, saijem (vidi siti) satjerati satjerivati satrieti, satrem 11 7

razvesti, razvedem razvezti, razvezem razvijen, prema razviti razvitak, mn. razvitci razviti, razvijan (vidi viti) razvjenanje razvjenati (se) razvriediti razalostiti razariti razzei razestiti razvakati razvaliti raanj, ranja raen raite razni recipient redak, redka, redci redovnitvo, prema redovnik rekbi rekonciliacija rekviem relief rentgenoloki, prema rentgenolog rentier respicient rez

rieca

rieje rieni riedak, riedka, homp. rje i riediti riedkost, ali rjedkoa rie enje, drugo je re enje (na pr. sveenika) riek rieka, ali rjeica, rjeina Rieka rieen, ali rjeenje rieiti, ali rjeavati rijem, prema riti riti, rijem, rije, rije, rijemo, rijete riviera rjedkoa rjeetina rjeica, umanf. prema rieka rjeina, uve. prema rieka rjeit, ali rie rjeitost rjekati se rjenik, ali rie rjeavati

saveznitvo saveznitvo, prema saveznik savijem, prema saviti savitak, mn. savitci saviti, savijem (vidi viti) savjest savjestan, savjestna savjestnost savjet, gen. mn. savjeta (dugo je) savjetniki savjetnik savjetodavac savjetovati sazreti, sazrim, sazrijem, ali sazrievati sazrievanje sazrievati, ali sazreti scientizam Sebastian sedmogodinji sedamnaestgodinji seizmoloki, prema seizmolog seljatvo, prema seljak semazioloki, prema semaziolog semmerinki, prema Semmering servieta Siam siciliana Sicilija siuan, siuna siesta sigurnostan, sigurnostna sieanj sieanjski sied, komp. sjedi siedjeti (postajati sied, drugo je sjediti, sitzen) siedost, ali sjedine sie enje, prema siedjeti, drugo je sjedenje siek sieliti sielo sienit (vrsta kamena) sieno, ali sjenokoa sier sierak, ali sjeran sievak sievanje sievati sievnuti sijati, sijem, ije, sije, sijemo, sijete sijem, prema sijati silazak, silazka, silazci simbol simfonija simpatija simptom sipak, sipka sirakuki, prema Sirakuza siromaan, siromana

sjedite siromaki, prema siromah siromatvo sirotad sirote sirotii sitce (malo sito) sjecalica sjecalo sjecati, umanj. prema sjei sjecite sjecitni, prema sjecite sjeckanje sjeckalica sjeckati sjea sjeen,sjeenje sjeica sjeimice
sjeivo

sjeditni prema sjedite sjediti, sjedim (drugo je siedjeti. postajati sied) sjednica sjedmki sjediniti i sjesti sjednjaa sjedobrad, ali sieda brada sjedoglav sjedokos sjedenje, prema sjediti, drugo je sie enje sjeka sjekavac sjekavica sjekira sjekirite sjeknuti sjekotina
sjekuti

sjenanje sjenati sjenica sjenicat sjeniarka sjeniji sjenik sjenilo sjenit sjeniti (se) sjenka (dugoje) sjenokos, ali sieno sjenokoa, ali sieno sjenovit sjenjak sjeran, ali sierak sjeranica sjesti sjeta sjetan sjetilo sjetiti (se) sjetva sjever sjeverljiv sjevernica sjevernjaa sjevernjak sjeveroiztok sjeveroiztoan sjeverozapad sjeverozapadan skladitni, prema skladite sklizak, sklizka sklizkost skorjeti se

sljednik skrbnitvo, prema skrbnik skrijem, prema skriti skriti, skrijem (vidi kriti) skubsti, skubem skupac, skupca sladak, sladka sladica sladki sladkoa sladkohran sladkoje a sladokusac, sladokusca slastan, slastna slavospjev slet slied, ali sljednik sliediti, ali sljedba, sljedbenik sliedenje sliep, ali sljepoa sliepac, ali sljepica sliepiti, ali osljepljivati sliepljenje slietati sliev, mn. sljevovi slievati slijem, prema sliti sliti, slijem (vidi liti) slobodtina slukinja sljedba, ali sliediti sljedbenik sljednik 119

sjeka sjekalica sjeanje sjeati se sjei, sieem sjedalica sjedalo sjedanje sjedati sjedeke sjedilac sjedilaki sjedine, ali siedjeti sjedite

sjemenar sjemeni sjemenitarac sjemenite sjemenitni, prema sjemenite sjemenka sjemenski sjemenjaa sjemenje sjena sjenast

118

sljeme
sljeme sljepaki, ali sliep sljepar, ali sliepac sljeparija sljepica, ali sliepac sljepi sljepljivati, ali sliepiti sljepooica i sljepoica sljepoa sljez sljezovaa sljezovina sljezti, sljezem smieh smieak smiean srnieati smieiti se smienost smijati se, smijem se, smije se, smije se, smijemo se, smijete se smijem se, prema smijati se smjel smjelost smjer smjeran smjeran je smjerati smjernica smjerno smjernost smjesa, gen. mn. smjesa (dugo je) smjesta smjestiti smjeica smjekati se smjeljiv smjetaj smjetati smjetanje smjeti, smijem, smije, smije, smijemo, smijete smljeti, smeljem smotica smotka smrtca smrtonosan, smrtonosna snubdievati, ali snabdjeven snabdjeti, ali snabdievati snieg, mn. snjegovi sniet snieti, snesem snienica snili, snijem snjegovi, snieg snjegovi, ali snieg Snjeguljica snjetljiv, prema sniet snjeanik snjeite snjenik socialan socialist

sranica
socializacija socializam sovjet, gen. mn. sovjeta (dugo je) sovjetski spasonosan, spasonosna specialan specialist specialitet specializacija spjeniti spjeiti spjev, spjevovi spjevati splasnuti spletka sporazumievati se, ali sporazumjeti se sporazumjeti se, sporazumijem se (vidi umjeti) spreavati, ali sprieiti sprieiti, ali spreavati sprieda (rasla, v. srasti) sraslica srasti, srastao, srasla Srbkinja srbski srbstvo sran, (junaan, vidi srdan)

sranik sranik sranost srba srenica srika srdce srdan (na pr. gr) srea sreka Sreko sred sredi ca sredina sredite sredinji sredinjica sreditba srednji srednjokolac srednjokolski sredovjean (ovjek srednjih godina) sredovjean, sredovjek (to pripada srednjem vieku) Sredozemac Sredozemlje Sredozemno more sredozemski sredstvo sre ivati sremski, prema Sriemac Sremica, prema Sriemac sresti sretalac

strepiti
sretan sretati srieda Sriem Sriemac, ali Sremica sriemski, ali sremaki sriemu srie srodnitvo, prema srodnik srodstvo staleki, prema stale staliki, prema stali Stambol i Stambul stanben stanovnitvo, prema stanovnik tapka starjeica starjeina starjeinski starjeinstvo starjeovati starjeti starosjedilac starosjedilaki staro vjerac starovjeran staro vjerka staro vjerski starovremean starozavjetni stepski, prema stepa stieg, mn. stjegovi stiena, ali stjenica stienka stienj stienjak, stienj ka, prema stienj, drugo je stjenjak stienje stiesniti stisak, stiska stjecaj stjecati, stjeem stjecite stjegonoa, ali stieg stjenica, ali stiena stjeniav Stjeninjak stjenjak, stjenjaka (stienje), drugo je stienjak Stjepan Stjepanj-dan Stjepanje Stjepo (dugo je) stjerati stogodinji stolislnik stovaritni, prema stovarite stoac, stoca, stoci stranputica stranputiiti strastan, strastna straan, strana strateki, prema strateg stratitni, prema stratita streha strepiti

120

121

striela
striela, ali strjelica strielac strieljanje strieljati strie strjelica, ali striela strjelimice strjelomet strjelovit strjelja strjeljaki strjeljana strjeljivo studij, instr, studijem studio, studija, instr. studiom stupac, stupca subpolarni subsidiaran subskripcija substancija substantiv substitucija substrat subsumirati subtilan subtrakcija subtropski sudac, sudca, sudci sudba su ben sudbonosan, sudbonosna sudev, prema sudac sudiija 122 sudionitvo, prema sudionik suditni, prema sudite sudjelovanje sudjelovati sudski sudstvo suezki, prema Suez suglasan, suglasna sujevjeran sujevjerje suje vjernost sujevjerstvo sumpor suprasan, suprasna supredak, supredka, supredci supruki, prema suprug suradnitvo, prema suradnik Sused-grad susjed, gen. mn. susjeda (dugo je ) susjeda susjedni susjedstvo susnjeica suspregnuti susresti susretati sustezanje Sustjepan suan, suna sutjeska Sutjeska

sviestan
sutjeski Sutjeanin suvlastnik suvlastnitvo, prema suvlastnik suvratak, mn. suvratci suzbijeni, prema suzbiti suzbiti, suzbijem (vidi biti) svagda svagdanji svagdanji svagdje svatba svatben svean sveanost sveanostnik svear svetac, svetca, svetci svetev sveobi svesti, svedem sveuilitni, prema sveuilite svezak, sveska, svezei svei svezti, svezem sviea, ali svjeast, svjeica Svienica svienjak sviest sviestan, sviestna, komp. svjestniji

sviestiti se
sviestiti se svietenje sviet, ali svjetski svietao, komp. svjetliji svietliti svietlo, ali svjetlost svietljenje svijem, prema svili svisnuti svitak, mn. svitci sviti, svijem (vidi viti) svizac, svizca svizev svjear, ali sviea svjearica svjeast svjeica svjeonoa svjedoanstvo svjedoba svjedoiti svjedok svjedokinja svjesiti svjeati svjetiljica svjetiljka svjetina, ali sviet svjetionica svjetionik svjetlati (se) svjetlost, ali svietlo svjelostni svjetlucati se svjetovati svjetovni, ali sviet svjetovnjak svjetovnjatvo, prema svjetovnjak svjetski svje svjeina svodstvo svratitni, prema svratite svretak, mn. svretci apat, apta aki, prema a aki, prema ag eriat eriatski estdeset estdesetero estdeseterostruk estdesetgodinji estdeseti estdesetina estdesetorica estnaest estnaesterac estnaestero estnaesterostruk estnaestgodinji estnaestorica estosto eststoti esttisui ibica ibka ijem, prema iti

vabska
iti, ijem, ije, ije, ijemo, ijete ipak, ipka iroki Brieg ika kopac, skopca kopce, prema kopac krgoroac, krgoroca, krgoroci kripac, kripca krtac, krtca, krtci krtcv lezka (u.zp. lezija) lezki, prema lezija ljem okac, okca okev, prema okac pijun tampa tedjeti tijem, prema titi titac, titca, titci titi, tijem, tije, tije, tijemo, tijete titnitvo, prema titnik topski, prema top ukunbaba ukundjed upljoroac, upljoroca, upljoroci upljoroev ukati utjeti vabariti vabska

123

vabski
vabski vedska vedski

tetc, prema tetak tetka tetrebi, uman;. prema tetrieb tetrieb, mn. tetrebovi teutoburki, prem-a Teutoburg teak, teka tekoa Tiberiada tiek tielce, ali tjelece tielo, mn. tiela i tjelesa Tielovo, ali tjelovski tiesak tiesan, tiesna, kamp. tjenji i tjeniji tiesniti tiesto, ali tjesten tietiti tipka tisak, tiska tisugodinji(ea) tiina tima Tizian tjedan tjednik tjelesan, tjelesna, ali tielo tjelesnost tjelece, ali tielce tjelovjeba tjelovski, ali Tielovo tjeme tjemenica

tjemenjaa

trgovitni

triada
triada trializam triangulacija triarij trias tridesetgodinji triebilac triebiti, ali otrebina triebljenje, ali otrebljivanje triedar triem, mu. triemovi trienij trier tries, mn, tresovi triesak, trieska trieskati trieslo trieslovina triee triezan, triezna, komp. trezniji triezniti se trieznost, ali treznoa trinaestgodinji triumftriumvirat trivialan trivialka trkalitni, prema trkalite trogode trogodinji trogodinjica tronoac, tronoca, tronoci tronoak, tronoka, tronoci tropski, prema trop troak, troka trpak, trpka trputac, trputca, trputci trska trsni, trsna, prema trs trak trudba trupac, trupca tritni, prema trite tuareki, prema Tuareg tuluki, prema Tuluza tunguzki, prema. Tunguz tutkalo tvrdka Tvrdko U ubieliti ubijem, prema ubiti ubiti, ubijem (vidi biti) ubjel uboki, prema ubog ubotvo ucieniti, ali ucjenjivati uciediti, ali ucjeivati

T
tajnitvo, prema tajnik talambas Talijan Talijane Talijani talijaniti Talijanka talijanski talijantina tambura tangencialan tantiema tapkati tastbina tatbina teleoloki, prema teleolog temporalan teoloki, prema teolog tepac, tepca tepev, prema tepac Terezianum Terezi ja teritorialan teritorij, teritorija, teritorijem terier Tertulian. tetak, mn. tetci 124

tjerala c tjeralica tjerati tjeskoba, prema tjesan tjeskoban tjeskoa .tjesnac tjesnoa tjesnogrudan tjestav, ali tiesto tjesten tjestenina tjeilac tjeitelj tjeiti toksikoloki, prema toksikolog topdija, bolje topnik topnitvo, prema topnik toptati transsibirski trans sub stanciacija trapistski trenutak, mn. trenutci treptati treska, ali trieskati treskotina tresti, tresem treznoa, ali trieznost trenja trgovitni, prema trgovite

ugrizt i
uciepiti, aliucjepkati ucjena ucjenjiva ucjenjivati, ali ucieniti uckati uestnik uilitni, prema uilite udatba udieliti, ali udjelba, udjeljivati udievati, ali udjeti udionitvovati udjelak, gen. udjelka (du goje) udjelba, ali udieliti udjeljivati udjenuti udjeti, ali udievati udovitvo, prema udovica udubsti, udubem uglasbiti ugniezditi se ugnjeiti ugnjesti ugnjeta ugnjetavao ugnjetavaki ugorievanjeugrijati, ugrijem (vidi grijati) ugrijem, prema ugrijati

125

HOllTXll?k

urodak ) prema umieati (drugo je umjean, vjet) umieati, ali umjeavati umijem, prema umi ti i umjeti umiti, umijem (vidi miti) umjeravati umjeren umjerenost umjeriti umjestan, umjestna umjestnost umjestiti umjesto umjean (drugo je umiean) umjenost umjetina umjetvo umjetan umjeti, umijem, umije, umije, umijemo, umijete umjetni umjetnica umjetniki umjetnitvo, prema umjetnik umjetnik umjetnina umjetnost, ali umiee umnoak, umnoka, umnoci umrieti, umrem unakrstan, unakrstna unapre ivati, ali unapriediti unapried unapriediti, ali unapre ivati uniat unieti, unesem unosan, unosna uobe uobitj uozbiljiti se upadak, upadka, mn. upadci upijam, prema upiti upiti, upijem (vidi piti) upletak, mn. upletci upljesniviti se upoprieiti upotreba upotrebljavati upotrebljiv upotrebiti (i upotriebiti) uprieti, uprem uredba urednitvo, prema urednik uresan. uresna urijem, prema uriti uriti, urijem, (vidi riti) urodak, urodka, urodci

uruba uruba uruben useka usiecati, ali usjeci usjeci, usieem, ali usiecati usjeen usjed usjedati usjeknuti (drugo je useknuti se) usjelina usjemeniti se usjesti usjev, gen. mn. usjeva (dugoje) usjevan uskakati (drugo je uzskakati se) uskladititi uskladiti uskoiti uskok uskoriti uslied usna usnaa usnat usnen usnica usnuli uspavati uspievanje, ali uspjeh uspievati, ali uspjeti uspijem, prema uspjeti uspjeh, ali uspievanjc uspjean, uspjenu uspjeti, uspijem (vidi dospjeti), ali uspievuti uspomena uspor usporiti usreiti usred usredotoiti usta ustajati ustanak ustanova ustaa ustaca ustaki ustatvo ustati ustati ustava ustavan ustaviti ustavlja ustmen ustoliili ustoliiti ustopice ustostruiti ustrajati (trajno prema ustrojiti, drugo je uztrajati) ustrieliti ustroj ustrojiti

utjerati ustrojstvo ustruak ustruavanje ustupak ustupiti ue ueeriti uenac uesterostruiti uetati (etajui ui), drugo je uzetati se ui uica uijem, prema uiti uiti, uijem (vidi iti) uska ukopiti uljiv usni utap uteda utedjeti utinuti utrcati ustrojiti uuljati se uur uutjeti utjecaj utjecati utjeha utjeloviti utjelovljenje utjerati 127

ugursuzki, prema ugursuz uhitben ujedanput uklietiti ukosnica, prema kosaukorieniti, ali ukorijenjivati ukorienjen ukrasni ulazak, ulazka, ulazci uliegati ulieniti se uliepiti, ali uljepak ulietati ulievati ulijem, prema uliti uliti, ulijem (vidi liti) uloak, uloka, uloci uljepak, uljepka, ali uliepiti uljepati uljepavanje uljepavati uljeura uljevi, uljeva uljez uljezti, uljezem uljudba umetak, mn. umetci umiee, ali umjetnost umiesiti

126

utjerivanje
utjerivanje utjerivati utjean, utjena utjeitelj utjeiti utjeljiv utrak, utrka, utrci uvesti, uvedem uvezti, uvezeni uvidjeti uviet; uvijeni, prema uviti uviti, uvijem (vidi viti) uvjeravanje uvjeravati uvjeren uvjerenja uvjeriti uvjerljiv uvjetiti (se) uvjet, gen. mn. uvjeta (dugo je) uvjetan uvjetno uvjetovati uvjebati uvjebavanje uvreda, ali uvriediti

uztreptati
uvrtjeti uzak,uzka uzagrabce uzastopce uzavreti uzitati uuvati uzuliti uzda uzfaliti ushien uzhienje uzhit uzhititi (se) uzhodati su uzhtijem, prema uzhtjeti uzhtjeti, uzhtijem, uzhtije, uzhtije, uzhtijemo, uzhtijete uzkipjeti uzklinik uzklik uzkoa uzkomeati uzkotraan uzkraivanje uskraivati uzkrata uzkratiti uzkrisiti Uskrs uskrsni uzkrsnue uzlazak, uzlazka, uzlazci uzlietati, ali uzmiesati uznieti, uzneseni uzobiestiti se uzpeti se, uzpnem se uzpinjaa uzpinjati se uzplahiriti (se) uzplalnuti (se) uzplamtjeti uzpon uzporedan uzporeditii uzporedo uzpostava uzpravan uzpregnuti usprotiviti se uzput uzrastan, uzrastna uzrjeica uzskakati se (drugo je uskakati) uzetati se (drugo je uetati) uztalasati uzto uztrajan uztrajati (drugo je ustrajati, trajno prema ustrojiti) uztrati se uztravati se uztrebati uztreptati

uztrpjeti se
uztrpjeti se uztuk uztvrditi uzvijem, prema uzvitiuzviti, uzvijem (vidi viti) uzivjeti (drugo je uivjeti se) uasan, uasna uba uitak, mn. uitci uivjeti se (drugo je uzivjeti) . uliebitiuljeb uljebina vabac, vabca, vabci Valetinian Valerian Valerijo valjuak, valjuka vampir vapiti, vapijem i vapaj ni variabilan variacija varianta varieta vazda vazdan volikaki, prema velika venecijanski 9 Koriensko pisanje Verdi, Verdija, Verdijem; Verdijev Vergilije veslo veslonoac, veslonoca, veslonoci vesti, vezem, u sloenicama, na pr. povesti, provesti {drugo je vezti, vezem) vezak, vezka vezti, vezem (drago je vesti, na pr. provesti, provedem) viaduki vidjelica vidjelo vidjeti, gl. pril. prosi, vidjevi (dugo je) vieanje . viee vieati vienica vieniki vienik viek, mn. vjekovi vienac, ali vjeni viest, ali vjestnik vijati ,vijem (drugo je viti, vijem) vijem, prema viti i vijati vijutak, mn. vijutci

vjeresija
vinogradski viak, vika, visci vitak, vitka viteki, prema vitez vitetva viti, vijem, vijes, vije, vijemo, vijete; vijenje (drugo je vijati, vijem) vivianit vjean, ali viek vjeit vjenost vje a vjekopis Vjekoslav vjekovan vjekova ti vjekovit vjekovjean vjenconoa, ali vienac vjenan vjenanica vjenani list vjenanje vjenati vjenavati vjeni, ali vienac vjera, gen. mn. vjera (dugo je vjeran, vjerna vjerenica vjereniin vjerenik vjeresija 129

uvreditelj uvre enik uvremeniti se uvriediti, ali uvreda uvrieiti sa

128

vieritba
vjeritba vjeriti vjernik vjerniki vjernitvo, prema vjernik vjerno vjernost vjerodajnica vjerodostojan vjeroizpoviest vjerojatan vjerojatnost vjeroloman vjerolomstvo vjeronauk vjerouitelj Vjerovanje (molitva) vjerovati vjerovnica vjerovniki vjerovnik vjerozakon vjerozakonski vjerski vjerujui vjetnica vjestnik, ali viest vjea vjeala vjealica vjeanje vjeati vjet vjetac, vjetca, vjetci 130 vjetaenje vjetaki vjetak vjetev, prema vjetac vjetica vjetiiji vjetina vjetar vjetren vjetrenica vjetrenost vjetrenjaa vjetrenjast vjetrenje vjetri vjetriti vjetrobran vjetrogonja vjetrokaz vjetromet vjetrovit vjetrovod vjetrulja vjetrua vjeverica vjeveriji vjeba vjeba vjebalite vjebaonica vjebati vjebenica vjebeniki vjebenik Vladko, prema Vladimir

vrea
vlastan, vlastna vlastnica vlastniki vlaslnitvo, prema vlastnik vlastnik vlastnost vlastodrac, vlastodrca, vlastodrci vlastodrev vlaki, prema Vlah vodac, vodca, vodci vodev vodka vodencviet vodomjer vodstvo vojnitvo, prema vojnik vojvodkinja vojvodski vojvodstvo voljeti vozi vrabac, vrabca; vrabci vrabev vrabi vrabji vrabina vratvo Vrape vratca vraki vrebac vrebati

vreast
vrecast vreica vrelite vrelo vrelce vremenit, ali vrieme vremenski vremean, vremena vrenja vreo, vrela vreti, vrim, vrijem vreva vrhovnitvo, prema vrhovnik vriedan, ali vrjednoa vriediti, ali vrjednota vriednost vriednostni vriednostnica vriedati vrieme, vremena vries vriesak vrieslo vriea vrieiti se vrisak, vriska vrjednoa, ali vriedan vrjednota, ali vriediti vrpca vrstnoa vrak, vrka, vrci vritba vrutak, mu. vrutci vrti se, vrzem se zabavitni, prema zabavite zabjeliti i zabieljeti zabijem, prema zabili zabiti, zabijem (vidi biti) zablietiti, ali zabljetavati zacieliti, ali .zacjeljivati zacieniti, ali zacjenjivati zaciepiti, ali zacjcpljivati zacjeljivali,, ali zacieliii zacjenjivati, aii zacieniti zacjepljivati, ali zaciepiti zaastan, zaastna zaetak, nm. zaetci zaetnitvo, prema zaetnik zadak, zadka, zadci zadatak, mn. zadatci zadievanje zadievati, ali zadjeti

zahtjev
zadjeljati zadjenuti zadjeti, zadijem i zadjenem, ali zadievati zadjeva zadjeva zadjevica zadjevojiti se

zadriemati zadrieti, zadrein zadubsti, zadubem zadubina (za duu) zagorievati, ali zagorjeti zagorjelica zagorjeti, ali zagorievati Zagrebanin, prema Zagreb zagrebsti, zagre-bem zagrijati, zagrijem (vidi grijati) zagrijem, .prema zagrijati zagrizak, zagrizka, zagrizci zagrizti, zagrizem zahtievati, ali zahtjev zahtjeti, zahtijem i zahtjednem zahtjev, ali zahtievati

zadobiti (vidibiti)

131

zahtjevnica zahtjevnica zajednitvo, prema zajednica zakrijem, prema zakriti zakriti sakrijem (vidi kriti) zakukuriekati zakulisni, prema kulisa zakutak, mn. zakutci zalazak, zalazka, zalazci zaletjeti (se) zalieiti zaliegati zaliepiti, ali zaljepljivati zalietati se zalievati, ali zaljev zalievanje zalijem, prema zaliti zalistak, zalistka, zalistci zaliti, zalijem (vidi liti) zalizak, zalizka, zalizci zaljepljivati, ali zaliepiti zaliezti, zaljezem zaljetiti zaljev, ali zalievati zuljevaa zamaan, zamana zametak, mn. zametci zamieniti, ali zamjena zamiesiti zamieati, ali zamjeivati zamietiti, ali zamjetba zamjeaj zamjeivati zamjena, ali zamieniti zamjenica zamjeniki zamjenik zamjenit zamjenjivanje zamjenjivati, ali zamieniti zamjera zamjerak zamjeralo zamjeran zamjeranje (dugo

zaplieniti zamotak, mn. zanotci zamrei ti zamrieti, zamrem zaniekati zaniemiti zanieti, zanesem zanoviet zanovietalac, ali zanovjeta (drugo je zanovieta od zanovietati) zanovietalo zanovietati, zanovietam zanovjetaa, ali zanovietalac zaodievanje zaodievati, ali zaodjeti zaodjenuti zaodjeti, ali zaodievati zapievati (drugo je zapjevati) zapijeni, prema zapiti zapili, zapijem, (vidi piti) zapisnik, prema zapis zapjevati, (drugo je zapievati) zaplieniti, ali zapljena, zapljenjivati

zaplienje n
zaplienjen zapljena, ali zaplieniti zapljenjivati zapljeskati
zapodievati, ali za-

zavesti
zaprietiti zaprak, zaprka, zaprci zapucak zaraslica zarastao, zarasla zarijem, prema zariti zariti, zarijem (vidi riti) zrobljenitvo, prema zarobljenik zasiecati, ali zasjeci zasievati, ali zasjevak zasijati, zasijem (vidi sijati) zasijem, prema zasijati zasjeci, zasieem, ali zasiecati zasjeda zasjeda zasjedanje zasjedati zasjednik zasjednuti zasjek zasjeka zasjena zasjenac zasjenak, zasjenka zasjeniti zasjenjen zasjenjivati zasjesti zasjevak zasliepiti, ali zasljepljivati zasliepljen zasliepljenost zasljepljivati, ali zasliepiti zasmijati se, zasmijem se (vidi smijati se) zasmijem se, prema zasmijati se zasmrdjeti zastidjeti (se) zastrieliti zastrieti, zastrem zastudjeti zastupnitvo, prema zastupnik zastupstvo, prema zastupati zasvietliti zasvjedoiti zasvrbjeti zasijem, prema zaiti zaiti, zasijem (vidi siti) zatedjeti (vidi piti) zautjeli zatjecati zatjerati zatrebati zatreptjeti zauviek zavesti, zavedem

P
zamjerati (dugo_/e) zamjera vati (se) zamjeriti (se) zamjerka zamjeivati, ali zamieati zamjetba, ali zamietiti zamjetljiv zamlieiti, ali zamljeivati zamljeivati, idi zamlieiti

podjeti zapodjenuti zapodjeti, ali zapodievati zaporoki (kozaci), prema Zaporoje zapovied, ali zapovjednik zapoviedati, ali zapovjediti zapoviedka zapoviest zapovjediti, ali za poviedati zapovjedni zapovjednica zapovjedniki zapovjednitvo, prema, zapovjednik zapovjednik, ali zapovied zapreivati, ali zaprieenost zapreka, ali zaprieiti zaprieenost, ali zapreivati zaprieiti, ali zapreka zaprieti, zaprem

132

133

zavezak zavezak, zavezka, zavezci zuvezti, zavezem zaviek zavijein, prema zaviti zavili, zavijena (vidi viti) zavjera zavjereniki zavjeriti se zavjesa zavjet zavjetan zavjetnica zavjetovati zavjetrina zavriediti, ali zavre ivati zavrieti, zavrim, za vrij em zavre ivati, ali zavriediti zavretak, ran, zavretci zazbilj(a) zazreti zbaciti zbaen zbijeni, prema zbiti zbilja zbiti, zbijeni (vidi biti) zbiti se, zbude se zbjei se zbjeg, ali bieg zbjeati se . zbliiti zbirka zbog zbogom zbor zborniki zbornik zborovo a zbrajati zbrka zbroj zbuniti zdenac - . . zdjelu zdrav zdrobiti zdrug zdruiti zduan, zduna zdvajati zdvojiti zebsti, zebem zelenba zemljitni, prema zemljite zemljodjelac zemljodjelka zemlj omjer zemljomjerstvo zgaditi (se) zgaziti zglavak zgledati se zglob zgnjeiti zgnuiem, prema zgnjiti zgnjiti, zgnjijem (vidi gnjiti) zgoda zgoditak, mn. zgoditci zgotoviti zgrabiti zgrada zgraati sa zgrbiti zgriti zgrebsti, zgrebem zgrieiti, ali zgrje enja zgrijati, zgrijem (vidi grijati) zgrijem, prema zgrijati zgrizti, zgrizem zgrjesenje, ali zgrieiti zgrnuti zgroziti se zgrtati, zgrem zgraati se zgusnuti zguvati zibica zibka .zievati zievnuti zjenica zlied, zliedi zliediti

zlie enje zlie enje zloupotreba zloupotrebiti (i zloupotriebiti) zodiak zrelost zooloki, prema zoolog zreli na zrelost zrenik zreo, zrela zreti, zrem (gle-. dati) zreti, zrim i zrijem (maturescere, reilen) zubac, zubca, zubci zubatac, zubatca zubanica
zubanik

zvjerinjak zvjerinje zvjerinji zvjerokradica zvjerka, ali zvier zvjerski zvjerstvo .. zvjezdan, ali zviezda Zvjezdana zvjezdar zvjezdarnica zvjezdarstvo zvjezdast zvjezdica, ali zviezda zvjezdo . .. (tako se piu sve slozenice, kojima je prva polovina prema zviezda, na pr. zvjezdolik, zvj ezdoznanstvo) zvjezdovit zvonolievac zvonoljeva

upski dreban, drebna drebanje drebati drebanik drebi drebece drebica drieb, mn. drebovi driebac, driebca driebe, drebeta driebiti se drielo edca eludac, eludca eludan enitba idak, idka idkoa iik, ika, ici lieb, ljebovi liebac, liebca, liebci liebiti liebnjak liezda, ali ljezdan ljebast, ali lieb ljebi ljebovit ljezdan, ali liezda ljezdica upni, prema upa (crkvena) upski, prema upa (upravna)

zubast zubi zumbul zvier, ali zvjerad zviere, zvjereta zvierje zviezda, ali zvjezdica zvie e zvidak, zvidka vidci (ptica) zvjerad, ali zvier zvjerati zvjerav

abac, abca, abci abokriek alostan, alostna ardiniera aritni, prema aritte drebad, ali driebe

134

135