Professional Documents
Culture Documents
19
Partner
Sadraj
eerna bolest, jue, danas, sutra. Dijabetes - ta je to? Samokontrola. ta je insulin? Terapijski reimi. Oralna hipoglikemijska sredstva. Lekovito bilje iajevi. Fizika aktivnost. ta su eerne jedinice. Koliko grama ugljenih hidrata pokriva
NA RE UVOD
Potovani itaoci, Daleke 1981 godine Drutvo za borbu protiv eerne bolesti grada Beograda na elu sa dr Evom Arseni, a pod urednitvom g. Mihajla Mirkovia, pokrenulo je glasilo Drutva pod imenom Bilten. Iz tadanjeg skromnog izdanja Bilten je do danas prerastao u pravi asopis koji rado itaju ne samo lanovi Drutva za borbu protiv eerne bolesti grada Beograda ve i lanovi mnogobrojnih drutava i udruenja irom Srbije i Crne Gore. U saradnji sa Dijabetolokim savezom Srbije i Crne Gore, bilten Partner je predstavljen i Meunarodnoj dijabetolokoj federaciji (IDF) od koje smo dobili podrku i podstrek za daljnji rad. U ovom jubilarnom broju predstavili smo program osnovne obuke u osoba sa dijabetesom. Obraene su teme koje su manje-vie svima jasne, kratko i vrlo jasno. Svaku od ovih tema smo detaljno obradili u nekom od prethodnih brojeva, a ako nismo onda emo to uraditi u sledeim.
Bilten izlazi tromeseno. Tira: 5000. Izdaje: Drutvo za borbu protiv eerne bolesti grada Beograda, Savski trg 9 (Dom RVI), 11000 Beograd. Godinja lanarina udruenja 400 din. iro raun Drutva broj: 180-0185850101000-45 (Jubanka). Poziv na broj 1/06. Predsednik drutva: Stela Prgomelja, e-mail: stela@sezampro.yu, tel: 064/283-5500. Glavni i odgovorni urednik: Goran Jovanovi, e-mail: gjovano@EUnet.yu, tel: 064/199-8841 tamparija: SLOG Inija web: http:// www.diabeta.net Urednitvo Partnera se ograuje od sadraja oglasnih strana
jedna jedinica insulina? Koliko jedna jedinica insulina sniava nivo eera u krvi? Hipoglikemija i hiperglikemija. Dijabetino stopalo Laserom protiv slepila Stela Prgomelja Za 11 meseci11 kilograma, 11 centimetara Suzana Ili Dijabetiar znalac Rodoljub ivkovi Zanimljivosti i zablude
Partner
po izgledu se ne moe otkriti da boluje. Sve dok odrava eer u krvi, tokom celog dana, u normalnim granicama (pre svakog glavnog obroka do 7 mmol/l, 2 asa posle obroka do 9 mmol/ l), on se osea kao zdrava osoba. Meutim, kada se stvore komplikacije, osoba moe postati hendikepirana. Prepoznaje se izgled. Sreom, vie godina eer mora biti povien u krvi da bi se stvorile komplikacije, to se ne dogaa preko noi. Telo obino daje vie signala da je ugroeno i ukazuje pojedincu da mora da se kontrolie i pravilno lei.
eerne bolesti i komplikacija. Vie od 50 odsto ovih trokova otpada na leenje hroninih komplikacija dijabetesa. Indirektni trokovi drutva i ire zajednice ogledaju se u ekonomskim posledicama zbog odsutnosti sa posla, nesposobnosti, prevremene penzije i rane smrti.
Partner
Prepoznavanje eerne bolesti Dijabetes je stanje trajno poveanog eera u krvi, nastalo nasleem i delovanjem raznih uticaja ivotne i radne sredine. Ono je doivotno, skupo, komplikovano i po ivot opasno stanje, ali sa kojim se moe proiveti normalan i kvalitetan ljudski vek, ako se izmene navike i prihvati samokontrola i samodisciplina. Ne postoji laka ili tea eerna bolest. Svako neprihvatanje pravila ponaanja i leenja, moe dovesti do teih komplikacija (oteenja zdravlja) i invalidnosti. Kada nastanu komplikacije, privlaan naziv stanje za eernu bolest zamenjuje se oboljenjem. Ljudi koji imaju eernu bolest moraju biti kolovani, odnosno moraju znati sve o ovom stanju. Lekar im je konsultant. Spreavanje eerne bolesti ovek moe da dobije eernu bolest ako je nasledio sklonost za ovo oboljenje. Meutim, pojava dijabetesa uslovljena je delovanjem inilaca iz sredine u kojoj ovek ivi. Ti tetni faktori su dobro poznati medicinskoj nauci. Poto ovek ne moe da promeni naslee, on moe
da utie na nain na koji ivi, ime bi spreio ili odloio pojavu dijabetesa. Postoje dva tipa eerne bolesti: Tip 1 dijabetesa nastaje zbog potpunog unitenja delova guterae u kojima se stvara insulin i javlja se kod 20% obolelih. Insulin je hormon pankreasa zaduen za preradu raznih vrsta eera, masti i belanevina, iz kojih se dobija energija za ivot. Bez insulina nema ivota. Ovaj tip eerne bolesti se javlja kod dece i mlaih ljudi koji moraju da se lee doivotno insulinom. Faktori iz sredine koji mogu dovesti do unitenja delova guterae su virusi, neke belanevine iz kravljeg mleka i materije iz dimljenih suhomesnatih proizvoda kojima se hrani trudnica. Ovo je razlog da se trudnicama savetuje da ne koriste suhomesnate proizvode, a mlade mame da to due doje svoje bebe i da ih ne prihranjuju kravljim mlekom. Tip 2 dijabetesa javlja se kod 80% obolelih ljudi. Nastaje zbog deliminog oteenja pankreasa, nedostatka proizvodnje ili nepotpunog delovanja insulina. Ovaj tip eerne bolest se javlja kod starijih ljudi koji preteno ive u gradovima. inioci iz sredine koji dopri-
nose nastanku ovog stanja su nepravilna ishrana, gojaznost, zapostavljena rekreacija i stalna napetost ili briga (stres). Pojava ovog tipa dijabetesa spreava se svakodnevnom rekreacijom ili prigodnim sportom, izbegavanjem masne hrane i slatkih stvari i relaksacijom, odnosno oputanjem. Odrastao ovek, koji ima porodinu sklonost ka eernoj bolesti, mora da naui i praktino primeni, rekreaciju, pravilnu ishrani i relaksaciju. Dijagnostikovanje eerna bolest se prepoznaje po pojaanoj ei, eem dnevnom i nonom mokrenju, pojaanom apetitu uz redovne obroke, zamaranju i gubitku telesne teine. Meutim, esto neke od ovih pojava ne postoje, pa se dijabetes kod mnogih ljudi otkriva sluajnim ili ciljnim merenjem visine eera u krvi. Ako je nalaz eera u krvi 6 mmol/l, potrebno je uraditi test optereenja sa glikozom. Tako se otkivaju osobe koje imaju latentnu eernu bolest (intolerancija glikoze) koja uvek prelazi u dijabetes. Naravno to se ne mora desiti ako se sprovode mere spreavanja: rekreacija, ishrana, oputanje i smanjenje telesne teine.
eerna bolest je stanje trajno poveanog eera u krvi. ovek nasleuje sklonost za ovo oboljenje, a ispoljavanje dijabetesa nastaja delovanjem inilaca iz ivotne sredine. Postoje dva tipa eerne bolesti: Tip 1 i Tip 2. Simptomi eerne bolesti su: pojaana e, esto mokrenje, pojaan apetit uz redovne obroke, zamaranje i gubitak telesne teine. U velikom broju sluaja simptomi su odsutni. Ukoliko je nivo eera u krvi 6 mmol/l i vie potrebno je posetiti doktora dabi se uradio test optereenja glukozom.
ta je vano zapamtiti
Partner
DIJABETES TA JE TO?
insulin da bi preivela. Tip 2 nastaje kada Pie: doc. dr Teodora se u telu nedovoljno stvara Belji ivkovi insulin, odnosno insulin dovoljno dobro ne obavlja ijabetes ili eerna svoj posao. Takve osobe bolest je stanje kada je povien nivo eera u poetku koriste tablete za regulisanje normalnog u krvi. Visok eer nastaje nivoa eera u krvi, a posle kada nae telo ne stvara doproseno 5 godina (nekada i voljno insulina ili kada ga doranije) prelaze na insulin. voljno dobro ne iskoriava. Dijabetes kod trudnica Dijagnoza eerne - povien eer u krvi javlja bolesti postavlja se kada se prvi put tokom trudnoe. se dva puta izmeri jutarnji Posle trudnoe se obino eer od 7 mmol/l ili preko te gubi, mada Ciljne vrednosti eera u krvi: moe ostati i kao trajno Pre bilo kog obroka: do 7 mmol/l stanje. ak i (starije osobe do 8 mmol/l)m, ako se dija 2 asa posle bilo kakvog obroka: do betes izgubio 9 mmol/l (starije osobe do 10 mmol/l). sa poroajem, moe se javiti u kasnijim godinama ivota. Lei se insulinom ili tabletama. Sekundarni dijabetes dijabetes koji nastaje kod drugih oboljenja (upale pankreasa zbog alkoholizma, dugotrajne upale pankreasa zbog mulja ili kamena u unoj kesi, endokrinolokih bolesti i drugo) ili upotrebe nekih lekova (najee kortikosteroida kod dugotrajnog bronhitisa ili astme). Lei se insulinom. Da li je vano koji tip dijabetesa neka osoba ima? Pa i nije! Nijedan od tih tipova nije laki. Ako se zanemari, dovee do komplikacija. Vano je drati eernu bolest pod kontrolom, bilo kog da je tipa.
vrednosti. U zdravih osoba jutarnjih nivo eera u krvi je do 6 mmol/l. Cilj osobe sa dijabetesom je da ima iste vrednosti eera u krvi kao ovek koji nema dijabetes. Kada postignete ciljne vrednosti u kontroli eerne bolesti estitajte sebi!
Koliko tipova dijabetesa postoji ?
SAMOKONTROLA
Kako se dijabetes dri pod kontrolom? dabirom pravog tima! Vi ste kapiten svoga tima. Odaberite lanove svoga tima. Trebalo bi tu da budu medicinska sestra, dijetetiar-nutricionista, lekar, neka osoba koja ima dijabetes, ponekad i psiholog, a obavezno Dijabetoloki savez. Prijatelji i lanovi porodice su vani pomoni igrai u timu.
Postoje etiri tipa dijabetesa i to: Tip 1 nastaje kada se u telu ni malo ne stvara insulin, pa osoba mora da prima
Pojam stroga znai da je eer u krvi u ciljnim vrednostima svakodnevno. To se postie svakodnevnim merenjem eera u krvi. Stroga kontrola dijabetesa odlae pojavu komplikacija. Glavni zadatak vaeg tima je da vam pomogne u tome.
Partner
ta je glikozilirani hemoglobin ili HbA1c? HbA1c - govori o prosenoj kontroli dijabetesa u periodu od 2 do 3 meseca. Nastaje reakcijom glikoze i terminalnih amino-kiselina beta lanca hemoglobina. U zdravih osoba njegova prosena koliina je 4-6% ukupne koliine hemoglobina. HbA1c je povien kada postoji dugotrajno povien eer u krvi. HbA1c ispod 7% ukazuje da je kontrola dijabetesa odlina. to je vrednosti via od 7%, kontrola je loija. Koliko esto se odreuje HbA1c? Vrednost hemoglobina A1C treba odreivati najmanje dva puta godinje ukoliko su vrednosti eera u krvi stabilne. Ukoliko je neophodna promena u terapiji ili ukoliko je vrednost eera u krvi poviena, vrednost hemoglobina A1C treba odreivati na tri meseca dokle god se vrednost glikemije ne stabilizuje. Znai, optimalno je jednom u 3 meseca.
Ciljna vrednost HbA1c: ispod 7%
malizovao. Ponekad se mora izgubiti neki kilogram u telesnoj teini. A, nekada je potrebno promeniti lekove ili dozu insulina. ta jo treba drati pod kontrolom? Masnoe u krvi i pritisak. Dijabetiari dva puta ee oboljevaju od sranih bolesti od ljudi koji nemaju dijabetes. Kontrolu masnoa u krvi obavljati 1 do 2 puta godinje, Kod poveanih vrednosti i leenja, kontrolu vriti ee, i na tri meseca. Kod ljudi sa dijabetesom vrednost krvnog pritiska ne bi smela da pree 135/85 mmHg. Osobama sa normalnim krvnim pritiskom preporuuje se da ga kontroliu jednom meseno dok osobe sa povienim krvnim pritiskom to moraju da ine bar jednom dnevno.
Ciljne vrednosti masnoa u krvi Ukupni holesterol ispod 5.2 mmol/l LDL holesterol ispod 3 mmol/l Trigliceridi ispod 1.7 mmol/l Ciljne vrednosti pritiska 130/80 mmHg
ta preduzeti ako je HbA1c preko 7%? Konsultovati svoj tim! Analizirati rekreaciju, ishranu i dejstvo lekova. Nekada je dovoljno smanjiti unos ugljenih hidrata, ili poveati etnju da bi se HbA1c nor-
Koliko esto se meri eer u krvi? to ee to bolje. To naroito vai za mlae osobe sa tip 1 dijabetesom. Ali i za one sa tip 2 dijabe-
tesom koje vode dinamian ivot. Za njih je minimalno merenje jednom dnevno, a optimalno 3 puta dnevno. Za osobe se tip 2 dijabetesom i umerenijim nainom ivota, broj kontrola moe biti i 15 meseno. Za one koji ne mogu priutiti sebi trake za merenje, minimalni broj kontrola je 8 meseno. Merenja treba tako rasporediti da daju pravu sliku o promenama eera u krvi tokom dana, a zavisno od jela, aktivnosti, raspoloenja. Jako je pogreno meriti eer samo ujutru. Vano je izvriti merenje 2 sata posle bilo kog glavnog obroka. I ne zaboraviti merenje pred spavanje. Ako je pauza izmeu obroka vea od 5 sati, potrebno je i tada uraditi merenje. Treba naviti sat i proveriti eer u krvi oko tri asa iza ponoi. Tada je najei pad eera. Cilj merenja je da se uhvati svako odstupanje vrednosti eera u krvi da bi se ubudue ono moglo spreiti. Ukoliko je osoba zaposlena, merenja se rade u dane vikenda, kao i u radne dane. Mnogi su primetili da se eer u krvi toliko razlikuje da je potrebno nainiti izmene u terapiji, pr. terapija za radni i neradni dan. Takoe postoji terapija za letnje i za zimsko vreme. Za ene, postoji terapija za obine dane i dane oko ciklusa. Svako je ovek za sebe. To isto vai i za eernu bolest. Ne postoji idealna terapija za svakog. Merenjem se odreuje optimalna terapija.
Partner
Primer: Optimalno meseno merenje za tip 2 Datum 1.6.2006 3.6.2006 6.6.2006 9.6.2006 12.6.2006 15.6.2006 18.6.2006 21.6.2006 24.6.2006 27.6.2006 30.6.2006 Dodatno merenje Ponoviti merenje u vreme najvieg eera u krvi Pad eera napisati izmerenu vrednost, datum i vreme Oseam se loe Pre aktivnosti, vebe ili etnje Neposredno posle i 2 sata posle aktivnosti, vebe ili etnje Tabela 1. Optimalno meseno merenje za tip 2 Primer: Minimalno meseno merenje za tip 2 Datum 1.6.2006 6.6.2006 12.6.2006 18.6.2006 24.6.2006 30.6.2006 Dodatno merenje Ponoviti merenje u vreme najvieg eera u krvi Pad eera napisati izmerenu vrednost, datum i vreme Oseam se loe Tabela 2. Minimalno meseno merenje za tip 2 Pre doruka 2 asa posle Pre ruka 2 asa posle Pre veere 2 asa posle Pred spavanje Tokom noi Pre doruka 2 asa Posle Pre ruka 2 asa posle Pre veere 2 asa posle Pred spavanje Tokom noi
Mnoge osobe urade dnevni prol jednom u mesec dana, umesto to ponavljaju merenja prema tabeli za dane 15 30.6.2006. Ukoliko im to vie odgovara savetuje se da jednog meseca urade prol u dane vikenda, a sledeeg meseca prol tokom radnog dana.
Partner
Primer: Optimalno meseno merenje za tip Datum 1.6.2006 2.6.2006 3.6.2006 4.6.2006 5.6.2006 6.6.2006 7.6.2006 8.6.2006 vikend 9.6.2006 10.6.2006 11.6.2006 12.6.2006 13.6.2006 14.6.2006 15.6.2006 16.6.2006 17.6.2006 18.6.2006 19.6.2006 20.6.2006 21.6.2006 22.6.2006 23.6.2006 24.6.2006 25.6.2006 26.6.2006 27.6.2006 28.6.2006 29.6.2006 30.6.2006 Dodatno merenje Pad eera napisati izmerenu vrednost, datum i vreme Oseam se loe Pre sporta, neposredno posle i 2 sata posle sporta Tabela 3. Optimalno meeno merenje za tip 1 Povratak sa posla ili iz kole Povratak sa posla ili iz kole radni Povratak sa posla ili iz kole Pre doruka 2 asa 2 asa Pre ruka posle posle Pre veere 2 asa posle Pred spavanje Tokom noi
Partner
Primer: Minimalno meseno merenje za tip 1 Datum 1.6.2006 3.6.2006 5.6.2006 7.6.2006 9.6.2006 12.6.2006 15.6.2006 17.6.2006 19.6.2006 21.6.2006 23.6.2006 26.6.2006 Dodatno merenje Pad eera napisati izmerenu vrednost, datum i vreme Oseam se loe Pre sporta Neposredno posle i 2 sata posle sporta Tabela 4. Minimalno meseno merenje za tip 1 Pre doruka 2 asa 2 asa Pre ruka posle posle Pre veere 2 asa posle Pred spavanje Tokom noi
Tabela samomeraa
aparatima trebate znati dosta naizgled nevanih stvari da bi ste merodavno mogli oceniti njihov kvatitet. Za poetak proizvoa bi trebala biti neka ugledna i renomirana kua, zatim da je ovdanji uvoznik ili distributer ozbiljan i nansijski dovoljno sposoban da bi mogao da garantuje da za par meseci nee prestati da uvozi trake, zatim opseg tempera-
ture za rad... Mi nismo bogato, potroacko drutvo pa je bitno da trake ne budu vremenski kratkog roka trajanja.Veina, na alost dijabetiara, 50 kom. trakica koristi po est i vie meseci. Displej treba biti to pregledniji i vei zbog loeg vida starije populacije korisnika. Nain korienja to jednostavniji. Aparat treba imati mogunost podeavanja vremena i datuma, zato to je
to potrebno zbog bolje kontrole memorije.Nije poeljno da aparat ima livene baterije jer onog trenutka kada se baterije isprazne aparat postaje neupotrebljiv. Isto tako nije poeljno da aparat stoji pored ureaja koji imaju stepen zraenja, kao to su TV ili mobilni telefoni. Isto tako merenje se ne moe izvesti ako aparat trpi veliku, naglu promenu temperature. To znai da ako je
Partner
aparat bilo napolju gde je Cygnus. Nosi se 3 dana kao hladno pa ga unesete u tosat i meri eer u krvi na plu prostoriju, treba ga ossvakih 20 minuta. Neophodtaviti par minuta da se ujednai sa temProizvoa Samomera peraturom prostorije. Takoe treba One Touch Basic Lifescan One Touch Ultra izbegavati merenje ispod direktnog Precision QID Abbott Precision Xtra, Xtra OK svetla,kao to su niPrecision Xceed ske stone lampe i slino. Elite, Elite XL Bayer Ascensia U nastavku je Ascensia Contour data tabela sa pregledom aparata koji Accu check Active Roche DiagAccu check Compact su iroko zastupljenostica Accutrend ni u SCG. Pored gorenavedenih daPrizma Sensimack jemo i pregled Biochemical Glucoval samomeraa koji systems intl. se mogu nabaviti A.Menarini Glucomen kod nas ali jo uvek nemaju veliku zastupljenost. no je uporedno merenje iz prsta pred obroke. In-Duo kompanije Lifescan. To je samomera koji Medtronic Minimed sismeri eer u krvi i ujedno tem, plasira se u bolnici. daje zadatu koliinu insulinu ne automatski, ve koliko Merne trake osoba odredi. Prednost u jednoj malo veoj spravici Svaki aparat, uglavnom nalazi se aparat i brizgalica koristi samo jednu vrstu trasa insulinom. kica namenjenih ba za taj aparat. Trakice i senzore Glucowatch kompanije ne bi trebalo koristiti pos-
le isteka roka jer onda nikada neete biti sigurni da su dobijeni rezultati merodavNeka osobina
Idealan za osobe na dijalizi. Najbri i najmanji. U razliitim bojama za decu Meri i ketone u krvi Meri ketone u krvi Jednostavan bez dugmeta Trake u disku. Lep! Traka se vadi iz leita Trake u burencetu, ne vade se. Veliki ekran dobar za starije
Mogunost prikljuenja na PC
ni. Nije poeljno da trakice stoje dugo u otvorenoj kutiji, a posebno ih treba uvati od vlage. Trake, na ijoj kutiji pie da je po otvaranju rok upotrebe 2-3 meseca, obino je ostavljeno prazno belo polje - pravougaono u kom trebate upisati datum otvaranja kutijice.Vanost takvih traka nije rok koji pie na kutiji ve 2-3 meseca od dana od kada ih otvorite.
Bitno je znati da se nikada ne bockate u samu jagodicu prsta, ve sa strane. Pre bockanja napravite od vate duguljasti tufer, na jedan kraj stavite alkohol, a drugi neka ostane suv. Poto eljeno mesto oistite alkoholom, prvu kap krvi obavezno obrisati suvim delom vate jer u toj prvoj kapi moe imati alkohola i linfne tenosti. Tek druga kap se nanosi na trakicu ili ako je senzorski aparat, pustimo da je trakica usisa. U slucaju hladnih ruku, to je znak da je loa cirkulacija, najbolje bi bilo ruke pre bockanja oprati toplom vodom, obrisati, a onda sputene uz telo par puta stisnuti, otvoriti aku da bi se cirkulacija poboljala, a samim tim i lake izvadila krv.
Partner
TA JE INSULIN?
nsulin je hormon koji se stvara u ostvrcima pankreasa. Izluuje se iz tih ostrvaca po pozivu, tj. kada se povea nivo eera u krvi. Insulin pomera eer iz krvi u druge delove tela (jetru, miie i masno tkivo). Tamo se eer prerauje i koristi za energiju.
Insulin kome ?
Za sve osobe koje imaju tip 1 dijabetes. Za sve osobe koje imaju tip 2 dijabetes, pod uslovom da: nisu uspostavile optimalnu kontrolu dijabetesa
(to se proverava kroz analizu glikoziliranog hemoglobina, HbA1c) na maksimalnoj dozi oralnih hipoglikemijskih lekova, se planira operacija, se planira trudnoa, loe podnose ili ne mogu da kupe oralna hipoglikemijska sredstva, imaju alergiju na oralna hipoglikemijska sredstva, imaju oboljenje jetre ili bubrega. Insulin se esto daje osobama sa tip 2 dijabetesom ako: su mrave i ne mogu da kontroliu dijabetes dijetom i zikom aktivnou,
imaju simptome eanja i uestalog mokrenja, a vrednosti eera u krvi se ne sputaju ispod 12 mmol/l, je eerna bolest tek otkrivena sa veoma visokim vrednostima eera u krvi.
Insulin izbor pravog
Insulin koji je danas u upotrebi je rekombinantni humani insulin. Proizvodi se u neogranienim koliinama genetskim inenjeringom iz bakterije E. coli ili pivskog kvasca. Najboljeg je kvaliteta i istog sastava, odnosno rasporeda amino kiselina, kao ljudski insulin. Na njima stoji
Partner
10
oznaka HM to znai humani ili u bukvalnom prevodu, ljudski. Svi su iste koncentracije 100 ij u 1 ml, to je oznaeno kao U-100. Insulinski analozi se razlikuju od humanog insulina u rasporedu aminokiselina. Deluju drugaije od HM insulina. Izbor insulina odreuje lekar, a prema izmerenim vrednostima eera u krvi samomeraem. Kombinacija insulina, kao i doza, mogu
se menjati u zavisnosti od aktivnosti (pr letnja i zimska kombinacija ili kombinacija za radni dan i za dane odmora), kao i jela (kombinacija kada je osoba na dijeti za mravljenje ili kombinacija za slave, proslave). Dozvoljena promena u dozi insulina je 2 do 4 jedinice. Da bi osoba mogla sama to da uradi, mora biti dobro poduena! Svako eksperimentisanje na svoju ruku moe biti jako opasno.
Regularni insulin koji pokriva obrok i deluje brzo i kratko. Bazalni insulin koji dri eer pod kontrolom za vreme noi i izmeu obroka. Fiksni kombinacija regularnog i bazalnog insulina u odgovarajuem odnosu (pr. 10% regularnog i 90% bazalnog je Mixtard 10 Novolet, ili 25% regularnog i 75% bazalnog je Insuman comb 25).
Insulini u upotrebi u Srbiji i Crnoj Gori Proizvod Brzo delujui analog - Novorapid (insulin aspart) Brzo delujui insulini (regularni insulin) - Actrapid HM - Insuman Rapid HM Srednje dugodelujui insulini - Monotard HM - Insulatard (NPH) - Insuman Basal (NPH) Dugodeljui analog - Lantus (insulin glargine) - Mixtard 10 (10% regularni + 90% NPH) - NMixtard 20 (20% regularni + 80% NPH) - Mixtard 30 (30% regularni + 70% NPH) - Mixtard 40 (40% regularni + 60% NPH) - Mixtard 50 (50% regularni + 50% NPH) - Insuman comb 25 (25% regularni + 75% NPH) - NovoMix 30 (30% insulin aspart + 70% NPH) Proizvoa (penkalo pen ili boica) Regularni insulini i analozi insulina - Novo Nordisk (Flexpen)
- Novo Nordisk (Novolet), Hemofarm (penl za Novopen 3 i boice) - Sano Aventis (Optipen) Bazalni insulini i analog insulina - Hemofarm (boice) - NovoNordisk (Novolet), Hemofarm (penl za Novopen 3 i boice) - Sano Aventis (Optipen) - Sano Aventis (Optipen) Fiksne insulinske kombinacije - Novo Nordisk (Novolet) - Novo Nordisk (Novolet) - Novo Nordisk (Novolet), Hemofarm (penl) - Novo Nordisk (Novolet) - Novo Nordisk (Novolet) - Sano Aventis (Optipen) Novo Nordisk (Flexpen)
13
Partner
Uskoro stie jo jedan bazalni insulinski analog: Levemir (insulin detemir) Novo Nordisk.
Kada govorimo o insulinu najvanije je pravo vreme Za dobru kontrolu dijabetesa veoma je vano uskla-
Napomena: Na dijagramima su prikazani poetak, maksimum i prestanak dejstva, kao i duina delovanja razliitih vrsta insulina.
erapijski reim podrazumeva vreme davanja insulina, kao i vrstu insulina. Odreuje ga lekar i osoba ga ne moe promeniti po svom nahoenju. Terapijski reim se uklapa u ivot osobe, a ne obrnuto. Time se odrava kvalitet ivota. a.) 2 injekcije insulina. Obino su to 2 ksne insulinske kombinacije sa nekim od Mixtarda, Insuman Comb 25 ili NovoMix 30.
Terapijski reimi
Prednost: 2 uboda Mana: ruak nije pokriven i obino je tada eer vii. b.) 3 injekcije insulina. Daju se 2 ksne insulinske kombinacije pred doruak i pred veeru, a ruak se pokriva sa jo jednom injekcijom regularnog insulina. Time se ispravlja mana kombinacije A.
Partner
14
c.) 4 injekcije insulina. Daje se regularni insulin (4-5 sati dejstva) ili insulinski analog (2-3 sata dejstva) pred obroke, a bazalni insulin u 22 . Prednost: Ova kombinacija je za veoma aktivne koji se troe tokom dana. Mana: Bazalni insulin moe dovesti do hipo tokom noi i nedovoljno pokriva dan. Da bi se izbeglo maksimalno dejstvo bazalnog insulina oko ponoi, mnogi pomeraju injekciju za 20 asova.
Zadatak: Ucrtajte svoj terapijski teim sa vremenima kada sebi dajete insulin. U ovome vam moe pomoi lan vaeg tima. Sledee: Napravite prol sa 8 merenja kada ustanete, pre i 2 asa posle doruka, pre i 2 asa posle ruka, pre i 2 . posle veere i pred spavanje. Upiite vrednosti u va crte.
d. 4 injekcije insulina. Daje se regularni insulin (4-5 sata dejstva) ili regularni analog (2-3 sata dejstva) pred obroke, a bazalni insulinski analog, lantus u 22 . Osobe koje su veoma aktivne i jedu vie hranu sa ugljenim hidratima primaju regularni analog pred obroke. Manje aktivni koji sa obrocima unose vie masti bolje prolaze na regularnom insulinu. Lantus kod mnogih ne deluje punih 24 asa. Moe se davati bilo kada tokom dana, ali uvek u isto vreme.
oriste se prvih godina po dijagnozi dijabetesa tip 2, ali retko due od 5 godina kao samostalna terapija. Mogu se kombinovati sa insulinom. Deluju tako to podstiu beta elije pankreasa da izluuju insulin ili tako to pomau dejstvo insulina. U odabiru leka mora se imati u vidu:
Sada moete videti koji insulin deluje i kada vam iskau vrednosti eera tokom dana. Pokaite ovo svom doktoru. Ako vam HbA1c nije idealnih 7%, va dijagram moe pomoi vaem doktoru da vam promeni terapijsku kombinaciju.
15
Partner
farmakologiji je odavno poznato da neke vrste bilja koje se koriste u ishrani ili kao ajevi (babnje, susam, borovnica i dr.) mogu da imaju blag efekat na ponaanje eera u krvi. Ipak, najvaniji razlog njihove primene je u tome to mogu da budu koristan inilac u dijetetskoj ishrani i kao vrlo dobra zamena za
razne vrste napitaka.Bilje koje raste u naem podneblju, a ini standardni sastav svih meavina ajeva koji se preporuuju dijabetiarima jeste: koren vodopije,list koprive ,zrele mahune od pasulja,list kadulje,delovi borovnice,kantarion, breza, zova, hajduka trava, lincura, kiica, majina duica, medvee uho, i dr.Treba
imati u vidu da ajevi za dijabetiare nisu zamena za lekove i dijetu. Osnovna prednost bilja koje se upotrebljava za ovu vrstu ajeva je u njegovom sastavu. Veina ovih sastojaka sadri umesto skroba inulin. Zrele mahune pasulja sadre arginin, ije delovanje je slino sintetskom antidijabetiku sintalinu - blag i spor hipoglikemijski efekat.
Partner
16
FIZIKA AKTIVNOST
port je deo opte zike aktivnosti dijabetiara, kao i zdravog oveka. Kod mladih osoba doprinosi usklaivanju psihozikog razvoja, a starijima koristi za odravanje opte kondicije. Oteani uslovi ili mogunosti za bavljenje sportom treba da su razlog da se vie panje pokloni rekreaciji. Svako ivotno doba ima svoje potrebe za zikim angaovanjem preko sporta ili rekreacije.Vano je da se zna da svako poveano angaovanje zahteva dodatan unos ugljenih hidrata u odnosu na koliinu koja je dijetetskim programom bila predviena. Ovo je posebno vano za one aktivnosti koje neprekidno traju odreeno vreme (as zikog obrazovanja, fudbal, odbojka, koarka, tranje, plivanje, ples i dr.). U svim
ovakvim i slinim situacijama dijabetiar mora prethodno da uzme dodatni obrok (jedan sok i mali sendvi ili nekoliko keksa). U poetku ovakvih angaovanja, dok jo nema linog iskustva, dobro je da ima pri ruci nekoliko kocki eera. Ukoliko je cilj zike aktivnosti gubitak telesne teine kod osobe koja je na insulinu, izbegava se dodatni obrok ve se smanjuje doza insulina. Svako ziko angaovanje dovodi do vee potronje eera iz krvi (od strane miia), a prethodno primljena doza insulina ili uzeta koliina tabletiranog leka je predviena za regularne dnevne potrebe. Dodatni obrok nadoknauje utroeni eer iz krvi, izravnava situaciju i nema bojazni od hipoglikemije. Uzimanje tenosti u toku
zike aktivnosti je veoma vano.Gubitak tenosti tokom zike aktivnosti, putem znoja, je oekivan i zato treba uzeti dovoljno tenosti pre poetka aktivnosti.Najbolje je uzeti istu vodu jer se ona najbolje apsorbuje. Naroito je bitna nadoknada tenosti u letnjim mesecima, kada se inae jae znojimo, jer vei gubitak tenosti moe dovesti do pogoranja metabolike kontrole eerne bolesti. Vano je pomenuti, da eerna bolest ne spreava mladu osobu, koja ima talenta, da se aktivno bavi sportom i postane vrhunski sportista. Nije mali broj sportista koji su postigli vrhunske sportske rezultate i postali svetski i olimpijski pobednici, a da su imali eernu bolest od detinjstva. I to pokazuje koliko je vana uloga same osobe koja ima eernu bolest u kontroli dijabetesa.
TA SU EERNE JEDINICE?
ako bi se olakao i uprostio postupak sastavljanja jelovnika za dijabetiare - uvedeno je raunanje. Raunanje zamenjuje merenje hrane vagom. Poto se 60% potreba dobija iz ugljenih hidrata, potrebno je upoznati ugljenohidratnu ili eernu jedinicu. Treba znati raunati koliko svaki obrok ima eernih jedi-
nica, kalorija, slatkog indeksa, itd. U poetku je teko, dok se ne naui. eerna jedinica je osnovna mera za snalaenje u ishrani dijabetiara. 1 eerna jedinica = 12 grama ugljenih hidrata 48 kcal / 201.6 kJ) Koliko pojedine namirnice sadre eernih jedi-
nica ui se vizuelno. Tanka krika hleba, jedna olja mleka, plastina aa jogurta, jedna srednja jabuka, kruka, krompir, pola kukuruza ili kroasana, 4 ljive, pola banane, 4 kockice okolade i drugo sadre jednu eernu jedinicu. Mleko i mleni proizvodi sadre eerne jedinice, ali meso, riba i jaja ne sadre.
21
Partner
za mleko, 3. grupa: meso i zamene za meso, Po4. grupa: voe, thran5. grupa: povre (A i Gojazni jeni B), (mravi) 6. grupa: mast i 10 18 zamene za mast.
2 4 1 3 1 1 7 1
ta je slatki indeks?
Slatki, ili eerni, indeks deli hranu na osnovu brzine porasta eera Veera 3 2 4 u krvi. Ugljeni hidrati sa Uina 1 1 1 niskim slatkim indeksom uzrokuju umeren porast Amerika asocijacija za eera u krvi, i obratno. Svi dijabetes (ADA) je napravila oboleli od dijabetesa bi trebatablice ishrane, da bi olakala lo dobro da poznaju vrednossastavljanje jelovnika ljuditi slatkog indeksa za razliite ma obolelih od dijabetesa. vrste namirnica. Tablice ishrane su napravNa vrednost slatkog indekljene tako da je hrana u njisa utie prisustvo vlaknastih ma podeljena po grupama. U materija (celuloze), ali i nain svakoj grupi se nalazi hrana pripreme hrane (naroito koja je ista u sadraju ugljenih beli pirina i krompir). Nahidrata, belanevina, masti i jbolje je da, nakon obroka sa kalorija. Namirnice u svakoj odreenom vrstom hrane, izpojedinanoj grupi se mogu merite eer i tako utvrdite meusobno zamenjivati, a da Vau osetljivost prema toj hratakva zamena ne kvari konni (posle dva sata od obroka). trolu eerne bolesti. Ako elite da saznate eerni Namirnice u istoj grupi se indeks obroka, koji se sastomogu meusobno zamenjiji vie vrsta hrane bogate ugvati pri sastavljanju obroka. U ljenim hidratima, jednostavno ovim tablicama, hrana je razzbrojite pojedinane eerne vrstana u est grupa namirnijedinice. ca: to je vei slatki indeks 1. grupa: hleb i zamene namirnice - bre skae nivo za hleb, eera u krvi. 2. grupa: mleko i zamene Nizak slatki indeks je od 0
45, srednji od 45 54 a preko 55 je visok slatki indeks. Mahunarke imaju slatki indeks od 18 do 42, crni hleb 50 dok beli hleb i peciva imaju slatki indeks oko 70.Slati indeks kolaa je preko 64, voa od 30 do 70, najvie lubenica 72, banana 62, ananas 66. Voni sokovi imaju slatki indeks oko 45, a mleni proizvodi od 14 do 34. Krompir ima visok slatki indeks u zavisnosti kako je spremljen, tako pomfrit ima slatki indeks 78 a peeni krompir 88. Od povra treba obratiti panju na cveklu (66), argarepu (73), pakanat (101!)
Indeks sitosti
Razliita hrana razliito zasiuje. Pokazalo se da krompir 3 puta vie zasiuje od hleba, a peciva (kroasani) imaju skoro duplo manji uticaj na sitost. To znai da moete da pojedete mnogo peciva da biste se zasitili, a tako ete uneti mnogo kalorija. Pomorande i jabuke vie zasiuju od banana, a riba od piletine i govedine. Kokice bolje zasiuju od okoladine ili kikirikija. Najvei indeks sitosti ima kuvani krompir. Uvek birajte hranu sa visokim indeksom sitosti. Tako ete moi, sem idealne linije tela, da odravate i eer na eljenom nivou.
Obavezno proitajte ta pie na specikaciji proizvoda. Vani natpisi: Bez eera eer nije dodat namirnici ali namirnica sadri prirodni eer, Lite ili Light obino uz pie i to znai da je eer zamenjen zaslaivaem. Ako se nastavak odnosi na hranu, znai da namirnica sadri manje kalorija ili masti od uobiajenih proizvoda, Bez masnoa (Low fat) 100g namirnice sadre ispod 3g masti, Bez holesterola 100g namirnice sadri ispod 2mg holesterola, Malo soli (Low salt) 100g namirnice sadri ispod 120mg natrijuma, Obogaeno vlaknima (High bre) porcija sadri najmanje 3g vlakana.
Partner
22
Povre A 1 jedinica sadri neznatne koliine UH, M i B kupus praziluk spana keleraba zelena blitva paradajz (zeleni, crveni, kiseli) karol plavi patlidan tikvice krastavac rotkvice peurke zelena salata paprika
Povre B 1 jedinica = 12 gr UH (56 kcal) Namirnica 1 jedinica 1 jedinica kusirova vana argarepa 200 gr 200 gr cvekla 200 gr 200 gr mladi graak 200 gr 200 gr crna rotkva 200 gr 200 gr boranija 200 gr 200 gr crni luk 200 gr 400 gr
Voe 1 jedinica = 12 gr ugljenih hidrata (48kcal) Namirnica 1 jedinica jagode 150 gr (1 olja) jabuka 80 gr (1 manja) kruka 85 gr (1 manja) breskva 100 gr (1 srednja) trenje 80 gr (oko 10 kom.) vinje 100 gr (oko 12 kom.) ljive (svee) 100 gr (4 kom.) ljive (suve) 15 gr (3 kom.) kupine 120 gr (pola olje) borovnice 120 gr (pola olje) maline 70 gr (oko 15 kom.) groe 70 gr (15 zrna) lubenica 275 gr (1 krika) dinja 200 gr (1 krika) pomoranda 80 gr (1 manja) sok od pomorande 130 ml banana 50 gr (pola kom.) ananas 140 gr (1 krika) grejpfrut 125 gr sok od grejpfruta 120 ml kivi 120 gr (1 kom.) mandarina 100 gr (1vea) limun 150gr (2 kom.) smokve (svee) 50 gr (2 kom.) smokve (suve) 15 gr (1 kom.) nar 100 gr kajsija 100 gr (2 kom.)
23
Partner
a bi se odredila potrebna doza koja e pokriti obrok, moraju se odlino poznavati eerne jedinice i visine ugljenih hidrata namirnica koje e se konzumirati. Iako vam je lekar dao potrebne informacije, ipak je za praktian ivot sa dijabetesom potrebno i da sami prepoznajete potrebe vaeg organizma, stalno merite eer u krvi i primenite malo matematike. Iako su potrebe individualne, proseno 2-4 jedinice insulina su potrebne za 12 grama ugljenih hidrata. Dobro je da to znaju oni koji su na intenziviranoj insulinskoj terapiji. Prema vrsti obroka mogu lako da izraunaju broj jedinica insulina koji e sebi dati. Za osobe na terapiji insulinskom pumpom, proseno je dovoljna 1 insulinska jedinica za 10-12 grama ugljenih hidrata (mada doze mogu da variraju, od 1:8 do 1:25 gr UH). Zato brojimo ugljene hidrate? Hrana koju svakodnevno konzumiramo se sastoji od tri glavna energetska sastojka: ugljenih hidrata, masti i proteina. Ugljeni hidrati su ti koji podiu nivo eera u krvi. Vie od 90% jestivih ugljenih hidrata (skrob i eeri) se pretvara u glukozu. Raunanje koliko grama ugljenih hidrata ima u pojedinoj namirnici direktno pokazuje koliko e vam ta namirnica poveati nivo eera u krvi. Samim tim, znaete koliko jedinica insulina je potrebno za tu namirnicu da bi i posle obroka va eer ostao na eljenom nivou.
Pekara Kada je u pitanju pekara, prednost je ta to moete da saznate tanu teinu peciva koje ete pojesti. Ako ne kupujete na meru, traite da vam izmere ve gotov proizvod. Kako nije jednostavno precizno utvrditi visinu ugljenih hidrata, tu pomae jedna generalna raunica. Naime, svi pekarski proizvodi u proseku sadre 50% ugljenih hidrata. To, na primer, znai da e evrek koji tei 100 gr sadrati 50 gr ugljenih hidrata (odnosno, oko 4 eerne jedinice). Ova raunica nije idealna, ali veoma dobro doe u situacijama kada koristimo pekarske proizvode i ne moe se mnogo pogreiti pri raunanju potrebne doze. Pri kupovini u pekari, vodite rauna o koliini masti koja je upotrebljena za spravljanje peciva (npr. lisnato testo), trudite se da je ima u najmanjoj moguoj meri i adekvatno dozirajte.
Partner
24
ledee formule i raunice se odnose na terapiju osoba sa dijabetesom tip 1, koje sebi daju 4 ili 5 doza insulina tokom dana. Primenjuju se za izraunavanje doze NovoRapida ili Actrapida potrebnih za pokrivanje obroka. Indeks insulinske osetljivosti oznaava za koliko mmol/l e jedna jedinica brzodelujueg ili kratkodelujueg insulina sniziti va nivo glikemije. U zavisnosti od vrste insulina, menja se formula za izraunavanje ovog indeksa. Korektivna doza e vam biti potrebna ukoliko je va trenutni nivo glikemije vii od normalnog. Korektivna doza se moe dati bez konzumiranja hrane, dakle samo za sputanje glikemije, ili se moe dodati bolusu pred obrok kada vam je eer visok, a treba da jedete.
Izraunavanje indeksa insulinske osetljivosti
Dakle, u ovom primeru, jedna jedinica NovoRapida e sniziti eer za 2.5 mmol/ l. Drugim reima, indeks insulinske osetljivosti je 2.5. Ukoliko bi osoba iz prethodnog primera primala Actrapid, formula za izraunavanje indeksa insulinske osetljivosti bila bi:
80 indeks insulinske = UDD osetljivosti
to bi u ovom primeru znailo: 80 = 2,0 mmol / l 40 U ovom primeru jedna jedinica Actrapida sniava nivo eera u krvi za 2.0 mmol/l. ZADATAK: Koliko iznosi va indeks insulinske osetljivosti?
Izraunavanje korektivne doze
Primer 1: enska osoba prima NovoRapid i ukupna doza svih jedinica insulina u toku dana je 40, pa je njen faktor insulinske osetljivosti 2.5 mmol/l. Njen nivo eera u krvi e se sniziti za 2.5 mmol/l po svakoj jedinici NovoRapida koju primi. Primer 2: muka osoba prima NovoRapid i ukupna doza svih jedinica insulina u toku dana je 45, pa je njegov
Recimo da vam je glikemija trenutno 13.8 mmol/l i elite da je vratite na 5.5 mmol/l. Dodali biste odreeni broj jedinica insulina, ali ne znate koliko?! Ova formula e Vam pomoi:
korektivni bonus = trenutna visina glikemije eljena visina glikemije indeks insulinske osetljivos ti
Prema podacima iz prethodnog primera za NovoRapid, gde je indeks insulinske osetljivosti bio 2.5, raunaemo na sledei nain:
27
Partner
= 3,32
Dakle, u ovom primeru, dodaemo 3 jedinice insulina da bismo vratili eer na normalu. Ili, elite da ruate, ali je glikemija 10.8 mmol/l. Ko-
jedinice i moemo pristupiti obroku. ZADATAK: Koliko ete insulina dodati za korekciju, ako vam je trenutno glikemija npr. 8.3 mmol/l, a elite da bude 6.0 mmol/l?
ipoglikemija je akutna komplikacija eerne bolesti. Nastaje iznenada, za nekoliko minuta, a karakterie se smanjenjem nivoa eera u krvi ispod normalnih vrednosti. Normalne vrednosti eera u krvi su 3,6-6,0 mmol/l , a hipoglikemija nastaje kada je ova vrednost ispod 3,2 mmol/ l. Smanjenje nivoa eera u krvi ispod normalnih vrednosti nastaje, kod bolesnika leenih insulinom iz sledeih razloga: izostavljanje ili odlaganje obroka ili uine, neplanirano vea zika aktivnost, davanje insulina u krvni sud ili ako insulin damo u mii. Zavisno od vrste primenjenog insulina (bistri ili mutni), hipoglikemija e se javiti u razliito doba dana. Po primeni jutarnje doze meavine insulina (bistar + mutan) hipoglikemija se javlja najee u prepodnevnim asovima. Primena dvokratne dnevne doze takve meavine insulina (jutarnja i veernja) podrazumeva mogunost pojave hipoglikemije u prepodnevnim ili nonim asovima (obavezna je uina pre spavanja). Uzastopna, viednevna pojava hipoglikemije, u isto doba dana, upozoravajui je znak za razgovor sa lekarom. Hipoglikemija se esto
HIPOGLIKEMIJA l HIPERGLIKEMIJA
javlja pri infekcijama praenim povraanjem i prolivom (prepoloviti dozu insulina i hitno se javiti lekaru), pri uzimanju alkohola, kao i pri poveanoj zikoj aktivnosti (obavezna je uina pre izvoenja istih). Kod intenzivne zike aktivnosti na svaki as treba uzimati mali sendvi ili neki napitak (aa soka, koka-kole i si.). Mesto davanja insulina prilagoava se obliku zike aktivnosti (ukoliko su zikom naporu izloene noge, insulin treba davati u ruke i obrnuto), poto pojaan rad miia ubrzava prenoenje insulina u krvotok. Hipoglikemija moe nastati i po uzimanju tabletiranih lekova za eernu bolest (biodijab, diabineze i dr.). Ponavljane hipoglikemije posle uzimanja ovih lekova, javljaju se due vreme po njihovoj obustavi. Hipoglikemija se javlja i kod osoba sa oboljenjem jetre i bubrega zbog sporog izluivanja leka.
Najei znaci hipoglikemije ta treba uraditi pri pojavi hipoglikemije?
Pri pojavi prvih znakova hipoglikemije odmah popiti au zaslaenog soka ili uzeti 2-4 kaiice, odnosno kocke eera, kaiku meda razmuenu u vodi ili slatko, ili injekciju glukagona ubrizgati u mii. Ukoliko je osoba bez svesti hitno je prebaciti u zdravstvenu ustanovu. Svaka osoba sa dijabetesom treba da upozna najblie (lanovi porodice, kolege, susedi) sa svojom boleu, i kako da joj pomognu pri pojavi hipoglikemije. Sa sobom uvek nositi dijabetiarsku knjiicu. iperglikemija je stanje povienog nivoa eera u krvi iznad normalnih vrednosti. Ispoljava se suenjem usta, pojaanom ei i nonim mokrenjem, malaksalou, gubitkom telesne mase i oseajem umora. Veoma izraeno poveanje nivoa eera u krvi uzrokuje ketoacidozu (pojava acetona i vee koliine eera u mokrai) kod mlaih osoba na leenju insulinom. Uzroci hiperglikemije i ketoacidoze su: naglo smanjenje doze ili obustava davanja insulina, rede tabletiranih lekova, unoenje hrane bogate eerom, prisustvo infekci-
Hiperglikemija
Najei znaci hipoglikemije su: drhtanje, znojenje, povean oseaj gladi, malaksalost, vrtoglavica, konfuzija, pospanost, promena ponaanja, lupanje srca i dr. Najtei oblik hipoglikemija je hipoglikemijska koma (gubitak svesti).
Partner
28
je, drugog oboljenja, hirurke intervencije, stres i si. Pored poviene vrednosti eera u krvi i eera u mokrai prisutan je i aceton koji tetno deluje na organizam (muka, gaenje, povraanje, opta slabost, malaksalost i za-
dah na aceton). Nagomilavanje acetona moe biti uzrok dijabetike kome (gubitak svesti) za iji razvoj je potrebno vie dana. Prepoznavanje ketoacidoze i postupak Umor, oseaj slabos-
ti, izraena e, pojaano mokrenje, povraanje, bol u trbuhu i zadah na aceton ukazuju na ketoacidozu. Pojava acetona u mokrai ili krvi (ako osoba poseduje aparat) zahteva pomo lekara.
ijabetesno stopalo nastaje kada postoje dva ili vie rizik faktora. Dijabetesna polineuropatija je prvi uslov. Vie od 50% osoba sa dijabetesom tip 2 ima dijabetesnu polineuropatiju. Postoji izmenjena osetljivost stopala, nastaju uljevi i druge povrede koje dugo mogu ostati neprepoznate. Promene na bole, a veoma se esto inciraju. U osoba sa neuropatijom manja povreda ili pojava ulja zbog neudobne obue dovode do stvaranja ulceracije. Ulceracija teko zarasta, obino se incira i oteava kretanje. Pritisak na obolelo mesto i kretanje jo vie pogoravaju stanje. Obino kod osoba sa dijabetesom postoji i poremeaj u cirkulaciji. Naroito je izraen kod puaa. Zarastanje promene na terenu slabe prokrvljenosti stopala je skoro nemogue. Ukoliko postoji infekcija, ulceracija se iri prema dubini i moe zahvatiti kost. Tada je prognoza veo-
DIJABETINO STOPALO
ma ozbiljna, dolazi do pojave gangrene i to je osnovni razlog amputacija. Da bi spreili ovu ozbiljnu komplikaciju, morate znati kako da negujete vaa stopala. Preduslov za negu stopala je svakodnevna higijena. Jednom dnevno treba drati stopala u toploj, lako sapunjavoj vodi, uz redovno skidanje oroalih naslaga na peti i tabanima. Ako odlazite kod pedikira, obavezno mu naglasite da ste dijabetiar kako bi malo vie poveo rauna pri svom radu. Nokte podsecajte paljivo, a zanoktice otklanjajte trljanjem kako ne bi otetili kou. Jo vlanu kou, lagano masirajte utrljavanjem neke hidrantne kreme, od prstiju prema peti. Pregledajte da li imate bilo kakvih promena na stopalima uz pomo ogledala. Dobar izbor obue i arapa je takoe veoma vaan. arape treba da su iskljuivo pamune, da dobro upijaju vlagu, po mogustvu bez avova ili da su avovi sa spoljne strane kako ne bi iritirali kou. Cipele treba da su od prirodnih materijala, kako bi vaa stopala mogla da diu. Obua treba da je komotna, meka i prilagoena vremenskim prilikama. Zato se postarajte da uvek imate dva para cipela, kako ne bi morali da nosite vlanu obuu. Pre nego to obujete cipele, proverite da li je uloak dobro postavljen, da li ima nekih neravnina ili ispupenja, zatim da li ima nekih kamenia ili sl. Nove cipele prvo razgazite u kui, pre nego to se uputite napolje u njima, da se ne bi stvorio ulj. Dame vole tikle i ue cipele koje svakako nisu udobne. Ovu obuu nosite iskljuivo na proslavama ali se pobrinite da imate adekvatan rezervni par udobnih cipela. Nikada ne hodajte bosi, ak ni po kui! Kona obua je skupa, obua i arape za dijabetiare takoe Ali svakako je najskuplje vae stopalo!
29
Partner
nisam drala svoj dijabetes pod strogom kontrolom i ila na redovne one laserske tretmane, sigurno sada ne bih bila u stanju da vam ovo piem. ak sam bila podvrgnuta i operaciji, odnosno vitrektomiji, koja mi je vratila skoro izgubljen vid na desnom oku. Zahvaljujui svemu tome i dalje sasvim solidno vidim, iako imam dijabetes vie od 30 godina.
ta je retinopatija?
Dijabetika retinopatija (Retinopathia Diabetica) je oboljenje koje nastaje zbog izraenog oteenja kapilara u mrenjai (mikroangiopatije). Mrenjaa je unutranji deo oka pomou koga ovek vidi. Vremenom oboljenje napreduje, dovodi do oteenja vida, a u najteim sluajevima moe da doe
i do slepila. Promene na oku su brojne i mogu zahvatiti sve delove. Meutim, dijabetika retinopatija predstavlja vodei uzrok slepila u svetu. U Srbiji, lanove udruenja slepih i slabovidih ini 78% osoba obolelih od dijabetesa i njihov broj se, na alost, svakim danom poveava! Komplikacije koje nastaju na oku direktno su povezane sa duinom trajanja bolesti. Povien nivo eera ostaje u krvi i dugotrajno teti malim krvnim sudovima. Najbolja zatita za ouvanje vida je odravanje nivoa eera u krvi to blie normalnim vrednostima (od 4 - 7 mmol/l). Pored toga, prevencija razvoja dijabetike retinopatije je obavljanje redovnih pregleda onog dna, minimum jednom godinje, idealno na svakih 6 meseci, a po potrebi i ee. Takoe, preporuljiva je i ishrana bogata beta-karotenom ili upotreba adekvatnih, najee tabletiranih, pomonih lekovitih sredstava.
Kako dolazi do promena na krvim sudovima oka?
lacije u malim krvnim sudovima i dovodi do smanjene ishranjenosi tkiva kiseonikom (hipoksija). Oko, kao organ sa visoko razvijenom funkcijom, naroito je osetljivo na hipoksiju. Tada se krvni sudovi suavaju, slabe, cirkulacija se usporava i njihova ishrana se smanjuje.
Promene na onom dnu i retinopatija
Promene na onom dnu imaju naroito znaenje i predstavljaju glavni uzrok tekih oteenja funkcije vida. Postoje dve vrste dijabetine retinopatije: Neproliferativna retinopatija - je ea i manje opasna. Karakteriu je promene na krvnim sudovima mrenjae, proirenja vena, koja se kasnije pretvaraju u nepravilna suenja tako da vene dobijaju izgled kobasice. Prisutna su sitna krvarenja i pojava be-
Slika1. Retinopatija
Partner
30
lih konaca. Proliferativna retinopatija - nastaje u oko 10% sluajeva, a odlikuje se novostvorenim krvnim sudovima (neovaskularizacija) i bujanjem vezivnog tkiva u oku. To je zloudni oblik retinopatije. Novi krvni sudovi imaju tanke zidove i esto pucaju i krvare. Nastaju esta krvarenja u staklastom telu. Resorpcija je vrlo uspore-
na i traje mesecima, a nakon ponovljenog krvarenja najee ostaje mutan vid. Sve to uzrokuje stvaranje oiljaka i oteenje vida.
Leenje i primena lasera
Kao to smo ve rekli, vrlo je vana dobra regulacija eera u krvi. To se postie ve odreenim lekovima, bilo tabletama, bilo in-
sulinom, uz pravilnu ishranu i ziku aktivnost. U svrhu leenja, tj. usporavanja progresije retinopatije, u specijalizovanim ustanovama se primenjuje laserska intervencija (laserska fotokoagulacija, skraeno LFK). Laserskim zrakom se unitavaju kapilari koji su izgubili svoju elastinost i samim tim popucali, prokrvarili u unutranjost oka, onemoguavajui osobi normalan vid. Intervencija se vri ambulantno, pod lokalnom anestezijom i bezbolna je, a osoba se odmah po zavretku tretmana puta kui. Narodski reeno, sam postupak je veoma slian redovnom pregledu kod onog lekara, osim to vam se nekoliko minuta putaju svetlosni zraci. Laser je postupak koji nee izleiti retinopatiju, ali e je zaustaviti u napredovanju, tj. smanjiti simptome. Ona predstavlja terapijski napredak u leenju dijabetike retinopatije. Osnovni cilj je da se zaustavi, odnosno, uspori tok bolesti i to due odri vid. Tretman laserom mnogo je delotvorn-
iji u poetnim fazama retinopatije i zato su redovne kontrole kod oftalmologa neizmerno vane.
Vitrektomija
Ukoliko se oboljenje zapusti, teka krvarenja u oku dovode do veoma opasnog stadijuma i potencijalno potpunog gubitka vida. U tim sluajevima primenjuje se vitrektomija, operativna tehnika kojom se iste ta krvarenja iz staklastog tela, vri se raslojavanje, odvajanje i ljutenje membrana. Kada se mrenjaa oslobodi od svih krvarenja, po potrebi se stavlja silikonsko ulje koje e drati mrenjau na svom mestu i vri se dodatna laserska intervencija. U mom sluaju, viegodinja krvarenja su se zalepila za soivo i potpuno onemoguila vid na desnom oku. Zato mi je, osim vitrektomije, izvrena i promena soiva, kao to se primenjuje kod operacije katarakte. Vitrektomija se radi u anesteziji, lokalnoj ili totalnoj, u zavisnosti od institucije i njenih tehnikih mogunosti.
31
zlazim iz lekarske ordinacije i razmiljam rezultati nisu ba sjajni, eer visok, pritisak visok. O teini i da ne govorim. Ali put ka ozdravljenju nije tako straan. Naprotiv, zvui jednostavno: 1. Nain ishrane; 2. etnja do 3 kilometara dnevno; 3. Lekovi terapija. Kao to ree moj doktor dijabetes je lepa bolest, od samog pacijenta zavisi razvoj, odnosno leenje bolesti. Sve je, znai, u mojim rukama. Zvui jednostavno. Lako u ja to. Kreem kui. Razmiljam. Kod kue vie ne izgleda tako jednostavno. Nalazim problem u svakom detalju. Kako u ja da vodim rauna o ishrani friider pun, ukuani svi sa apetitom, hrana izgleda tako primamljivo. Ne moram da ponem ba ove nedelje, idu slave, idu praznici. Sigurno u poeti od ponedeljka. Ma ta ja to priam od ponedeljka. Kog ponedeljka? Kakav ponedeljak? Poeu od sledeeg prvog u mesecu. Opusti se jo malo. Trebalo bi da krenem u etnju. Pa ne moram ba danas. Vreme nije ba najbolje: vrue je, hladno je, pada kia. I ta e mi sve to kada se bre stie kolima. A i iz samoposluge treba vui pune kese. emu mi
Partner
32
ka cilju. Hrane dovoljno, etnja prijatna, zabave u izobilju. Uvee kada doem u sobu i ne mislim na televizor. ak ni vesti me ne interesuju. Suvie sam srena i umorna. Jednostavno reeno super osmiljena rekreacija, edukacija i relaksacija. Rezultati eera svakim danom bolji, pritisak ustaljen, kondicija sve vea. A i ta mi bi da kupim ovako veliku garderobu? Morau po neto da suzim kada se vratim kui. Povratak iz kampa ne
znai kraj svih tih aktivnosti. Naprotiv. Nastavak zdravog ivota u urbanoj sredini kao to je to Beograd, sasvim je mogu. Parkovi, Ada, Koutnjak. Pa malo i Bulevar, izlozi, prodavnice, kai. A i do pijace se moe peke. Ne moram sve da kupim danas. Ima i sutra dan ta da se radi. Svia mi se moj novi izgled. Prijaju mi komplimenti koje dobijam. Odluila sam se i da sve ovo malo ubrzam. Opredelila sam se za tablete xenical. Pomau. Prvih dana
je neprijatno. Posle toga nije vie strano. Ne preterujem. Uzimam ih po malo. Za jedanaest meseci smanjila sam obim struka za 11 santimetara i teinu za 11 kilograma. Rezultat nije za podcenjivanje. Vidljiv je. Sa malo volje, bez da ita boli, stavila sam sebe i svoju bolest pod kontrolu. Probajte i vi. Reguliite svoju lepu bolest. Najvanije je doneti odluku. Posle toga sve ostalo ide lako.
DIJABETIAR ZNALAC
Pie: Rodoljub ivkovi
Od sada rubrika Merenje eera - kako, ime, kada, dobija novo ime: eer i prikljuenija. Oni koji su uili kolu u vreme Dositeja Obradovia, a u koje i ja spadam, razumeju ta re prikljuenija znai. Svi ostali morae nekog da pitaju ili da, hm, dobiju eer! Mislim, ko ima eer, zna ta znai to prikljuenija. I to ne samo da znaju ve to i svakodnevno praktikuju! Dakle, to mu doe nekako kao, da kaem, erudita, tj. naitan, tj.znalac. E, tu sam vas eko: dijabetiarznalac! E, to je svaki onaj koji je: 1. dijabetiar, 2.uio kolu kad i ja i pok. Dositej, 3. jo nije umro. Zato je bitno ovo tree, da nije umro? Bitno, bre,bitno! Ko je ve umro, znai da nije dobro izuio, da je kroz eer sa sve prikljuenijima proo ki guska kroz maglu ili labud
kroz tiei grip! E, zato ja ovo i piem za one koji su kolu uili kasnije te da ko ja i pok. Dositej budu znalci te da lepo budu ivi I zdravi. E sad, to pok. Dositej nije jo uvek iv to je valjda zato to nije bio dijabetiar, ta li?! Dakle, dijabetiar znalac ima sve anse da ostane iv i dalje, ako uopte i umre!? S jedne strane ne mo da stigne da se svega to ti doktori, sestre, novine, TV, reklame i tsl. preporuuju tj. nareuju, a u vezi eera izpopridrava a sa druge, ne moe da se izbori sa onim to ti zakon omoguava a stvarnost onemoguava! I tako, opismeni se da zna sve ta i kako i sve to moe ii ne moe, pa onda juri i gleda da sve to nekako jel pofata il nekako izbegne, a vreme ti ide. I onda te sretne neki drugar iz osnov-
ne kole, jedva te prepozna, pa te pita: ae bre, esi iv, jo bre, nisi umro? A ti kae, evo nisam, Bogu fala, nisam stigo! A posle ti to ue u naviku te ostane naisto iv. I dabe onaj mali Toma, ministar zdravlja pootputao pola zaposlenih, pola bolnica pozatvaro, sve rauno siroma da e da capne, al ti jok, iv ivcijat, porani pa u dom zdravlja, pa u apoteicu, recepata puna aka.. a oni ta e, seku vene, upaju kosu.. al ne vredi! Eee, dijabetiarznalac! Stara kajla, nego. E sad, neki kau dobro ti ono ivkoviu a neki, bogami, oe da biju, mame mi! Doe zimus jedan rmpalija kod nas u Dijabetoloki, ujem negde iz hodnika, psuje lift, hauzmajstore, stambeno, vlast i opoziciju.. i taman da poviem to majstore a
33
Partner
u vezi opozicije, banu ti on unutra, ostasmo bez vazduha, toliki je, mame mi, kad on raspali..! Izdrasmo prvi udar te ja preou napad: Vesna duo, daj gospodinu au vode, moda mu pao eer.. tamu je, pao, ko zna koliki mi je..eer, valjda, zagrcnu se ovek, jedva ga povratismo! I ta kae prijatelju, visok ti eer,a, mislim ovek stvarno prolupo im priznaje da mu eer visok, mislim, pravi dijabetiar nikad ne priznaje da mu je eer visok, ni Nemcima, ni policiji, a doktoru pogotovo a ba e meni da prizna.. Al priznade! Eto vidi, prijatelju, to on meni, naterae me da bacim cigare.. ko te,bre natera, pitam a on od kalja jedva govori.. dumani, eto ko, kae, dumani! Kaki bre dumani, da nisu more, lekari,a? Lekari, nego ta! Taman sam, kae, reguliso eer, rasoI, crni lebac, al onaj pekarski od kilo, prepeem ti ja onaj lebac pa u raso umaem.. veze li on veze.. a domau, mislim ljutu, el konzumira? Pa nego, al umereno, 2-3 pred jelo.. a posle jela, pitam? I posle jela.., nego, to ti to mene pita, da nisi i ti doktor, a? Jok bre, inenjer, ta se bre onda mea, nema ti pojma, ja ka ti kaem.. Tu ti se mi dobro dofatismo, da ne doe jedna ljuta baba stara muterija, te me uze u zatitu, kae, pusti bre oveka majau jedan, on je n ovek, gospodin, pomae nama dijabetiarima a ti ga napada, sram te bilo barabo..! I bogami, rmpalija pusti mene te ti se okomi na babu! ta se bre ti baba mea ko te bre ovlastio,a? Bogami, za malo da i ja i
lo, kaem. I meni e da po baba opasno stradamo. Elem, nekako ti se taj primmogne, a? Bogami oe, sto iri, te ga ja opet itokola vratim posto,al da te udare na insuna eer, duvan i domau. lin i da sve uzima kako sam I ispria ovek svoju muku. ti kazao i kod onog doktora Imam kafanu kod Smeder- da ide, el u redu? U redu, eva.. e, bogami, nije ti lako kae, ma zna ta, nije meni pomislih...velika sekiracizbog mene, bogami ti kaem, ja, ne moe ovek ni da se nije oiju mi, al zna kako, najede od tog eera, ni ja sam ti tamo vien ovek, da popije ko ovek, davakafedija, svata se tu meni li mi neke tablete, pio ajeve, nudi, zna kakva roba, da oe da me udare na insubira, pa zna kako je, mogu lin, al nisam dao, jok! Dok ja da vrdam malo, kao biram, sam iv na insulin neu pa al ako negde obeam, zna bog! Nego, doo sam ovde kako je, malo mesto, da ne kod vas u taj va Savez, ta puca bruka! Dobro, de, raz li je, da vidim ima li neto biram, samo radi kako sam drugo osim tog insulina.. a ti kazo i ne brini. I treniraj taj raso i crni lebac, to to si malo, onako na reima, pa malopre prio, el ti pomogmalo obigravaj pa malo folo, pitam. Pomoglo, nego, al liraj, kao, merka robu jel, io ja kod moje doktorke pa dok ti se ne povrati, da te ispriam za raso, i crni lebne provale da ve ne vredi, ac al neka otrokona, skoi a kad ti doe snai e se na mene, kakav, bre, crni lenekako.. Ou brate.kae, bac, kakva, bre domaa, naou. . nego, i ti bi mogo da grdi me na pasja kola! Raso pripomogne ako ustreba, a, pa mi namignu! Mogo bi, javi. moe, kae, a crni lebac i domaa jok! Jel moe makar Zdravo, zdravo. I doo ovek malo tog crnog leba, za posle mesec dana, skinuo duu? Moe, kae, moe po dest kila, smeka se, pokamalo, taman za duu i pokazuje onaj pen za insulin, na za mi koliko. Duman, eto. I bacio neku torbicu za pen ko zato sam doo ako ima neto ona za mobilni, zadenuo za da pripomognete ako ne da pojas, usta od uveta do uvene varate narod. Ona baba, ta..ta da vam priam. Znamoj spasilac ode, Vesnu polac, mislim dijabetiar znaslah po doruak, ostadosmo lac, sa sve prikljuenijem. I evo, ekam poziv, mislim sami nas dvojica.. Nego, pitam, ima li ti prijatelju neku ako zatreba da priskoim da muku, mislim onako, muku mu pomognem, mislim ako muku,a? I naoh ga! Dok se ima vika, kafana je to, dae Vesna vratila, sve sam ga bog da ima, mislim. I evo, ubedio, I za inslulin i za vi ekam poziv. A vi, ta bre vi tamine i minerale i za crni i ekate,a? El ima jo neko beli lebac I za jagnjeo i za ko nee na insulin, a? Ko domau i.. Na kraju se skoima pitanja, nek me pita i za ro izljubismo, kupi on aparat. muku i za sve ostalo. A onaj Vesna se vrati ja ga ispratih kafedija, posto stara kaj la, za mesec dana, sve mu na hodnik. I ta kae, pomoglo mu,a? To pita on za se razjasnilo, krenuo u naronog Simu kog sam mu od pa poduava i prosveuje. ko primer naveo. PomogDositej, nego.
Partner
34
ZANIMLJIVOSTI I ZABLUDE
Da li su tetni zaslaivai?
Uobiajeno je pitanje da li su tetni zaslaivai i koliko mogu da se koriste? Zaslaivai nisu tetni ako se uzimaju umereno. Najpopularniji nutritivni zaslaiva je fruktoza ili voni eer. Usporeno podie eer u krvi. 12 grama je 1 eerna jedinica. Koriste ga deca i to do 0.5gr po kilogramu telesne teine. Najvie se upotrebljava sa spravljanje demova i kolaa. Nenutritivni zaslaivai su aspartam, ciklamat, saharin oni su jako slatki, nemaju kalorija i koriste se u veoma maloj koliini ve fabriki odreenoj za olju kafe ili aja. U okoladi i konditorskim proizvodima za dijabetiare prisutni su zaslaivai i sorbitol, slatki alkohol.
Da li smete da konzumirate slatkie?
ali to ne sme da vam pree u naviku! pojedite manje pare roendanske torte posle normalnog obroka, ali se posle obroka proetajte. Kod narednog obroka smanjite unos ugljenih hidrata. Kontroliite nivo eera nakon to ste pojeli slatki. Na taj nain e te znati kako pojedina vrsta hrane utie na va eer pa ete tako pronai koja vam poslastica najvie odgovara. Belanevine i masnoe u mleku usporavaju podizanje eera u krvi posle slatkia. Ova injenica nam govori da je najoptimalniji desert, za obolelog od eerne bolesti, sladoled.
Kolika je dozvoljena koliina alkohola?
Za vreme tradicionalnih proslava jede se uglavnom tradicionalna hrana i sedi se dugo za stolom. Oboleli od eerne bolesti u tim sluajevima treba da se pridravaju svojih navika u ishrani koliko god je to mogue. Poto je obiaj da se posluuje sa vie vrsta jela, uzmite od svake sasvim malu koliinu. Nemojte biti optereeni hranom za dijabetiare. Uzmite tanko pare torte i uivajte u veeri provedenoj sa prijateljima i roacima!
Diskoteka i igranke
Da, ali u veoma malim koliinama. Svi slatkii veoma brzo i visoko podiu eer u krvi.Zato ih uzimajte samo ponekad i uvek posle obroka. Ako su napravljeni zaslaivaem moete ih upotrebljavati u veoj koliini, ali ne preterujte. Vazno je znati da ne postoji razlika izmeu belog i utog eera i eera iz voa. Nae telo ne razlikuje poreklo eera u krvotoku, ali beli eer bre podie eer u krvi zbog varenja jer se voe due vari. Povremeno zadovoljite svoju potrebu za slatkiima,
Nita nije zabranjeno, pa ni alkohol. Ali i ovde postoji mera u vidu alkoholne jedinice.1 alkoholna jedinica se nalazi u 1 ai piva od 300 ml, 1 ai vina od 100 ml, 1 maloj aici rakije od 30 ml ili 2 prsta viskija sa ledom opet 30 ml. Mukarcima je dozvoljeno 3 takve, a enama 2 alkoholne jedinice dnevno. Ali jedan dan u nedelji se savetuje da bude bez pia. Alkohol ima mnogo kalorija podie teinu i trigliceride u krvi. Uzet na prazan stomak ume jako da obori eer u krvi. Zato se alkohol uzima uz jelo tada umereno podie eer u krvi. Pravilo je ne uzimati alkohol pre teeg zikog rada, sporta i naravno pre vonje kola. Alkohol u veernjim asovima trai da se izmeri eer u krvi pre spavanja
Ako ete ii u diskoteku ili ete za vreme veeri igrati i biti aktivniji nego inae, potrebno je da uz veeru, pre izlaska, pojedete dodatnu koliinu hrane bogate ugljenim hidratima (hleb, testo, krompir) kako biste imali dovoljno energije za tu no. Ponesite i neto da gricnete tokom veeri.
urke i prijemi
Proverite sa organizatorom da li e na urci ili prijemu biti posluivana hrana, kako biste se mogli adekvatno pripremiti za tu priliku. Ako e biti servirane samo grickalice, onda morate pre odlaska pojesti svoj regularni obrok. Takoe, ako e hrana biti servirana kasnije od Vaeg uobiajenog vremena za
35
Partner
jelo, tada pojedite neki lagani sendvi ili voe. Ponekad, kada idete na rotilj ili mesta gde serviraju jednoobraznu hranu, zatraite hleb ili neku drugu hranu koja sadri ugljene hidrate kako bi se odrao Va eer u krvi.
Stare i nove navike
Stvaranje novih navika i preraivanje starih je najglavniji deo posla koji treba da obavi svaki dijabetiar (sam i uz pomo lekara) na Posetite nas poetku i u toku leenja eerne bolesti. U treKaraoreva 36/5a nutku kada je ovo savladao, dijabetiar poinje ili se javite na telefon 011/3283-267, da vodi svoju bolest (tada mu vie nisu 011/3283-485. potrebni mnogobrojni savetodavci, koji esto znaju manje od njega) i postaje gospodar svoga zdravlja, a kontrola i savetovanje kod lekara slue mu kao potvrda da je na dobrom putu, koji uspeno savlauje. Naroito je vano stvoriti nove navike u odnosu na vreme uzimanja obroka i broj uzetih obroka. Poveanje broja obroka u toku dana (5 - 6) znai pravilno rasporeivanje uzete hrane (ili hrane i lekova) u odnosu na ponaanje (oscilaciju) eera u krvi, a bez uticaja na poveanje telesne teine (ukoliko to nije jedan od ciljeva same dijete). Osobe koje su imale sklonosti za unoenjem slatkia, a razbolele su se od eerne bolesti, treba da prilagode svoje navike za upotrebu dijetetskih deserta - napitaka, kolaa, demova i ostalih namenskih proizvoda, koji se po ukusu praktino ne razlikuju od normalne - uobiajene ishrane zdravih ljudi.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 616.379 PARTNER : bilten Drutva za borbu protiv eerne bolesti grada Beograda / glavni i odgovorni urednik Goran Jovanovi. - God. 21, br. 1 (januar 2002). -Beograd (Skerlieva 24) : Drutvo za borbu protiv eerne bolesti grada Beograda, 2002. - (Inija : Slog). - 30 cm Tromeseno. - Podnaslov preuzet sa korine strane. - Nastavak publikacije: Bilten - Drutvo za borbu protiv eerne bolesti Beograda. Drugaije povezane serijske publikacije: Partner (Online) = ISSN 1820-3973 ISSN 1820-3965 = Partner (tampano izd.) COBISS.SR-ID 118230028
Kupite aparat i trake ili zamenite aparat za koji ne moete da naete trake u Dijabetolokom Savezu. Na jednom mestu: Knjige, DVD, Partner, edukacija, Kampovi ... To moe samo Savez.
Partner
36