• Embed Doc
  • Copy Link
  • Readcast
  • Collections
  • CommentGo Back
Download
 
 
Strana
1
od
17
 
BOŽJI PLAN SPASENJA
Koncept stvaranja, ili gotovo sve što je povezano sa biblijskom religijom danas ve
ć
ina ljudi prima sapodozrenjem i sumnjom ili ih u potpunosti negira i odbacuje. Materijalisti
č
ka filozofija i razne teorije, kaošto su one o „velikom prasku“ i evoluciji uzimaju se kao kriterijumi za objašnjavanje porijekla života istvarnosti koja nas okružuje. Pitanja etike i morala se relativizuju a svijet uranja u sve dublju zbrku. Ali svakoko želi na razuman, dosledan i logi
č
an na
č
in istražiti ova pitanja, lako može uvidjeti silinu dokaza validnostikoncepta koji je izložen u Bibliji kao i potpuni apsurd i besmislenost pokušaja objašnjenja realnosti na nekidrugi na
č
in.Ovdje
ć
emo se baviti vjerovatno najzna
č
ajnijim segmentom Božjeg otkrivenja – Planom spasenja, sanadom da
ć
e
č
italac zapaziti svu ljubav, dubinu, mudrost i dalekosežnost koja može do
ć
i jedino iz umaBeskona
č
nog Boga.Šta je Plan spasenja i koja je njegova svrha? Zašto je dat? Dokle se stiglo u njegovoj realizaciji i šta je još ostalo da se ispuni? Šta ovaj Plan konkretno zna
č
i za svaku osobu koja živi na Zemlji? Potraži
ć
emoodgovore u Svetom Pismu i dati sažetu perspektivu koja može poslužiti kao osnova za dalje prou
č
avanje.
Kada se pojavila potreba za uvo
đ 
enjem Plana spasenja i zašto?
Postanje 1. glava: „U po
č
etku stvori Bog nebo i zemlju… Tada pogleda Bog sve što je stvorio, i gle,
dobro bješe veoma
. I bi ve
č
e i bi jutro, dan šesti.”Jevan
đ
elje po Jovanu 1. glava: „U po
č
etku bješe Rije
č
, i Rije
č
bješe u Boga, i Bog bješe Rije
č
… Sve jekroz Nju postalo, i bez Nje ništa nije postalo što je postalo.”Vidimo da se u ovim tekstovima opisuje stvarala
č
ki akt od strane jednog nadmo
ć
nog samopos-toje
ć
eg entiteta (vidi Kološanima 1,15-17) koji je doveo svemir i planetu Zemlju u postojanje i uspostaviozakonitosti po kojima
ć
e se sve stvoreno vladati i održavati.Postanje 1,26.27: „Potom re
č
e Bog: Da na
č
inimo
č
ovjeka po svom obli
č
 ju, kao što smo mi, koji
ć
ebiti gospodar od riba morskih i od ptica nebeskih i od stoke i od cijele zemlje i od svih životinja što se mi
č
upo zemlji. I stvori Bog
č
ovjeka po obli
č
 ju svom, po obli
č
 ju Božjem stvori ga; muško i žensko stvori ih.”Jov 38,6.7: „Na
č
em su podnožja njena (Zemlje) uglavljena? Ili ko joj je metnuo kamen ugaoni? Kadpjevahu zajedno zvijezde jutarnje i svi sinovi Božji klikovahu.”Iz ovih redaka vidimo da je Bog stvorio
č
ovjeka po svome obli
č
 ju, dakle kao intelektualno, kreativno,moralno bi
ć
e, koje
ć
e odražavati Njegov lik u svojim djelima i namislima i brinuti se o planeti i drugimstvorenjima koja su mu podre
đ
ena. To stvaranje pratila su druga inteligentna bi
ć
a u svemiru i radovala se.Kako je Bog zamislio da funkcioniše odnos izme
đ
u Njega i stvorenih bi
ć
a i izme
đ
u njih samih? 1.Jovanova 4,7.8.16: „Ljubazni! Da ljubimo jedan drugog; jer je ljubav od Boga, i svaki koji ima ljubav od Boga je ro
đ
en, i poznaje Boga. A koji nema ljubavi ne pozna Boga; jer je Bog ljubav… I mi poznasmo i vjerovasmoljubav koju Bog ima k nama. Bog je ljubav, i koji stoji u ljubavi, u Bogu stoji i Bog u njemu stoji.”Šta Sveto Pismo zapravo podrazumijeva pod ljubavlju? Znamo da je danas taj pojam veoma iskom-promitovan.Jovan 14,15: „Ako imate ljubav k meni, zapovijesti moje držite.” Iz ovog (i mnogih drugih tekstova)vidimo da prava ljubav podrazumijeva voljnu poslušnost. Kome i
č
emu? Isus Navin 22,5: “Samo pazitedobro da vršite zapovijest i zakon, što vam je zapovijedio Mojsije sluga Gospodnji, da ljubite Gospoda Bogasvog i da hodite svim putevima Njegovim, i
č
uvate zapovijesti Njegove i držite ih se, i da Mu služite svimsrcem svojim i svom dušom svojom.”Nemija 9,6: „Ti si sam Gospod; Ti si stvorio nebo, nebesa nad nebesima i svu vojsku njihovu, zemljui sve što je na njoj, mora i sve što je u njima, i Ti oživljavaš sve to, i vojska nebeska Tebi se klanja.”
 
 
Strana
2
od
17
 O
č
ito da je Bog stvorio cijeli svemir sa jasnom koncepcijom moralnih i prirodnih zakonitosti pokojima se tvar ima upravljati. Inteligentna bi
ć
a svoju poslušnost trebala su izražavati
voljnim aktom ljubavi
 prema Stvoritelju i drugim stvorenjima. Uslov za postojanje ljubavi je slobodna volja, a ona se uvijek možeusmjeriti u nekom alternativnom pravcu ili zloupotrijebiti. Upravo kao što kaže slede
ć
i redak:Jezdra 9,10: „Sada dakle šta da kažemo, Bože naš, posle toga? Jer ostavismo zapovijesti Tvoje.”Kao što ljudi zanemaruju Božje zapovijesti, na sli
č
an na
č
in postupilo je jedno stvoreno bi
ć
e:Jezekilj 28,6.12-17: „Zato ovako veli Gospod Gospod: Što
izjedna
č
uješ srce svoje sa srcem Božjim
…Ti si pe
č
at savršenstva, pun si mudrosti, i sasvim si lijep. Bio si u Edemu, vrtu Božjem; pokrivalo te je svakodrago kamenje: sarad, topaz, dijamant, hrisolit, onih, jaspis, safir, karbunkul, smaragd i zlato; onaj dan kadsi se rodio na
č
injeni ti biše bubnji tvoji i svirale. Ti si bio heruvim, pomazan da zaklanjaš; i ja te postavih; tibješe na svetoj gori Božijoj, ho
đ
aše posred kamenja ognjenog.
Savršen bješe na putevima svojim od danakad se rodi dokle se ne na
đ
e bezakonje na tebi
. Od mnoštva trgovine svoje napunio si se iznutra nasilja, igriješio si; zato
ć
u te baciti kao ne
č
istotu s gore Božje, i zatr
ć
u te izme
đ
u kamenja ognjenog, heruvimezaklanja
č
u!
Srce se tvoje ponese ljepotom tvojom, ti pokvari mudrost svoju svjetloš
ć
u svojom
; baci
ć
u tena zemlju, pred careve
ć
u te položiti da te gledaju.”Iz gornjeg opisa vidimo da je ovaj an
đ
eo zaklanja
č
po
č
eo da gaji pretenzije da i on bude kao Bog, dausmjerava sve ve
ć
u pažnju na sebe i da misli kako je sam sebi dovoljan. Takav
č
in Biblija kvalifikuje kao„bezakonje“ odnosno uvo
đ
enje koncepta koji se suprostavlja Božjem poretku i ustrojstvu života. Ukoliko bise jedan takav koncept pokazao ta
č
nim, to bi automatski zna
č
ilo da Božje stvaranje i uspostavljeni poredaknijesu savršeni. Me
đ
utim, ova pobuna imala je druga
č
iji epilog od onog koji je o
č
ekivao ovaj an
đ
eo.Isaija 14,12-14: „Kako pade s neba, zvijezdo danice (Lucifere), k
ć
eri zorina (sine jutra)? Kako seobori na zemlju koji si gazio narode? A govorio si u srcu svom: Iza
ć
i
ć
u na nebo, više zvijezda Božjihpodignu
ć
u presto svoj, i sješ
ć
u na gori zbornoj na strani sjevernoj; iza
ć
i
ć
u u visine nad oblake,
izjedna
č
i
ć
use s Višnjim
.”Svaka ideologija zahtijeva svoje pristalice. Da bi mogao realizovati svoje zamisli, Luciferu je trebalapodrška drugih an
đ
ela. Otkrivenje 12,4: „I rep njen odvu
č
e
tre
ć
inu
zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju.”Otkrivenje 12,7: „I posta rat na nebu. Mihailo i an
đ
eli Njegovi udariše na aždahu, i bi se aždaha ian
đ
eli njeni. I ne nadvladaše, i više im se ne na
đ
e mesta na nebu. I zba
č
ena bi aždaha velika, stara zmija,koja se zove
đ
avo i sotona, koja vara sav vasioni svijet, i zba
č
ena bi na zemlju, i an
đ
eli njeni zba
č
eni biše snjom.”Lucifer je o
č
ito imao veliki prividni po
č
etni uspjeh u promociji svog koncepta. On je napao poredak izakon koji je Bog uspostavio, jer to je ujedno bilo i sredstvo da obori Zakonodavca za
č
ijim položajem je
č
eznuo. Duh nezadovoljstva i nepovjerenja potajno se širio me
đ
u an
đ
elima, sve dokle nije prešao uotvorenu pobunu. Bog je mogao da se služi samo onim sredstvima koja su u skladu sa istinom, ljubavi ipravdom. Zato
č
ak i posle otvorene pobune On nije uništio Lucifera odnosno Sotonu kako bi se istinskikarakter uzurpatora jasno pokazao. Zbog ovih optužbi tako
đ
e se javila neophodnost pokazivanjasavršenstva Božjeg zakona i pravednosti Njegove vladavine pred cijelim svemirom.Posle osuje
ć
ivanja daljih aktivnosti na širenju pobune na Nebu, Sotona je svoje nove pristalicenašao na planeti Zemlji.Postanje 3. glava: „Ali zmija bješe lukava mimo sve zvijeri poljske, koje stvori Gospod Bog; pa re
č
eženi:
Je li istina da je Bog kazao
da ne jedete sa svakog drveta u vrtu? A žena re
č
e zmiji: Mi jedemo rod sasvakog drveta u vrtu; samo rod s onog drveta usred vrta, kazao je Bog, ne jedite i ne dirajte u nj, da neumrete. A zmija re
č
e ženi:
Ne
ć
ete vi umrijeti; nego zna Bog da
ć
e vam se u onaj dan kad okusite s njegaotvoriti o
č
i, pa
ć
ete postati kao bogovi i znati šta je dobro šta li zlo
. I žena vide
ć
i da je rod na drvetu dobarza jelo i da ga je milina gledati i da je drvo vrlo drago radi znanja, uzabra rod s njega i okusi, pa dade i mužusvom, te i on okusi.”Sotona se poslužio zmijom kao medijumom za navo
đ
enje naših praroditelja na sumnju u BožjuRije
č
, a zatim preko insinuacije da im Bog u stvari uskra
ć
uje ve
ć
e znanje i dobrobit – na otvorenu
 
 
Strana
3
od
17
 neposlušnost. Time je opet postigao prividan uspjeh u svojoj borbi protiv Boga. Me
đ
utim, kad je Bogkršiteljima zakona objavio posledice tog
č
ina, kazao je i nešto što je otvorilo nadu povratka izgubljenogpoložaja i obnovu Božje prvobitne namjere:Postanje 3,15: „I još me
ć
em neprijateljstvo izme
đ
u tebe (zmije odnosno Sotone) i žene i izme
đ
usjemena tvog i sjemena njenog; ono
ć
e ti na glavu stajati a ti
ć
eš ga u petu ujedati.” Ovo je zna
č
ilo daSotona ne
ć
e imati potpunu kontrolu nad stanovnicima Zemlje kako je priželjkivao. Postoja
ć
e nešto što
ć
e
č
ovjeku omogu
ć
iti da obnovi pokidane veze sa Bogom. Ukoliko
č
ovjek to ho
ć
e. Oni koji ne prihvate na
č
inkoji je Bog obezbijedio za povratak izgubljenog statusa kvalifikova
ć
e se kao „sjeme zmijino“. Tako je
č
ovje
č
anstvu nagoviješten
veliki Božji plan spasenja
. To je automatski uvelo dva koncepta u sukob, i SvetoPismo dalje opisuje razvoj velike borbe kroz istoriju i njen kona
č
an ishod. Pad u anarhiju i grijeh poremetio je i sve ostale odnose (vidi Postanje 3,16-19; Rimljanima 8,20.22).Sam
č
ovjek nije više imao kapaciteta da obnovi razvaljeni duhovni odnos sa svojim Stvoriteljem.Jeremija 13,23: „Može li Etiopljanin promijeniti kožu svoju ili ris šare svoje? Možete li vi
č
initi dobro nau
č
ivšise
č
initi zlo?” Potomci Adama i Eve ra
đ
ali su se po obli
č
 ju palog
č
ovjeka (Postanje 5,3).Prekršeni Božji zakon zahtijevao je smrt grešnika. Rimljanima 5,12: „Zato, kao što kroz jednog
č
oveka do
đ
e na svijet grijeh, i kroz grijeh smrt, i tako smrt u
đ
e u sve ljude, jer svi sagriješiše.” Rimljanima6,16: “Ne znate li da kome dajete sebe za sluge u poslušanje, sluge ste onog koga slušate, ili grijeha za smrt,ili poslušanja za pravdu?” 5. Mojsijeva 30,15: “Gle, iznesoh danas preda te život i smrt, dobro i zlo.” 1.Korin
ć
anima 15,56: “A žalac je smrti grijeh, a sila je grijeha zakon.” Jakov 1,15: “Tada zatrudnjevši slast ra
đ
agrijeh; a grijeh u
č
injen ra
đ
a smrt.” Jedini razlog zašto ova kazna nije odmah primijenjena je stupanje udejstvo Plana spasenja.
Č
ovjek je, dakle, od svog pada postao podložan sadejstvu dva razli
č
ita neumitna zakona: 1) zakonugrijeha (vidi Rimljanima 3:9) ; i 2) Božjem moralnom zakonu koji zahtijeva apsolutnu pravdu! Cijela svrhaPlana spasenja bila je izbaviti
č
ovjeka iz jedne takve nemogu
ć
e situacije.Bog u Svetom Pismu se opisuje kao sveznaju
ć
i. Isaija 46,10: „Koji od po
č
etka javljam kraj i izdalekašto još nije bilo; koji kažem: namjera moja stoji i u
č
ini
ć
u sve što mi je volja.” On je u svom predznanju vanprostora i vremena morao znati i za predstoje
ć
u pobunu svojih stvorenja. Znao je, a ipak je stvarao poplanu. Znao je i cijenu iskupljenja i obnove. Znao je i šta
ć
e to kona
č
no donijeti. Ali krenimo redom.Titu 1,2: „Za nadu vje
č
nog života, koji obe
ć
a nelažni Bog
prije vremena vje
č
nih
.” 2. Timotiju 1,9:„Koji nas spase i prizva zvanjem svetim, ne po djelima našim, nego po svojoj naredbi i blagodati, koja nam jedana u Hristu Isusu prije vremena vje
č
nih.” Bog je imao spreman Plan spasenja u slu
č
aju pobune još uvje
č
nosti prije samog
č
ina stvaranja.Sam Božji Sin trebalo je da se poistovjeti sa svojim palim stvorenjima i na sebe preuzme kaznu kakobi ih iskupio i oslobodio ropstva grijehu i smrti. 1. Petrova 3,18: „Jer i Hristos jedanput za grijehe našepostrada, pravednik za nepravednike, da nas privede k Bogu…” Jevrejima 2,15.16: „Budu
ć
i, pak, da djecaimaju tijelo i krv, tako i On uze udio u tome, da smr
ć
u satre onog koji ima državu smrti, to jest
đ
avola; i daizbavi one koji god od straha smrti u svemu životu biše robovi.”To je zna
č
ilo Njegov voljni pristanak,
č
in ljubavi. Jovan 10,17.18: „Zato me Otac ljubi, jer ja (Hristos)dušu svoju polažem da je opet uzmem. Niko je ne otima od mene, nego je ja sam od sebe polažem. Vlastimam položiti je i vlast imam uzeti je opet. Ovu sam zapovijest primio od Oca svog.”Planeta Zemlja je, dakle, postala pozornica velike borbe i realizacije Plana spasenja. 1. Korin
ć
anima4,9: „...Jer bismo gledanje i svijetu i an
đ
elima i ljudima.” Ali da li je ovaj veliki plan obuhvatio samostanovnike Zemlje? Kološanima 1,20: „I kroza Nj da primiri sve sa sobom, umirivši krvlju krsta Njegova,kroza Nj sve, bilo na zemlji ili na nebu.” Jevrejima 9,22-24: “I gotovo sve se krvlju
č
isti po zakonu, i bezprolivanja krvi ne biva oproštenje. Tako je trebalo da se obli
č
 ja nebeskih (zemaljska svetinja) ovima
č
iste, asama nebeska boljim žrtvama od ovih. Jer Hristos ne u
đ
e u rukotvorenu svetinju, koja je prilika
prave
, negou samo nebo, da se pokaže sad pred licem Božijim za nas.” Iz ovih tekstova vidimo da Plan spasenja imasvemirske dimenzije i da se na Nebu (mjestu Božjeg prebivanja) odvija stvarni proces pomirenja. Vrati
ć
emo
of 00

Leave a Comment

You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...
You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...