Laseri

Rije L.A.S.E.R. dolazi od skraenice light amplification by stimulated emission of radiation .Zapravo je rije laser skraenica koja svoje korjene vue od rijei maser iji akronim maser zapravo znai microwave amplification by stimulated emission of radiation kojeg je prvog konstruirao i upotrijebio Townes 1954 god.U isto vrijeme Prochorov i Basov promoviraju istu napravu , a kasnije je maser postao laser proirenjem optikih frekvencija Schawlowa i Townsa (1958) .Prvu uspjenu lasersku opraciju izveo je Maiman 1960-te koristei rubin kao kristal . Nedugo nakon toga Javan i njegovi suradnici konstruiraju prvi plinski laser nazvan He-Ne laser. Tri najvanije komponente bilo kakvog laserskog ureaja ine aktivni medij , izvor pumpanja (nabijanja) i optiki rezonator.Aktivni medij najee sainjava skup atoma, molekula ili iona (u vrstom ,tekuem ili plinovitoj fazi ) koji djeluju kao pojaiva za svjetlosnu zraku.Za samo stanje pojaavanja , medij mora biti u stanju tzv. populacijske inverzije , a to je stanje u kojem je broj atoma u viem energetskom stanju vei od broja atoma u niem energetskom stanju.Mehanizam pumpanja omoguava odravanje takvog stanja populacijske inverzije izmeu para elektronskih nivoa atomskog sustava.Kad stavimo aktivni medij unutar optikog rezonatora , sustav djeluje kao oscilator. Pod normalnim uvjetima ,uvijek je vei broj atoma u niem energetskom stanju spram ekscitiranog vieg stanja, a elektromagnetski val koji prolazi kroz takav skup atoma izlazi ak oslabljen nego pojaan . Tako da bi val bio pojaan , mora postojati populacijska inverzija . No, poto je populacijsku inverziju nemogue odrati stabilnom u dvostupanjskim sustavima te s obzirom da su svi aktivni ioni u tim sustavima lantanidni ioni , promatrat emo samo trostupanjske , kvazi trostupanjske i etverostupanjske sustave. Takoer uzimamo u obzir interakciju atoma s elektromagnetskim zraenjem preko skupa frekvencija i dobivanja koeficijenta iskoristivosti ili gubitka kako zraka prolazi kroz aktivni medij. Openito je poznato da pojaiva oscilira pozitivno samo kada je iskoristivost vea od gubitaka .

2.7.1. Princip rada lasera Rad lasera odnosno tonije laserske zrake lei na principu stimulirane emisije rezonatorske upljine u koju je smjeten aktivni medij . Da bi dolo do emisije fotona koji ine lasersku zraku , moramo zadovoljiti Bohrov uvjet koji nalae da laserski medij (atomi, molekule , ioni u vrstom, tekuem ili plinovitom stanju ) mora sadravati energetske nivoe ija razlika energija odgovara emitiranim fotonima . Drugi uvjet za nastajanje laserske zrake je da veina atoma mora biti u pobuenom stanju.S obzirom da je laserska tehnologija zapravo sredinji dio podruja teorije zvanog fotonika , posebice time to laserska zraka posjeduje specifine osobitosti kao to je sposobnost da emitira kroz duge udaljenosti bez divergencije i moe se fokusirati na vrlo male toke.Laserska zraka moe imati vrlo uzak pojas svjetlosti dok veina arulja emitira s vrlo irokim spektrom,te svojstvo da kontinuirano emitira ili da emitira u obliku kratkih ili vrlo kratkih pulseva,s trajanjem od nekoliko mikrosekundi do nekoliko femtosekundi .Sva ta svojstva laserske zrake zapravo moemo pripisati njezinom visokom stupnju koherentnosti. Bez medija korisnosti (aktivnog medija) , svijetlo koje prolazi kroz rezonator se oslabljuje svakim prolaskom jer proivljava gubitak zbog refleksije na zrcalima . Stoga aktivni medij moe pojaati zraku svjetlosti koja krui tako da kompenzira gubitak nastao refleksijom ako je iskoristivost dovoljno velika . Taj aktivni medij potrebuje vanjski izvor energije odnosno treba ga nabijati tako da uvodimo svjetlost ili struju .Na Slici 1. Imamo shematski prikaz rada lasera .

Slika 15. Shematski prikaz rada lasera kojeg ine 1. laserski medij , 2. energija za pobuivanje medija , 3.100 %-tno reflektirajue zrcalo , 4. 99%-tno reflektirajue zrcalo te 5. laserska zraka .

Laser ne moe raditi ako je iskoristivost manja od rezonatorskih gubitaka , jer je tada ureaj ispod tzv. laserskog praga i emitira neto malo luminiscentne svjetlosti . Zato da bi imali lasersku svjetlost snaga nabijanja mora dobro prelaziti laserski prag gdje iskoristivost uvelike prekorauje gubitke rezonatora . Ako je dobit uvelike vea od gubitaka, snaga svjetlosti u rezonatoru naglo raste poevi od najniih nivoa svjetlosti fluorescencije .to vie laserska snaga zasiuje iskoristivost , ona e u pripremnom stanju dosegnuti nivo da zasiena iskoristivost postaje jednaka rezonatorskom gubitku i to zovemo nagomilavanje koristi.Prije nego doe do tog pripremnog stanja laser prolazi kroz neke relaksirajue oscilacije , a prijelazna snaga nabijanja je ona snaga gdje imamo malu signalnu korist dovoljnu za lasiranje odnosno kvantnooptiki fenomen laserske emisije koja se dogaa bez prisutnosti populacijske inverzije . Jedan dio svjetlosti koja krui u rezonatoru se djelomino transmitira pomou djelomino prozirnog zrcala kojeg jo zovemo vanjsko vezivno zrcalo. Rezultirajua zraka daje iskoristivu snagu lasera.Transmisija vanjskog vezujueg zrcala se moe optimizirati za maksimalnu izlaznu snagu . Neki od lasera rade na konstantni nain , dok ostali generiraju pulseve koji mogu biti izrazito intenzivni. Postoje razliite metode za stvaranje pulseva pri emu oni mogu varirati od nekoliko mikrosekundi, nanosekundi , pikosekundi ili ak i nekoliko femtosekundi.Optiki pojas za lasere koji rade kontinuirano moe biti izrazito malen kada oscilira samo jedan od rezonatorskih naina , a u drugim sluajevima,posebice za lasere koji imaju vezan nain rada pojas moe biti irok a kod ekstremnih sluajeva moe biti irok ak punu oktavu . Glavna frekvencija laserske radijacije je tipino blizu frekvencije maksimalne iskoristivosti , ali ako su rezonatorski gubitci frekventno ovisni , laserska valna duljina se moe namjestiti unutar pojasa pristupane dobiti. Neki od tih medija kao Ti:safir i Cr:ZnSe omoguavaju mjenjanje valne duljine za ak nekoliko stotina nanometara .S obzirom na razliite imbenike , izlazna laserska zraka sadri neto buke koja se javlja kod snage i faze .

2. 8. Tipovi lasera

Lasere djelimo na : a)poluvodike lasere (najee laserske diode ), elektrino nabijene (ponekad optiki ), koji vrlo uinkovito generiraju jake izlazne zrake (ali s tipino slabom kvalitetom zrake) ili slabe izlazne zrake ali dobrih prostornih osobitosti (na pr . za upotrebu u CD i DVD playerima ) ili pulseve (na pr. za telekomunikaciju ) s vrlo visokim povratnim pulsnim brzinama.Posebne vrste ukljuuju kvantno kaskadne lasere (za infracrveno svjetlo ) te povrinski emitirajue poluvodike lasere (VCSEL I VECSEL vertical cavity surface-emitting Lasers i vertical external cavity surface-emitting laser) b) laseri vrstog stanja koji se baziraju na ionski dopiranim kristalima i staklima a nabijaju se laserskim diodama ili lampama te generiraju visoku izlaznu snagu ili pak nisku izlaznu snagu s vrlo visokom kvalitetom zrake , spektralnom istoom i/ili stabilnou (na pr. za mjerenje ), s ultrakratkim pulsevima koji traju pikoskundu ili femtosekundu . Zajedniki mediji su Nd:YAG, Nd:YVO4 , Nd:YLF , Nd:staklo , Yb:YAG , Yb:staklo , Ti:safir , Cr:YAG i Cr:LiSAF . Posebna vrsta ionski dopiranih laserskih stakala su vlaknasti laseri koji se zasnivaju na optikom staklenom vlaknu koji su dopirani s nekim laserski aktivnim ionima u jezgri vlakna . Takvi laseri mogu postii ekstremno veliku izlaznu snagu (ak do kilowata) s izrazito dobrom kvalitetom zrake koja omoguava iroke valno podesive operacije itd... c) plinski laseri , kao helij-neon , CO2 laseri te argon-ion laseri

U Tablici 2. Imamo popis najvanijih laserski aktivnih kristala i njihove frekvencije .

Ion

Zajedniki kristal

Najvanije valne duljine

Nd3+ Y3Al5O15 (YAG),YALO3 neodimi YVO4 (itrijev j vanadat),YliF4(YLF),KGd(WO4),KY(WO 4)2 Yb3+ YAG, KGW,KYW,KluW, YVO4, borati iterbij (BOYS, GdCOB),apatiti (SYS), Y2O3, Sc2O3 Er3+ YAG, YLF erbij Tm3+ YAG tulij Ho3+ YAG Ce3+ YLF, LiCAF, LiLuF, LiSAF i slini cerij fluoridi

1064,1047,105 3 1342,946 nm 1030,10201070 nm 2.9,1.6 m 1.9-2.1 m 2.1,2.94 m 0.28 0.33 m

Osim funkcije da fiksiraju laserski aktivne ione na odreenom mjestu u prostoru ,domainski kristali imaju jo mnoga druga svojstva : - Visoku prozirnost (visoku absorpciju i rasprenje ) u podruju laserskih valnih duljina i nabijanja te dobra optika homogenost - Utjecaj na valnu duljinu , irinu vrpci i prijelaze krinih sekcija i laserskih prijelaza te ivotno vrijeme vieg stanja - Neradijalni prijelazi su pod utjecajem najvjerojatnije maksimalne fononske energije Fonon(kvantnomehaniki opis specifinog tipa vibriranja kristalne reetke kristalne strukture vrste tvari periodino ) - Neki materijali nisu stabilni (higroskopni su ) koja oscilira materijala zbog

- Optika izotropija moe jako utjecati na dvostruku refrakciju te se preferira polarizacijski ovisna dobit

Manje su poznati kemijski i nuklearno nabijeni laseri , slobodnoelektronski laseri te x-laseri, zatim laseri koji se baziraju na organskim bojilima itd... S obzirom da optiko pojaanje u aktivnom mediju lasera ili laserskog pojaivaa raste povodom stimulirane emisije gdje ulazna zraka inducira prijelaze laserski aktivnih iona s ekscitiranih nivoa na nie nivoe , lasere dijelimo i po principu sustava inverzijske populacije na trostupanjske , kvazitrostupanjske i etverostupanjske sustave. Dvostupanjske sustave nema smisla pojanjavati jer kod njih nije mogue postii populacijsku inverziju koja je kljuna za lasersku operaciju . 2.9. Podjela lasera po principu rada aktivnog medija7,10,18 Da definiramo prvo to znai trostupanjski ili etverostupanjski medij ,to je laserski medij sa ili bez reapsorbcije s niih laserskih razina .U sljedeim emo poglavljima objasniti princip rada takvih sustava. 2.9.1.Trostupanjski sustavi Kod trostupanjskih sustava,laserski prijelazi zavravaju na osnovnom nivou . Neispunjeni medij upija jaku absorpciju tih prijelaza . Populacijska inverzija i posljedino mrena iskoristivost se dobivaju tek kad je vie od polovice iona prebaeno u vii nivo ; prijelazna snaga nabijanja je tada puno vea. Populacijska inverzija moe se postii samo prebacivanjem u vii nivo , kojeg prati brz prijelaz zraenja u vie nivoe jer se time izbjegava stimulirana emisija koja nastaje nabojnim valom . Primjer takvog trostupanjskog medija je rubin (Cr3+:Al2O3 ) kojeg je koristio Maiman za prvi laser.Na Slici 16. vidimo prikaz takvog trostupanjskog sustava .

Slika 16. S lijeve strane imamo ulaznu zraku , zatim sustav od tri energetska nivoa E3,E2 i E1 s populacijskom gustoom atoma N3,N2 i N1 te izlaznu lasersku zraku na desnoj strani Promatramo trostupanjski sustav koji se sastoji od energetskih nivoa E1, E2 i E3 za koje pretpostavljamo da su nedegenerirani te s populacijskom gustoom N1, N2 i N3 . Snaga nabijanja bi po pretpostavci trebala podii atom s nivoa 1 na nivo 3 pri emu brzo prelaze na nivo 2 ali ne dolazi do zraenja, iako nabijanje omoguava uinkovito prelaenje atoma s osnovnog nivoa 1 na ekscitirani nivo 2 koji je sad vii nivo.Moemo imati dva sluaja, da je prijelaz na drugi nivo izrazito brz ili izrazito spor. Ako je relaksacija s treeg nivoa na drugi nivo jako brza , tada atomi preferiraju prijelazni drugi nego prvi nivo . Poto trei nivo nije laserski nivo moe biti irok nivo (ili ak grupa irokih nivoa ) tako da se irokopojasni svjetlosni izvor moe koristiti kao izvor nabijanja (kao na pr. kod rubina). Ako pretpostavimo da se prijelazi dogaaju samo izmeu ta tri nivoa tada moemo pisati

N = N1 + N2 + N3

(6)

gdje N predstavlja ukupan broj atoma po jedinici volumena . Sada moemo izvesti jednadbu koja opisuje brzinu promjene N1, N2 i N3 .

Na pr. brzinu promjene za N3 moemo pisati kao :

dN3 /dt =Wp(N1 N3) T32N3

(7)

gdje je Wp brzina nabijanja po atomu od nivoa 1 do nivoa 3 koja pak ovisi o intenzitetu pumpanja . Prvi dio izraza odgovara stimuliranim prijenosima izmeu nivoa 1 i 3, a drugi dio T32N3 predstavlja spontane prijelaze od nivoa 3 do nivoa 2 :

T32 = A32 + S32

(8)

Pri emu izrazi A32 i S32 odgovaraju brzini prijelaza s i bez zraenja izmeu nivoa 3 i 2 . U prijanjem izrazu (7) nismo uveli lan T31N3 to bi odgovaralo spontanim prijelazima izmeu nivoa 3 i 1 poto veina atoma preferira prijelaze s nivoa 3 na nivo 2 nego na nivo 1. Isto tako moemo i pisati

dN2/dt =W1(N1 N2) +N3T32 N2T21

gdje je

(9)

W1 = 2c2/3n02 *A21g()I1

(10)

a predstavlja brzinu stimuliranih prijelaza po atomu izmeu nivoa 1 i 2 dok je I1 intenzitet zraenja s nivoa 2 na 1 pri emu g() izraava linijsku funkciju koja opisuje prijelaze izmeu nivoa 1 i 2 .U ovom izrazu izraava frekvenciju, a n0 refraktivni indeks vakuuma . Dalje u izrazu (11) ,

T21= A21 + S21

(11)

A21 i S21 izraavaju brzine relaksiranja izmeu nivoa 1 i 2 sa i bez zraenja . Da bi laserska akcija imala uinak prijelazi moraju imati

zraenje pa moramo pretpostaviti da je A21 S21 . Kod stanja pripravnosti moramo zadovoljiti ovaj uvjet

dN1/dt = 0 =dN2/dt =dN3/dt

(12)

to znai da promjena populacije po vremenu mora biti jednaka nuli . Iz izraza (6) dobivamo da je

N3 =( Wp/Wp + T32) N1

(13)

Kombinacijom izraza (9) i (13) i izraza za promjenu populacijskog nivoa 1 dobivamo za populaciju na nivou 2

N2=((W1(T32+Wp)+WpT32)/(Wp+T32)(W1+T21)) (14)
Tako da od izraza (6), (13) i (14) dobivamo sljedeu jednadbu

(15)
Ono to moemo oitati iz ove jednadbe jest da bi mogli imati populacijsku inverziju izmeu nivoa 1 i 2 moramo zadovoljiti jedan vaan uvjet , prvo da razlika populacija izmeu nivoa 1 i 2 bude pozitivna , a drugi no ne i nuni uvjet je da spontani prijelazi izmeu nivoa 2 i 3 budu vei od spontanih prijelaza izmeu nivoa 1 i 2

T32 T21

(16)

S obzirom da je ivotni vijek nivoa 3 i nivoa 2 obrnuto proporcionalan brzini relaksacije , prema jednabi (16) , ivotni vijek nivoa 3 mora biti krai od nivoa 2 da bi se odrala populacijska inverzija izmeu nivoa 1 i 2 . Ako zadovoljimo taj uvjet po jednadbi (15) , tada postoji minimalna brzina nabijanja (pumpanja ) koja je potrebna da se osigura populacijska inverzija , a dana je sljedeim izrazom

Wpt = T32T21/ T32 - T21

I ako je T32 T21 ,

(17)

Wpt T21
I pod tim uvjetima jednadba (15) postaje

(18)

(19)
Ispod praga za laserske oscilacije , W1 je vrlo malen i tada moemo pisati

N2 N1/N = (Wp T21)/(Wp + T21)

(20)

Znai W1 je malen kada je intenzitet zraenja koji odgovara laserskim prijelazima malen po jednadbi (10) , a tada je populacijska inverzija neovisna o I1 i pojaanje zrake je eksponencijalno . Kako laser poinje oscilirati , W1 postaje velik i iz jednadbe (19) vidimo da to smanjuje inverziju N2 N1 koja na kraju smanjuje pojaanje . Kada se oscilacije dogaaju u pripremnom stanju , intenzitet zraenja laserskih prijelaza se povea do te vrijednosti da je vrijednost razlike populacije nivoa 2 i

nivoa 1 jednaka vrijednosti praga . Po jednabi (19) vidimo da je za populacijsku inverziju N2 N1 koeficijent dobiti (iskoristivosti) laserskog medija

(21)
Gdje je

(22)
mali signalni koeficijent iskoristivosti . Ako je T32 jako velik tada e vrlo malo atoma ostajati na nivou 3 . Zato moemo pisati

N = N1 + N2 + N3 N1 + N2
Supstitucijom u jednadbi (20) dobivamo da je

(23)

N2-N1/N2+N1= Wp T21/Wp + T21

Ili

(24)

WpN1 = T21N2

(25)

Lijeva strana gornje jednadbe predstavlja broj atoma koji su nabijeni po jedinici volumena i po jedinici vremena od nivoa 1 do nivoa 2 kroz nivo 3, a desna strana odgovara brzini spontane emisije po jedinici volumena od nivoa 2 do nivoa 1 . Te brzine moraju biti jednake pod pripremnim stanjem da bi W1 0 , odnosno moraju biti ispod praga . Sad ve moemo razmatrati prijelaznu snagu nabijanja koja je potrebna da bi laser poeo oscilirati . Da bi to postigli moramo uzeti u obzir da inverzija praga koja je potrebna jako mala u usporedbi s N . Vidimo i po jednadbi (25) da vrijednost Wp koja nam treba da bi poeli laserske oscilacije takoer blizu vrijednosti T21 , a broj atoma koji su nabijeni po jedinici volumena i jedinici vremena od nivoa 1 do nivoa 3 jednaka WpN1 . Ako p predstavlja prosjenu frekvenciju nabijanja koja odgovara ekscitaciji od E3 do nivoa E1 , tada e potrebna snaga po jedinici volumena biti

P = WpN1hp
Odnosno prijelazna snaga nabijanja za laserske oscilacije

(26)

Pt = T21N1hp

(27)

Napomenimo da indeks u izrazu za snagu dolazi od engleskog izraza za prag eng. treshold , a frekvencija nabijanja eng.pumping . Poto je N2 N1N , a N3 0 , N1 N2 N/2, te ako pretpostavimo da su prijelazi s nivoa 2 na nivo 1 popraeni zraenjem tada imamo

Pt Nhp / 2tsp
Gdje smo uzeli da je A21 = 1/ tsp .

(28)

Ako pretpostavimo da je puls nabijanja puno krai nego ivotni vijek nivoa 2 kod pulsnih operacija , tada se atomi koji su ekscitirali u gornji laserski nivo ne raspadaju tijekom pulsne operacije te e tada prijelazna energija nabijanja biti

Upt = (N/2)hp

(29)

Po jedinici volumena aktivnog medija . Navedimo da se mediji poluvodikih lasera takoer ponaaju kao trostupanjski laseri pokazujui gubitke u nenabijenom stanju a oblik krivulje iskoristivosti ovisi o ekscitacijskoj gustoi. 2.9.2 etverostupanjski sustavi Nia prijelazna snaga pumpanja moe se postii s etverostupanjskim medijem , gdje su nii nivoi puno vii od osnovnog stanja i brzo se depopuliraju na pr. multifotonskim prijelazima . Idealno ,niti jedna mjerljiva populacijska gustoa u niim nivoima ne nastaje tijekom laserske operacije . U tom sluaju , reabsorpcija laserskog zraenja se izbjegava (s obzirom da nema absorpcije na drugim prijelazima ) . To znai da nema absorpcije medija u nenabijenom stanju i dobit uglavnom raste linearno s absorbiranom snagom nabijanja . Najpoznatiji etverostupanjski medij vrstog stanja je Nd:YAG. Svi laseri koji se baziraju na neodimiju , osim onih koji rade na prijelazima osnovnog stanja oko 0.9-0.95 m su etverostupanjski laseri. Neodimijevi ioni se mogu direktno pumpati (nabijati) u vie nivoe valnim duljinama oko 880 nm za Nd:YAG . Iako su uinkovito ukljueni trostupanjski nivoi , sam termin trostupanjski sustavi ovdje neemo koristiti .Na kojem principu rade etverostupanjski sustavi objanjeno je u sljedeim tokama .U prijanjem odlomku smo vidjeli da je uvjet da se omogui populacijska inverzija da se 50% atoma mora dii na osnovni nivo . Taj problem moemo rijeiti tako da upotrijebimo jo jedan nivo sustava pa emo imati nii laserski nivo kao nivo ekscitacije .Prikaz eteverostupanjskog sustava imamo na Slici 17.

Slika 1718. Prikaz etverostupanjskog sustava .Nabijanje podie atome s nivoa E1 na nivo E4 pri emu oni brzo prelaze na nivo E3 bez zraenja, a laserska emisija se dogaa izmeu nivoa E3 i E2 ,te na kraju prelaze s nivoa E2 na nivo E3 Kod etverostupanjskog sustava nivo E1 je osnovni nivo, a nivoi E2,E3 i E4 su ekscitirani nivoi sustava . Atomi se nabijaju na nivo E4 pri emu atomi prelaze s nivoa E4 na nivo E3 bez emitiranja zraenja , a nivo E3 odgovara viem laserskom nivou i openito ima dug vijek trajanja. Samo su prijelazi s nivoa E3 na nivo E2 laserski . Da se atomi ne ni nakupljali na nivou E2 i time ponitavali populacijsku inverziju izmeu nivoa E3 i E2 , nivo 2 mora imati kratki ivotni vijek , kako bi ti atomi brzo prelazili s nivoa E2 na nivo E1 i time opet procesom nabijanja doli do nivoa E4. Ako je brzina relaksiranja atoma s nivoa E2 na nivo E1 vea od brzine dolaenja atoma na nivo E2, tada moemo imati populacijsku inverziju izmeu nivoa 3 i 2 i za vrlo male snage nabijanja . Nivo 4 moe biti skup veeg broja nivoa ili jedan iri nivo ,a kod takvih sluajeva moemo koristiti izvor pumpanja koji emitira preko ireg pojasa frekvencija i tako uinkovito nabijati atome izmeu nivoa 1 i 4 te nivo 2 mora biti vii od osnovnog nivoa tako da pri sobnim temperaturama bude depopuliran. Samu populaciju nivoa 2 moemo regulirati smanjujui temperaturu sustava . Kao i kod trostupanjskog sustava moemo izvesti jednadbe za populaciju svih nivoa . Poto ve znamo da

nivoima 1,2, 3, i 4 odgovaraju populacijske gustoe N1,N2,N3 i N4 moemo pisati da je brzina promjene N4

dN4/dt = Wp(N1 N4) T43N4

(30)

gdje kao to smo ranije naveli WpN1 predstavlja broj nabijenih atoma po jedinici vremena i po jedinici volumena , a WpN4 izraava brzinu stimulirane emisije po jedinici volumena ,a

T43 = A43 + S43

(31)

predstavlja brzinu relaksacije s nivoa 4 na nivo 3 i sumu brzine sa zraenjem (A43) i bez zraenja (S43) . U jednadbi (30) smo zanemarili T42 i izraz T41 u usporedbi s T43 , odnosno pretpostavili smo da atomi preferiraju relaksaciju s nivoa 4 na nivo 3 nego na nivo 2 i 1 . Isto tako moemo pisati za nivo 3

dN3/dt = W1(N2 N3) + T43N4 T32N3

gdje je

(32)

(33)
brzinu stimulirane emisije po atomu izmeu nivoa 3 i 2 a, subskript 1 oznaava laserske prijelaze ; g1() je funkcija koja opisuje prijelaze izmeu 3 i 2 te I1 je intenzitet zraenja pri frekvenciji = (E3 E2)/ . Takoer

T32 = A32 + S32

(34)

Izraava sumu spontanih brzina relaksacije s nivoa 3 na nivo 2 na koje utjeu radioaktivni i neradioaktivni doprinosi. I opet smo zanemarili bilo kakve spontane prijelaze s nivoa 3 na nivo 1 . Tako moemo pisati

dN2/dt = -W1(N2-N3) + T32N3 T21N2

te za populacijsku gustou nivoa 1

(35)

dN1/dt = -Wp(N1 N4) + T21N2

gdje su

(36)

T21 = A21 + S21

(37)

brzine spontanih relaksacija s nivoa 2 na nivo 1 . Uvjet za pripremno stanje je da se populacijska gustoa svakog nivoa s obzirom na vrijeme ne mijenja , pa piemo

dN1/dt = dN2/dt = dN3/dt =dN4/dt

(38)

tako emo dobiti etiri jednadbe za N1,N2,N3 i N4 te imamo

N = N1 + N2 + N3 + N4

(39)

Za ukupan broj atoma po jedinici volumena u sustavu . Iz jednadbe (30) i uzimajui u obzir uvjet dN4/dt = 0 dobivamo

N4/N1 = Wp/(Wp + T43)

(40)

Ako je relaksacija nivoa 4 na nivo 3 jako brza tada T43Wp te je tada N4 N1 . Uzimajui u obzir aproksimaciju u ostale tri jednadbe dobivamo da je razlika populacije

(41)
A ako elimo zadrati populacijsku inverziju izmeu nivoa 3 i 2 moramo uvjetovati da je

T21 T32

(42)

pri emu je brzina spontane deekscitacije od nivoa 2 na nivo 1 vea nego s nivoa 3 na nivo 2 . Pod tim uvjetom i iz jednadbe (41) dobivamo

(43)
Iz gornje jednadbe moemo vidjeti da i za jako male brzine nabijanja moemo imati populacijsku inverziju izmeu nivoa 3 i 2 , to je u suprotnosti s onim to smo imali kod trostupanjskih nivoa , gdje je postojala minimalna brzina nabijanja potrebna za dobivanje populacijske inverzije . Prvi faktor u jednadbi koji je neovisan od W1 , daje mali signalni koeficijent iskoristivosti , dok drugi faktor u jednadbi daje ponaanje kod zasienja . Uzimajui uvjete ispod praga za laserske oscilacije , W1 0 te iz jednadbe (43) dobivamo da je

N/N Wp / (Wp + T32)

(44)

Gdje je N = N3 N2 gustoa populacijske inverzije.

2.9.3. Kvazi trostupanjski sustavi Kvazi trostupanjski laserski mediji su vrsta medija koja je u meusituaciji , gdje su nii nivoi tako blizu osnovnog stanja da mjerljiva populacija tog nivoa nastaje samo kod termalne stabilnosti radne temperature .To za posljedicu ima da nenabijeni medij ima reabsorpcijske gubitke na laserskim valnim duljinama , a prozirnost se postie samo za neke konane intenzitete nabijanja . Za vie nabojne intenzitete postoji iskoristivost koja je potrebna za laserske operacije . Najpoznatiji primjer takvog sustava su svi iterbijem dopirani mediji (na pr: Yb:YAG ili Yb-staklo koje se koristi kod optikih vlakana ), neodimij bazirani mediji koji rade u osnovnom prijelaznom stanju (na pr: 946 nm za Nd:YAG), tulijem dopirani kristali i stakla za 2 m emisiju , te erbijem dopirani mediji za emisiju od 1,5-1,6 m kao i erbijem dopirani vlaknasti pojaivai. Vana injenica je da oblik spektra za optiku iskoristivost u kvazi trostupanjskom mediju ovisi o ekscitacijskom nivou jer to utjee na ravnoteu izmeu emisije i reabsorpcije . Za posljedicu , valna duljina moe ovisiti o rezonantnim gubicima ; visoki gubici zahtjevaju visoku iskoristivost i vii ekscitacijski nivo te posljedino krau valnu duljinu maksimalne iskoristivosti. Dodue , valna duljina maksimalne iskoristivosti se moe reducirati smanjujui koncentraciju dopiranja a i to utjee na veu ekscitacijsku gustou. S druge strane ova mjera moe reducirati efikasnost absorpcije nabijanja . Uglavnom se moemo cjenkati izmeu kratkovalnih operacija i uinkovitosti absorpcije . Postoje elegantniji prijelazi s trostupanjskog na etverostupanjski princip s poveanjem valne duljine lasera . Na pr : staklo dopirano erbijem pokazuje izriito trostupanjsko ponaanje oko 1535 nm , ali vrlo blizu 1600 nm etverostupanjsko ponaanje. Staklo dopirano iterbijem pokazuje karakteristike trostupanjskog sustava za valne duljine ispod 1040 nm , a i isto vrijedi i za Yb:YAG lasere pri 1030 nm te za lasere koji se baziraju na kristalima rijetkih elemenata . Za operacije pri tim valnim duljinama potrebna je velika inverzijska gustoa koja e

prekriti gubitke reabsorpcije . Za due valne duljine koje se esto koriste u vlaknastim laserima nema gotovo nikakve reabsorpcije , a kod drugih valnih duljina potrebna je vrlo niska ekscitacijska gustoa za potrebnu iskoristivost . Trostupanjsko ponaanje je neizbjeno za medije s vrlo malim kvantnim defektom jer to poveava energetsku barijeru izmeu nieg i osnovnog stanja tako da je termalna populacija nieg laserskog nivoa vrlo vana . Smanjujui temperaturu kristala mogue je postii manje izraene trostupanjske karakteristike . To je vano jer se populacija viih podnivoa osnovnog stanja smanjuje . Na pr: Yb:YAG ima izraene trostupanjske osobitosti pri 1030 nm na sobnoj temperaturi , dok se etverostupanjske iskazuju pri kriogenoj temperaturi od 77 K (temperatura tekueg duika ). Neki od najpoznatijih medija korisnosti su navedeni u Tablici 4 .

Tablica 4 .Najpoznatiji aktivni ioni rijetkih elemenata u mediju iskoristivosti i njihove valne duljine. Ion neodymium (Nd3+) ytterbium (Yb3+) erbium (Er3+) thulium (Tm3+) holmium (Ho3+) praseodymium (Pr3+) cerium (Ce3+) Domainski medij YAG, YVO4, YLF, silica YAG, tungstates, silica YAG, silica YAG, silica, fluoride glasses YAG, YLF, silica silica, fluoride glasses Najvanije emisije 1.031.1 m, 1.321.35 m 1.01.1 m 1.51.6 m, 2.7 m, 0.55 m 1.72.1 m, 1.451.53 m, 0.48 m, 0.8 m 2.1 m, 2.82.9 m 1.3 m, 0.635 m, 0.6 m, 0.52 m, 0.49 m valne duljine m,

0.90.95

YLF, LiCAF, LiLuF, LiSAF, and 0.280.33 m similar fluorides

Tablica 4. je preuzeta s stranice www. Rpphotonics.hr.

3.0. Primjena lasera S obzirom na sve vei razvoj na podruju tehnologije proizvodnje laserskih vlakana , zrcala, kristala i ostalih laserski aktivnih materijala gotovo je nemogue zamisliti ne postojanje lasera i njegovih mogunosti . Laseri su se uvukli u svaki kutak naeg svakodnevnog ivota , te u zadnje vrijeme vrlo neprimjetno ih nalazimo predmetima koje koristimo kao to su mobiteli , televizori,kompjutori, automobili, kuanska rasvjeta itd... a to je samo mali dio gdje nalazimo njihovu primjenu . U ovom odlomku emo navesti sve dosad postojee i poznate primjene lasera , te budunost njihove primjene koja se jo razvija. Lasere upotrebljavamo u: A) Proizvodnji,kopanju, rezanju materijala B)Obiljeavanju (industrija dragih i poludragih materijala , automobilistika industrija) C) Fotolitografiji D) Laserskoj mikroproizvodnji E)Pulsni ostaci na tankim filmovima F)Tehnologija optikog mjerenja G)Mjerenje brzine H)Vibrometrija I)ESPI interferometrija elektronskog uzorka J)Vlaknasti optiki hidrofoni K)Braggovi senzori za mjerenje L)Smanjivanje estica M)Medicinski zahvati kod laserskih operacija oiju, metoda LASIK itd... N)Visokoprecizna kirurgija O)Termalne metode kod tumora P)Dermatologija, vaskularna medicina Q) Biotehnologija, biomedicinske metode R) Komunikacija (internet, LAN , satelitska komunikacija ... S) Skladitenje informacija U)Lasersko printanje podataka V) Spektroskopija

Z) Lasersko hlaenje, obiljeavanje radioaktivnih iona i praenje radioaktivnih iona W) U podruju znanosti o okoliu i tlima Y) Astronomija (oitavanje gama zraenja ) X) Holografija , jako intenzivni laseri u podruju plazma studija i fizike plazma stanja itd...

Ovo su samo neka od polja na kojima imamo primjenu laserske tehnologije , a da ne govorimo na podruju tehnologije identifikacije pomou ronice itd... Na Slici 1. vidimo neke od poznatih laserskih sustava .

Slika 1.a)c-professional laseri za obradu stakla

Slika 1.b) Allegretto Wavelight Eye-Q 400HZ za laserske operacije oiju

Slika 1.c)holografski laserski projektor Laser Stage Lightning Neki od poznatih proizvoaa laserskih sustava , komponenti , dioda, kristala su LaserLines Ltd.(UK), Physik Instrumente (PI) GmbH &Co.,Moeller-Wedel Optical GmbH, EKSMA Optics , COMSOL Inc.,Instrument Systems GmbH.,CRC Press-Taylor & Francis Group , Deposition Sciences Inc.,KEOPSYS, Alfa Aesar GmbH &Co KG. A Johnson Matthey Company , Advanced Laser Diode Systems , Alphals Lasers, Oxford Lasers ...

Reference
[1} K.Thyagarajan, A.Ghatak, Fiber Optic Essentials , John Wiley & Sons, Inc.,Hoboken, New Jersey, 2007 J.H.Simmons,K.S.Potter, Optical Materials , Academic Press, USA, 2000 D.Meschede, Optics, Light and Lasers ,The Practical Approach to Modern Aspects of Photonics and Laser Physics ,WILEY-VCH Verlag GmbH & Co . KgaA, Weinheim , 2004

[2] [3]

[4]

C.E.Webb and Julian DC Jones, Handbook of Laser Technology and Applications ,Vol 1:Principles , Institute of Physics Publishing ,Ltd, Bristol and Philadelphia ,2004 C.E.Webb and Julian DC Jones , Handbook of Laser Technology and Applications , Vol II;Laser design and Laser Systems , Institute of Physics Publishing , Ltd, Bristol and Philadelphia , 2004 S.Singh,Foreword by David A.Dunmur,Liquid Crystals Fundamentals,World Scientific Publishing Co.Pte.Ltd,2002 W.T.Silfvast,Laser Fundamentals,Second Edition,The Press Syndicate of the University of Cambridge , The Pitt Building , Trumpington Street, Cambridge, United Kingdom, 2004 K.Patek , Lasers , English CRC Press A Division of The Chemical Rubber Co., Cleveland, Ohio, International Scientific Series, K. Patek 1964 B.Hitz, J.J.Ewing, J.Hecht, Introduction to Laser Technology, Third Edition, IEEE Press, 445 Hoes Lane, P.O.Box 1331, Piscataway, NY , 2001 K.Thyagarajan, A.Ghatak , Lasers, Fundamentals and Applications, Second Edition, Springer, Science +Business Media LLC, 2010 O.Svelto, Translated from Italian David C.Hanna, Principles of Lasers, Fourth Edition, Springer , Science +Business Media Inc. 1998 M.J.F.Digonnet, Rare-Earth-Doped Fiber Lasers and Amplifiers , Second Edition , Marcel Dekker Inc, 1993, 2001 N.Costa , A.Cartaxo , Advances in Lasers and Electro Optics , Intech, Olajnica 19/2, 32000 Vukovar , Croatia , 2010 A.Sennaroglu, Solid State Lasers and Applications, Taylor and Francis Group , LLC, CRC Press ,Boca Raton ,USA 2007 R.Kashyap, Fiber Bragg Gratings, Elsevier, USA , 2010 L.Botter-Jensen, S.W.S.McKeever,A.G.Wintle,Optically Stimulated Luminescence Dosimetry , Elsevier Science B.V.,Sara Burgerhartstraat 25, Amsterdam , The Netherlands , 2003 J.C.H.Spence,High-Resolution University Press , 2003 Electron Microscopy,3rd edition, Oxford

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15] [16]

[17]

[18]

www. Rpphotonics.hr.