Majstor kapitela iz Bala

Dvama prsobranima ambona, pronalaenima u etapama izmeu 1936. i 1958. godine u trobrodnoj bazilici u Guranu pokraj Vodnjana, pridruuju se tri novopronaena ulomka, od kojih dva nadopunjuju prednji, a jedan stranji prsobran ambona. Nadopunjeni ambon se zajedno s liturgijskim namjetajem crkava u Dvigradu, ijani, Sv. Tomi pokraj Rovinja i Novigradu pripisuje opusu ranokarolinke radionice "Majstora kapitela iz Bala". Radionica je izvela kapitele kolonade crkve Sv. Marije Velike kod Bala (ali i ostalu arhitektonsku plastiku - kapitele, impost-kapitele, tranzene itd.) u periodu izgradnje crkve. Osnovno obiljeje radionice je rahla dispozicija dekorativnih elemenata i "meko" klesanje. Ove odlike se oituju ne samo na skulpturi iz Sv. Marije Velike, nego i na spomenutim suvremenim crkvama koje sve datiraju iz vremena karolinke ekspanzije na istarskom poluotoku. Karakteristini za ovu radionicu su uvorene polukrunice i romboidi te motiv ueta (upotrijebljen na kapitelima), svi primijenjeni i na ambonu iz Gurana. Dvije golubice u profilu s karakteristino istaknutim kandama i zaobljenom linijom koja im povezuje vrat s trbuhom takoer se susreu na ambonu kao i na jednom impostu bifore iz Sv. Marije Velike. Ukazuje se na to da majstor sudjeluje i u izgradnji crkve u Balama, kleui i svu arhitektonsku plastiku (to pokazuju isti emblematski motivi), kao i na evidentno namjerno koritenje kasnoantikih uzora, uklapajui se u karolinku ideju renovatio.