STA JE

V
ALAC Advocacy and Legal Advice Centre je projekat koji je osmiljen od strane Transparency International-a iz Berlina. Projekat je 2003. godine krenuo sa implementacijom od Transparency International Rumunije, Makedonije i Bosne i Hercegovine. U dananje vrijeme, postoji preko vie od 50 zemalja ( od Istone Evrope, Balkana i Junog Kavkaza preko Afrike, Azije, Latino Amerike i Bliskog ALAC komponente:

ALAC?
Istoka), koji rukovode ALAC projektom ili tzv. Centrima koji pruaju besplatnu pravnu pomo u borbi protiv korupcije. ALAC prua alternativni instrument pravne, logistike i informativne pomoi svima graanima i graankama na podruju Bosne i Hercegovine, koji su suoeni sa problemima korupcije. 0800 55 555 je besplatna linija za prijavu sluajeva korupcije. Linija je dostupna svim graanima, svakim radnim danom od 09 - 17h. Slui kao primarno komunikaciono sredstvo na kojem lica mogu dobiti osnovne informacije: Radi zatite njihovih prava i kratke analize njihovog problema, Davanjem kontakt podataka nadlenih institucija ili nevladinih organizacija u BiH, Usmenim saoptavanjem administrativnih procedura u sluajevima postojanja koruptivnog elementa.

Elektronske prijave korupcije u zadnjih dvije godine rada ALAC-a predstavljaju najefikasniju, najpouzdaniju i najee korienu metodu prijave korupcije ko-

risnika koji se slue internetom. Rairena mogunost prijave putem interneta se moe koristi putem zvaninog sajta TI BiH ili putem socijalnih mrea.

Redovnom godinjom promocijom ALAC-a na lokalnom (optinskom) nivou, ostvaruje se vidljivost projekta za udaljena (kao i ruralna) mjesta Bosne i Hercegovine. ALAC funkcionie: Primanjem graanskih prijava. Vrenjem analize sluajeva i davanjem neobavezujuih pravnih savjeta. Vrenjem pritiska na dravne organe s ciljem donoenja zakonite odluke zasnovane na vladavini prava. Aktivnim radom i saradnjom sa strankama pri rjeavanju specifinih sluajeva krenja Zakona o slobodi pristupa informacijama i Zakon o sukobu interesa. Informisanjem i edukacijom graana i graanki BiH o korienju pravnih sredstava koje im stoje na raspolaganju. Vrenjem monitoringa nad radom javne administracije. Obavijetavanjem javnosti o radu ALAC-a na osnovu press izvjetaja i saradnjom sa novinarima i akademicima.

ALAC projekat je dio globalnog pokreta, ija je misija zaustavljanje korupcije i promovisanje transparentnosti, odgovornosti i integriteta u svim sektorima drutva.

INTERVJU!

ALAC

PROBIJA TAMU

BALKANA
U intervjuu o nastanku, razvoju i modelu projekta ALAC Advocacy and Legal Advice Centre, izjave su davali Sran Blagovanin, izvrni direktor Transparency International BiH i Slagjana Taseva, predsjednica Transparency International Makedonija.

Kako je nastala ideja ALAC-a i ko je bio idejni tvorac projekta? Sran:

Slagjana:

Ideja za nastanak ALAC-a je u stvari bila logian nastavak svega onog to je Transparency International (TI) radio do tada irom svijeta. U njegovom pokretu je sve vie rasla svijest, da iza uraenih nalaza, istraivanja, indexa i analiza korupcije - stoje ljudi kao individue, koje je korupcija lino pogodila. U tom periodu je veliki doprinos operacionalizaciji ideje dao Ben Elers.

Makedonija se prije uspostavljanja ALAC modela, u 2002. g. suoavala sa problemom nefukcionalnih institucija, kada su se graani poeli obraati kancelariji Transparency Makedonija (TM), radi prijave problema u vezi s korupcijom. Nakon to je ideja pruanja besplatnih pravnih savjeta bila prezentovana na regionalnom sastanku u Berlinu, sa predstavnicima iz Rumunije, Srbije, BiH, Hrvatske, Makedonija i Bugarske, ista je bila prihvaena u smislu pribliavanja antikorupcijskih aktivnosti - graanima.

Moete li nam ukratko pribliiti sliku ranih poetaka funkcionisanja ALAC projekta iz 2003. godine? Sran:

Gledajui unazad, kako se projekat razvio do dananjeg vremena i ta se sve promjenilo? Slagjana: Sran: Snaga ALAC Centara potie iz sprege Graanin ALAC Institucije.

Bilo je potekoa u ranim poecima, od tehnikih problema - uspostavljanja i funkcionisanja besplatne telefonske linije (0800 55 555), do pronalaenja pravnih strunjaka za oblast besplatne pravne pomoi u spregi sa korupcijom. U to vrijeme, sjeam se da su advokatske komore bile protiv ALAC projekta, iz straha da bi potencijalnog gubitka klijenata. Gledajui projekat iz regionalnog ugla, na kojem je radilo nekolicina ljudi, sa minimalnim finansijskim sredstvima - danas imamo sliku da se ALAC implementira u skoro 60 zemalja irom svijeta u kojima je vie od 120 000 ljudi primilo osnovnu vrstu pravne pomoi, savjeta, itd. ALAC je najdugovjeniji projekat orgnaizacije, na kojem radi veina zaposlenih lica i spoljnih saradnika. Identifikacijom problema iz ALAC-a se daje odlina osnova za razvoj drugih projekata.

Kakvu ulogu ALAC igra u radu nacionalnog ogranka Transparency International? Sran:

Slagjana:

ALAC u svojoj punoj zrelosti inspirie alternativne modele, a meunarodna zajednica prepoznaje takav uticaj u radu i znaaju TI ogranka.

Moete li pojasniti koja je direktna korist od ALAC projekta i kako se ljudska prava ostvaruju kroz ALAC? Sran:

Slagjana:

Korist se ostvaruje direktnim putem, pruanjem besplatne pravne pomoi njegovim korisnicima - graanima, ime se ostvaruje zatita ljudskih prava i graanskih sloboda. Druga je okrenuta ka sistemskom rjeavanju uoenih problema (na koje graani ukazuju), kroz prijedloge unaprijeenja dravnih politika i/ili izmjenama zakonskih okvira. Dobijajui nepristrasan i besplatan pravni savjet, graanin prestaje biti rtva i postaje dio mehanizma u borbi protiv korupcije. Svijest o pravima kod graana - doprinosi spreavanju korupcije. Ideja ALAC-a je bila i ostala da se na pojedinanim sluajevima pokuavaju rjeavati sistemski problemi. Ponosan sam to smo i pored brojnih pritisaka i zastraivanja nastavili da pruamo pomo svima koji su to od nas traili.

Kojim modelom rada se ALAC najbolje bori protiv korupcije i kakvi su njegovi rezultati na tom polju? Sran:

Slagjana:

Da se neije pravo ostvari ili adekvatno zatiti, potrebna je i saradnja sa javnim ali i civilnim sektorom? Kako funkcionie institucionalna i meunarodna podrka projektu? Sran:

Snaga ALAC-a potie od individua. Transparentnost postupka je u sutini stvari. Informacija je onaj deo graanske svakodnevice kojom se najee manipulie. Svojim svjetlom ALAC probija tamu. On informie graane o njihovim pravima i dobija informacije od institucija, na osnovu kojih trai promjene u sistemu. Postoji kvalitetna saradnja sa pojedinim dravnim akterima, iako se generalno stanje saradnje moe ocijeniti kao nezadovoljavajue. Bez meunarodne podrke ALAC ne bi ni postojao. Meunarodna podrka projektu je prepoznatljiva. Donatori iz Evrope, vremenom sve vie razumijevaju potrebe ALAC Centara.

Slagjana:

Na koji nain ALAC javno zagovara borbu protiv korupcije? Sran:

Slagjana:

Putem socijalnih mrea, koje okupljaju ogroman dio internet populacije. Najvei broj zaprimljenih prijava dolazi elektronskim putem. Slanjem promotivnog materijala lokalnim optinama se vodi rauna i o starijim generacijama. Mi se obraamo graanima i institucijama. Na je poziv na bilbordima, internetu i trgovima. I mi smo graani i tamo smo gdje su i oni.

ta biste poruili svima osobama koji imaju stav da je korupcija stvar obiaja ili jedan od naina tzv. balkanskog poslovanja? Sran:

Slagjana:

To je samo izgovor da se ne ini nita! Rije je o uspostavljanju sistema, a nikakvom genetskom problemu ili prokletstvu ovih prostora. To govore ljudi koji bi htjeli da ovi prostori zauvijek ostanu tamnice! Oni koji razmiljaju o svojoj i budunosti svoje djece, koji posluju asno - ne pronalaze u sebi takav obiaj, a jo manje norme poslovanja...

INTERVJU!

ALAC CENTAR OPO^EO

SA RADOM
GRA\ANKI I GRA\ANA

BIH KONTAKTIRALO ALAC PUTEM LINIJE

0800 555555

1200+

10000+

SLU^AJEVA REGISTROVANO

2003

ANTI-KORUPCIONA POLITIKA:

STATI
god.

ISTIKA
KO PRIJAVLJUJE KORUPCIJU?

60%
MU[KARCI

20%
@ENE

Anonimne prijave u najve}em broju dolaze putem email-a

20%
OD TI BiH

SLU^AJEVA INICIRANO

Najvei broj lica sa kojima ALAC radi su rtve korupcije!

IZ LICNOG UGLA
V
Studirati na dravnom ili privatnom univerzitetu postaje sve vea dilema. Dok dravni fakulteti u Bosni i Hercegovini dre gard koji se oslanja na iskustvo, tradiciju i znanje, privatni fakulteti u posljednjih nekoliko godina privlae sve vie mladih predvidljivim nastavnim programom koji obeava brzo sticanje diplome ukoliko ste redovan platia. Iako takvu dilemu nije imala naa sagovornica, koja studira na dravnom fakultetu u Banjoj Luci, ivot i loa situacija u visokom obrazovanju mijenjaju tokove njenih planova. Njena pria o polaganju ispita u ime drugih studenata je mnogima poznata, ali zbog osjetljivosti teme i moguih posljedica, identitet ostaje tajan ( G.T.). Moe li mi objasniti kako je dolo do toga da si danas, u septembarskom ispitnom roku, posjetila jedan od privatnih fakulteta u Banjaluci i polagala ispit za drugu studentkinju? Pretpostavljam da si u cijeli ovaj proces ula preko preporuke ili kontakta? G.T.: Da, metoda prijateljiina prijateljica. Jednoj od studentikinja na privatnom fakultetu je bilo neophodno da poloi ispit za uslov. Otili smo na kafu i ja sam pristala. Prije samog ispita, pokazala mi je ko je profesor, a ko asisent, isto da se lake snaem. Bez problema sam uradila pismeni dio ispita sa njenim indeksom, iako uopte ne liimo. Imala sam i svesku sa uraenim zadacima u sluaju da zatreba, ali da budem iskrena, kada sam je otvorila umrla sam od smijeha. Sprdaina od zadataka i ispita. Ispit je trajao pola sata, a ja sam uradila zadatke za pet minuta, ali nisam smjela odmah izai jer bi profesor posumnjao u brzinu, a samim time u identitet. A G.T.: Prazan novanik. Studentkinja sam, imam puno trokova, a volim i da hodam po kafanama kada imam vremena. Roditelji mi plaaju kolarinu i mjesenu kartu, ali za ostalo se sama moram snalaziti. Ne mogu traiti od roditelja za kafu, pa radim svata: branje kukuruza, kupljenje ljiva, instrukcije... nita od navedenog nije stabilno i uvijek moram da traim nove naine da zaradim. Poto mi od ruke idu prirodne nauke, a to je veini bauk, desilo se da sam poela polagati ispite za druge. Uz nadoknadu, naravno.

STUDENTSKA PRIA

KENAN HALILOVI

zadaci, kao to rekoh, su za djecu smijurija, tipa 2X + 5 = 9. ak sam uspjela da uradim ispit i za nekoliko studenata koji su sjedili u blizini, da ubijem vrijeme. Inae, profesor i asistent se smjenjuju na ispitu i lake je sve ovo uraditi kod asistenta. Niko nije posumnjao da ti ne studira na tom fakultetu? G.T.: Ma, jok. Kada doe na ispit, profesor ne otvara prvu stranu indeksa. To je strana koja se ne otvara. Ne bih sad da ulazim u to da li je sluajno ili namjerno. Ja nisam imala problema do sada, moda zato to sam esto mijenjala i boju kose. Mislim, deavalo se sluajno. Ukoliko ima usmeni dio ispita, profesor esto pita odakle sam. Jednom sam bila iz Bihaa, ini mi se. Koliko kota? G.T.: Dvadeset maraka je za tebe. Inae, trideset. Zar to nije niska cijena?

imam strah da e me profesor prepoznati. Do sada je sve plaeno. Kad se zavri ispit, ja sa indeksom izaem napolje i slijedi primopredaja. Ima li iskustva na dravnim fakultetima? G.T.: Mnogi govore kako je na dravnim fakultetima sve isto ali znamo da nije. Istina je da se tee moe polagati ispit za drugog, ali tu je tehnologija poput MMS-a, recimo. Kada profesor da zadatke, student uslika kamerom, meni stigne MMS, ja poaljem rjeenja na isti nain. Planira li da proiri trite i kakvo je stanje sa konkurencijom? G.T.: Ima konkurencije, sve moje kolege rade isto. I nisu u pitanju samo prirodne nauke, poput matematike ili statistike. Kolege sa engleskog ili njemakog jezika takoe imaju posla. Na ovim fakultetima na kojima to sad radim, planiram i dalje da ostanem, a nisam sigurna da li bih proirivala. Imala sam ponudu da za osnovca radim zadatke ali bilo mi bezveze, neka nesto naui. Ti to kao ima etiku? G.T.: Da!

G.T.: Pa i ne mora da bude. Izlazila sam na ispit za troje studenata istovremeno, tj. dobro sam unovila provedeno vrijeme. Od dvije djevojke sam traila etrdeset ali eto, one su mi dale pedeset, a momak je dao tideset maraka. Znai, ukupno sedamdeset maraka. Je li sedamdeset maraka malo danas? Kakve ocjene dobija?

ta oekuje u budunosti?

G.T.: Uradim sve tano ali proli put sam dobila est jer sam automatski napisala rezultat. Znala sam napamet koliko je korijen iz sto dvadeset i jedan, a profesor je posumnjao da sam prepisala. Stvarno ne bi bilo smisla da se prepirem, uostalom ocjena nije ni bitna. Bilo je i veih ocjena, osmica. Ali cijena je uvijek ista. Deava li se da ti studenti ne plate? G.T.: Nisam ja toliko esto polagala ispite za druge, upravo sam odbila jednu djevojku jer

G.T.: Razmiljala sam o mogunosti studiranja na privatnom fakultetu, imala bih pravo automatskog upisa na etvrtu i studentskim mukama brzo doao bi kraj. Svjesna sam ta radim i situacije oko sebe. Znam da e studenti za koje polaem ispite sutra biti na funkcijama a da u ja moda biti nezaposlena. Uostalom, moj otac je radio istu stvar za druge. Oni su sada ti koji donose odluke, a ta je on? Obian radnik. Ali, meni je potreban novac. Jasna Dragojevi Univerzitet u Banjoj Luci Fakultet politikih nauka Master Komunikologije

ALAC SLUAJ

Diskriminacija TAXI djelatnosti u Zenici

STA SMO
V

POSTIGLI

U okviru redovnih aktivnosti i postignutih rezultata, ALAC razvija prie o prirodi sluajeva sa kojima se bavi, institucionalnim preprekama i postignutim ciljevima.

U sljedeem primjeru, vrenjem pravovremenog institucionalnog pritiska, ALAC je uz pomo Ombudsmana BiH uspio da ostvari pozitivan rezultat na polju dokazivanja posredne diskriminacije, izmjenom pravilnika koji e u budunosti omoguiti veu jednakost svim licima u konkurenciji bavljenja taksi djelatnosti, na podruju Optine Zenica.

Diskriminacija TAXI djelatnosti u Zenici

Polovinom marta 2012.g., na adresu Transparency International BiH (TI BiH) je dolo lino pismo oteenog graanina, u kojem su bile iznijete osnovane pritube na rad Udruenja taksista Zenica taksi. U predstavci je bio opisan nain na koji je Udruenje po ovlaenju od Optine Zenica - sprovodilo razliita bodovanja kandidata, po pitanju dobijanja prvenstva za dodjelu taksi stajalita, omoguavajui direktnu favorizaciju jednih kandidata naspram drugih. Optina je odlukom ovlastila Udruenje taksista Zenica taksi da pravno raspored taksi vozila na taksi stajalitima, kriterijume za red prvenstva i rangiranja kandidata na listi prioriteta za raspored na staksi stajalitima. kriminatorne odredbe, i da nije usklaen sa Odlukom o organizaciji i nainu obavljanja taksi prevoza putnika na nivou ZD Kantona, pri tome traei zvanian stav optinske Slube za ekonomske odnose i preduzetnitvo. U odgovoru, Optina Zenica je citirala kantonalne odredbe o prenosu nadlenosti (u tom pitanju) na Udruenje Zenica taksi, ne odavajui nikakvu zainteresovanost ili zabrinutost za eventualno oteena lica. Zbog postojanja posredne diskriminacije u konkretnom sluaju, TI BiH se obratio Instituciji Ombudsmana za ljudska prava u BiH. Po otvaranju postupka, TI BiH je iznio argumentovana miljenja i dokaze evidentne diskriminacije. U preporuci Optini, Ombudsman BiH je nesumnjivo utvrdio da se zbog odredbe o razliitom bodovanju djeca taksista i kandidata koji to nisu, te dvije grupe dovode u razliit poloaj, iako se nalaze u slinoj situaciji, jer se kandiduju za isto mjesto, a jednako ispunjavaju ostale formalne uslove za vrenje taksi slube. Postupak je okonan u nau korist, izdavanjem negativne preporuke Udruenju taksista Zenica Taksi s ciljem izmjene spornih odredbi.

Zenica taksi je spornim Pravilinkom favorizovala djecu taksista u odnosu npr. boraku populaciju i redovne kandidate, obzirom da se taksi stajalita dodijeljuju na osnovu bodovanja. Po praviliniku djeca taksista koja su obavljala djelatnost ili djeca taksista u penziji, su dobijala 8 bodova, dok bi redovni kandidati (za svaku godinu ekanja) dobijali po samo 1 bod! U prevodu, obini graanin koji se ne bi vodio na listi prioriteta, bi trebao da provede na ekanju 8-10 godina, kako bi eventualno ostvario mogunost dobijanja taksi stajalita. Sporni Pravilnik je posredno diskriminirao i osobe enskog pola, zato to se pri kandidovanju za taksi stajalita, dodatno bodovalo i uee u Oruanim snagama Federacije BiH. Transparency International BiH se prvobitno obratio Optini Zenica, objanjavajui da Pravilnik sadri dis-

REATIVNOST K JA KORUPCIJU RAZBI

ELVIS DOLI

U sklopu generalnog opredjeljenja Transparency International BIH, s ciljem podizanja svijesti u borbi protiv korupcije, 2010.g. je raeno niz kreativnih radionica sa omladinom u Banja Luci. Projektom se obuhvatio umjetniki, kulturni i drutveno korisni angaman omladinske populacije, kroz njihov stvaralaki rad i angaman.

VEDAD ABANADOVI

GRAFIKA I ANT
SANDRO FAZLINOVI
FILIP KOSTESI

FEA BELAGI

DEJAN IJUK

TIKORUPCIJA
GOCI STOJKOVI

FILIP ANDRONIK

RESAD SULTANOV

EMIR DURMIEV

Izloba slika uenika srednjih kola i studenata Umjetnike Akademije, Banja Luka

GRAFIKA I ANT
ZORAN PEJI
ZDRAVKO CV JETKOVI

SONJA HORVAT

ALDIN OKER

TIKORUPCIJA

09.12.2010.g. TI BiH je organizovao izlobu radova na temu korupcije, kao rezultat kreativnog rada sa umjetnicima i uenicima srednjih kola iz Banja Luke.

SVJESNOST MLADIH U VREMENU KORUPCIJE

DOBRO SE
V

CUVAJ!
Role-play intervju izmeu uenika:
1. Da li ti zna ta je korupcija?

Tokom 2010. TI BiH je s podrkom NVO POP (Partnerski Omladinski Pokret) realizovao seriju kreativnih radionica sa uenicima iz srednjih kola u Banja Luci, s ciljem podizanja svijesti omladine u borbi protiv korupcije. Pored snimanja videa i izlobe slika na temu Omladina protiv korupcije, uenici Katolike gimnazije KC BL. IVAN MERZ Banja Luka su bili uradili i improvizovani tzv. role-play intervju. Tom prilikom su raeni i intervjui sa nastavnicom informatike i direktorom gimnazije.

Za mene korupcija predstavlja koritenje moi i novca da bi se ostvario neki privatni cilj bez razmiljanja o posljedicama. Za mene je korupcija vid potplaivanja naih dravnih organa. Jao, pa gdje e se boriti protiv toga. Ne moe se protiv toga boriti. To samo vode ovi veliki ljudi.

kada uradimo neki prekraj i naletimo na policajca koji nam znai, nakon to mu damo mito, to oprosti.
5. Po tvom miljenju, kako bi se trebali boriti protiv korupcije?

2. ta bi uradio da bi sprijeio korupciju ili smanjio u naoj dravi?

3. A kako se oni mogu boriti protiv toga?

ta se oni imaju boriti protiv toga, oni hoe korupciju. Pa najvie sluajeva imamo u naoj policiji. To sam bio svjedok jedno 3-4 puta. Pa primjer, korupcija je, znai,

4. Da li zna neki primjer za korupciju? Da li ti se neto desilo ili si uo za neto?

Pa, demokratijom. To je jedini nain. Pa, vie bih alarmirao nau zajednicu, po pitanju toga pisao vie projekata, vie spominjao toga u medijima i upozoravao ljude da je to kazneno djelo. Protiv korupcije se treba boriti tako to se prvo treba napraviti politika volja da se to rijei, a to znai prvo donoenje dobrih zakona, i naravno ono to je jo vanije, dobro provoenje tih zakona. Pa mislim da svaki ovjek treba poi od sebe, znai ja prvi u rei ja neu primiti korupciju i tako u poboljati stanje u dravi.

INTERVJUI SA NASTAVNICOM INFORMATIKE I DIREKTOROM GIMNAZIJE

Ivica Boinov, ravnatelj, Direktor, Katolika gimnazija Banja Luka

1.Kako iskorijeniti korupciju?

U dananje vrijeme, pogotovo sad vi kad pitate o koli, treba naglasiti to da je kola dio drutva, dakle nije ona neto to je izdvojeno. Mladi ljudi danas gledaju starije i kao svoje uzore odnosno trebali bi ih vidjeti kao svoje uzore. No, esto puta doivljavaju da njihovi uzori nemaju nikakvih vrednota i tu je zapravo pravi problem. Ljudi koji bi trebali biti primjer i tako dalje na ovaj ili onaj nain se daju potkupiti i onda djeca zakljue svijet funkcionira tako i moram se u to ukljuiti. I nije kriv. Dakle, rekao bih, treba se vratiti odgoju savjesti, to je najbitnije, odgoj savjesti.

Gordana eho, profesor informatike

1.Kako iskorijeniti korupciju?

Mislim da se to nosi iz kue jer, evo situacije kad doe roditelj i ja kaem vae dijete ne znam ima ve tri keca iz nekog predmeta, ja kao razredni starjeina, molim vas naite nekog iz familije, ima li ikog da mu neto pomogne da se prevazie taj problem, a meni roditelj kae: Oprostite, a koliko kota ta dvica? Znai, to se donese od kue, ja na to ne mogu uticati, naalost. Uenici su jako svjesni da postoji korupcija jer ako je upis samo za odline i u nekim kolama koje su tako aktuelne kako da kaem ne znam ekonomska, gimnazija, medicinska, ako se upisuju samo odlini i nema mjesta za vrlo dobre, a ipak moj kolega koji je proao vrlo dobrim ili dobrim se upie u medicinsku kolu, znai, ne treba meni neko da objanjava ta je korupcija, ja znam da ona postoji.

Video je dostupan na You Tube-u, s naslovom: Kreativnost Vs. Korupcija.

ZERO TOLERANCE

CORRUPTION

Povodom 9. decembra 2011.godine, Meunarodnog dana borbe protiv korupcije organizovan je bio koncert benda Dubioza Kolektiv.

Meunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. decembar, obiljeava se s ciljem ukazivanja na problem i posljedice korupcije, te promovisanja mehanizama za borbu protiv ove tetne pojave.

ULICNI AKTIVIZAM
28. Septembar 2009 Promocija Meunarodnog Dana Slobode Pristupa Informacijama